Prva sednica Drugog redovnog zasedanja, 02.10.2013.

2. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

Prva sednica Drugog redovnog zasedanja

2. dan rada

02.10.2013

Sednicu je otvorio: Nebojša Stefanović

Sednica je trajala od 10:15 do 18:40

OBRAĆANJA

...
Partija ujedinjenih penzionera, poljoprivrednika i proletera Srbije – Solidarnost i pravda

Konstantin Arsenović

Partija ujedinjenih penzionera Srbije - PUPS | Predsedava
Dame i gospodo narodni poslanici, nastavljamo sa radom.
Ministar je stigao.
Gospodin Aleksandar Pejčić nije tu.
Sledeći prijavljeni je gospodin Ivan Jovanović, međutim trenutno nije prisutan.
Sledeći prijavljeni je gospodin Srđan Miković. Izvolite.

Srđan Miković

Demokratska stranka
Gospodine potpredsedniče Narodne skupštine, dame i gospodo koleginice i kolege narodni poslanici, gospodine ministre, mi danas pred sobom imamo Predlog zakona o legalizaciji objekata i nikakav problem ne bi bio ukoliko bi bili svesni da je moguće izvršavanje ovog zakona u tekstu kako je u predlogu dato. Međutim, čini mi se da i ovaj predlog zakona, kao i mnogi drugi zakoni koji su prošli skupštinsku proceduru, na određeni način se ne primenjuje ili postoje velike smetnje u vezi primene zakona.
Imamo situaciju da ćemo verovatno ovih dana da raspravljamo i o Predlogu zakona o izmeni Zakona o javnoj svojini, gde je rok bio dve godine, a 6. oktobra se navršava dve godine od kad je mogao da se traži upis javne svojine za javno preduzeće npr, odnosno društvo kapitala. Sada dolazimo u situaciju da 6. oktobra ističe to vreme. Hajde da gledamo kako da produžimo rok. Činjenica je da, na primer, i taj zakon koji treba praktično da se produži a nije primenjen je sličan Zakonu o posebnim uslovima za upis prava svojine na objektima izgrađenim bez građevinske dozvole.
Pre par meseci smo o tom zakonu razgovarali i taj zakon se praktično ne primenjuje jer ima smetnje u tumačenju. Pravim sada analogiju u odnosu na ovaj Zakon o legalizaciji koji imamo.
Naime, ovaj zakon o posebnim uslovima za upis prava svojine na objektima izgrađenim bez građevinske dozvole kojim se dozvoljava upis objekata koji nije legalizovan i koji ulazi u javne knjige nejasno je određeno da li se tu upis prava svojine vrši na objektima, odnosno delovima objekata, a u primeni pojedinim katastrima nije jasno da li to što se odnosi na deo objekta, pa tumače da se odnosi na ceo objekat, pa tumače da je to preko 300 kvadrata iako, npr. izgrađeni deo ili taj deo za koji se traži upis je ispod 300 kvadrata. Zašto? Nejasno napisano.
Sada dolazimo na ovaj zakon. Šta je ovde nejasno napisano? Mnogo toga. Između ostalog, samo bih vam ukazao na član 32. stav 2. Radi se o rušenju objekta. Kaže se: „Građevinski inspektor će doneti bez odlaganja rešenje o rušenju objekta ako rešenje o rušenju nije doneto i ako utvrdi da se objekat gradi ili je njegovo građenje završeno bez građevinske dozvole posle 11. septembra 2009. godine“. Objekat se ruši, ne kaže se objekat ili deo objekta.
Druga stvar, izgrađen objekat do tog datuma, ostao još deo građevinskih radova, između ostalog gromobrani ili nešto što treba da zaštiti taj objekat ili objekte pored ili određeni deo objekta koji se tiče sprečavanja nastanka štete na tom objektu ili objektima pored, taj deo radova urađen posle 11. septembra 2009. godine, predat zahtev za legalizaciju, ako se zakon čita kako je napisan, rušiće se gromobran i onda će taj biti u situaciji da ponovo diže i da traži dozvolu. Tako piše. Kada smo rekli da tako piše, dobili smo odgovor na odboru – pa, dobro, neće se to sprovesti. Ima svedoka ko je bio samnom na odboru.
Da li zakon donosimo a da se ne sprovodi? U startu je tako rečeno. Mislim da to ne treba da radimo.
Imamo situaciju da se u članu 33. i 34. pozivamo na određeni akt, na akt iz stava 1. člana 33, a u stavu 1. člana 33. ne postoji akt. Pitam da li su naši ovi zakoni dovoljno jasni da sutra možemo da ih sprovedemo? Nećemo ih sprovesti.
Problem je opšte neorganizovanosti ili nedovoljne preciznosti kod donošenja zakona i onda se čudimo zašto nešto ne možemo da sprovedemo i čudimo se zašto nemamo podzakonske akte.
Dobili smo uveravanje da su podzakonski akti u 99% urađeni. Zašto nismo dobili podzakonski akt uz Predlog zakona? Mnogo toga ima što možemo da kritikujemo. Ja vam se zahvaljujem.
...
Partija ujedinjenih penzionera, poljoprivrednika i proletera Srbije – Solidarnost i pravda

Konstantin Arsenović

Partija ujedinjenih penzionera Srbije - PUPS | Predsedava
Hvala lepo.
Reč ima narodni poslanik Aleksandar Pejčić. Izvolite.

Aleksandar Pejčić

Demokratska stranka Srbije - Vojislav Koštunica
Zahvaljujem, gospodine predsedavajući.         
Dame i gospodo narodni poslanici, uvaženo predsedništvo, ministre, bio sam po spisku ranije da govorim, međutim, čekao sam vas, gospodine ministre, da polemišemo oko nekih stvari vezano i za zakon, a ujedno da vam postavim pitanje koje dolazi iz mog kraja.
Ovaj zakon, zakon o legalizaciji objekata, je zakon na koji ova vlada treba da polaže, u najmanju ruku, ne veliku, već malu maturu, jedan ispit koji mora i može da polaže pred građane Srbije iz nekoliko razloga. Prvo, imamo 1.300.000 nelegalizovanih građevinskih objekata ili, uslovno rečeno, divljaka. Imamo 720.000 zahteva za legalizaciju tih istih objekata. S druge strane, imamo jedan zakon, tzv. Dulićev zakon, koji više nije ustavna kategorija, koga je Ustavni sud proglasio da, po njemu, ne može, da se vrši proces legalizacije. Na kraju krajeva, imamo zakon koji smo usvojili još u martu, koji je stvorio itekako velike zabune, jer su građani mislili da će legalizovati svoje građevinske objekte za 100 evra.
Dakle, i građani Srbije i mi, poslanici, želimo da znamo, pre svega, koliko će koštati ta legalizacija, zatim dinamiku oko plaćanja sredstava za tu legalizaciju, rokovi za prikupljanje dokumentacije oko legalizacije, kako će lokalne sredine reagovati kada su u pitanju nadoknade za građevinsko gradsko zemljište? To su pitanja na koja želimo da dobijemo odgovor od vas.
Možemo reći i pohvaliti da je javna rasprava bila i da je na njoj učestvovao veliki broj stručnjaka i institucija koje se bave ovom problematikom, međutim i oni nisu dali odgovor na ova pitanja koja sam malopre postavio.
Iskreno rečeno, gospodine ministre, ovaj zakon je mnogo bolji nego prethodni zakon, Dulićev zakon. Međutim, ima i neke odredbe o kojima želimo da polemišemo i o kojima želimo da razgovaramo sa vama. Nadam se da ćemo dobiti odgovore. Pre svega, reč je o tome da građani Srbije moraju da prikupe novu dokumentaciju kako bi podneli zahtev za legalizaciju objekta. To su pre svega projekta izvedenog objekta i to u tri primera, zatim moraju da dokažu da su platili nadoknadu za gradsko građevinsko zemljište. Ovo iziskuje velika novčana sredstva, tj. da će građani i privrednici koji imaju privredne objekte morati da plate sredstva kako bi legalizovali objekte.
Drugu zabunu stvaraju član 21. i 22. koji su u koliziji i koji nisu komplementarni i koji treba da daju jasan odgovor vezan za rok o podnošenju dokumentacije za legalizaciju. Nadam se da ćete to ispraviti, jer smo mi i amandmanski reagovali u tom smislu.
Još jedna bitna stvar je to na koji će način ići propisana dinamika plaćanja vezana za legalizaciju. Ovde se govori, gospodine ministre, da može odjednom da se plati ili da može u roku od 20 godina.
Međutim ono što je škakljivo, mi smo dobili juče jedan izveštaj Odbora za ustavna pitanja i zakonodavstvo. Ovakav isti izveštaj smo dobili i u prethodnom mandatu kada je Dulić branio zakon. Međutim, Ustavni sud je rekao da je ovaj zakon neustavan. Bojim se da će Ustavni sud možda ponovo reagovati, jer šta ćemo sa onim ljudima koji su platili nadoknadu za legalizaciju odjednom. Kako će Ustavni sud tada reagovati? Još jedna bitna stvar vezana za lokalne samouprave, pošto nemaju smernice, a imamo pet kriterijuma za nadoknadu gradskog građevinskog zemljišta, kako će lokalne samouprave reagovati, vezano za nadoknadu za legalizaciju objekta i nadoknadu za gradsko građevinsko zemljište?
Rekao sam postoje kriterijumi, postoji mogućnost, a to zavisi od statuta lokalnih samouprava da u nekim lokalnim samoupravama budu mnogo veće cene za nadoknadu građevinskog zemljišta, a u nekim mnogo manje. Nadam se da ćete tu reagovati i da ćete ispraviti ovu stvar koju smo mi detektovali kao problem.
I na kraju krajeva ima još jedan problem, a to je šta ćemo sa objektima koji nisu legalizovani do roka koji zakon predviđao, koji nisu podneli zahtev i da li će se ti objekti uopšte rušiti, gledajući aspekt i socijalni i ekonomski našeg stanovništva u ovom trenutku. Dakle to su oni problemi o kojima diskutujemo i u kojima se nadam da ćete nam dati odgovor.
Dakle, ovaj zakon ne da će ubrzati legalizaciju gospodine ministre već će malo usporiti legalizaciju zbog prikupljanja dokumentacije. Imamo takođe studiju Svetske banke koja kaže da je naša zemlja po brzini davanja dozvola je na 179 mestu od 183 zemlje. U ovom smislu bih vas zamolio da razmišljate o reformi te uprave tj. reformi birokratije koja možda koči izdavanje gradske građevinske dozvole.
Pitao bih vas gospodine ministre, to mi se nije dopalo kada sam čitao u obrazloženju, da donošenjem ovog zakona mi se približavamo evropskoj legislativi. Mi ne treba da donosimo zakon za Ketrin Ešton, mi treba da donosimo zakon za naše građane. Evropska unija od nas je daleko, a vi ste svesni toga stotinu svetlosnih godina. Mi moramo da upodobimo ove naše zakone vezano za naše prilike i za naše standarde.
Takođe bih vam postavio pitanje koje postavljam svim ministrima koji dođu u parlament – da li će se ovaj zakon primenjivati na celoj teritoriji naše države pošto smo mi suverena država? Da li će ovaj zakon biti primenjivan i na KiM, ili će se možda primenjivati posle ovih nelegalnih lokalnih izbora koji su zakazani za 3. novembar, gde jedna vlada koja ne priznaje državu tera svoj narod da glasa za tu istu državu. To je jedan veliki paradoks. Ili će se možda ovaj zakon primenjivati selektivno samo na one objekte koji su izgrađeni na graničnom prelazu i sa jedne i sa druge strane. S obzirom da je u toku predaja katastarskih knjiga albanskim separatistima, ne znamo da li ćemo mi primenjujući ovaj zakon moći u nekom narednom periodu da napravimo jedan generalni urbanistički plan, recimo Kosovske Mitrovice. To je ovako za dilemu i za raspravu.
Ovde bih iskoristio priliku gospodine ministre da vas upitam, vezano za moj kraj, s obzirom kad ste bili ministar u Koštuničinoj vladi jedan od ministara koji je najviše napravio u Jablaničkom okrugu. Napravili ste 24 kilometra auto-puta, izgradili ste mnoge puteve i mi to pozdravljamo. Međutim, imamo jedan problem vezan za trasu Koridora 10 koji prolazi kroz Grdeličku klisuru, a za varošicu Predejane. S obzirom da znate da tamo postoji motel „Predejane“ koji je zaobiđen ovim Koridorom 10, mi kao lokalna samouprava smo tražili da se izmeni ta trasa. Spremni smo verujte mi, na neke radikalne mere.
Imali smo ovde jednu kvalitetnu kampanju da spasimo hrast od 600 godina. Nadam se da ćemo takođe uz vašu pomoć i uz pomoć vašeg ministarstva spasiti tu varošicu, spasiti te ljude koji su upućeni na taj turistički objekat, jer ako to ne uradimo 3.000 stanovnika će se iseliti sa tog prostora, a vi znate da fizika ne zna za prazan prostor. Znate ko će se naseliti na tom prostoru.
Na kraju, gospodine ministre, mi smo kao stranka reagovali amandmanski na ovaj zakon. Ponudili smo jedan sasvim drugačiji koncept od onoga što ste nam vi ponudili. Nadam se da ćete razmotriti naše amandmane koji vam preporučuju na koji način razmišljaju građani Srbije. U nadi sam da ćete prihvatiti neki naš amandman. Hvala.
...
Partija ujedinjenih penzionera, poljoprivrednika i proletera Srbije – Solidarnost i pravda

Konstantin Arsenović

Partija ujedinjenih penzionera Srbije - PUPS | Predsedava
Reč ima narodni poslanik Ivan Jovanović.
...
Demokratska stranka

Ivan Jovanović

Demokratska stranka
Poštovani predsedavajući, poštovani ministre, dame i gospodo narodni poslanici, danas je pred nama konačno zakon o legalizaciji nelegalno sagrađenih objekata iako je on trebao da se nađe pred ovim domom odavno, još na proleće. Rok je bio do 7. juna, po odluci Ustavnog suda da donesemo novi zakon i da građani ne budu u pravnom vakumu, naročito oni koji su već ušli u postupak legalizacije.
Ustavni sud je imao primedbu na jednakost građana prilikom postupka legalizacije. Čule su se u diskusiji kritike na račun prethodnog zakona i čule su se teške reči o tome kako je za sve kriv prethodni zakon i kako je u mandatu prethodne vlade najviše nelegalnih objekata, što je potpuni „non sens“. To je jedna potpuna neistina.
Pitam vas gospodine ministre, da li ste sigurni da ovaj zakon neće takođe biti sporan u Ustavnom sudu i da neće dovesti do novih nejednakosti među građanima kojih će biti još više? Jer, ako prepuštate opštinama, skupštinama gradova i opština i njihovim izvršnim organima da sami odrede koliki će biti popust za građanina koji je u jednoj lokalnoj samoupravi platio svu infrastrukturu i da li će ga biti, a u drugoj takođe prepuštate da lokalna samouprava utvrdi koliki će biti popust za posebne grupe, onda sam siguran da to neće biti u skladu sa ustavnim načelima. To je najveći problem.
Ono što smo u međuvremenu imali, a moglo je i trebalo je da se rešava mnogo brže što se tiče legalizacije, trebalo je da se rešava po ovom zakonu, a ne po tzv. katastarskoj legalizaciji i upisu nelegalnih objekata u katastar nepokretnosti, prosto mislim da smo tim zakonskim predlogom koji ste vi ovde hvalili, samo izgubili vreme. Nismo pripremili pravi zakon o legalizaciji i danas imamo problem.
Građani su zbunjeni, ne znaju šta da rade. Kontradiktorne izjave svakog dana. Stari zakon je predviđao mogućnost da građanin na jednom mestu sve završi, da potpiše ugovor sa gradskom upravom i da gradska uprava umesto njega završi sve procedure i da on kroz ugovor onda preuzme obavezu da plati i da na neki način skine sa sebe sve one obaveze koje ima u šumi administracije i u šumi šaltera u našoj državi.
To je ovim zakonom onemogućeno i mislim da treba malo više pažnje da obratimo na građanina, na njegova prava, da zaštitimo prava svakog građanina i da je to bila intencija Ustavnog suda. Nepravdu ne možemo u potpunosti ispraviti, niti možemo dovesti do potpune pravde, ali možemo je svesti na minimum. Možemo dovesti do toga da se što pre ovo stanje dovede u normalu i ne možete reći – od proleća se ne može bespravno graditi. Ne može danas da se bespravno gradi. Danas po zakonu ne može bespravno da se gradi, a ne od proleća. Vi kao ministar ne možete da dajete takve izjave. Kažete – oni koji legalizuju mogu prometovati nekretnine, a oni koji su upisani u katastar ne mogu. Ne znam da li ste čitali član 11. stav 2. tačku 2. Zakona o upisu, gde kaže da ukoliko stranka uplati naknadu za korišćenje gradskog građevinskog zemljišta da u tom slučaju može i prometovati. Dakle to stoji u ovom zakonu.
Gde su onda oni dokumenti koje on neće podneti administraciji i nećemo biti sigurni u kakvim objektima žive naši građani? Siguran sam da smo mogli naći model koji bi omogućio brzu legalizaciju, efikasnu, a što se tiče toga da li je povređen Ustav, siguran sam da će biti mnogo pritužbi na ovaj Predlog i da će on biti sporan. Ono što je zadatak svih nas i svih institucija je da građanima olakšamo život i da omogućimo da se u državi poštuju zakoni i da građani ostvare svoja prava. Ne treba da im otežavamo.
Govorili ste kada ste menjali Zakon o planiranju i izgradnji i ukidali odredbe o konverziji da će doći dve milijarde investicija. Ja vas pitam – gde su te milijarde? Gde su te dve milijarde, gde je onih 10 milijardi iz kampanje i zašto niste obezbedili za građevinsku industriju barem deo od pet milijardi koliko se nova vlada zadužila za investicije u građevini i da prosto građevinska industrija ima šta da radi?
Granski sindikati, gospodine Iliću, tvrde kada traže vašu dozvolu, da je vrednost radova u odnosu na prošlu godinu manja za 30%, da je zarada građevinskih radnika manja za 30%, da je pad građevinske industrije 25%, da je broj zaposlenih u sivoj zoni u građevinskoj industriji porastao za više od 40%. To su poražavajući podaci i treba tražiti rešenja za ovakvu situaciju, a ne napadati opoziciju. Nije opozicija za ovo kriva. Vi ste na vlasti evo već 14 meseci u punom mandatu i treba to da radite.
Ono na čemu vam se zahvaljujem je što ste juče priznali jednu veliku stvar, jednu istinu, da se ova Vlada bavila šest meseci rekonstrukcijom i da vi niste stigli iz tih razloga da podnesete ovaj zakon Narodnoj skupštini u proceduru. Zahvaljujem vam se na tome, jer DS to govori već duže vreme. Govorimo da se Vlada ne bavi problemima građana, već se bavi isključivo napadanjem opozicije i izmišljanjem lažnih dilema, lažnih problema. Lažan problem je bila i rekonstrukcija, jer da je ona bila prava, i vi biste bili rekonstruisani.
Potpuno je jasno. Za vas ne postoje problemi građana, ne postoje ni zakoni, osim kada treba da se zavuče ruka u džepove građana. Postoji samo hajka na DS, pa onda dođe rekonstrukcija, pa opet hajka, pa Beograd, pa rekonstrukcija, pa izbori, pa hajka. Gde se to završava? Do kada ćemo raspravljati o takvim problemima, generisati probleme a ne rešavati ono od čega građani žive? Kada počinje život za ovu vladu? Hvala.
...
Partija ujedinjenih penzionera, poljoprivrednika i proletera Srbije – Solidarnost i pravda

Konstantin Arsenović

Partija ujedinjenih penzionera Srbije - PUPS | Predsedava
Reč ima narodni poslanik Marijan Rističević.
...
Srpska napredna stranka

Marijan Rističević

Srpska napredna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, ne razumem kritike ovog zakona, posebno iz redova bivšeg režima, s obzirom da ovaj zakon, koliko sam razumeo, popravlja njihov zakon. Dakle, njihov zakon je pao na Ustavnom sudu, proglašen je neustavnim i pokušaj je da se taj zakon privede ustavnosti. Oni ne da ga ne cene, već ga uporno kritikuju.
Pre donošenja ovog zakona, doneli smo i Zakon o upisu nelegalnih objekata u katastar nepokretnosti i time smo omogućili da jedna nelogičnost bude ispravljena, a to je da od milion i po objekata, koliko je nelegalno sagrađeno, samo je 720 hiljada zahteva za legalizaciju i da nije onog prethodnog zakona koji smo usvojili, došli bi u poziciju da 800 hiljada objekata treba srušiti. Oni ne cene taj napor Vlade, nove vlasti, koja želi da ispravi sve manjkavosti koje su ostale, odnosno koje su se našle pred ovom vladom.
Kao predsednik Narodne seljačke stranke, tvrdim da ovaj zakon nije savršen, ali uglavnom, on propisuje ovlašćenja lokalnoj samoupravi. Zabrinut sam, s obzirom da su lokalne samouprave šarenolike, u mnogima različite koalicije drže vlast i zabrinut sam iz prostog razloga zbog pomoćnih i ekonomskih objekata.
Dakle, ovde su uglavnom govornici bili iz grada i govorili su o stambenim objektima. Ja želim nešto da kažem o pomoćnim i ekonomskim objektima koji nas na selu prate i koji su zamašnije površine nego građevinski objekti. Imamo situaciju da je kuća legalna, ali da su pomoćni objekti – štale, kokošinjci, kotobanje, da su garaže… Jedna garaža za kombajn zauzima oko 150 kvadratnih metara. Ako imate par traktora, ako imate drljače, tanjirače itd, samo za mehanizaciju vam je nekad potrebno više od 300 kvadratnih metara i time ste premašili prostor koji je Zakonom o upisu u katastar nepokretnosti dozvoljen.
Takođe sam zabrinut zbog člana 2. Bojim se da ako ostavimo na tumačenje tim šarolikim koalicijama član 2, gde se objekti za koje nekada nije bila potrebna građevinska dozvola pre 2003. godine, da te objekte nije potrebno legalizovati, onda se bojim da to lokalne vlasti neće tako tumačiti, već da će biti problema u dokazivanju kada je neka štala, neka šupa, nadstrešnica, garaža napravljena.
Član 29. u potpunosti podržavam, ali molim Vladu da u pravilniku definiše način na koji će se utvrđivati, odnosno pomoću kojih dokumenata će se dokazivati da je neka infrastruktura napravljena samodoprinosom, jer u većini sela, posebno u Vojvodini, veliki deo infrastrukture je napravljen samodoprinosom, od asfalta, telefona, gasovoda, vodovoda. Recimo, u mom mestu je napravljeno sve zahvaljujući mesnom samodoprinosu, gde su građani izdvajali sredstva i prilikom ovog zakona, oni nisu obavezni da plaćaju naknadu za uređenje građevinskog zemljišta, s obzirom da su izdvajali gotovo sva sredstva za stvaranje infrastrukture.
Mislim da Vlada treba da definiše to pravilnikom, s obzirom da u članu piše da lokalna samouprava može da umanjuje za vrednost tih radova, da može da umanjuje naknadu za legalizaciju, pa bih voleo da to pravilnikom bude malo bolje definisano, da to može da bude, ne mora i da se otprilike zna koliko bi to oni trebali da umanjuju sredstva prilikom legalizacije.
Slažem se i sa opozicijom koja je govorila da ljudi koji su na nelegalnim objektima stvorili ekstremno bogatstvo, da to nisu sposobni ljudi, već lopovi. Sa tom tvrdnjom mogu čak i da se složim. Mogu da govorim i o podizanju spomenika korupciji. U vezi sa tim, voleo bih da se prisetimo samo nekih stvari.
Ovde je spominjan Most na Adi. Svi znamo da je on pred novu 2012. godinu otvoren uz prisustvo predsednika Republike i prvog čoveka grada Beograda i gotovo je neverovatno da je neko pozvao ljude da u masovnom broju pešače preko mosta. To je najveća opasnost za jedan most, ako je on novoizgrađen, ako nema upotrebnu dozvolu. Gotovo je neverovatno da niko nije podneo krivičnu prijavu za zloupotrebu položaja onih ljudi koji su pozvali ljude da šetaju po Adi i time ih doveli u smrtnu i životnu opasnost, s obzirom da mi koji se nešto razumemo u mostove znamo da je pešačenje, posebno u grupi, opasno za sve mostove, pa i one koji imaju upotrebnu dozvolu, a ne one koji to nemaju. Voleo bih da znam da li je podneta krivična prijava za zloupotrebu položaja protiv takvih lica?
Takođe, voleo bih da mi se objasni da li je podneta krivična prijava za prilazne saobraćajnice koje se grade još uvek bez građevinske dozvole? Voleo bih i da mi neko objasni posle pada vlasti u glavnom gradu, kako je to „veliki princ od Nambije“, „magastar od Nambije“, „sposobni gensek“, ovde je neko rekao da takve ljude ne treba nazivati sposobnim već lopovima, kako je dobio 18 ari građevinskog zemljišta na poklon, podigao ogradu od šest metara itd?
Voleo bih, takođe, da nam se ovde objasni kako je na pašnjaku pored Hrama svetog Save ministar u bivšoj vlasti sagradio objekat, od kojih to novaca itd. i da mi se objasni da li je tačno da na nad etažom koja je njegova i koja vredi preko 500 hiljada evra, da je neko bespravno izgradio još 80 kvadrata na toj četvrtoj etaži čiji je on vlasnik, da se to proveri. Ukoliko su moje tvrdnje tačne, onda da se preduzme neka radnja protiv njega i protiv inspektora koji su dozvolili da pored takve gradnje od sredstava za koje ne znamo odakle su potekla, da se još na to nadogradi 80 kvadrata stambenog prostora. Ljude jure po selima za šupu, kotobanju, svinjac, kokošinjac. Mislim da je vreme da pojurimo i ove sposobne.
Takođe bih voleo da čujem odgovor – šta će se preduzeti protiv ljudi koji su, recimo, izgradili fabriku za reciklažu olova na vodozahvatu, regionalnom u Inđiji i za to nije podneta nikakva krivična prijava od inspektora koji su to trebali da urade? Građevinsku dozvolu su dobili za sasvim drugi objekata, na sasvim drugoj parceli, a gradili nešto sasvim drugo. Takođe bih voleo da tržni centar koji je građen u Inđiji i koji zauzima 42 hiljade kvadratnih metara, koji je izgrađen bez građevinske dozvole, gde su naknadno menjani i prostorni plan i regulacioni planovi da bi se oni uskladili sa objektom koji je nelegalno izgrađen, koji nema građevinsku dozvolu prilikom gradnje, koji nije dobio nikad upotrebnu dozvolu, a gle čuda, opština je kupila više hiljada kvadrata na trošak budžeta u toj zgradi koja je građena bez građevinske i upotrebne dozvole.
Gle čuda, direktor Direkcije opštine Inđija i predsednik opštine Inđija imaju dva penthausa na krovu te zgrade od 250 kvadrata. Neka mi to neko objasni - da li su to bili sposobni ljudi, kao što tvrdi opozicija, ili su bili lopovi, kako oni nazivaju te sposobne ljude.
Takođe, bih voleo da mi objasni ministar, da mi kaže, s obzirom da je ovde bilo prozivki, koji su to ljudi primili mito? Da mi kaže - da li je tačno da je pomoćnik braće Dulić, znači ne samo jednog Dulića, priveden 2. oktobra zbog primanja mita za izdavanje građevinske dozvole od 152 hiljade evra? Neka mi ministar potvrdi da li je to tačno ili ne, s obzirom da je bilo prozivki iz redova opozicije, da im konačno kažemo koji je to njihov funkcioner primio mito i na koga se to sve misli.
Ovde postoji osnovana sumnja da je gospodin Janjić, pomoćnik gospodina Dulića, pomoćnik i Modesta Dulića i Olivera Dulića, čovek koji je bio u Subotici, koji je išao za braćom Dulić gde su oni uzimali funkcije. Da li je tačno da je on priveden zbog izdavanja građevinske dozvole i primanje poklona od 152 hiljade evra? Slažem se sa opozicijom da se sve to proveri i da ti sposobni ljudi, lopovi budu ne samo kažnjeni, nego da im se oduzme sve što su stekli na nelegalan način. Hvala.
...
Partija ujedinjenih penzionera, poljoprivrednika i proletera Srbije – Solidarnost i pravda

Konstantin Arsenović

Partija ujedinjenih penzionera Srbije - PUPS | Predsedava
Reč ima narodni poslanik Aleksandar Senić, replika.
...
Demokratska stranka

Aleksandar Senić

Demokratska stranka
Istine radi, most na Adi je otvoren uz privremenu upotrebnu dozvolu, a prošle godine 25. novembra je podnet zahtev za upotrebnu dozvolu za delove objekta koji su već izgrađeni. Dakle, most na Adi se realizuje u fazama i podnet je zahtev za upotrebnu dozvolu za deo objekta koji je već izgrađen. Dakle, nije reč o tome da treba da budu završeni neki delovi, pa da se izda upotrebna dozvola. Reč je o opstrukciji Ministarstva građevinarstva i urbanizma u izdavanju te upotrebne dozvole.
Ovo je još jedna besmislica koju smo čuli, kao što je i besmislica nedonošenje i neusvajanje GUP-a za grad Beograd, jer sam proverio sa Urbanističkim zavodom iz Beograda detalje. Groblje na Voždovcu je bilo u programu izrade GUP-a od samog početka izrade GUP-a, a groblje Jelezovac u Rakovici se nalazi u Generalnom urbanističkom projektu od 1973. godine. Dakle, već 40 godina.
Kada sam razgovarao sa gospođom iz Urbanističkog zavoda Beograda, citiram, rekla mi je – diže mi se kosa na glavi od gluposti koje može da izgovori jedan ministar, pa makar on bio i Velja Ilić. Potpis na GUP je donet ministru Iliću od strane Republičke komisije za planove. Nije niko iz grada nosio Generalni urbanistički plan, već ako je došlo do određenih promena, to se desilo u Republičkoj komisiji za planove. Dakle, nema odgovornosti funkcionera grada, već potražite krivca u Komisiji za planove koja radi pri ministarstvu građevinarstva. Hvala.

Whoops, looks like something went wrong.