Deveta sednica Drugog redovnog zasedanja, 17.12.2012.

2. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

Deveta sednica Drugog redovnog zasedanja

2. dan rada

17.12.2012

Sednicu je otvorio: Nebojša Stefanović

Sednica je trajala od 10:30 do 18:20

OBRAĆANJA

...
Partija ujedinjenih penzionera, poljoprivrednika i proletera Srbije – Solidarnost i pravda

Konstantin Arsenović

Partija ujedinjenih penzionera Srbije - PUPS | Predsedava
Reč ima ministar Velimir Ilić. Izvolite.

Velimir Ilić

Nabrojaću neke. Na primer, Zemljoradnička zadruga "Sloga" kod Kaća, predgrađe Novog Sada, gradonačelnik Novog Sada i ministar poljoprivrede napravili su vašem jednom članu da kupi celo jedno imanje od 500 hektara, da podigne iz blata zemljoradničku zadrugu, a to ste preveli u gradsko građevinsko na mala vrata, preprodali i zaradili 300 miliona evra. Da li je to pošteno po vama?
Da li je pošten ovaj pašnjak kod Hrama Svetog Save, koji ste prodali kao pašnjak, da se napasaju stranačke ovce? Da li je to dobro? Ima niz drugih projekata, da vam ne nabrajam sada. Evo, dva sam vam nabrojao. Ako vas interesuje, nabrajaću ovde ceo dan.
To što vi branite najugroženije, oni ne plaćaju konverziju. Znate da niko od tih sitnih nije platio dinar konverziju. To je besplatna konverzija, prevođenje, plati se taksa.
Ne možete vi govoriti o konverziji. Ako je Beograd, grad za 2,5 miliona građana, uradio za vreme vaše mandata od četiri godine samo jednu konverziju, da li je to budućnost Beograda? Jedna konverzija i jedan objekat regularno, a sve drugo ste uradili neregularno.
Nemojte da vam sada nabrajam ko je sve uradio. Trebalo bi mi dva dana da sedim ovde u parlamentu. Ja sigurno nisam ništa kupio.
Gospodine Konstantinoviću, nemojte da tražite da vam recitujem ovde dan i noć i da držim ove ljude. Ako treba, vi se malo raspitajte.
...
Partija ujedinjenih penzionera, poljoprivrednika i proletera Srbije – Solidarnost i pravda

Konstantin Arsenović

Partija ujedinjenih penzionera Srbije - PUPS | Predsedava
Reč ima narodni poslanik Nenad Konstantinović. Izvolite.
...
Socijaldemokratska stranka

Nenad Konstantinović

Demokratska stranka
Poštovani ministre, apropo pašnjaka i njiva, vi kao resorni ministar koji je zadužen za katastar nepokretnosti, mogli bi da znate da se kao pašnjaci i njive, u tom katastru koji vi uređujete i uređivali ste kada ste bili ranije ministar, da se to tako vodi. Zašto se vodi, to je više pitanje za vas nego što je za mene. Valjda bi mogli da promenite to u gradsko građevinsko zemljište.
Druga stvar, kažite imena ko su ti kojima ste omogućili ovim zakonom da besplatno zidaju na zemljištu koje nisu platili po tržišnoj vrednosti, dajte nam imena, kažite nam. Radili ste analizu, ko je to ko će sutra da podnese, kada se donese ovaj zakon, građevinsku dozvolu i bez plaćanja konverzije, tako što je preduzeće stekao za jedan dinar ili za 1.000 evra, moći da zida na hektarima zemljišta?
Sigurno je da kao nadležni ministar imate uvid u to i da imate takve podatke. Slobodno kažite ta imena da građani znaju ko dobija i ko zarađuje donošenjem jednog ovakvog zakona.
...
Partija ujedinjenih penzionera, poljoprivrednika i proletera Srbije – Solidarnost i pravda

Konstantin Arsenović

Partija ujedinjenih penzionera Srbije - PUPS | Predsedava
Reč ima narodni poslanik Jelena Travar Miljević. Izvolite.

Jelena Travar Miljević

Ujedinjeni regioni Srbije
Poštovani predsedavajući, poštovani ministre, ako je ovo zakon koji treba da otkoči preko 100 investicija u vrednosti od preko dve milijarde evra, mislim da nema potrebe dodatno raspravljati o tome, nego pružiti mu podršku.
Danas je pokazano da zakon o planiranju i izgradnji uvek izaziva polemiku koja je izuzetno dinamična, jer je ovo jedan zakon koji je živ i čiji se benefiti ili loše strane mogu osetiti tek u trenutku kada on počne da se primenjuje. Ovaj zakon predstavlja odlaganje konverzije do usvajanja novog zakona o planiranju i izgradnji koji je danas, na moju radost najavljen.
Danas nije tema da li konverzija treba ili ne treba. Tema je kako pomoći nešto što je zakočeno. Želim da naglasim kao neko ko dolazi iz jedne nerazvijene opštine da sprovođenje same konverzije stvarno predstavlja problem na terenu. U mojoj opštini su do sada podneta dva zahteva po ovom članu. Jedan je iz 2010. godine i još uvek nije rešen. Jako je teško sprovoditi, nemamo republičko pravobranilaštvo u takvim opštinama i dosta toga se svodi na dopisivanje. Mislim da je to nešto o čemu treba razmišljati i razgovarati.
Ono čemu bi još posvetila pažnju jeste najava da će doći do usvajanja novog zakona o planiranju i izgradnji. Da ne budemo ovde lažni entuzijasti, ne očekujem da će zakon biti savršen, jer kao što sam rekla, svaki zakon, naročito kada se radi o ovoj materiji, najbolje pokaže kakav je kada počne da se primenjuje. Istina je da je prethodni zakon imao dosta segmenata koji su ga regulisali podzakonskim aktima.
Ono našta želim da apelujem jeste da se posebna pažnja obrati na ekonomske objekte u novom zakonu o planiranju i izgradnji. Zato što, npr. u ruralnim područjima se dobar deo izgradnje ekonomskih objekata, pored zakona definiše pravilnikom o veterinarsko-sanitarnim uslovima o uzgoju i držanje stoke. Mislim da sa jedne strane kada svi govorimo o opstanku sela i ruralnom razvoju treba tome da posvetimo određeni deo pažnje. Ovo ne govorim tek tako, smatram da ministar ima dosta osećaja za takva područja i apelujem da se ti zahtevi negde uvaže i usaglase.
Isto naglašavam, ako ovi zakoni treba da dovedu do pokretanja investicionog ciklusa, treba ga podržati kao izmenu. Ono na šta bih još apelovala jeste da kroz novi zakon o planiranju i izgradnji treba ukinuti nepotrebne birokratske procedure. Kao neko ko je svojevremeno vodio sektor u opštini, koji se odnosio na urbanizam i graditeljstvo, iskoristiću priliku da ukažem i na probleme koji se odnose na niz subjekata koje treba pitati i čiju saglasnost treba dobiti da bi se izdala građevinska dozvola. Prvenstveno, tu mislim na saglasnosti koje se dobijaju od javnih preduzeća i apelujem da se pronađe način da se sankcionišu ona preduzeća koja ne daju saglasnost u određenom roku zato što su postojala javna preduzeća koja daju saglasnost u roku od 15 dana, ali i ona koja ne odgovore i duže meseci na zahtev.
Zato mislim da mi kao država imamo problem da izdavanje građevinskih dozvola u proseku traje 279 dana. Mislim da bi bio uspeh kada bi uspeli da svedemo na 90 dana. Treba razmisliti i o tome da li ćutanje administracije znači odobravanje i treba uvesti kazne za državne organe koji ne izdaju dozvolu.
Još jednom ću ponoviti, raduje me sama vest da ćemo dobiti novi zakon o planiranju i izgradnji, treba podržati pomenutu izmenu, jer treba pružiti priliku svima onima koji su trenutno u zastoju. Žalosno je što građevinska sezona u Srbiji traje šest meseci, a dobijanje dozvole 280 dana, ali samo zajedno i konkretnim radom možemo dovesti do poboljšanja. Zahvaljujem.

Vesna Kovač

Ujedinjeni regioni Srbije | Predsedava
Reč  ima narodna poslanica Radmila Gerov. Izvolite.

Radmila Gerov

Liberalno demokratska partija
Poštovana predsedavajuća, poštovani ministre, dame i gospodo narodni poslanici, LDP ne može da podrži izmene zakona, popularno nazvanog pomoć građevinskoj industriji, zato što se time produžava rok važenja ovog zakona za naredne dve godine.
Samo obrazloženje koje smo dobili ne sadrži osnovne elemente da ovakva izmena zakona uopšte bude na današnjem dnevnom redu Skupštine. Vi, ministre, niste odgovorili na pitanje narodnog poslanika iz LDP. Verujem da ćete nakon mog izlaganja odgovoriti, koja su to sredstva Zakonom o budžetu Republike Srbije predviđena za narednu godinu za sprovođenje ovog zakona?
Rekli ste da imate dve i po milijarde nasleđenog duga. To je po okončanim situacijama za već završene radove i da ćete ta dugovanja isplatiti, trudićete se do kraja ove godine, eventualno u januaru naredne godine. Mi kao poslanici nemamo mogućnost niti imamo saznanja koji su to sve projekti odobreni od strane prethodnih ministara i prethodnih ministarstava, u kojoj su fazi i koliko para je potrebno za dovršetak već započetih projekata. Ne smatram da ste u zavidnoj situaciji, jer nasleđene dugove morate da platite.
Postoji jedna velika razlika između započetih projekata i obezbeđenih sredstava u budžetu Republike za narednu godinu. Danas ste rekli da novi poslovi po ovom zakonu se neće započeti dok sam ja ministar, ovo vas citiram jer sam zapisala. U popodnevnom delu rasprave ste rekli da neće biti novih tendera bez javnih nabavki. Molila bih vas da nam kažete hoće li biti novih tendera, hoće li biti novih projekata za lokalne samouprave, ili se ovde samo radi o završetku započetih projekata? Ovo govorim iz razloga što ovaj zakon pospešuje korupciju i vi to vrlo dobro znate, zato i niste glasali kada je donesen ovakav zakon u parlamentu, kada ste bili narodni poslanik.
Bez tendera, bez konkurencije prosto imate dogovor između onog ko sprovodi, ne mogu da kažem javnu nabavku, jer je to dogovor između onog ko će izvoditi radove i predsednika opštine, što je u najvećem broju slučajeva. Sami ste rekli, a i mnogi poslanici, time nije postignut razvoj građevinske industrije jer građevinska industrija danas i pre godinu dana ima manji broj radnika. U obrazloženju zakona ste rekli da zakon treba da se produži zbog toga što se naredne godine očekuje da i dalje imamo ekonomsku krizu, pa da ga treba produžiti za narednu godinu dana, a on se faktički produžava u naredne dve godine. Molim vas da mi odgovorite da li će biti novih projekata, ili neće?
Kolika su sredstva opredeljena Zakonom o budžetu Republike Srbije za narednu godinu, obzirom da ste ostali dužni odgovor na to pitanje?
Što se tiče Zakona o planiranju i izgradnji, zaista ne možemo da podržimo izmenu jednog stava, jednog člana Zakona o planiranju i izgradnji. Složićete se da je Zakon o planiranju i izgradnji sistemski zakon i da je potrebno da trpi veliki broj promena kako bi bio primenjiv u praksi.
Vi ste u stvari rekli da ćete izmenom ovoga imati investicije vredne oko dve milijarde evra i jedno 100 investicija biti otkačeno time što će se ukinuti konverzija, ali vi možda tako mislite. Ali, kad investitor dođe na šalter u organ uprave ili u gradsku upravu, on se tamo nadalje suočava sa birokratijom. Nije čudo što smo na pretposlednjem mestu po izdavanju građevinskih dozvola, jer je zakon koji trenutno imamo u upotrebi jako loš.
Ono što niste rekli, gospodine ministre, a smatram da ste morali da kažete, je da je Ustavni sud 6. decembra ove godine proglasio neustavnim odredbe čl. 185-200. Zakona o planiranju i izgradnji, a koje se tiču legalizacije i da vam je Ustavni sud Vlade Republike Srbije dao rok od šest meseci, da će objaviti presudu nakon šest meseci kako bi vam dao rok da se usaglasi Zakon o javnim nabavkama.
Kada budete radili izmene zakona, pošto ste rekli da će biti u skupštinskoj proceduri, a on već mora da bude do kraja marta, morate voditi računa o načinu na koji se izdaju lokacijske dozvole. Iako u sadašnjem zakonu piše da se sve to radi o trošku investitora, da radi organ uprave, to nije tako u praksi. Investitori moraju da traže saglasnost. Morate voditi računa o tome šta rade radnici u Ministarstvu kada rešavaju drugostepene žalbe, jer mnoge žalbe čekaju nekoliko godina, u vašim područnim odeljenjima, što u Zaječaru, što u drugim sredinama. Morate voditi računa o tome kada budete menjali zakon šta je sa inspekcijskim nadzorom nad primenom zakona.
Samo bih rekla dve rečenice o trećem zakonu, koji se odnosi na luke. Smatramo zaista nepotrebnim da se ukine Direkcija za vodne puteve. Ne smatramo da se time radi bilo kakva racionalizacija…
(Predsedavajuća: Gospođo Gerov, isteklo vam je vreme poslaničke grupe.)
Samo da završim rečenicu. Obzirom da imamo zakon o sporazumu sa BiH, kada ćemo dobiti sporazume sa ostalim zemljama, kako bi moglo da se ispuni jedno od predizbornih obećanja, a to je kanal do Soluna? Hvala.

Vesna Kovač

Ujedinjeni regioni Srbije | Predsedava
Hvala.
Reč ima narodni poslanik Neđo Jovanović. Izvolite.
...
Socijalistička partija Srbije

Neđo Jovanović

Poštovana predsedavajuća, uvaženi ministre, pored onoga što su moje uvažene kolege iz poslaničke grupe SPS, gospodin Milićević i gospodin Petronijević istakli, istaći ću još nekoliko razloga za koje smatram da su razlozi koji se ovde od bilo koga od nas neće moći dovesti u sumnju, a u svakom slučaju, opravdavaju upravo ovakve izmene zakona koji su predloženi.
Ovde ću se osvrnuti isključivo na odredbe Zakona o planiranju i izgradnji. Zašto? Zbog toga što se ova izmena ne odnosi samo na tajkune, kako se to ovde danas više puta istaklo, već se odnosi i na savesne graditelje i na savesne investitore i na zdrave investicije. Upravo će takvi biti relaksirani i obradovani sa ovakvim načinom izmena Zakona o planiranju i izgradnji.
Nesumnjivo je i treba građanima da bude jasno da ova tzv. suspenzija konverzije traje tačno onoliko koliko će trajati izrada novog zakona o planiranju i izgradnji. Ono što smatram korisnim i da to bude čak jedna dobronamerna sugestija jeste da taj budući zakon o planiranju i izgradnji bude jasno diferenciran od Zakona o javnoj svojini, upravo zbog konverzije, odnosno upravo zbog toga što se konverzijom pretvara pravo korišćenja u pravo svojine.
Uvaženi ministre, treba veoma jasno naglasiti, a građani da prepoznaju ono što je suština, a to je da je konverzija bila kočničar ili blokator građevinske regulative u njenoj primeni. Nikad neću dovesti u sumnju motiv zakonodavca u bilo kom sazivu, i u ovom i u prethodnom i u budućem, da se donosi što bolji i što kvalitetniji zakon. Tako je i motiv sistematizovanja konverzije sigurno bio pozitivan.
Međutim, u praksi se konverzija pokazala u sasvim suprotnom smislu i u suprotnom pravcu. Zašto? Postoje dva jednostavna razloga, ako ne čak i tri. Prvi razlog je što je konverzija jedno tzv. prethodno pitanje. Ona prejudicira postupak prava na gradnju, jer dok se ne donese rešenje o konverziji, nije moguće izdati ni lokacijsku dozvolu, nije moguće izdati rešenje o odobrenju gradnje ili građevinsku dozvolu, nije moguće izdati rešenje o upotrebnoj dozvoli. Šta to znači? To znači vezivanje ruku onih koji imaju pravo da grade. Nisu to samo oni koji su legitimisani u članu 103. stav 1, a o njima ću malo kasnije posebno nešto reći, već i njihovi pravni sledbenici ili sticaoci. Njima se vezuju ruke iz dva razloga. Prvi je razlog što je postupak konverzije uglavnom u administrativnom smislu zakomplikovan. Drugi razlog je zato što je skup. Zašto je skup? Zbog toga što se konverzija vrši, onako kako zakon kaže, shodno tržišnim kriterijumima, a mi u praksi znamo da se ti tržišni kriterijumi vezuju za parametre koje daje poreska uprava.
Šta da rade oni graditelji i oni investitori koji nisu platežno moćni da obezbede novčana sredstva za isplatu takvih tržišnih iznosa, koliko konverzije u praksi vrede? Banke tu ne mogu da pomognu. Kreditne linije jednostavno nisu moguće zbog toga što konverzija nije pravni osnov za izdavanje bilo kakvog načina kreditirane sume, odnosno transferisanja kreditnih sredstava.
Šta ćemo da radimo u situaciji kada imamo preduzeće u stečaju, preduzeće u postupku privatizacije ili, još gore, preduzeće u postupku restrukturiranja, koje iz svojih sredstava, koja su i te kako mala, pokušava da obezbedi novčana sredstva za konverzije koje su i te kako skupe? Ne mogu da se otrgnem utisku da konverzija nije opravdala svoj smisao i da nije opravdala svoju svrhu. Zbog toga je zaista treba brisati iz zakona.
Danas na osnovu izlaganja koje sam ovde čuo, postoji jedna dilema. Više se stvorila polemika u glavama pojedinih poslanika, navodna diskriminacija. Kaže se – šta da radimo sa onima koji su već uplatili ili počeli da plaćaju neke iznose konverzije u odnosu na one koji se sada pojavljuju pred zakonom, a oslobođeni su, pa se smatra da imaju nekakav benefit? Ali, uvaženi ministre, negde se moralo preseći, negde se morala podvući crta i jednostavno nastaviti ka putu ozdravljenja građevinske operative. Zašto? Zbog toga što svakim danom jedna građevinska firma ide u stečaj, jer nije u mogućnosti da bude angažovana, nije u mogućnosti da angažuje svoju mehanizaciju, nije u mogućnosti da uposli svoje ljude. Šta to znači? To znači da veliki broj radnika u građevinarstvu ostaje bez posla.
Stečaj nosi teške posledice. Samim tim, ne dolazi do uplata penzijskog i invalidskog osiguranja u budžet. Da li je to šteta po budžet? Nesumnjivo je da jeste. Niko ko se ozbiljno danas upusti u analizu ovih činjenica nije se dotakao upravo njih, a te činjenice zaista ne mogu da se dovode u sumnju, jer su upravo ovakve kakve jesu.
Šta je nakon svega ovoga bitno? Bitno je ubrzati donošenje novog zakona o planiranju i izgradnji. Nadam se da ćete vi dati svoj maksimalan doprinos da taj budući zakon o planiranju i izgradnji bude daleko kvalitetniji od ovoga. Ne postoji nijedan idealan zakon. Zakonodavni proces je trajan proces u kome se uvek mora težiti ka donošenju što kvalitetnijih zakona. Kako sam malo pre rekao, zašto diferencijacija od Zakona o javnoj svojini? Upravo zbog toga što su pojedine odredbe Zakona o javnoj svojini već definisale pitanje koje se vezuje za prenos prava korišćenja u prenos prava svojine.
Mi konkretno u Užicu imamo probleme u stečajevima koji se vezuju za konverzije.
Preduzeća koja od strane stečajnog upravnika, a ta su preduzeća u stečaju, imaju legitimaciju stečajnih dužnika i od strane stečajnog upravnika postoji izuzetni napor da se stečajna masa na neki način vrednuje, kako je i inače zakonom predviđeno da se u stečajnu masu vrati celokupna imovina, koja po zakonu treba da se vrati u stečajnu masu, uglavnom bude okrnjena i ta vrednost stečajne mase i bude znatno smanjena, upravo zbog pokušaja da se izvrši konverzija i upravo zbog pokušaja da se kasnije, u prodaji, shodno odredbama Zakona o stečaju, vrednost imovine kao pravnog lica, poveća.
Sve ovo što sam rekao, nesumnjivo ukazuje da ste upravo ovako kako ste predvideli zakonskim rešenjem, uradili ono što je trebalo da se uradi, po meni znatno ranije, ali ni sada nije kasno. Još jednom, apelujem da što bržim i što skorijim donošenjem novog zakona o planiranju i izgradnji. Zahvaljujem se.