Četvrta sednica Prvog redovnog zasedanja, 28.05.2014.

3. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

Četvrta sednica Prvog redovnog zasedanja

01 Broj 06-2/79-14

3. dan rada

28.05.2014

Beograd

Sednicu je otvorila: Maja Gojković

Sednica je trajala od 10:05 do 17:55

OBRAĆANJA

...
Socijaldemokratska partija Srbije

Vladimir Marinković

Socijaldemokratska partija Srbije | Predsedava
 Reč ima narodni poslanik Vladimir Đukanović, a neka se pripremi Milorad Cvetanović. Izvolite.
...
Srpska napredna stranka

Vladimir Đukanović

Srpska napredna stranka
Uvaženi predsedavajući, dame i gospodo, ovde ću se osvrnuti na tri akta koja su u ovom setu. Jedan je ovo potvrđivanje ove Konvencije o zabrani svih oblika diskriminacije nad ženama. Moram da priznam, znate, papir trpi sve, možete na papiru da napišete nešto najidealnije, ali ako se to u praksi ne sprovodi, džabe vam to što piše.
Posebno sam ponosan što sam pripadnik stranke koja je na najbolji mogući način pokazala odnos prema damama i ukazala im i te kako veliku šansu nad važnim državnim funkcijama, posebno stranačkim. Pogledajte između ostalog, dve najvažnije funkcije u parlamentu obavljaju žene, gospođa Maja Gojković, gospođa Jana Ljubičić na mestu sekretara.
Kada pogledate, guverner Narodne banke je Jorgovanka Tabaković, kada pogledate, ministri na veoma važnim funkcijama su Jadranka Joksimović, Zorana Mihajlović, kada pogledate predsednik Odbora za bezbednost je uvažena koleginica Marija Obradović, među nama muškima, i veoma odlično radi taj posao, tako da se u principu na delu nešto pokazuje. Konvencija je nešto što je civilizacijska tekovina i ovaj Amandman, i to je nešto što svakako moramo da usvojimo, ali ako to u praksi ne sprovodimo, možemo sto puta da pričamo razne priče o pravima žena ili o pravima bilo koje manjinske grupe, bitna su dela pre svega. Srpska napredna stranka to na delu pokazuje kakav je odnos prema damama.
Lično se zalažem za što veće učešće dama u javnom i političkom životu. Neretko sam bio u mnogim diskusijama i matiran od žena zato što brzo misle, zato što nekada intelektualnu superiornost pokazuju nad nama muškarcima, zato što imaju inicijativu mnogo veću, nego mi muškarci, i to moramo da uvažimo na najbolji mogući način.
Što se tiče druga dva akta vezano za saradnju sa Crnom Gorom po pitanju diplomatsko-konzularnih predstavništava, to je nešto što je veoma važno. Možda se to ne shvata na najbolji način, misleći da je to jedan običan bilateralni sporazum. Međutim, imali smo određenih turbulencija sa Crnom Gorom posle raspada zajedničke države. Nažalost, naši odnosi su godinama bili na nekoj silaznoj putanji. Dobro je da su oni počeli ponovo da se uspostavljaju, dobro je što sarađujemo sa Crnom Gorom i plod toga je upravo jedan ovakav ugovor kojim mi pomažemo svim državljanima Crne Gore, kao što i oni pomažu državljanima Srbije. Moramo da shvatimo da jedan ogroman broj naših sunarodnika živi u Crnoj Gori, državljani su Crne Gore i samim tim država Srbija je dužna po Ustavu njima da pomaže, a ovakvim jednim aktom, gde ponovo podstičemo one veze koje smo raskinuli 2006. godine, ponovo ih uspostavljamo, uspostavlja se što bolja saradnja i verujem da će to biti na obostranu korist državljana Srbije i Crne Gore.
Posebno ističem naše sunarodnike u Crnoj Gori kojih ima, po popisu, 28, 29%. To je nešto što Republika Srbija mora da uvaži.
Akt vezan za saradnju sa Evropolom, drago mi je što su kolege prisutne iz Ministarstva unutrašnjih poslova, moram da pohvalim ovaj akt. Po prvi put imamo jedan akt koji na pravi način uvažava suverenost ove države, bez obzira što se radi o jednoj međunarodnoj policijskoj organizaciji, kao što je Evropol, ali do sada su akti koji su stizali bili pomalo naredbodavni. Kada je bila u pitanju tajnost podataka, nama se nalagalo da nešto moramo da dostavimo, iako je to možda u suprotnosti sa nekim našim interesima.
Po prvi put sada imamo da Evropol sam sebe ograničava, a na kraju krajeva, i uvažava suverenost same Republike Srbije. Ovo je zaista dobar akt. Ima ovde nekoliko članova, pošto me ova tema zanima, pa bih voleo da nam malo pojasnite. Hvala što ste na Odboru objasnili šta je to nacionalna kontakt tačka. Moram da priznam, nisam znao da se to tako zove, ali hvala vam na tom pojašnjenju. Ima nekoliko članova vezano za ovaj memorandum o razumevanju i tajnosti bezbednosti podataka. Prvo, na koji način i kako će to neko sačiniti, šta bi se tu predvidelo? Samim ugovorom je dato malo šire tumačenje. Kako bi izgledao otprilike taj memorandum?
Druga stvar je vezana za zabranu davanja podataka, gde ugovorne strane smeju da dostavljaju podatke o ličnosti koje otkrivaju rasno i etničko poreklo, političke stavove, verska ili filozofska uverenja, pripadništvo sindikatima i podatke u vezi sa zdravljem i polnim životom lica samo ukoliko je to apsolutno neophodno. Ko to procenjuje? Da li je to apsolutno neophodno, posebno u ovom segmentu vezano za političke stavove ili verska opredeljenja? Može da se dogodi, ne daj Bože, da neko smatra da ima pravo da zagovara nacizam ili fašizam, to mu je političko uverenje, a sada kaže da je moje ljudsko pravo da vi ne date moje podatke. To je potpuno besmisleno, jer takav neko bi morao da bude svakako sankcionisan. Na primer, neka verska sekta, satanističkog tipa, koja se zalaže da svi članovi izvrše kolektivno samoubistvo, ali onda će oni istaći da je to njihovo versko pravo, nemate tu mogućnost da dajete te podatke.
Voleo bih da nam to objasnite. Ovo moram da pohvalim, a vezan je za činjenicu da ugovorne strane dostavljaju jedna drugoj samo one podatke koji su prikupljeni, čuvani i dostavljeni u skladu sa njihovim pravnim okvirima i koji nisu pribavljeni povredama ljudskih prava, gde se zaista poštuje naša država i sam Evropol mora da poštuje određene konvencije koje je EU donela.
S tim u vezi, ovo valja podržati, ali bih voleo da nam objasnite ovakve članove ovog ugovora.
...
Socijaldemokratska partija Srbije

Vladimir Marinković

Socijaldemokratska partija Srbije | Predsedava
Zahvaljujem.
Reč ima narodni poslanik Milorad Cvetanović.
...
Srpska napredna stranka

Milorad Cvetanović

Srpska napredna stranka
Poštovani predsedavajući, uvažena gospođo ministarka, dame i gospodo narodni poslanici, govoriću o Predlogu zakona o potvrđivanju Sporazuma između Republike Srbije i Crne Gore o uzajamnom zastupanju u pružanju konzularne zaštite i usluga u trećim zemljama.
Samo kratko u par rečenica ću se osvrnuti na istorijat državne zajednice Srbije i Crne Gore.
Srbija i Crna Gora tako se zvala državna zajednica Srbije i Crne Gore koja je nasledila bivšu SFRJ. Konfederacija je postojala od 2003. do 2006. godine. Srbija i Crna Gora jedine preostale federalne Republike SFRJ su dogovorile saradnju u određenim političkim područjima. Na primer, odbrambeni savez. Svaka republika je imala svoju državnu politiku i valutu. Glavni grad zajednice Srbije i Crne Gore je bio Beograd, a u Podgorici se nalazio sud Srbije i Crne Gore. Ustavna povelja doneta je 4. februara 2003. godine po kojoj je svaka država mogla da traži punu nezavisnost putem referenduma koji se mogao održati najranije 2006. godine. Ovo pravo je iskoristila Crna Gora 21. maja 2006. godine. Državna zajednica je službeno ugašena nakon crnogorske deklaracije nezavisnosti 3. juna 2006. godine i formalne deklaracije nezavisnosti Srbije 5. juna.
U Sporazumu, koji je još tada sačinjen, o transformaciji državne zajednice Srbija i Crna Gora u zajednicu nezavisnih i međunarodno priznatih država Srbije i Crne Gore stoji: da Srbija i Crna Gora u zajednici nezavisnih država mogu dogovoriti saradnju u okviru diplomatsko konzularnih poslova tako što bi diplomatsko konzularno predstavništvo jedne države zastupalo interese druge države.
Sporazum o saradnji utvrđuju ministarstava inostranih poslova Crne Gore i Srbije, a saglasnost za taj sporazum daju vlade Srbije i Crne Gore, i baš ta nagoveštena mogućnost u eventualnoj, po meni, veoma korisnoj saradnji nalazi se danas u Predlogu zakona koji je pred nama. Smatram da je jedna takva veoma korisna i obostrano potrebna saradnja je od višestruke i obostrane koristi.
Zajednička diplomatsko konzularna predstavništva, u kojima bi dve zemlje u kojoj jedna nema svoje predstavništvo, a pod uslovom da se treća zemlja tome ne protivi, mogle bi u ovo veoma krizno i ekonomski nestabilno vreme da ostvare značajne uštede u budžetima obe zemlje tako što bi se uzajamno zastupale kao što zakon i predviđa u sledećim oblastima: izdavanje putnih dokumenata, izdavanje viza, finansijska pomoć, međunarodne pravne pomoći, overe potpisa, prevoda dokumenata i mnogih drugih konzularnih poslova koji su neizbežni i bili na usluzi građanima obe zemlje kojima je pomoć takve vrste neophodna.
Uštede bi se ogledale prvenstveno na zakupu ili kupovini konzularno diplomatskih objekata i ličnih dohodaka zaposlenih u njima. Interese koje bi u ovom slučaju nastali ne želim u ovom trenutku da vežem za vekovno prijateljstvo dva naroda, koje ne sumnjivo postoji i odraz je istorijske i mogu reći bratske povezanosti, već za potrebu pružanja usluga svojim državljanima u trećim zemljama, gde je jedna od strana ugovornica nema svoje konzularno predstavništvo. Uštede znatnih finansijskih sredstava, koje će ovom prilikom proizaći iz jednog ovakvog sporazuma, će biti od višestruke koristi obema zemljama potpisnicama ovog sporazuma.
Sama klauzula da svaka od dve ugovornice može raskinuti sporazum u roku od 90 dana od dana prijema diplomatske note čini ovaj ugovor još fleksibilnijim, a u isto vreme i utemeljenijim. Kazuje nam da je Vlada Republike Srbije ovim Predlogom zakona veoma vodila računa o sveopštim interesima svojih građana.
Iz ovih razloga pozivam narodne poslanike da u danu za glasanje podrže, prihvate i izglasaju ovaj sporazum između Republike Srbije i Republike Crne Gore. Zahvaljujem.
...
Socijaldemokratska partija Srbije

Vladimir Marinković

Socijaldemokratska partija Srbije | Predsedava
Zahvaljujem.
Imamo još jednog prijavljenog poslanika na listi, ali koliko vidim, gospodin Rističević nije tu.
Pošto na listama poslaničkih grupa više nema prijavljenih za reč, pre zaključivanja zajedničkog jedinstvenog pretresa, pitam da li žele reč predsednici, odnosno predstavnici poslaničkih grupa ili još neko ko nije iskoristio svoje pravo iz člana 96. Poslovnika?
Reč ima ministarka Snežana Bogosavljević Bošković.
...
Socijalistička partija Srbije

Snežana Bogosavljević-Bošković

Zahvaljujem gospodine predsedniče.
Želela bih samo u vezi sa diskusijom poslanika Đukanovića da dam kratku informaciju. Prva informacija tiče se memoranduma i u vezi sa tim želim da kažem da u saradnji sa Poverenikom za informacije i Kancelarijom za zaštitu podataka, uz poštovanje osnovnih načela nacionalne strategije bezbednosti države Srbije biće sačinjen jedan suveren akt u vidu memoranduma i o tome ćete biti blagovremeno informisani i upoznati.
Što se tiče vaše druge primedbe, odnosno informacije ili pitanja koja se tiču zabrane podataka. Želim da vas informišem da je Konvencijom UN o ljudskim pravima koja inače propisuje i predstavlja u svim međunarodnim ugovorima ljudska prava, postoji precizna definicija koju opet sve međunarodne relevantne organizacije uglavnom inkorporiraju u aktima koji su slični ovom ugovoru. Naša zemlja, država Srbija, je potpisnica ove Konvencije, odnosno Konvencije UN. Toliko, kratko u vezi sa vašim pitanjima.
Na kraju, želim da se zahvalim svim poslanicima i želim da kažem da sam izuzetno zadovoljna učešćem narodnih poslanika u današnjoj diskusiji i raspravi. Zahvaljujem vam se svima što svojim diskusijama dali doprinos boljem razumevanju zakonskih predloga koji su na današnjem dnevnom redu sednice.
Želim da se zahvalim svima koji su podržali predložene zakone. Na kraju uverena sam da delim vaše mišljenje da su predloženi zakoni i te kako važni i značajni za našu zemlju u smislu njene afirmacije na međunarodnom planu, da su važni i značajni za nas u procesu naših evrointegracija i da su i te kako važni sa aspekta jedne stalne i kontinuirane borbe za eliminisanje svih oblika diskriminacije žena. Posebno želim da kažem da verujem da vi delite sa mnom moje mišljenje da su oni važni i za mene lično kao člana Vlade i ministra poljoprivrede i kao ženu, a posebno kao ministra poljoprivrede jer će njihovim usvajanjem se stvoriti jedan novi zakonski okvir za unapređenje saradnje između naše zemlje i zemalja potpisnica ovih sporazuma u oblasti poljoprivrede.
Hvala vam svima još jednom na pažnji i verujem da ćemo se uskoro ponovo videti nekim drugim povodom. Verujem da će to biti zakon iz oblasti poljoprivrede i zaštite životne sredine. Hvala.
...
Socijaldemokratska partija Srbije

Vladimir Marinković

Socijaldemokratska partija Srbije | Predsedava
Hvala profesorki Bogosavljević i njenom timu koji je bio sa njom danas.
U skladu sa Poslovnikom propisujem pauzu do 15 časova i 15 minuta, kada ćemo započeti raspravu u pojedinostima na Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak građana i Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje. Hvala vam.
(Posle pauze.)
...
Srpska napredna stranka

Maja Gojković

Srpska napredna stranka | Predsedava
Poštovani poslanici, prelazimo na 1. tačku dnevnog reda – PREDLOG ZAKONA O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK GRAĐANA
Primili ste amandmane koje su na Predlog zakona podneli narodni poslanici: Vojislav Vujić, Nevena Stojanović, mr Đorđe Kosanić, Marija Jevđić, prof. dr Vladimir Marinković, dr Milorad Mijatović, dr Sulejman Ugljanin, Sabina Dazdarević, Enis Imamović, Borislav Stefanović, Dragan Šutanovac, Aleksandar Senić, Branka Karavidić, Biljana Hasanović-Korać, Ljiljana Nestorović, Zoran Živković, Vladimir Pavićević i Zoran Babić, kao i amandman Odbora za finansije, republički budžet i kontrolu trošenja javnih sredstava.
Primili ste izveštaje Odbora za ustavna pitanja i zakonodavstvo i Odbora za finansije, republički budžet i kontrolu trošenja javnih sredstava, kao i mišljenje Vlade o podnetim amandmanima.
Podsećam vas da je narodni poslanik dr Ivan Bauer pisanim putem povukao amandman na član 1. Predloga zakona.
Podsećam vas da je Odbor za ustavna pitanja i zakonodavstvo, u skladu sa članom 163. stav 2. Poslovnika Narodne skupštine, odbacio kao nepotpun amandman na član 1, koji su zajedno podneli narodni poslanici dr Sulejman Ugljanin, Sabina Dazdaarević i Enis Imamović.
Takođe vas podsećam da, prema članu 163. stav 4. Poslovnika, odbačeni i neblagovremeni amandmani ne mogu biti predmet rasprave i o njima se ne glasa.
Pošto je Narodna skupština obavila načelni pretres, saglasno članu 157. stav 3. Poslovnika Narodne skupštine, otvaram pretres Predloga zakona u pojedinostima.
Na član 1. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Vojislav Vujić, Nevena Stojanović, mr Đorđe Kosanić i Marija Jevđić.
Vlada i Odbor za finansije, republički budžet i kontrolu trošenja javnih sredstava nisu prihvatili amandman.
Odbor za ustavna pitanja i zakonodavstvo smatra da je amandman u skladu sa Ustavom i pravnim sistemom.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 1. amandman su zajedno podneli narodni poslanici prof. dr Vladimir Marinković i dr Milorad Mijatović.
Vlada i Odbor za finansije, republički budžet i kontrolu trošenja javnih sredstava nisu prihvatili amandman.
Odbor za ustavna pitanja i zakonodavstvo smatra da je amandman u skladu sa Ustavom i pravnim sistemom.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 1. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Borislav Stefanović i Dragan Šutanovac.
Vlada i Odbor za finansije, republički budžet i kontrolu trošenja javnih sredstava nisu prihvatili amandman.
Odbor za ustavna pitanja i zakonodavstvo smatra da je amandman u skladu sa Ustavom i pravnim sistemom.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 1. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Aleksandar Senić, Branka Karavidić i Biljana Hasanović Korać.
Vlada i Odbor za finansije, republički budžet i kontrolu trošenja javnih sredstava nisu prihvatili amandman.
Odbor za ustavna pitanja i zakonodavstvo smatra da je amandman u skladu sa Ustavom i pravnim sistemom.
Da li neko želi reč? (Da.)
Reč ima Branka Karavidić.
...
Socijaldemokratska stranka

Branka Karavidić

Socijaldemokratska stranka, Zajedno za Srbiju, Zeleni Srbije
Zahvaljujem.
Poštovani gospodine ministre, gospođo predsednice, osim nekoliko tehnički poboljšanja kojim smo mi želeli da poboljšamo ovaj član 21v, naš amandman se odnosi na dodatni podsticaj zapošljavanja mladih do 30 godina, starijih od 55 godina i samohranih roditelja, koji naravno spadaju u grupu posebno ugroženih kategorija nezaposlenih.
Naime, ovim amandmanom smo predložili dodatnu stimulaciju zapošljavanja ove grupe, odnosno uvećanje za još 15% na već dat procenat podsticaja. Podsetiću da se ovim našim amandmanom bitno poboljšavaju uslovi za zapošljavanje preko 40% nezaposlenih, odnosno preko 322.000 nezaposlenih ljudi.
Opet ću podsetiti, jer sam i u raspravi u načelu citirala premijera, on je u svom ekspozeu govoreći o ograničenim poreskim olakšicama prilikom zapošljavanja novih radnika rekao – ovim merama bi posebno bila posvećena pažnja najugroženijim grupama stanovništva, mladim ljudima na samom početku karijere i ljudima koji su na samom kraju karijere. U ovim izmenama zakona toga nema. Predložene mere nisu u skladu sa ekspozeom premijera, te vas pitam da li će i ubuduće predloženi zakoni biti jedno, a reči premijera drugo?
Nadalje, samo bih da pročitam i ono što se odnosi na odgovor na naš amandman. Kaže se – amandman se ne prihvata iz razloga što procenti povećanja poreza opredeljenih predloženim rešenjem garantuju ravnopravni tretman svih nezaposlenih, bez obzira na godine starosti. Takođe, prihvatanjem amandmana smanjio bi se očekivani pozitivni efekat predložene mere u budžetu Republike.
Mi smo u načelnoj diskusiji ukazali na manjkavost Predloga izmena i dopuna zakona, a tiče se mogućih zloupotreba od strane nesavesnih poslodavaca, te smo u tom smislu pokušali da popravimo ovaj član dodajući dva stava i ja bih da ih pročitam. Znači, ako u toku korišćenja poreske olakšice za novozaposlena lica poslodavac smanji broj zaposlenih u odnosu na broj zaposlenih na dan 31. mart 2014. godine, odnosno na dan započinjanja delatnosti, uvećan za broj novozaposlenih lica, gubi pravo na poresku olakšicu iz stava 1.
Zatim, poslodavac iz st. 5. i 6. neće izgubiti pravo na poresku olakšicu iz stava 1. u slučaju da zaposlenom licu prestane radni odnos otkazom ugovora o radu od strane zaposlenog na zahtev roditelja ili staratelja zaposlenog mlađeg od 18 godina života, smrću zaposlenog ili na osnovu zakona nezavisno od volje zaposlenog i poslodavca, a pod uslovom da u roku 30 dana zaposli drugo novozaposleno lice, tako da ne dođe do smanjenja broja zaposlenih u smislu stava 8. ovog člana.
Vrlo je bitno da se u zakonu postave jasni mehanizmi za zaštitu od mogućih zloupotreba. Mi smo u dodatom stavu naveli moguće situacije u kojima poslodavac ne gubi pravo na poreske olakšice, ako se u toku korišćenja istih nađe. To su sve moguće životne situacije. To je, recimo, slučaj smrti zaposlenog, odlazak u penziju ili slično. Prevazilaženje ovih situacija u kojima se mogu naći i zaposleni i poslodavac po našem amandmanu moguće je obaviti zapošljavanjem novozaposlenog u roku od 30 dana, te vas još jednom molim da razmilite o ovom našem predlogu. Hvala.
...
Srpska napredna stranka

Maja Gojković

Srpska napredna stranka | Predsedava
Reč ima ministar Krstić.