Deseta sednica Drugog redovnog zasedanja, 15.12.2014.

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

Deseta sednica Drugog redovnog zasedanja

01 Broj 06-2/439-14

15.12.2014

Beograd

Sednicu je otvorila: Maja Gojković

Sednica je trajala od 10:05 do 20:10

OBRAĆANJA

...
Srpska napredna stranka

Marijan Rističević

Srpska napredna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, reklamiram član 108. stav 1. - o redu na sednici Narodne skupštine stara se predsednika Narodne skupštine.
Gospodine predsedavajući, izuzetno cenim vašu popustljivost prema opoziciji i molim vas da i dalje budete popustljivi prema svim opozicionim strankama, posebno prema Janku Veselinoviću.
Dakle, da im date maksimalnu pažnju, da im date da govore koliko god hoće, o kojoj temi hoće, šta hoće, ali vas jedno molim zbog dostojanstva Narodne skupštine nemoj da dozvoljavate da upotrebljavaju strane reči toliko često, jer da oprostite, ne znam šta „prajtajm“. Dakle, ukoliko se ovako nastavi, ukoliko doktori prava, narodni poslanici se ovako budu izražavali, a oni bi trebali zbog naroda da govore srpskim jezikom u Narodnoj skupštini Republike Srbije, zatražiću prevodioca, jer mi je Janko Veselinović potpuno nerazumljiv i meni i mnogim seljacima, radnicima. Hvala.
...
Partija ujedinjenih penzionera, poljoprivrednika i proletera Srbije – Solidarnost i pravda

Konstantin Arsenović

Partija ujedinjenih penzionera Srbije | Predsedava
Reč ima narodni poslanik Boban Birmančević. Izvolite.
...
Srpska napredna stranka

Boban Birmančević

Srpska napredna stranka
Poštovani predsedavajući, poštovana guvernerko, poštovane kolege, poštovani građani, rasprava traje već čitav dan i verovatno da je u skladu sa važnošću zakona koji su u proceduri. Imamo dva nova zakona, a to je Predlog zakona o osiguranju i Predlog zakona o platnim uslugama kao i tri Predloga zakona i dopunama Zakona o zašiti korisnika finansijskih usluga, Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o deviznom poslovanju kao i dopuni Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranju terorizma.
Izuzetno važni zakoni i svakako ovi predlozi su nastavak svih onih predloga koji su od početka rada ove Skupštine u toku i u proceduri i nastaviće se u smeru kako je Vlada i krenula od osnivanja, odnosno od početka rada ove Skupštine.
Zakon o osiguranju svakako će doprineti boljoj zašiti sa jedne strane građana i korisnika finansijskih usluga i usluga osiguranja, reosiguranja, kao i samih davalaca usluge osiguranja i reosiguranja. Naravno, da ovaj zakon o osiguranju da je usklađen sa direktivama EU, ali se on ne donosi samo zbog direktiva EU, on se pre svega donosi kao i svi do sada doneti zakoni u ovoj Skupštini kako bi u ovoj državi zakon i pravda mogli da funkcionišu kako bi se putem uvođenja zakonske procedure, zakonskih normi zaštitili, pre svega građani, a samim tim i svi drugi učesnici u osiguranju, a ne samo u osiguranju u ovom slučaju u ovom setu zakona i u platnom prometu gde je između ostalog promena i u delu deviznog poslovanja kao i u drugim zakonima koji dotiču ovu oblast.
Jako je bitno reći da je Zakon o osiguranjima razdvojio životno i neživotno osiguranje za sva ona društva koja će se osnivati, a naravno da mi ne prepisujemo i ne možemo prepisivati doslovce svaki zakon EU. Moramo ispoštovati da u ovoj Srbiji postoje već društva za osiguranje koja svojevremeno imaju dozvolu za obavljanje i životnih i neživotnih osiguranja i u skladu sa tim ovaj zakon je precizirao da oni mogu nastaviti tu delatnost, naravno, uz strogu kontrolu NBS koja će voditi strogo računa da sve bude u skladu sa zakonom.
Bitno je ukazati kada je Zakon o osiguranju u pitanju na članove 152. i 151. koji uvode prvu internu reviziju u poslovanje društva osiguranja kao i članove zakona od 154 do 160 koji se posebno odnose na reviziju osiguranja, odnosno reviziju poslovanja društva osiguranja i da su ovi i ovakvi zakoni postojali, postoji mogućnost da ne bi bile zatvorene četiri banke koje su bile u državnom vlasništvu i neka od osiguravajućih društava.
Međutim, za donošenje zakona zaista na opasku da nije hitno, svi zakoni koje donosi ova skupština su naravno mogli biti doneti i ranije. Ranijih godina da su doneti verovatno bi se manje zadužila ova država, a banke bi bolje poslovale, građani bi imali manje dugova. Međutim, ko je tada radio i kako je radio, sada u ovoj skupštini ima pet odbornika, odnosno poslanika kojima je interesantna ova tema. Toliko o tome koliko ko brine o građanima i o zakonima koje donosimo. Na njihove opaske da dve trećine građana teško živi, mi smo saglasni da dve trećine građana teško živi, ali ne u skladu sa ovim zakonom i ovim zakonima koji se predlažu danas i o koje ćemo glasati u naredna dva dana posle rasprave.
Vodićemo i raspravu svak sa svojim argumentima i u skladu sa vremenom koje mu dozvoljava pravilnik o radu Skupštine, a između ostalog koliko ko će govoriti zavisi od podrške građana. Samim tim mi imamo dovoljno vremena da kažemo ono što jeste istina, a istina je da su ovi zakoni zaista reformski i sistemski. Jednostavno ne stoji kritika da dve trećine građana teško živi zbog ovih predloga, teško žive zbog ove politike koja je vođena dugi niz godina pre ovih zakona, pre ove skupštine i pre ove vlade. Naravno da ti isti građani nisu krivi što su u jednom danu, u jednoj godini ostali bez posla, bez fabrika, bez plata, ostali bez budućnosti. Jednostavno saglasni smo samo u delu da dve trećine građana teško živi, ali kao direktna posledica ranije vođene politike.
Jeftini politički poeni koji pokušavaju da se osvoje sa nalaženjem formalnih grešaka, slovnih grešaka, jednostavno dovoljno govore sami o onima koji na to ukazuju. Suština je bitna, a suština je da su ovo zakoni koji imajući u vidu da u sistemu, bankarskom sistemu nasleđenih velikih dugova koji su posledica ogromnih kredita od najnepovoljnijim mogućim uslovima gde se zaduživao kako je ko hteo i kako je ko mogao. U međuvremenu nema ih više pet, sad ih ima samo četiri i jednostavno što nasleđe koje je ostalo ovoj vladi, ovoj narodnoj skupštini, ovoj NBS Republike Srbije diriguje i ponašanje. Ono što je bitno da ova NBS ima potpunu kontrolu nad finansijskim tokovima, a da će upravom promenom ovih zakona uskladiti sve sa EU, ali ono što je bitnije uskladiti sa potrebama unutrašnjeg ekonomskog tržišta sa poslovanjem kako osiguravajućih društava, tako i banaka i svih drugih učesnika u platnom prometu.
Predlog zakona o platnim uslugama, evo otišli smo zaista od teme, izuzetno je značajan, jednostavno ukazaću na veliki posao koji obavlja Javno preduzeće PTT Saobraćaja Srbije, svi građani naravno to vide i svi su, većina njih su korisnici upravo usluga PTT-a.
Od 35 do 37 miliona transakcija godišnje obavljaju radnici JP PTT Saobraćaja Srbije, što je za svaku pohvalu, dok svi, sve ostale banke i Uprava za trezor ima oko 10 miliona transakcija. Samo te dve cifre govore dovoljno o veličini posla koji obavlja JP PTT. Narodna banka Srbije naravno želi da te poslove koje oni obavljaju stavi pod kontrolu, pod jaču reviziju, pod lupu da se ukaže i da se vidi gde postoje problemi da se oni otklone.
U osnovi svih ovih predloga je upravo zaštita građana i šta god opozicija pokušala da priča, oni suštinski ne mogu promeniti istinu, a istina je upravo ovo što sam rekao.
Ono što je jako bitno reći, to je da u 21. veku, u 2014, a evo i u 2015. godini, na pragu, koliko god bila siromašna ova država, ipak u ovoj državi postoje ozbiljni novci, ozbiljne pare, koje su do dolaska guvernerke u ovu narodnu banku išle malo drugačijim tokovima.
Ove pare koje sada postoje, tačno će se znati gde idu, kako idu, pod kojim uslovima i biće minimum uslova za malverzacije koje su do dovođenja ovog zakona bile ipak kud i kamo jednostavnije i mogle su se sprovesti. Ova narodna banka će sprečiti zloupotrebe, moramo te pare koje imamo iskoristiti na najbolji mogući način.
Jedan od jako bitnih delova u zakonu, u pružanju usluga je upravo deo koji se odnosi na telekomunikacije, odnosno na elektronsko bankarstvo, na bankarstvo koje će se obavljati putem telekomunikacionih uređaja, mobilnih telefona, kompjutera, interneta i svih drugih dostignuća savremene tehnologije.
Evo, za poređenje, u zavisnosti od toga kako je uređen Zakon o platnim uslugama, bez obzira na stanje u državama koje ima i taj zakon, pa i u samoj Evropskoj uniji, raspon korišćenja elektronskog bankarstva se kreće od nekih 20-85%. Šezdeset i jedan posto korisnika interneta u Evropskoj uniji, u toku godine koristi usluge elektronskog bankarstva, plaćanja i naručivanja putem elektronskog bankarstva, dok najveće korišćenje imaju u Velikoj Britaniji, to je 85%, Danska 81%, Nemačka 80%, do recimo Rumunije koja je na najnižim stopama, mislim da je to 15%. Dvadeset i dva posto je u Bugarskoj, dok je u Italiji samo 30%, znači sam nivo korišćenja elektronskog bankarstva nije direktno proporcionalno bogatstvo države, nego uređenih sistema i zakona.
Ono što je bitno, neko je pominjao i slobodu, upravo da ovi predlozi zakona, ove promene daju slobodu našim korisnicima, odnosno korisnicima bankarskih usluga, da mogu da svoje usluge, odnosno plaćanja, izvrše u bilo kojoj banci, u bilo kojoj pošti ili drugoj ustanovi, instituciji koja se bavi platnim prometom. Ukoliko to želite, to mogu naravno uraditi i putem elektronskog bankarstva, upravo ovi zakoni daju slobodu da sa našim parama, odnosno da plaćanja i sve naše obaveze ispunjavamo onako kako mi to možemo i u skladu sa našim mogućnostima.
Ono što bih rekao za kraj, to je da nije tačna tvrdnja da naši građani neće imati koristi od Zakona o osiguranju, od Zakona o platnom prometu, o izmenama i dopunama ova tri prateća zakona. Možda to nekima na prvi pogled izgleda isto, međutim nije isto i neće nikada biti isto. Osnovna je razlika i osnovna prednost upravo u tome ko donosi ove zakone i ko ih sprovodi. Zakoni kao zakoni nisu toliko loši, ali uvek je problem u primeni.
Ova NBS, ova Vlada, ovaj parlament će pomoći i omogućiti da upravo primena ovih zakona bude nešto što će zaštititi i građane i državu, jer upravo pravna država je jedini garant za slobodu građana. Hvala.
...
Partija ujedinjenih penzionera, poljoprivrednika i proletera Srbije – Solidarnost i pravda

Konstantin Arsenović

Partija ujedinjenih penzionera Srbije | Predsedava
Hvala.
Reč ima narodni poslanik Goran Ćirić. Izvolite.
...
Demokratska stranka

Goran Ćirić

Demokratska stranka
Poštovani predsedavajući, poštovana guvernerko, poštovane koleginice i kolege, danas raspravljamo o setu zakona koji je pred Narodnom skupštinom, a ja ću zbog očigledno kratkog vremena i molbe predsedavajuće da je našoj poslaničkoj grupi oduzeto negde oko tri minuta vremena dok je poslanik Borko Stefanović govorio, da dodate to vreme da bi bilo prilike da se kaže nešto više o ovim zakonima.
...
Partija ujedinjenih penzionera, poljoprivrednika i proletera Srbije – Solidarnost i pravda

Konstantin Arsenović

Partija ujedinjenih penzionera Srbije | Predsedava
Samo malo da se razumemo.
Imate šest minuta i 34 sekunde.
Što se tiče ovlašćenog predstavnika, on može tek na kraju…
...
Demokratska stranka

Goran Ćirić

Demokratska stranka
Ne, on je bio jedan od govornika i trošio je vreme našeg poslaničkog kluba, ali mu je oduzeto oko tri minuta.
...
Partija ujedinjenih penzionera, poljoprivrednika i proletera Srbije – Solidarnost i pravda

Konstantin Arsenović

Partija ujedinjenih penzionera Srbije | Predsedava
Izvolite, da ne bi trošili ovo vreme bezveze.
...
Demokratska stranka

Goran Ćirić

Demokratska stranka
Želim da kažem da je uvek dobro naravno urediti sistem više nego što je to bilo do sada, ali bih postavio pitanje i otvorio to pitanje – da li će efekti ovog zakona biti potpuni ili će izostati?
Mislim da je važno i neke od koleginica i kolega su ovde govorili o posebno novim elektronskim servisima i načinom da se unaprede platne usluge Zakonom o platnim uslugama i vrlo je bitno naravno omogućiti efikasno plaćanje, podići efikasnost naših finansijskih institucija, ali je vrlo važno i pripremiti ambijent, ekonomski i finansijski ambijent u Srbiji, koji može da iskoristi sve te mogućnosti koje ovim zakonom možemo da pružimo našoj privredi.
U uslovima o kojima evo sada govorimo, o mogućnosti efikasnog plaćanja, uglavnom će taj benefit biti usmeren ka kupovini verovatno kroz najveće svetske provajdere, mislim da je važno razmišljati na koji način ovim servisima učiniti i proširiti tržište Srbije za našu privredu i našu proizvodnju u uslovima, zbog toga razmišljam na taj način, kada naš DBP pada za procenjenih 2,4 do kraja godine, kada su najave medija da naravno imamo i pad industrijske proizvodnje, pad u poljoprivrednoj proizvodnji, mislim da je važno razmišljati na koji način ćemo podići i finansijsku snagu naše države da bismo iskoristili tu mogućnost plaćanja ili naplata od spolja i izvoziti naše proizvode na efikasan način.
Neki od kolega su pomenuli neke od infrastrukturnih sistema u Srbiji, kao što je Pošta Srbije, uz mogućnost da razvija svoje logističke servise. Dakle, nije dovoljno samo iskoristiti platne usluge, potrebno je učiniti snažnom finansijsku infrastrukturu, potrebno je učiniti snažnom i logističku infrastrukturu, marketinšku, način da se plasiraju ti proizvodi, to je samo jedan od segmenata da bismo iskoristili taj potencijal, a mislim da je ključni potencijal efikasna Vlada Srbije koja će na mnogo efikasniji način voditi finansijski sistem naše države.
Očigledno je da to nije bilo uspešno ovih godina, za dve i po godine veliko zaduženje, evo pad BDP, a i ogroman deficit koji je valorizovan u ovoj Skupštini kroz usvajanje rebalansa budžeta.
Mislim da je to ono suštinsko, kada govorimo o novom Zakonu o platnim uslugama. Mislim da je važno reći da je on pre svega potreban da zadovolji potrebe i fizičkih i pravnih lica u našoj državi. Mi u ovom trenutku imamo pad plata, imamo smanjenje penzija, imamo opštu nelikvidnost, porast nesigurnih plasmana na oko 30% u finansijskom sektoru i očigledno je da je taj nivo para sve manji. Očigledno da likvidnost ukupno u državi pada i tu postavljamo jedno važno i logično pitanje, možemo mi da se dogovorimo oko različitih nivoa finansijskih usluga, mogu da budu najmodernije na svetu, ali šta ćemo uraditi ako nema para za korišćenje tih finansijskih usluga.
Zakon o osiguranju. Pošto smo pomenuli finansijske institucije, pre svega tu mislimo na banke, mislim da možemo da se složimo, a i ovde je bilo govora o načinu na koji može da se interveniše da bi se smanjile kamatne stope u Republici Srbiji, pa je bilo vašeg odgovora da ne treba to raditi administrativnim putem, ali mislim da je ovde propuštena jedna važna prilika, a imamo šanse da je iskoristimo ukoliko usvojite naš amandman, a to je da omogućimo i osiguravajućim društvima u Zakonu o osiguranju plasman tehničkih rezervi i direktan plasman tih sredstava i prema građanima i prema privredi.
Pozivali smo se na evropske direktive i na mogućnost da se tako nešto uradi. Da, ovaj Zakon o osiguranjima jeste u skladu sa evropskom praksom i evropskim direktivama, ali ova naša nespremnost pokazuje da zaista živimo u jednom bankocentričnom finansijskom sistemu, gde banke imaju prava na svoje finansijske plasmane, to je osnovna njihova delatnost, ali i plasmane proizvoda osiguranja. Zbog čega ne bismo kao i u evropskim zemljama otvorili i tu mogućnost da i osiguravajuća društva mogu da imaju te plasmane? Iz najvažnijeg razloga, a to su građani Srbije, to je privreda Srbije, pošto govorimo o ekonomiji koja treba da iskoristi i ove dobre prakse i ova dobra rešenja iz pomenutog Zakona o platnim uslugama, a to je da snizimo kamatne stope i da učinimo našu privredu mnogo efikasnijom i mnogo motivisanijom za investiranje.
Evo primera. Svi dobro znamo da je pasivna kamatna stopa na nivou od 2%. Šta se dešava? Te tehničke rezerve osiguravajuća društva uglavnom plasiraju u poslovne banke upravo sa tom pasivnom kamatnom stopom, gde je aktivna kamatna stopa na nivou od 6 do 7%, gde banke rade za tu zaradu i prodaju taj tuđi novac da li građana Srbije ili osiguravajućih društava za tu kamatnu stopu.
Dakle, ukoliko bismo omogućili osiguravajućim društvima tu mogućnost plasmana na ovakav način, siguran sam da bismo pojačali finansijsko tržište i da bismo radili na smanjenju kamatnih stopa u stimulacije ekonomije Srbije. Hvala.
...
Partija ujedinjenih penzionera, poljoprivrednika i proletera Srbije – Solidarnost i pravda

Konstantin Arsenović

Partija ujedinjenih penzionera Srbije | Predsedava
Hvala.
Reč ima guverner Jorgovanka Tabaković. Izvolite.