Četrnaesto vanredno zasedanje, 21.07.2015.

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

Četrnaesto vanredno zasedanje

01 Broj: 06-1864/15

21.07.2015

Beograd

Sednicu je otvorila: Maja Gojković

Sednica je trajala od 13:05 do 18:30

OBRAĆANJA

...
Srpska napredna stranka

Maja Gojković

Srpska napredna stranka | Predsedava
Hvala.
Reč ima narodni poslanik Žarko Mićin. Izvolite.
...
Srpska napredna stranka

Žarko Mićin

Srpska napredna stranka
Zahvaljujem se, predsednice.        
Poštovana predsednice Narodne skupštine, gospođo ministre, dame i gospodo narodni poslanici, ja ću danas govoriti o Predlogu zakona o istraživanju nesreća u vazdušnom, železničkom i vodnom saobraćaju. Dakle, predmet uređivanja ovog zakona je istraživanje udesa i ozbiljnih nezgoda u vazdušnom saobraćaju, železničkom saobraćaju, kao i pomorskih nesreća, kao i nadležnost i ovlašćenja organa za sprovođenje istrage i postupak istraživanja u slučaju ovih nesreća.
Zašto mi donosimo jedan ovakav zakon? Pre svega iz razloga prevencije, iz razloga sprečavanja nezgoda i nesreća koje se dešavaju, a koje se u ovom zakonu obezbeđuje kroz unapređenje nivoa bezbednosti, i to pre svega kroz osnivanje centra za istraživanje nesreća u saobraćaju, koji će se baviti pre svega istraživanjem udesa i nezgoda, kako u vazdušnom, tako i u železničkom, a i u vodnom saobraćaju.
Značajno je reći da će ovaj centar biti nezavisan potpuno u svom delovanju od svih organa i organizacija za saobraćaj, pa i drugih državnih organa. Cilj centra je sprovođenje istraga u slučaju nesreće, koja je nezavisna od istrage pravosudnih organa. Takođe, jedan od ciljeva donošenja ovog zakona je i usklađivanje sa standardima Međunarodne organizacije civilnog vazduhoplovstva i Međunarodne pomorske organizacije, kao i pravnim tekovinama EU.
Ovaj zakon je značajan i kod delovanja nakon što se desi nesreća, u smislu nezavisne i nepristrasne istrage koju će sprovoditi ovaj centar koji sam spomenuo, a pre svega kako bi se identifikovali uzroci nesreća i faktori koji su doveli do nastanka nesreće, i pre svega kako bismo naučili kako da sprečimo nastanak nesreće.
Ono što svakako treba spomenuti je da je za prevenciju nastanka nezgode u vazdušnom saobraćaju jedna od najvažnijih stvari kvalitetan i bezbedan prevoz putnika u avio saobraćaju, što svakako može da uradi avio prevoznik koji uspešno posluje. Ja ću vam sada izneti neke podatke o tome kako sada posluje naš avio prevoznik, odnosno kako je nekada poslovao, a kako sada posluje.
Dakle, 2008. godine, dok je avio prevoznik bio Jugoslovenski aerotransport, odnosno JAT, gubitak je bio 25 miliona evra, 2009. godine 23,5 miliona evra, 2010. godine oko 20 miliona evra. Prosek gubitaka je bio između 23 i 33 miliona evra. Od kada je nastala „Er Srbija“, kao partnerstvo Etihada i građana Srbije koji su većinski vlasnici ove kompanije, prva puna godina poslovanja završena je sa neto profitom u iznosu od 2,7 miliona evra. Ukupan prihod je povećan za 87% na 262 miliona evra, broj putnika je uvećan za 68% na 2,3 miliona, a kapacitet za prevoz putnika je iznosio je 3,3 milijarde, što je uvećanje od 74% u odnosu na 2013. godinu.
Popunjenost kapaciteta za prevoz putnika povećana je za tri procentna poena na 67%. Obim kargo prevoza uvećan je za 67% na 2.700 tona. Uvedena je flota od 10 Erbas aviona i obnovljeno je pet postojećih aviona ATR, što svakako pokazuje da se brine o bezbednosti putnika. Novi čarter brend „Aviolet“ prevezao je preko 90 hiljada turista iz Srbije u letnjoj sezoni 2014. godine. Broj putničkih i teretnih destinacija uvećan je za 16, tako da ih je sada ukupno 40 u 30 zemalja. Dodatnih 35 destinacija u saradnji sa „šer kod“ partnerima, od kojih je 11 destinacija sa partnerom udelom u vlasništvu „Etihad Ervjez“. Ovo su svakako značajni pokazatelji koji pokazuju da ovaj avio prevoznik, „Er Srbija“, zahvaljujući tome što posluje kao dobar domaćin, samim tim se i povećava bezbednost putnika koji koriste usluge ove avio kompanije.
Takođe, vrlo je značajno reći da je za bezbednost putnika značajno i to kako posluje Aerodrom, kako radi Aerodrom. I tu imamo razno-razne primere, pa bih pre svega naveo primer kako je poslovao Aerodrom u vreme prethodnog režima. Recimo, imali smo situaciju da su bile zloupotrebe kod renoviranja terminala dva i posebno opremanja VIP salona na aerodromu, zbog čega je i uhapšena tadašnja ministarka za saobraćaj i telekomunikacije. Imali smo i situaciju da je opremanje VIP salona koštalo čak 4.400 evra po kvadratu, odnosno oko pet puta više nego opremanje VIP salona na londonskom aerodromu Hitrou.
Takođe, ono što pokazuje da Aerodrom nije dobro poslovao u vreme prethodnog režima je i broj prevezenih putnika. Tako smo 2008. godine imali dva miliona i 650 hiljada putnika, 2009. godine dva miliona i 384 hiljade putnika, 2010. godine dva miliona i 698 hiljada putnika, 2011. godine tri miliona i 124 hiljade putnika, a već 2013. godine tri miliona i 543 hiljade putnika, a 2014. godine četiri miliona i 638 hiljada putnika. Takođe, 2013. godine Aerodrom je uplatio u budžet Republike Srbije oko 60 hiljada evra, a 2014. godine taj iznos je bio preko pet miliona evra, što svakako pokazuje da Aerodrom dobro posluje i što svakako opet utiče na bezbednost putnika koji on opslužuje.
Dakle, svakako smatram da je ovaj zakon dobar i podržaću ga u Danu za glasanje.
Govorio bih takođe o Zakonu o Sporazumu o vazdušnom saobraćaju između Vlade Republike Srbije i Vlade SAD. Osnov za ovaj zakon je sporazum koji je potpisan 29. maja 2015. godine, koji je u ime Vlade Republike Srbije upravo potpisala naša ministarka Zorana Mihajlović i u ime Vlade SAD gospodin Majkl Kirbi, ambasador SAD u Republici Srbiji.
Ovaj sporazum svakako pokazuje da je Srbija, na čelu sa Vladom Aleksandra Vučića, postala moderna, uređena i pre svega jedna bezbedna država, pokazuje da ova Vlada vodi odličnu spoljnu politiku, što pokazuju brojni sastanci premijera sa visokim američkim zvaničnicima, zahvaljujući čemu je sigurno i ovaj sporazum potpisan.
Zašto sam rekao da je Srbija bezbedna država? Zašto je važno što sam rekao da je Srbija bezbedna država? Pa, pre svega zato što ovaj sporazum pokazuje da je nivo bezbednosti na beogradskom aerodromu izuzetno visok, obzirom da su standardi bezbednosti SAD u vazdušnom saobraćaju izuzetno visoki i to svakako pozdravljam.
Ovaj sporazum će svakako doprineti još boljem unapređenju odnosa između dve države i on otvara šire mogućnosti i predstavlja zaista jedan čvrst temelj buduće dugoročne saradnje. Upravo iz ovih razloga ću podržati i ovaj zakon i predlažem da i vi učinite isto. Hvala lepo.
...
Srpska napredna stranka

Veroljub Arsić

Srpska napredna stranka | Predsedava
Zahvaljujem.
Reč ima narodni poslanik Goran Ćirić. Izvolite.
...
Demokratska stranka

Goran Ćirić

Demokratska stranka
Poštovani gospodine podpredsedniče Skupštine, poštovana gospođo potpredsednice Vlade, poštovani saradnici poštovane ministarke, poštovane koleginice i kolege, danas govorimo o tri zakona i ja ću odmah reći da će poslanici DS podržati ove zakonske projekte, jer se zalažemo za to, za povećanje bezbednosti i to smo i iskazali na odborima na kojima smo razgovarali o ovim zakonima.
Vrlo važno je reći i sledeću stvar, da pođemo od ovog trećeg Zakona o kome se najčešće govorilo i o potrebi da se ističu istorijske zasluge za istorijske odluke i proglašavaju pojedine promene zakona i predlozi zakonskih predloga, kao predlozi koji po prvi put u istoriji otvaraju mogućnost komunikacije i direktnih letova ka SAD, pa smo od gospođe potpredsednice čuli i jedno poređenje koje me je malo začudilo, a to je poređenje, evo sada, nije bilo 2003. godine direktnih letova, sada po prvi put predsednik Vlade Vučić, poređen sa Titom iz tog prethodnog vremena. Zbunilo me je da niste poredili predsednika države Nikolića sa Titom, a gospodin Vučić je mogao da se poredi sa Milkom Planinc, ili sa Mikom Špiljkom ili…(Isključen mikrofon.)
...
Srpska napredna stranka

Veroljub Arsić

Srpska napredna stranka | Predsedava
Gospodine Ćiriću, ja vas molim da se vratite na temu. Sada molim vas zatražite reč i vratite se na temu.
...
Demokratska stranka

Goran Ćirić

Demokratska stranka
Pokušavam da govorim o ovom trećem Predlogu zakona  i sporazumu sa SAD i sa željom da podsećamo važnosti poštovanja kontinuiteta u toj saradnji, jer na takav način poštujemo institucije i jačamo institucije.
Podsetiću vas, da se u toj prethodnoj državi letelo na pet različitih aerodroma u SAD, tadašnjim letelicama 1010 i da je „JAT“ tada razvijao i te kako taj avio prevoz. Mislim da je vrlo važno iz više razloga poštovati taj kontinuitet u svakom pogledu. Pa, tako i u pogledu bezbednosti onako kako, još jednom ističem, podržavamo i ove Predloge zakona koji rade, pre svega na podizanju nivoa bezbednosti i u avio, i u železničkom i u vodnom prevozu. Mislim, da je to nesporno interes svih nas.
Ono što treba istaći i ono što smo čuli u prethodnim diskusijama je, svakako potreba za permanentnom prevencijom u podizanju bezbednosti saobraćaja u ove tri oblasti. Razgovarali smo o tome šta smo dobili sa ovom vrstom integracije i definisanja bezbednosti u tri oblasti koje su bile regulisane i pre donošenja ovog zakona. Slažem se da je potrebno to integrisati, ali se zalažem kao i kod svih zakonskih predloga u protekle tri godine da govorimo o tome na koji način ćemo meriti efekte zakonskih predloga koji ovde donosimo svi, kao poslanici.
Imali smo puno primera da nismo imali povratne informacije i da smo imali, očigledno vrlo negativne efekte i posledice nekih zakona koje smo ovde izglasavali. Nadam se da to nećemo imati posle ovog zakona, jer sam jasno rekao glasaćemo za ove zakonske predloge.
Zalažem se za tu vrstu odgovornosti, jer smo dobili u analizi Predloga ovog zakona, da su procene šteta na godišnjem nivou u proseku oko 80 miliona evra. Pominjana je cifra od oko 300 miliona za četiri godine, dakle oko 80 miliona, nešto manje u proseku godišnje i da su, naravno projektovana minimalna sredstva u odnosu na tu štetu u formiranju centra i zapošljavanju 12 ljudi koji će raditi u tom centru za bezbednost.
Vrlo je važno meriti posle ovakve odluke koja će biti izvesna u Skupštini, kakvi će zaista biti efekti rada tog centra i kakvi će efekti nama biti izneti i pred odborom, a i pred ovom skupštinskom i većinom, ali i opozicijom. To izuzetno važne stvari, ali je važno i postaviti jedno od ključnih pitanja na koji način ćemo dobiti jaku, nezavisnu instituciju koja je definisana u Predlogu zakona u članovima 4, 5. i 6, a to je formiranje centra za istraživanje nesreće u saobraćaju.
Za nas je posebno interesantan ovaj predlog u članu 6. koji kaže da Centrom rukovodi glavni istražitelj koji ima položaj direktora posebne organizacije i glavnog istražitelja postavlja Vlada ne pet godina na predlog predsednika Vlade. Zbog čega je ovo važno? Važno je pre svega zbog nezavisnosti ove institucije koja će teško biti nezavisna ukoliko se glavni inspektori i direktor bira na predlog predsednika Vlade.
Mi smo imali taj primer i u ovoj raspravi se često čulo poređenje i podsećanje na tu nesreću, nažalost i gubitak sedmoro života, života sedmoro ljudi i znam da to nije direktna tema ovog zakona, ali je vrlo bitno govoriti o tome na koji način će se uticati ili može da se utiče na ta nezavisna tela koja moraju da budu nezavisna. Videli smo da su izjave predsednika Vlade bile u ovom procesu usmerene i sa jednom izjavom – nedam svoju dvojicu ministara, na neki način se uticalo na istražni postupak.
Mislim da je vrlo važno insistirati i molim odgovor od potpredsednice Vlade na koji način ćemo obezbediti tom vrstom izbora nezavisnost ljudi, tih 12 ljudi koji će na pravi način istraživati sve uzroke, daj bože, nesreće kojih neće ni biti. To je jedno od važnih pitanja.
Ono što je takođe važno, to je i ja se slažem sa tim argumentom, i sa potrebom da se radi stalna prevencija na bezbednosti. Prevencija nije samo istraživanje incidentnih situacija nego je prevencija i investiranje u infrastrukturu, u poboljšanje infrastrukture, insistiranje u nabavku ispravnih tehničkih sredstava u svakom od vidova saobraćaja. Mislim da smo i svesni da neka druga rešenja koja ovde donosimo direktno utiču na mogućnosti države i javnih sistema koji upravljaju u ovako važnim infrastrukturnim objektima. Upravo kroz, recimo, usvajanje i Zakona o javnim nabavkama koji u velikom delu usporava mogućnost investicija i nabavku tehničkih sredstava koji će obezbediti bezbedniji saobraćaj.
Verovatno je to važniji posao, svakako dugoročniji i daleko teži od samog ispitivanja eventualnih nesreća koje mogu da se dogode. A, znamo i sami stanje infrastrukture železnice. Znamo koja je prosečna brzina na našim prugama. Znamo da se u mnogim gradovima kao, recimo u gradu Nišu, kroz centar grada bukvalno prevoze i opasni otpad sa velikim brojem vagona koji frekventno prolaze kroz centar grada. Mislim da je važno insistirati upravo na tim ključnim crnim tačkama u kojima treba zanavljati infrastrukturu i raditi preventivno na toj bezbednosti i onome što može da zadesi naše građane.
Na Odboru smo čuli od državnog sekretara jednu zaista zanimljivu situaciju i to poređenje koje smo imali vezano za broj uposlenih ljudi u sličnim institucijama kakva je Francuska gde je pomenuto da je 120 ljudi uposleno u vazdušnom, a 130 u železničkom i primeri koji pokazuju koliko je važno insistirati na tim institucijama. To je svakako manje nego proporcionalno onome što je frekvencija našeg saobraćaja u svakom od ovih vidova.
Verujem i nadam se da će pravi izbor ljudi, tih 12 ljudi koji će raditi u ovoj instituciji obezbediti njihov profesionalni rad. Mislim da je to nešto što bi trebalo da dobijemo kao izveštaj, a pre svega kroz efekte koji mogu da se vide iz njihovog rada, za to će biti potrebno koliko vidim najave i rokove nekih godinu dana gde može da se napravi neki presek ovih efekata.
Još jednom želim da istaknem nešto o čemu smo govorili i na nekim prethodnim sednicama, a to je da je svako bezbednost u svim ovim vidovima saobraćaja nešto što će DS podržati. Nešto što ćemo pratiti kroz izveštavanje i rad i funkciju, ali uz jasan zahtev da izvršna vlast treba da jača institucije koje su nažalost u velikom delu urušene, sa velikim gubitkom samopouzdanja u tom smislu.
Mislim da je važno da date pravu priliku ljudima koji će u ovom centru raditi svoj posao profesionalno, a ne onako kako smo imali u slučaju i analizi razloga pada helikoptera, gde je sedmoro ljudi izgubilo život. Hvala.
...
Srpska napredna stranka

Veroljub Arsić

Srpska napredna stranka | Predsedava
Prvo reč ima ministar dr Zorana Mihajlović.
...
Srpska napredna stranka

Zorana Mihajlović

| Ministarka rudarstva i energetike
Bez obzira koliko puta danas ponovili, pre svega zbog građana Srbije, ne želim da dozvolim da se umanji značaj, prvo parafiranog, pa potom potpisanog Sporazuma između Vlade Srbije i SAD u vazdušnom saobraćaju.
Zbog toga ću probati na jedan drugi način da objasnim kako je veliki značaj tog sporazuma i šta to znači što će Srbija biti jedina država u regionu koja će imati direktne letove iz Srbije ka SAD i iz SAD ka Srbiji i šta to uopšte znači za samu Srbiju kao tranzitnu državu i uopšte za naš Aerodrom i za razvoj vazdušnog saobraćaja.
Godina koju pominjete, 2004. godina, kao što rekoh, to je bio komercijalni ugovor između JAT i Uzbekistana, odnosno njihove Uzbekistanske aviokompanije i bilo je u pitanju samo među sletanje. Na jednom plastičnom primeru to znači sledeće, dok nismo uspeli da napravimo dogovor sa „Etihadom“ i da imamo Er Srbiju, do Abu Dabija se putovalo tako što je postojalo među sletanje u Bejrutu, pa ste lepo ukrcani u Beogradu, a zatim u Bejrutu stanete i ne možete da izađete iz aviona, na pisti ste, jedino što može da se desi, to je da uđe određeni broj putnika, a u Bejrutu da zatim nastavite put do Dubaia, nije bio čak ni Abu Dabi, nego samo Dubai. To je to među sletanje.
Takvo među sletanje je postojalo 2003. godine, kada je postojao komercijalni dogovor između dve aviokompanije, a nikako i nikakav sporazum, niti dogovor ni između Srbije i Uzbekistana, niti između Srbije i SAD i to je ogromna razlika u odnosu na sporazum koji je ova Vlada uspela da napravi sa SAD.
Da ova Vlada nije stabilna i da ne radi na način na koji radi u smislu da donosi određene rezultate i u ekonomiji, privredi i da jeste jedan politički stabilan činilac celog Balkana zapadnog regiona, verujte mi, tog sporazuma ne bi bilo, tako da je ogromna razlika između toga što vi pominjete i ovoga što jeste danas.
Kako god bilo, mi smo sporazum parafirali, mi smo sporazum potpisali, to je uradila ova Vlada, ali to je za dobrobit svih građana i mi ćemo do kraja ove godine, odnosno početkom naredne godine imati direktne letove ka SAD. Pominjete takođe efekte zakonskih predloga.
Moram da priznam da, recimo, zakon koji je donet prošle godine u decembru, a tiče se Zakona o planiranju i izgradnji, mi na 15 dana iznosimo efekte primene tog zakona i možemo samo da se pohvalimo sa objedinjenom procedurom i da kažemo da danas, 30% više građevinskih dozvola izdaje, nego što je to bilo ranije kada procedura nije bila objedinjena, a da ne govorimo koliko to znači u smislu efekta pomeranja Srbije na Duing biznis listi Svetske banke.
Dodatno, efekti takođe mogu i moraju da se mere kroz izveštaj ministarstva i mi smo dužni na tri meseca da dostavljamo izveštaje odborima Skupštine Srbije i mi to radimo i tu smo da odgovorimo na sva pitanja.
Kada govorite o ljudima koji će raditi u tom centru za istraživanje nesreća, nigde ne piše da će biti, odnosno da neće biti nikakvog javnog konkursa. Vrlo jasno piše i za direktora, odnosno istražitelja, kao i za pomoćnike, da će biti, odnosno koliko godina iskustva treba da imaju i isto tako na osnovu kog zakona, a u skladu sa Zakonom o državnim službenicima će biti birani.
Prema tome, nisam primetila da je neko napisao da neće biti konkursa.
Sa vama se, naravno, slažem da kada govorite o bezbednosti, zakoni će se napraviti, podzakonska akta takođe, pratićemo efekte, ali je jednako važno ulaganje, kao što ste i sami rekli, u infrastrukturu. Mislim da je još dodatno veoma značajno što formiramo taj centar koji treba da nam pomogne da smanjimo, da nam da preporuke, da nam ukaže na uzroke i da nam pomogne da smanjimo broj bilo kakvih udesa i nezgoda.
Samo nekoliko podataka za koje ne verujem da ste imali prilike da ih dobijete kao informaciju, ali mi smo od 1995. godine do 2013. godine, kada govorimo o železničkom saobraćaju, ukupan broj putnika koji su usmrćeni je bilo 29, železničkih radnika 23, trećih lica 1.315 i to je jako mnogo. Jedno je mnogo, a kamo li 1.367 koliko je bilo ukupno.
Kada govorimo o povređenim licima, u tom periodu 1995. do 2013. godine, 245 putnika je povređeno, železničkih radnika 115, trećih lica 1.143.
Izgubili smo 10.600 sati zbog toga što smo imali vanredne događaje, recimo u železničkom saobraćaju, zbog čega su vozovi stajali, od 1997. do 2013. godine, da ne govorimo sada tu statistiku, a ja mislim da kroz ovaj centar, kroz ovaj zakon, kroz centar koji će se time baviti, kroz sve ono što mi kao Vlada znamo u različitim resorima, objedinjeno sada u jednom centru može samo da nam pomogne da uzroke nezgoda i udesa smanjimo na najmanju moguću meru. Hvala.
...
Srpska napredna stranka

Veroljub Arsić

Srpska napredna stranka | Predsedava
Pravo na repliku, narodni poslanik Zoran Babić.
...
Srpska napredna stranka

Zoran Babić

Srpska napredna stranka
Gospodin Ćirić je na najgrublji mogući način, koristeći neistine, uvredio gospodina Aleksandra Vučića, zato što je malo pre izjavio da je Vučić uticao na sudske odluke. Na koje sudske odluke, gospodine Ćiriću? Na to što su formirane dve nezavisne vojne komisije koje su imale zadatak i imaju zadatak da utvrde sve činjenice pod kojima je pao vojni helikopter? Da li mislite na izjave na kojima je Aleksandar Vučić, ali svako od odgovornih članova SNS rekao – nakon toga, nezavisni pravosudni organi neka utvrde sve činjenice i okolnosti ko je kriv, odgovaraće.
Zašto niste te reči koristili, kada je pao helikopter 30. decembra 2003. godine u Kragujevcu? Povređeno dete, povređen Deda mraz, povređeni piloti i da li ste tada napravili nezavisnu vojnu komisiju, da li ste tada rekli, hajde vi u pravosuđu radite svoj posao? Ne, niste.
Da li ste pogledali koliko je u okruženju, zemljama u okruženju bilo takvih nesreća. Nesreće se dešavaju i dešavaće se i trudićemo se svi, ko god bio na vlasti, da one budu svedene na minimum, ali čerečiti posle toga Vladu, predsednika Vlade, ministre, politizovati taj slučaj, naravno da ćemo svi u glas reći, ne damo da se politizuje, jer ako nije politizovan slučaj u Makedoniji kada je poginulo 11 što pilota, što članova posade i osam putnika i to 12. januara 2008. godine, u Hrvatskoj, u Crnoj Gori kada je kod poluotoka Luštrica, kod Herceg Novog poginula tri pripadnika vojske Crne Gore i da li je neko tada u Crnoj Gori, politizovao taj slučaj i da li je tada neko rekao, sada ćemo se mi baviti time?
Na osnovu čega je Goran Ćirić, ili Gordana Čomić ili Zoran Babić, su stručniji od nezavisnih vojnih komisija i stručnjaka iz Vojske Srbije? Na osnovu čega mislite da bilo ko od nas utiče na nezavisne sudske organe? Nismo mi postavljali sudije i tužioce u Vlasotincu, kao što ste ih vi postavljali, zato što su odbili sve moguće krivične prijave protiv članova opštinskog odbora DS, nije nam to bio motiv.
Motiv je da od pravosuđa, reformisanog pravosuđa napravimo nezavisnu granu vlasti, niti smo uticali na bilo kakvu presudu, niti smo jednu jedinu presudu komentarisali, a kamo li naručivali kao što je to radila DS u ono vreme kada je vodila našu državu.
Zbog čega … (Isključen mikrofon.)