Četvrto vanredno zasedanje, 27.06.2014.

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

Četvrto vanredno zasedanje

01 Broj 06-2/156-14

27.06.2014

Beograd

Sednicu je otvorila: Maja Gojković

Sednica je trajala od 10:05 do 14:45

OBRAĆANJA

...
Srpska napredna stranka

Igor Bečić

Srpska napredna stranka | Predsedava
Zahvaljujem, gospodine Rističeviću.
Reč ima narodna poslanica Vera Paunović. Neka se pripremi narodni poslanik Dragan Šormaz.
(Dragan Šutanovac, s mesta: Po Poslovniku.)
Gospodine Šutanovac, vi ste sad ušli u salu. Niste bili u sali. Ne možete da dobijete reč.
(Dragan Šutanovac, s mesta: Imam pravo, po Poslovniku.)
Gospodine Šutanovac, niste bili u sali.
(Dragan Šutanovac, s mesta: Insistiram.)
Izvolite gospodine Šutanovac, ako insistirate, ali smatram da ovo nije u redu.
...
Demokratska stranka

Dragan Šutanovac

Demokratska stranka
Član 107.
Insistiram, zato što ste dozvolili da se vodi rasprava koja nikakve veze nema s dnevnim redom. To ste vi krivi. Ceo dan radimo u dosta korektnim uslovima, pričamo o stvarima koje su jako ozbiljne, a onda dozvolite da se iznese niz neistina.
Nijedan tenk nikada nije istopljen u „Sartidu“. Činjenica jeste da je do 2005, 2006. godine prodavano nešto tenkova kao staro gvožđe, kao što se to desilo i krajem 2012. godine, upravo u vreme vaše vlasti.
Ovaj slučaj hapšenja pukovnika u penziji i aktivnog pukovnika, dešava se od novembra meseca 2012. godine do aprila 2013. godine, a ceo slučaj se vezuje za sečenje tenkova koji se izvoze preko firme koja dobija cenovnik kako da kupuje i po kojoj ceni. I ti tenkovi nisu topljeni u „Sartidu“ nego su trebali da se izvezu.
Ja vas molim da ne dozvoljavate više da se manipuliše ovde sa stvarima koje su opšte poznate. „Sartid“ nema tehničke mogućnosti da tu leguru čelika od koje se pravi tenk istopi. To zapamtite. Vi ste isto član Odbora za odbranu i bezbednost, morali bi da znate takve stvari. A ovo što ste dozvolili prethodnom govorniku, zaista je sramotno, iz razloga što savezni ministar unutrašnjih poslova nikad nije bio zadužen za bezbednost republičkih organa. Ako to ne znate, gospodin Panić je na pauzi, može da vam pojasni. On to zna odlično jer je radio u toj BIA-i i 2003. godine, tog tužnog 12. marta i zna šta se dešavalo i zna kako je to funkcionisalo.
Ja vas molim da ne dozvoljavate da ova sednica dobije takav tog.
...
Srpska napredna stranka

Igor Bečić

Srpska napredna stranka | Predsedava
Zahvaljujem, gospodine Šutanovac.
Da li želite da se u Danu za glasanje izjasnimo? (Ne)
Hvala.
Po povredi Poslovnika javio se narodni poslanik Vladimir Đukanović.
...
Srpska napredna stranka

Vladimir Đukanović

Srpska napredna stranka
Uvaženi predsedavajući, povređen je član 103. zato što se malopređašnji poslanik javio po povredi Poslovnika a nije citirao nijedan član koji je to deo Poslovnika zapravo povređen. I ne znam po kom osnovu je dobio reč?
Ako nekog zaista to uzbudi, priča o topljenju tenkova, pa da sa drugog sprata mora da doleti dole do sale da bi nam demantovao ili potvrdio šta li se već tada u tom periodu dešavalo, onda nam to dovoljno govori da tu zaista nisu čista posla. Hvala.
...
Srpska napredna stranka

Igor Bečić

Srpska napredna stranka | Predsedava
Zahvaljujem se.
Reč ima po prijavi za reč narodna poslanica Vera Paunović. Neka se pripremi narodni poslanik Dragan Šormaz.
...
Partija ujedinjenih penzionera, poljoprivrednika i proletera Srbije – Solidarnost i pravda

Vera Paunović

Partija ujedinjenih penzionera Srbije
Poštovane kolege narodni poslanici, poštovani gospodine ministre i ostali članovi Vlade, donošenje ovih zakonskih izmena i dopuna je usklađivanje odredbi nekoliko članova Zakona o Bezbednosno-informativnoj agenciji sa Ustavom.
Sporni članovi čije se izmene vrše regulišu jedno od najosetljivijih oblasti u samom zakonu, a to je pitanje zaštite prava na privatnost, odnosno traženje pravog balansa između ostvarivanja prava na privatnost građana, s jedne, i stvaranje efikasnog sistema za prikupljanje informacija važnih za nacionalnu bezbednost, s druge strane.
Napraviti pravi balans između ova dva zahteva izuzetno je zahtevan zadatak za svaki pravni sistem, pa čak i za one u najrazvijenijim zemljama.
S obzirom da je Ustavni sud svojom odlukom oborio tri člana Zakona koja su regulisala ovo pitanje, a kako se radi o veoma važnoj materiji, koja neposredno tangira i interes pojedinca i interes države, mišljenja sam da je dobro što se ove izmene donose po hitnom postupku, kako se ne bi ostavljale nikakve pravne praznine, kako bi kasnije devalvirale napore radnika Bezbednosno-informativne agencije kroz obaranje prikupljenih dokaza na sudu ili kroz eventualne parnice za povredu prava na privatnost građana.
Ako sagledamo predložene izmene i dopune Zakona, možemo da zaključimo da je ova materija u njima znatno opširnije, detaljnije i preciznije regulisana, nego što je to slučaj u sada važećem Zakonu, odnosno da su jasnija pravila pod kojima se mogu propisivati posebne mere za prikupljanje podataka.
Ono što smatram ključnom izmenom je to što su pravila u ovoj oblasti usklađena sa Zakonikom o krivičnom postupku koji ovakve i slične odredbe već sadrži u delu koji se odnosi na posebne dokazne radnje. Time će se izbeći dualizam pravnih normi u ovoj oblasti, jer je najveći deo tih posebnih dokaznih radnji vezan za domen rada BIA, borbu protiv organizovanog kriminala i zaštitu nacionalne bezbednosti.
Mislim da je dobro što se ovlašćenje za odlučivanje o primeni posebnih mera izmešta sa predsednika Vrhovnog kasacionog suda na predsednika Višeg suda u Beogradu, s obzirom da je on po položaju nadređeni sudijama Odeljenja za organizovani kriminal, te da zato mora biti znatno više upoznat sa praktičnom primenom ovog zakona i moći će valjanije da odluči kada je primena ovih mera zaista neophodna.
Ako će se izmenama zakona usvojiti princip da primena ovih posebnih mera mora predstavljati samo krajnju mogućnost za prikupljanje informacija, onda je opravdano i rešenje po kome će se primena ovih mera ograničiti i eventualno preispitivati na svaka tri umesto na šest meseci, kao i skraćivanje rokova da se sud izjasni o eventualnoj primeni mere sa 72 na 48 časova.
Treća pozitivna novina, koju primećujem, je mogućnost dvostepenosti odlučivanja odnosno žalbe BIA na eventualno rešenje o odbijanju primene mere Apelacionom sudu.
Poštovane dame i gospodo narodni poslanici, poslanička grupa PUPS smatra da će predložene Zakona o bezbednosno-informativnoj agenciji doprineti njenom kvalitetnijem radu, uz istovremeno pojačan stepen zaštite privatnosti naših građana, pa će u Danu za glasanje svakako dati podršku ovom zakonskom predlogu. Hvala na pažnji.
...
Srpska napredna stranka

Igor Bečić

Srpska napredna stranka | Predsedava
Zahvaljujem se gospođo Paunović.
Reč ima narodni poslanik Dragan Šormaz, a neka se pripremi narodni poslanik Vladimir Đukanović.
Izvolite, gospodine Šormaz.
...
Srpska napredna stranka

Dragan Šormaz

Srpska napredna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, mislim da je ovde sve toliko jasno da imamo jedan radni dan i treba da završimo sve vezano za taj dan onako kako je po Poslovniku. Mislim da nema nekog velikog razloga za mnogo razgovora. Radi se o jednom zakonu koji je donet pre nekoliko godina, koji su podržali mnogi koji su sada opozicija, neki su bili i vlast kada je donošen, poput mene.
Svi smo u tome na neki način učestvovali, ali smo došli u situaciju da je Ustavni sud Srbije svojom odlukom od 26. decembra 2013. godine utvrdio da odredbe članova 13, 14. i 15. zakona, o kome govorimo, nisu u saglasnosti sa Ustavom Srbije i zbog toga je bila obaveza Vlade da nam pripremi novi predlog, a i nas kao Narodne skupštine da do ovog dana sve to završimo, usvojimo, kako bi pre svega BIA mogla da nastavi svoj rad i da bude efikasna u borbi protiv organizovanog kriminala, protiv terorizma, korupcije i svega onoga što ugrožava našu nacionalnu bezbednost.
Ovde se pre svega ovi članovi odnose, kao što svi znamo, na te tzv. posebne mere. Ja ću sad ovde da iskoristim priliku da pročitam.
Raspravljalo se o svemu i svačemu koliko sam primetio do sada i o toj „Sablji“. Moram reći intimno samo jedno svoje mišljenje o tome što je raspravljano i ko je šta tada radio. Ipak, lično poznajem čoveka koji je i sada visoki zvaničnik naše države i koji je u „Sablji“ držan u jednoj prostoriji bez prozora, sa nekoliko dana upaljenom jednom sijalicom iznad njega da ne zna kada je dan a kada je noć. Dobio je odštetu na sudu zbog toga što je tako prema njemu činjeno, a bez ikakvog osnova. „Sablja“ nije lepo lice Srbije i bolje bi bilo da je svi zaboravimo i da mnogo o njoj ovde ne govorimo.
Ono što je bitno reći za ovaj zakon je šta su to posebne mere i šta podrazumevamo pod posebnim merama tajnog prikupljanja podataka. Te su mere brojne i raznovrsne. Pročitaću nešto što se može nazvati definicijom, mada s obzirom na tehnologiju, na tehniku, na sve što se dešava u svetu i te su same mere podložne promenama maltene svakodnevno, a da ne kažemo veoma često. One su raznovrsne i stalno se razvijaju i menjaju.
Potrebno je naglasiti da se posebne mere primenjuju u dve osnovne svrhe - u istrazi krivičnih dela i radi zaštite nacionalne bezbednosti - Savet Evrope, koji je već ovde pominjan, kao zajednički imenitelj specijalnih istražnih tehnika koje se koriste u krivičnom postupku prihvata njihovu tajnost, te činjenicu da njihova primena može ugroziti osnovna prava i slobode - tajnost prikupljanja podataka osnovna je karakteristika posebnih mera ne samo kada je reč o krivičnom postupku, već i kada se te mere primenjuju radi zaštite nacionalne bezbednosti, ali i prilikom nadzora transakcija finansijskih sredstava i roba.
Preciznija određenja posebnih mera mogu se naći u zakonima i naših i drugih država i to su najčešće tajni nadzor, telekomunikacije i pošte. U ovom Predlogu zakona kod nas piše – pisma, što je isto malo već zastareo izraz jer komunikacija se mnogo više radi na neki drugi način nego pismima, naročito oni koji se bavi organizovanim kriminalom i teško da više primenjuju pisma kao vid komunikacije i dogovora između sebe, ali bože moj. To je tema za taj budući zakon. Podržavam ministra u ovome što je rekao. Naravno da nam treba novi zakon i naravno da ćemo morati da ga donesemo i zbog evropskih integracija i svega i to ne samo ovde.
Čak u ovoj oblasti mnogi i nema nekih određenih standarda u EU. Različite su situacije kako su organizovane bezbednosne službe u različitim državama.
U onom delu sektora vojne bezbednosti ćemo itekako morati da neke stvari menjamo jer recimo naša VBA ima neke aktivnosti i neke nadležnosti koje su joj poverene a koje ne bi trebala da radi. To ćemo u narednom periodu morati isto da menjamo zakonskim predlozima. To su toliko osetljiva pitanja da to ne može da se radi navrat nanos, ne može da se radi na brzinu. Mora da bude uključena široka javnost u zemlji i moramo da imamo saglasnost i sa Savetom Evrope i sa Evropskom komisijom i verovatno OEBS-om itd. To je jedan posao od više od godinu dana sigurno.
Opet sa druge strane i ja bih apelovao i na ministra i Vladu da je možda i vreme da krenemo i da nam ovo pokazuje da krenemo i u taj posao da nas ne bi opet neki termini sačekali pošto sam ubeđen da ćemo ući vrlo brzo u EU pa da ne bismo mogli da na brzinu. Bolje sada da se pripremimo nego da za dve, tri godine na brzinu to radimo.
U suštini, i time ću završiti, primedbe koje čujem su opet, razgovaraće se kada budu amandmani pa ćemo govoriti, više formalne prirode – što je dočekan ovaj poslednji datum. Da nisu na taj način suštinske primedbe koje su dali predstavnici javnog sektora. Oni su to rekli. Dobili su podršku za tako nešto i u suštini mislim da bismo trebalo ovo sve da podržimo i da što pre završimo ovaj posao sada za vikend kako bi BIA mogla da obavlja sve ono što su joj nadležnosti u punom svom kapacitetu i da da svoj doprinos koji je do sada bio zaista veliki u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, jer nas sve to čeka u reformama koje imamo i u policiji i u BIA i u drugim sektorima koji se tiču bezbednosti, kako bismo se izborili protiv i onih koji i dalje trguju drogama na našim ulicama, a i onih koji su navikli na to da budu privilegovani na tržištima, da koriste monopole, da koriste korupciji, pa i u državnim organima i sa takvima se razračunati da bi stekli neku ličnu korist.
Zarad svega toga mislim da ovaj Predlog zakona treba da podržimo i da izglasamo. U danu kada budemo razgovarali o amandmanima možemo i o tim sitnim primedbama kojih vidim da ima na ovaj predlog, ali posle toga ozbiljno krenuti na rad na novom zakonu. Zahvaljujem.
...
Srpska napredna stranka

Igor Bečić

Srpska napredna stranka | Predsedava
Zahvaljujem gospodine Šormaz.
Reč ima narodni poslanik Vladimir Đukanović.
...
Srpska napredna stranka

Vladimir Đukanović

Srpska napredna stranka
Hvala uvaženi predsedavajući.
Uvaženi gospodine ministre, uvaženi gospodine savetniče direktora BIA, mi smo možda došli sada u neprijatnu situaciju jer rizikujemo ukoliko bi se eventualno odbio ovakav zakon, odnosno izmene i dopune ovakvog zakona, ugrozio bi se sam rad BIA. Odluka Ustavnog suda je takva kakva jeste. Ona mora da se poštuje, ali zaista bih vas zamolio, gospodine ministre, ono malopre što ste rekli, a to je da ćete se potruditi da u što skorijem periodu, a slažem se sa vama da to ne može tek tako u roku od nekih dva meseca, potrebna je široka javna rasprava za ovakav zakon, da dobijemo novi kvalitetan zakon o radu BIA, jer i ovaj prošli su nam rekli da je privremen, pa bogami 12 godina traje. Toliko o toj privremenosti i bilo bi dobro da zaista dobijemo jedan kvalitetan zakon.
Moram da priznam, na ove izmene i dopune imam određenih primedbi, ali prethodno bih se malo osvrnuo na sam rad i ono što čitamo po štampi.
Čini mi se da sada idemo u jednu potpuno drugu krajnost, da imamo određene ljude, posebno u nevladinom sektoru, gde se zahteva otprilike od Bezbednosno-informativne agencije da samo što ne da spisak zaposlenih i agenata i šta oni rade i po čemu postupaju, što opet svakako nije normalno.
S tim u vezi, zaista bih zamolio da se tu nađe neka mera, da se prosto napravi zakon koji bi zaista uskladio poziciju same Bezbednosno-informativne agencije u ovom društvu, jer ne može baš tu sve da bude ni otkriveno, s obzirom da se radi o agenciji koja radi na bezbednosti zaštite države i osnovnih nekih državnih interesa. S druge strane, opet da to ne bude neka konspirativna organizacija, kao recimo nekad u Sovjetskom Savezu, pa da dobijemo nekog novog Berija ovde ili ne znam šta.
Nama često stižu raznorazne primedbe kako imamo razne tajne organizacije i tajna prisluškivanja, a onda saznate ipak, kada ode tamo neki Snouden pa se nađe u Moskvi, da neko drugi to radi i te kako i to vrlo obilato, a često se nama ovde baš sa te strane prigovara da mi imamo ovde razne te tajne službe. Tako da, svaka država ima određene interese i dužna je da ih zaštiti, a posebno sada.
Zašto je još novi zakon veoma važan i zašto bi nam bio potreban? Upravo zato što imamo razne sofisticirane vidove napada, odnosno ugrožavanja bezbednosti same države i njenih građana. Recimo, mi imamo veliki problem sa tom takozvanom ekonomskom bezbednošću. Da je možda tadašnja naša agencija, odnosno služba, radila kvalitetnije i bolje, možda ne bi došlo do ovih privatizacija koje su potpuno ekonomski razorile državu. Možda ne bi došlo ni do toga da se država na neki način ekonomski napravi zavisnom, bukvalno zavisnom od određenih struktura iz nekih drugih država i možda ne bismo danas imali ovakve ekonomske probleme, da je, recimo, tada služba postupala kako je možda trebalo da postupi.
Problemi oko ekonomske bezbednosti, imam tu primedbu kada se ovde navodi. Meni je, recimo, krivo što nije ostalo da može mera da traje šest meseci, pa ponovo da se traži šest meseci. Ipak je taj kontinuitet važan. Ovde imamo tri meseca, pa onda tri puta tri. Znate, imate danas izuzetno organizovane razne špijunske agenture, ili kako god hoćete to da nazovete, koji vam ekonomski podrivaju državu. Teško ćete vi prikupiti za tri meseca sve podatke šta oni rade, a može da vam se dogodi da sud kaže – ne možete više sada to da pratite i to da radite, i vi morate da prekinete vaš rad. Naravno, onda doživimo situaciju da se, na primer, ekonomski ugrozi bezbednost ove države.
Imamo i situaciju, evo, čuli smo nedavno za ovog Kosmajca, da je on zapravo bio jedan dekica, čuvao unuče, šetao se po kraju, bio jedan fin čovek, vodio porodični život, a sada saznajemo, na kraju krajeva, da je to ipak bio jedan ozbiljan narko diler, da je imao jednu ozbiljnu mrežu ko zna čega, kriminalnu, kako god hoćete. Zamislite sada tu situaciju, njega služba prati tri meseca, ali ipak onda sud proceni da se radi o jednom finom dekici, nemojmo tako, hajde da ga pustimo i posle tri meseca vam se prekine takva radnja.
Tako da, plašim se da nije dobro što je ovo na ovakav način izvedeno. Kontinuitet je potreban i ne mogu za tri meseca da se prikupe adekvatni podaci. Potreban je, naravno, jedan kontinuitet. Mislim da je trebalo da ostane šest meseci, pa da se onda traži još dodatnih šest meseci.
Takođe, u članu 14. se kaže – prilikom odlučivanja i određivanja i trajanju posebnih mera, posebno će se ceniti da li bi se isti rezultat mogao postići na način kojim se manje ograničavaju prava građana u obimu neophodnom da se svrha ograničavanja zadovolji u demokratskom društvu. Ovo samo po sebi, osim ako se neko na Kenedija ne poziva, ne znači ništa.
Mene sad zanima, pošto će to sud ocenjivati, kako će to sud da oceni kakav je to obim neophodan da se svrha ograničavanja zadovolji u demokratskom društvu? Šta znači ta fraza suštinski i zašto je ovako nešto moralo da se unese u zakon, osim ako to baš nije bio neki kompromis sa Zaštitnikom građana, pa on insistira na ovakvim rečenicama? Onda je to moralo da bude daleko smislenije, jer ovo ovako nema nikakav smisao. Ne vidim način kako će to neko oceniti šta je to obim neophodan da se svrha ograničavanja zadovolji u demokratskom društvu.
Tako da, ja razumem potrebe kontrole, civilne kontrole, potrebe svega, ali ne možemo zbog toga što neko insistira na nekim neverovatnim stvarima, a očigledno ima ovde određenu moć i posebno vrši taj uticaj preko raznih nezavisnih tela, da ugrozimo sam rad Bezbednosno-informativne agencije ili bilo koje druge službe. Voleo bih da ovo uzmete u obzir, a naravno da ćemo u danu za glasanje ovaj zakon podržati iz prostog razloga što ne vidimo drugi način kako bi sama BIA mogla da funkcioniše, s obzirom na odluku Ustavnog suda. Hvala.