Treća sednica Drugog redovnog zasedanja, 20.10.2015.

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

Treća sednica Drugog redovnog zasedanja

01 Broj: 06-2/409-15

20.10.2015

Beograd

Sednicu je otvorio: Igor Bečić

Sednica je trajala od 10:10 do 21:35

OBRAĆANJA

Riza Halimi

SDA Sandžaka – PDD
Hvala, gospođo predsednice.
Dame i gospodo narodni poslanici, gospodine ministre, ja izražavam optimizam da će ovaj zakon da utiče na stabilizaciju politike ulaganja u privredni razvoj i da će od toga imati koristi nerazvijena područja i da će se pospešiti ravnomerni regionalni razvoj u ekonomskom planu.
Naravno, ovde ću sada pokušati i konkretno. Mi imamo i amandmane na ovaj zakon. Dilema koja se izražava kod nas, jeste da li će biti dovoljna ova jedinica za lokalni ekonomski razvoj i podršku ulaganjima, u kojoj je u centru jedinica lokalne samouprave, ili bi možda efikasnost rešavanja problema iz ove oblasti bila veća kada bi pored centralne razvojne agencije bile predložene i regionalne razvojne agencije? Sve to u smislu da se bude bliže problemima na terenu, jer znamo dosadašnju praksu i znamo izvore situacije da su pojedina područja poprilično dramatično zaostala i da se taj jaz između razvijenih i nerazvijenih sve više i više povećava.
Mislim da je u redu što je dopuštena mogućnost da dve i više lokalnih samouprava imaju zajednički organ. To je verovatno i u duhu člana 89. Zakona o lokalnoj samoupravi, da dve i više lokalnih samouprava mogu da formiraju asocijacije i zajedničke organe radi ostvarivanja zajedničkih interesa, naravno u duhu zakona. Mislim da je to rešenje verovatno dobro preuzeto i da može da se pokaže u praksi efikasnim, ali opet izražavam tu dilemu da li je bolje bilo preko eventualnih regionalnih razvojnih agencija.
Ovde se govori na jednom mestu, mislim u članu 17, o stvaranju povoljnog poslovnog okruženja. Kada su u pitanju nerazvijene opštine, pogotovo kao kod nas pogranične opštine sa veoma specifičnim problemima, sa veoma teškim posledicama raspada bivše Jugoslavije, u dosta oblasti, pa i u privredi poprilično geotizirane, jer su veštački presečene prirodne veze koje su tu vekovima funkcionisale i povezano sa područjima u Makedoniji, sa područjima na Kosovu, i da još uvek, koliko godina je prošlo, ne uspeva da se rešava ovaj veoma osetljiv problem.
Pored ostalog, to utiče i direktno na dalje zaostajanje ovih opština. Mi stvarno tu imamo tešku situaciju, a imamo pokušaje zamaglivanja te situacije. Često imamo po meni neodgovorne izjave, ne samo od poslednjeg predsednika koordinacionog tela, nego i od ranijih, gde se proizvoljno govori, napamet govori maltene da su ove opštine privilegovane. Ovde u Skupštini, od 2007. godine pratim, često poslanici stiču utisak da tamo teče med i mleko, da tamo ima ulaganja koje druge opštine nemaju. Tome doprinose i neodgovorne izjave, koju je sada skoro i sam poslednji predsednik koordinacionog tela dao, u smislu da se jedino tamo daju subvencije, da se tamo daju sredstva mimo svih drugih opština, a situacija je obrnuta.
Sama činjenica da je sada skoro napravljena ova procena stanovnika, jasno pokazuje da u periodu od 10 godina imamo smanjenje od 14 hiljada stanovnika, što negde čini 15%, ne računajući prirodni priraštaj, koji je ipak u ovim opštinama Bujanovac, Preševo, Medveđa, veći nego u državnom proseku.
Imamo situaciji da se masovno odlazi, pogotovo mladi ljudi koji napuštaju svoje domove i sredinu gde su rođeni i živeli, jer nemaju perspektivu za normalan život, nemaju perspektivu da se zaposle. Daje se podatak da u poslednje tri godine imamo, uz ulaganje kod evropskog tela, negde oko 250 novih radnih mesta u ove tri opštine. Ja nemam takvih podataka i zato bih voleo da vidim gde su tačno ta radna mesta otvorena, u kojoj opštini, u kojim firmama i da vidimo da li stvarno ima nekog rezultata od tih minimalnih ulaganja.
Stvorena je takva politička klima da i kad se pojavljuju ove opštine kod razvojnih fondova koja postoje u različitim ministarstvima, dobija se odgovor – imate vi Koordinaciono telo. A Koordinaciono telo ima oko 256 miliona dinara za tri opštine, ja to znam iz podataka, koji uglavnom idu za putnu infrastrukturu, komunalnu i tome slično. Ništa ne ide u razvoj, osim nekih 50-ak miliona dinara subvencija za privredne subjekte, i to onih koji su u minijaturi. Zato tražim da se stvarno analizira na licu mesta tačno ta godišnja ulaganja od 50 miliona dinara za privredne subjekte u ove tri opštine i koji su stvaran efekat dali? Jer, situacija je takva da je opet stopa nezaposlenosti preko 75%, i dalje smo po šest, sedam puta sa nižim nacionalnim dohotkom po stanovniku manjim od državnog proseka.
Ove stvari su ozbiljne i mislim da bi trebalo napustiti politiku zamagljivanja, jer ona ne ide nikome u interes. Neka se ispita svaki dinar koji je dat, neka se vidi stvarno da li je tačno da se u ove opštine ulaže više nego u druge, a ja znam, to sam već spomenuo, da u susedstvu imamo veoma pozitivan primer. Imate opštinu Surdulicu koja je u okviru fondova Evropske unije prošle godine ostvarila skoro osam miliona evra projekata, u saradnji sa jednom susednom bugarskom opštinom. To Preševo i Bujanovac ne mogu.
Pitam ministra Sertića – zašto samo sa Makedonijom nemamo projekte prekogranične saradnje i okviru IPA fondova? Sa Kosovom je to razumljivo, još nema te klime, još nema tih mogućnosti da se to ostvaruje. Ali, od kad smo počeli naš put ka evropskoj integraciji, sa svim državama u okruženju imamo, i sa Bosnom, i sa Crnom Gorom, i sa Bugarskom, dobro, ona je u Evropskoj uniji, ali i sa onima koji nisu u Evropskoj uniji, ostvarujemo te IPA fondove, ali ne i sa Makedonijom, gde bi ove najnerazvijenije opštine imale koristi. Ali, situacija je takva kakva je, iako je obećano u prethodnom raspravi da će se sa makedonskom delegacijom to pogledati i da se pokuša da se reši ovaj problem, ja kao poslanik nemam odgovor i ne znam zbog čega je ta situacija takva da nema te saradnje sa Makedonijom?
Gledano u celini, bez neke bolje saradnje, bez svega toga, evo, u ovim tačkama se govori i o carinskim povlasticama, nema pomaka. Hoću da kažem da bez određenih mera sa centralnog nivoa, ne može se stvoriti povoljan ekonomski ambijent. Ne može to samo lokalna samouprava, to je jasno. Oni ne mogu ovih 10 i kusur godina da stvore ni neki mali sektor za povoljnosti koje bi eventualni ulagač imao da se stvori neka industrijska zona u kojoj bi se stvorila povoljna atmosfera ili mogućnosti za ulaganja i da se otvaraju radna mesta. To ne može opština, to je jasno. I šta onda? Znači, mora nešto sa centralnog nivoa da se podstakne, ali ne ova igrarija sa Koordinacionim telom.
Ja vas ozbiljno pitam, za ozbiljne stvari – zašto se eksperimentiše ovih 15 godina? Ako je obrazovanje u pitanju, ako je ekonomija u pitanju, zašto stručni ljudi iz ovih ministarstava se ozbiljno ne bave tim problemima, nego izbegavaju da se suočavaju sa tim problemima i prepuštaju to nekom koordinacionom telu koje je sakupilo niz ljudi koji nisu stručni i u nivou stručnjaka koje ima Ministarstvo za privredu? Oni nisu mogli ni da prihvate katastrofalnu privatizaciju u ovim opštinama. Nisu bili spremni za to, a navodno su se bavili time. Pokušavaju da se bave prosvetom, a nisu stručni za to. Umesto da se direktno bavi sa opštinom i sa tom oblašću Ministarstvo prosvete, to se prepušta nekom čoveku koji je nestručan da rešava takve probleme.
Sada konkretno govorim o Ministarstvu privrede. Zašto i taj proces privatizacije, koji je katastrofalno prošao, zašto sada i ovaj deo, u ovom zakonu o kojem govorimo, ne preuzima odgovornost Ministarstvo da direktno rešava probleme sa lokalnim vlastima, nego se prave eksperimenti sa tim koordinacionim telom? Jedina korist od toga, da bi oni dalje opstali, jeste prodaja magle i ništa više. Ovo više i nema smisla da ponavljam, kao predstavnik tog područja, da ovako kako stoji situacija, stvarno nema više smisla i treba da se uozbiljimo.
Videćemo efekte, niz ovih rešenja koja ste ovde predložili mogu da daju pozitivan efekat, ali to je slovo na papiru, ako se u praksi ne menja politička logika. Zapravo, pristup rešavanju problema u svim nerazvijenim opštinama, a pogotovo na ovom području čiji sam ja predstavnik, mislim na Preševo, Bujanovac i Medveđa. Hvala vam.
...
Srpska napredna stranka

Maja Gojković

Srpska napredna stranka | Predsedava
Hvala. Reč ima ministar. Izvolite.

Željko Sertić

Prvo pitanje vaše vezano za regionalne razvojne agencije, to obično spominjete ovde i to smo prošli put rekli, mi ovim zakonom nismo dirali u njihovo postojanje i rad, a lokalna samouprava može i regionalnu agenciju da angažuje ili više lokalnih samouprava da angažuje kao nosioca investicionih aktivnosti. Tako da ponovo ponavljam, mi nismo hteli niti je to naša nadležnost da određujemo lokalnoj samoupravi ko će to da radi. Upravo suprotno, dali smo mogućnost da lokalna samouprava svojim aktom odredi kome će poveriti te poslove i za njih odgovarati. Tako da vam generalno hvala za podršku zakonu i to mislim da je veoma važno.
Što se tiče Makedonije, mi smo imali zajedničku sednicu Vlade sa Makedonijom i dogovoreno je da se u najhitnijem postupku sprovedu poslovi i procedure za realizaciju poslova, pre svega povlačenje iz IPA fondova, među regionalne saradnje i to će biti završeno veoma brzo.
Što se tiče same podrške opštinama u smislu infrastrukture i razvoja infrastrukture, mi smo ove godine imali onaj program od 160 miliona dinara koji smo objavili na javnom konkursu. Veliki broj opština nam se javio i neke opštine iz područja o kome vi pričate su dobile podršku za regionalnu infrastrukturu, za podršku poslovanju.
I vaše pitanje vezano, odnosno dilema oko toga kako se država odnosi prema devastiranim područjima, mislim da je na najbolji način prema ovoj postojećoj uredbi koja će biti implementirana u narednu uredbu, gde smo odvojili posebno četiri kategorije, plus devastirana područja sa najminimalnijim uslovima, dakle, 30 zaposlenih radnika i 250.000 evra ulaganja je minimum da bi neko mogao da računa na neku vrstu podsticaja od strane države. To je ispod minimuma ispod kojeg ne možemo da idemo, a za druge gradove je to znatno više i ta tabela postoji, ali su posebno devastirana područja obuhvaćena takvom jednom odlukom i to ćemo nastaviti tako sa tom politikom. Potpuno se slažem sa vama da to ne može da bude jednoznačno, da to ne može da reši jedan zakon, nego mora da bude sveobuhvatno, ali mislim da to ova država u ovom momentu i čini.
Zahvaljujem se u svakom slučaju na vašim primedbama.
...
Srpska napredna stranka

Maja Gojković

Srpska napredna stranka | Predsedava
Reč ima Dragan Jovanović.
...
Srpska napredna stranka

Dragan Jovanović

Nova Srbija
Uvažena predsednice, gospodine ministre, dame i gospodo narodni poslanici, najpre, kada smo pre par meseci govorili u ovom plenumu o izmenama Zakona o privatizaciji, tada sam govorio i rekao sam da bi se otkočila privredna situacija u Srbiji, potrebno je doneti, tada sam rekao, u tom trenutku četiri zakona. Prvi zakon o stranim ulaganjima, tako sam ga tada nazvao, a drugi je Zakon o zemljišnom premeru i katastru. Treći zakon, izmene Zakona o stečaju i četvrti Zakon o legalizaciji.
To su stvari koje mi moramo da uradimo do kraja godine, ako mislimo da se stvari u Srbiji promene.
Na žalost, stečajevi u Srbiji predugo traju, a mi ovde danas imamo Zakon o ulaganjima i ja sam ga tada krstio kao zakon o stranim ulaganjima, jer me bolelo pre svega, što su po meni strani ulagači bili maksimalno forsirani u odnosu na domaće ulagače i dobro je da se ovim Predlogom zakona o ulaganjima, pre svega to hoću da podvučem, kao dobru stvar i zbog građana Srbije, koji gledaju ovaj prenos, da se izjednače strani i domaći ulagači.
Ono kada sam malo pre pomenuo da kod nas, a to su već kolege koje su govorile pre mene rekle, stečajevi predugo traju, mi imamo desetine firmi koje su do ove godine bile u rastrukturiranju, a koje su već sada u stečajnom postupku, ja moram gospodine ministre da vas zamolim, ti stečajevi, kada kažemo predugo traju, mi imamo preduge rokove i za proglašenje bankrota, imamo preduge rokove da se ponovo proceni vrednost u stečaju, zatim javna oglašavanja da se to sve prihvati na odboru poverilaca itd. Vreme prolazi, rokovi teku i mi smo svi u problemu.
Kada sam rekao, na žalost i kada lokalne samouprave, ministarstva, agencije, nebitno ko, pronađu investitora i taj investitor kupi firmu iz stečaja, on zbog ovakvog katastra kakvog mi danas imamo, ima ogroman problem da to što je kupio, čak iz stečajnog postupka, uknjiži na sebe, jer vi imate primera po Srbiji da taj katastar radi katastrofalno, da upisuje založna prava, iako to po zakonu nema pravo od bivših radnika na opremu, tzv. izvršnih poverilaca itd. i to nam stvara ogromne probleme.
Kada sada govorimo o Zakonu o ulaganjima, sami ste u svom iscrpnom uvodnom izlaganju rekli da ono što smo imali do sada u Srbiji, da je katastrofa. Evo to ukratko da kažemo, da smo imali 273 ugovora, koliko sam ja razumeo o stranim ulaganjima, a 89 ugovora je raskinuto, da smo na žalost imali praksu, da su čak i bankarske garancije koje su date od strane tih ulaganja, bile kasnije nenaplative ili su bile od banaka koje su sada već u likvidaciji i sve je to dovelo do toga da mi imamo tu jednu potpuno nezdravu situaciju i da sada dođemo u situaciju da spašavamo šta se spasiti može.
Vi ste prosto dobro izneli genezu problema, ali ja vas moram upitati, ko je za to konkretno kriv i to sam već više puta ovde u svojim izlaganjima napomenuo, da li ćete, a vi ste imali hrabrosti da kao ministar danas izađete ispred narodnih poslanika i javnosti Srbije i da kažete da je situacija loša i da mi moramo sada da spašavamo ono što se spasiti može, ali nikako da čujemo ko je za to konkretno odgovoran.
Da se ovde kaže ko je bio ministar privrede, ko je uveo ovakvu praksu da se daju subvencije odokativno, pa koja se opština nekom ministru, a svi znamo da je to bio Mlađan Dinkić, dopada, jer je tamo na vlasti njegova stranka i on je dobio ogromne subvencije za zapošljavanje po jednom radniku i te su firme dobijale subvencije. Sada imamo situaciju, a ja sam i jutros na Odboru za privredu izneo par primera gde imamo firme koje su dobile novac iz državnog budžeta, od svih građana Republike Srbije, a koje danas duguju preko 4,5 miliona evra samo za električnu energiju. Ko je za odgovoran i da li će neko u ovoj zemlji, da kažemo, narodski rečeno, otići u aps za ovakve stvari koje su se dešavale. To je firma npr. „Sirmijum stil“, a to je konkretno železara u Sremskoj Mitrovici koja u ovom trenutku duguje preko 4,5 miliona evra samo za električnu energiju. Koliko još duguje poveriocima, drugim javnim preduzećima, preduzetnicima u celoj Srbiji, to je dodatno pitanje.
Imamo na žalost i situaciju, a to je Fabrika čarapa „Valu“ u Valjevu, koja je takođe dobila milione evra od državnog novca, subvencija i koja je samo u jednom danu rekla – gospodo, sutra 250 radnika dobija otkaz.
Da li je neko nekoga pozvao na odgovornost i da kaže – gospodo, kako vi ako ste dobili taj novac iz državnog budžeta, za zapošljavanje tog broja ljudi, kako možete sutra na oglasnoj tabli da napišete – 250 radnika sutra neće doći na posao i da niko oko toga ne odgovara.
Ta praksa mora da se promeni i ovde mora da se snosi odgovornost za nešto što je neko uradio, pa bilo da je bio ministar, predsednik Vlade, direktor agencije. Mi smo svi znali, a ja sam i ovde govorio na ovom plenumu kada smo govorili o SIEPA, o Agenciji za strana ulaganja, da su se tu narodski rečeno, muljale pare, da su davali firmama novac za organizovanje sajmova u inostranstvu, a da se taj novac upumpavao za finansiranje političkih kampanja i da to svi znamo.
Dobro je i zbog javnosti, to treba posebno da se podvuče, mada ste vi to izneli, ali treba da ponovimo još jednom, da će se, kada se usvoji zakon o ulaganjima, dve agencije ugasiti. To je Nacionalna agencija za ravnomerni razvoj ili kako je mi zovemo i krstimo NAVED i Agencija za strana ulaganja, čuvena SIEPA. Te dve agencije, koliko su moja saznanja imaju u ovom trenutku preko 150 zaposlenih, a ono što je pozitivno i što ide sa onim obećanjima kada smo građanima davali da ćemo smanjiti taj broj agencija i broj zaposlenih u tim agencijama, to je dobro, da će u ovoj agenciji koja će se formirati, a to će se zvati razvojna agencija Srbije, biti zaposleno, po vašem obećanju, javnom, a ja ga ovde sada ponavljam do 50 ljudi, da će to biti efikasna agencija.
Sada kada sam pomenuo tu agenciju za razvoj Srbije, treba da kažemo da ovaj zakon u sebi prepoznaje određene organe koji će taj zakon sprovoditi. Najpre, to je savet za ekonomski razvoj i tu treba da napomenemo da taj savet za ekonomski razvoj, osim ministra koji će biti zadužen za privredu, sada vi, a neko u budućnosti ko bude posle vas, zatim ono što je važno, tu će biti, odnosno predsednik Privredne komore Srbije, i direktor Razvojne agencije Srbije i oni će koordinirati sa tzv. nacionalnim projektima koja se tiču velikih ulagača, odnosno investitora a koje će država prepoznati kao investitore koji mogu da donesu i nova zapošljavanja, tehnologiju i sve ono što uz takve investitore ide.
Ono što ja moram da napomenem, pošto sam ja bio jutros taj narodni poslanik koji je prosto i na Odboru za privredu i na opravdane kritike vas kao resornog ministra na rad lokalnih samouprava rekao da nije korektno da se u ovom trenutku samo kritikuju lokalne samouprave kao neko ko je loše radio, jer te lokalne samouprave, gospodine ministre treba da znate da od 2008. godine, njima se smanjuju sredstva i to im se značajno smanjuju sredstva, pre svega od poreza na zarade. Njima se konstantno umanjuju transferna sredstva, oni delovi koje dobijaju iz državnog budžeta na osnovu PDV koji se ubira na njihovoj teritoriji.
I zbog toga smatram da država mora da nađe i načine i sredstava da pre svega preko velikih javnih preduzeća, da li su to u pitanju „Putevi Srbije“, EPS ili neko treći, da se pomogne lokalnim samoupravama, da lokalne samouprave imaju infrastrukturu koja može da stvori povoljan ambijent da se implementiraju ove investicije koje će sutra ovaj zakon o ulaganjima da donese državi Srbiji. Mi opet moramo da budemo svesni da će upravo te investicije završiti u nekoj od lokalnih samouprava.
Ovo će omogućiti da lokalne samouprave imaju zdravu utakmicu da možemo da se nadmećemo, ali prosto moramo stvoriti mogućnosti da imamo ipak nekakav identičan start, a to znači da država pomogne, da imamo i planska akta.
Ja moram da kažem da u ovom trenutku Ministarstvo za infrastrukturu pre svega u čijem okviru je građevina i urbanizam, mora da uvaži više napora da svaka lokalna samouprava u Srbiji ima planove detaljne regulacije, znači, ima mogućnosti prosto da te investicije prihvati na svoju teritoriju.
Malo pre sam rekao oko dugovanja koja su nažalost neki investitori ostavili, ono što ja prepoznajem kao značaj ovog zakona o ulaganjima, jeste da će on da povuče i da se stvori ta klima sa donošenjem novog seta zakona za povoljniji privredni ambijent u Srbiji, ali vas ja molim pre svega uvaženi ministre da pokušamo da privrednicima koji sada rade, jer po meni je mnogo lakše da neko ko zapošljava pet ljudi, da može da zaposli šest, da neko ko zapošljava 50 još pet ili šest, da njima omogućimo povoljniji ambijent, a mi ga možemo samo omogućiti ako privrednicima pružimo šansu da imaju povoljnije uslove, a to znači da se smanje obaveze i dažbine koje u ovom trenutku preduzeća plaćaju Srbiji.
Vi imate te tzv. „parafiskalne namete“, da imate od lokalnih komunalnih taksi, ekoloških taksi, da imate preko 50 stvari koje jedna danas preduzetnička radnja u Srbiji plaća, a da nema pojma ni šta sve to, ni za šta to plaća i kolike su te obaveze i ta giljotina propisa kako su je neki najavljivali pre vas, nikako prosto da se ostvari da mi znamo i da kažemo tim upravo i lokalnim preduzetnicima kako možemo u budućnosti da im pomognemo?
Prosto, mi smo se hvalili kada smo ukidali npr. naknadu za gradsko građevinsko zemljište, ali preduzetnik ništa od toga nema koristi ako se njemu za taj iznos automatski poveća porez na imovinu i onda imate samo da kažemo ne uzima se iz levog, nego se uzme iz desnog džepa.
To su stvari koje moramo da se potrudimo svi zajedno da tu klimu popravimo i da prosto omogućimo ljudima da se smanje pre svega dažbine na isplaćeni taj dinar plata, jer mi nažalost u ovom trenutku imamo da gro investitora i koju su investirali prethodnih godina u Srbiji isplaćuje tzv. „minimalne lične dohotke“. Sve preko toga se plaća na crno, odnosno plaća se na ruke. I to je onaj problem gde nažalost imamo, meni se bar čini između Ministarstva lošu koordinaciju, imamo nažalost i lošu koordinaciju pre svega u radu Poreske uprave, poreskih organa, ta ista Poreska uprava je znala u prethodnim godinama da politički kažnjava i ne znam proverava firme, a kada treba da vidi koja firma ima milionsku dobit a isplaćuje ljudima minimalac tada se ne sete da to provere, ali kada nešto politički smeta, odmah se tu lako pojavi poreska inspekcija i poreska policija da kažnjava ljude.
Uvaženi ministre, vama je stvarno pao jedan „vruć krompir“ u ruke, ali na takvom ste mestu da je, evo moram još jednom da kažem, vama zapalo da se svi ovi problemi nekako na vama slome. Nadam se da imate dovoljno i podrške, pre svega i od premijera i od celokupne Vlade da se ovaj zadatak koji je ispred nas, to da se ovaj set zakona donese, ja moram još jednom da kažem da se ubrzaju stvari u Srbiji i da se stvori povoljniji privredni ambijent, jer to je ključna stvar koja će ovoj državi omogućiti i građanima Republike Srbije jedan normalniji život.
Ja vam iskreno želim sreću, pre svega u primeni ovog zakona. Biće nam svima nama, osim Agencije za razvoj i Saveta za ekonomski razvoj, većina zadataka u primeni ovog zakona će biti na lokalnim samoupravama.
Slažem se sa vama da već lokalne samouprave imaju kancelarije za lokalni i ekonomski razvoj tako da nema potrebe za novim zapošljavanjem, ali ima potrebe za edukovanjem kadra i to je jedna jaka potreba da prosto imamo lokalne samouprave koje nažalost zbog veličine i zbog, da kažem, profesionalne strukture u svojoj administraciji, starosne strukture koja nije povoljna, jer zbog zabrane zapošljavanja nemaju mogućnost, da kažem, da provetre sam taj kadar. Imaće problema sa primenom ovog zakona i to je na Ministarstvu da im pomogne i da ih prosto, da kažem, na određeni način edukuje kako će onda oni moći da pomognu svojim privrednicima i svojim građanima.
Ja vam se zahvaljujem i poslanička grupa NS će u danu za glasanje podržati ovaj set zakona. Hvala.
...
Srpska napredna stranka

Maja Gojković

Srpska napredna stranka | Predsedava
Hvala.
Reč sada dajem Miri Petrović i onda imamo pauzu redovnu.
Izvolite.
...
Partija ujedinjenih penzionera, poljoprivrednika i proletera Srbije – Solidarnost i pravda

Mira Petrović

Partija ujedinjenih penzionera Srbije
Poštovana predsednice, uvaženi ministre, kolege i koleginice, u ime poslaničke grupe PUPS, htela bih da kažem da ćemo mi u danu za glasanje podržati ovaj set zakona.
Osnovni razlog je upravo cilj koji je pred ovim Zakonom o ulaganjima, odnosno poboljšanje uslova i sigurnost, pravna sigurnost za domaće i strane investitore.
Naravno da nam je važan taj ekonomski i privredni podsticaj, ali od svega najvažnije je upravo otvaranje novih radnih mesta. Kao stranka koja se bavi inače i u našem fokusu se nalaze i penzioneri korisnici socijalne pomoći i zaposleni, vrlo je važno da imamo što više novih investicija, da imamo što više novih radnih mesta, da prosto stranim, uglavnom strani, znate, mi kada govorimo o našim domaćim investitorima, moramo priznati da ih ima malo, da ih ima malo koji mogu da upravo ispune one kriterijume o kojima ste govorili i vrlo precizno ste vi nama pojasnili ovaj zakon o ulaganjima.
Naravno da tu treba gledati njihove reference. Znate, mi imamo navodno uspešne firme ovde, odnosno uspešne ljude koji imaju po dvadesetak, tridesetak preduzeća, a nemaju više od dve hiljade zaposlenih. Mi moramo da nađemo investitore, da pružimo uslove stranim kompanijama koje imaju sredstva, ali da im naravno i garantujemo tu pravnu sigurnost ovde, da oni tačno znaju sa čime ulaze kada dođu na naše tržište.
Slažem se potpuno da treba izjednačiti i domaće i strane investitore kada su u pitanju carinski benefiti i olakšice koje im dajemo, ali s druge strane, moramo priznati da mi nemamo baš para i da je zato nama ti stranci trebaju. Nama su potrebni ljudi koji imaju sredstva, koji mogu da nešto ovde sazidaju, otvore i zaposle, jer čim zaposlimo veći broj ljudi, imaćemo više para za više doprinosa, biće puniji fond, a time će biti i redovnije isplate i plata i penzija i biće veća sigurnost.
Mislim da je dobro da smo ovaj zakon, odnosno vi da ste ga radili u saradnji sa Svetskom bankom i evropskim organizacijama, subjektima koji su vam dali pravne savete i uputili vas u kom pravcu da se ovaj zakon napiše, te tako sve ostale izmene koje budu neophodne da bi on bio što bolji, mi ćemo, naravno, podržati.
Cilj svih nas je da dobijemo nešto što je kvalitetno. Cilj svih nas je da ta sigurnost bude zaista konačno merljiva. Važno je da i ta razvojna agencija, koju ćete raditi, i Savet za ekonomski razvoj i na kraju krajeva, ti projektni timovi će znati šta tačno treba da rade, ali je važno da konačno u ovoj zemlji nešto počne da funkcioniše. Važno je, po meni, ja se slažem sa kolegom Jovanovićem, ali mislim da mi treba da se više uputimo, odnosno usmerimo ka novim poslovima koje treba da radimo, prepustimo, na kraju krajeva, to ko je kriv i ko je šta sada radio, svi dobro znamo. Postoje tužilaštva, neka se ona sada bave istraživanjima. Mi treba da se okrenemo našoj budućnosti. To je prosto neophodno da bismo imali i taj bolji ekonomski razvoj i privredni razvoj.
Što se tiče ove transparentnosti o kojoj su kolege govorile, kao što nimalo ne sumnjamo, i potpuno bezrezervno podršku dajemo i Povereniku za zaštitu informacija od javnog značaja, tako mislim da moramo da imamo i poverenje u Vladu i u najbolje namere kada neke projekte proglasi za projekte od posebnog značaja. Prosto, nema razloga da sumnjamo u želju svih nas, na kraju krajeva, zajedno, da uradimo nešto konačno dobro za ovu zemlju.
Htela bih samo da skrenem još jednom pažnju, naš predsednik Milan Krkobabić stalno ističe da nema viška zaposlenih, već manjka posla i naravno da ne misli bukvalno, nema. U Srbiji, generalno, malo ljudi radi. Naravno da u nekom segmentu mi ih imamo više. Te ljude treba zaposliti, prebaciti, ali generalno, mi u Srbiji imamo malo ljudi koji rade. Zato su nama potrebne investicije, ali je, takođe, potrebno da to naše tržište konačno bude uređeno, tako da će poslanička grupa PUPS u danu za glasanje, naravno, podržati sav set zakona koje ste danas ovde doneli.
Moram da vam se zahvalim da ste zaista vrlo jasno i precizno dali pojašnjenja zakona o kojima danas govorimo. Hvala.
...
Srpska napredna stranka

Maja Gojković

Srpska napredna stranka | Predsedava
Poštovani poslanici, saglasno članu 27. i 87. stavovi 2. i 3. Poslovnika Skupštine, obaveštavam vas da će Narodna skupština danas raditi i posle 18,00 časova zbog potrebe da što pre razmotrimo i donesemo akte iz dnevnog reda ove sednice.
Poštovani narodni poslanici, u skladu sa Poslovnikom, određujem pauzu u trajanju od 60 minuta. Sa radom nastavljamo u 14,50 časova. Hvala.
(Posle pauze.)
...
Srpska napredna stranka

Igor Bečić

Srpska napredna stranka | Predsedava
Nastavljamo sa radom.
Reč ima ovlašćeni predstavnik poslaničke grupe dr Vesna Besarović. Izvolite.
...
Socijaldemokratska partija Srbije

Vesna Besarović

Socijaldemokratska partija Srbije
Gospodine predsedavajući, gospodine ministre, naši uvaženi gosti, kolege poslanici, tema moga izlaganja je Zakon o ulaganju. Naime, svesni smo da se kašnjenje i ugovorena dinamika ukupnih, a pre svega strukturnih reformi nepovoljno odrazile na nivo investicione aktivnosti u zemlji.
U periodu 2009. do 2014. godine investiranja je bilo mnogo manje, na značajnom nižem nivou, nego u prethodnom periodu do 2009. godine. Nažalost, najniže u odnosu na zemlju u okruženju, delom zbog nestabilnosti globalne ekonomije, političke neizvesnosti i povišenog geopolitičkog rizika, ali velikim delom zbog unutrašnjih prilika u zemlji. Nedovoljno privlačan ambijent za domaće i strane ulagače se ne može promeniti od danas za sutra, ali povoljni poreski režim, dobar obrazovni potencijal radne snage, geostrateške prednosti zemlje, regionalna pozicija, itd. su nesumnjivo elementi koji stimulišu ulagače.
Donošenje ovog zakona, koji je pred nama, je deo tog okvira, institucionalni deo tog okvira, koji je u skladu sa programom utvrđenim sa MMF i u programu Vlade za 2015. godinu.
U izradi zakona primenjivali su se savremeni standardi međunarodnog investicionog prava, a uz poštovanje prava ulagača i formiranje investicionog okvira za efikasno pružanje usluga ulagačima na svim nivoima vlasti u procesu pripreme ulaganja, kao i tokom njegove realizacije.
Prvi put se obrazuje Savet za ekonomski razvoj i Razvojna agencija Srbije u cilju efikasnije realizacije ulaganja i smanjenja rizika dupliranja poslova, a pre svega za uspostavljanje kontrole sprovođenja elemenata, koji je do sada gotovo bio zanemaren kod prethodnih zakona o ulaganjima.
Osnovni cilj predloženog zakona jeste unapređenje investicionog okruženja u Republici Srbiji, podsticanje direktnih ulaganja radi jačanja privrednog i ekonomskog razvoja, rast zaposlenosti, povećanje efikasnosti u pružanju usluga organa vlasti, a kroz njihovo mnogo jače, nego do sada, prisustvo u svim fazama ulaganja i globalno u smislu kreiranja investicionog ambijenta.
Povećanje obima investicija je ključni preduslov sprovođenja razvoja politike Vlade. U tom kontekstu, Zakon o ulaganju je veoma značajan, jer njegovom primenom treba da se izjednači tretman domaćih i stranih ulagača, da se obezbedi viši stepen zaštite od postupaka eksproprijacije, da se regulišu podsticaji za ulaganje, mere za postizanje konkurentnosti lokalne samouprave i da se aktivno uključe organi vlasti u promociji investicija, ali i u kontroli sprovođenja projekata iz oblasti ulaganja.
Predlog zakona o ulaganju, koji je pred nama, unosi nekoliko značajnih novina i poboljšanja u odnosu na važeći Zakon o stranim ulaganjima i na one zakone koji su mu prethodili, jer mi imamo jednu dosta dugu istoriju donošenja zakona o zajedničkim ulaganjima, investicionim ulaganjima, stranim ulaganjima, kako god su ti nazivi glasili, ali su regulisali ulaganje stranih partnera u domaću privredu.
Prvo se vrši formalno-pravno izjednačavanje domaćih i stranih ulagača koji od sada uživaju jednak pravni tretman. Dalje, ulagačima se garantuje sloboda i pravo ulaganja po standardima najboljeg investicionog prava koje poznaje međunarodna praksa, uređuje se investicioni okvir za efikasno pružanje usluga ulagačima na nov angažovani način od strane imalaca javnih ovlašćenja.
Veliku novinu predstavlja i nova uloga organa jedinica lokalne uprave i pokrajine, zatim obaveza vođenja evidencije ulaganja od lokalnog značaja, obrazovanje projektnih timova, utvrđivanje investicionog programa sa ulagačima, podsticanje konkurentnosti, itd.
Faktor privlačenja investitora, koji promoviše novi Zakon o ulaganju, su uvođenje podsticaja za ulaganje, a u skladu sa propisima koji regulišu državnu pomoć, što je novina, takođe, zatim poreski podsticaji, olakšice, takse, carinske povlastice, a na koje imaju pravo svi obveznici poreza i doprinosa u Srbiji.
Eksproprijacija imovine ulagača, o kojoj je govorio malopre gospodin ministar, ne obezbeđuje samo naknadu za imovinu koja je eksproprisana, već i novu kategoriju - naknadu za vrednost poslovanja koju je pretrpeo ulagač čija je imovina predmet eksproprijacionog postupka.
Na institucionalnom planu najznačajnija novina je formiranje već dve pomenute institucije, koje su konceptualno veoma dobro zamišljene. Naravno, ostaje da se vidi u kojoj će meri one opravdati naša očekivanja.
Analizom efekata ulaganja i praćenjem problema koji se javljaju tokom sprovođenja ugovora o ulaganju uočeno je da postoji potreba za institucionalnom podrškom i boljom koordinacijom imalaca javnih ovlašćenja na svim nivoima vlasti.
Kao posebno bih izdvojila jedan nov deo predloženog zakona, a to je deo o vrstama, kriterijumima za ulaganje prema značaju i podsticaju ulaganja. Ne samo zato što on predstavlja potpunu novinu u odnosu na dosadašnje propise, već zato što sadrži, sam po sebi, neka nova i značajna rešenja. Na primer, razdvajaju se ulaganja od posebnog značaja za Republiku od ulaganja od lokalnog značaja, definišu se ulaganja od posebnog značaja i predviđa se mogućnost dodele državne pomoći. Dodela državne pomoći donosi se bez objave javnog poziva.
Intencija zakonodavca je nesumnjivo da se Vladi obezbedi aktivna uloga u privlačenju i realizaciji investicija. Zbog toga se u članovima 12. i 13. predviđa da će Vlada bliže odrediti kriterijume prema kojima se ulaganje određuje kao ulaganje od posebnog značaja ili pak od lokalnog značaja, zatim da će Vlada bliže odrediti kriterijume, uslove i način privlačenja direktnih investicija i vođenje evidencije o odobrenim podsticajima.
Ovo rešenje nije samo po sebi predmet kritike, mada sadrži dozu pravne neizvesnosti koju investitori mogu da tumače kao voluntarizam organa vlasti. Naime, ako podzakonski akti budu doneti u kratkom roku, u roku koji je predviđen zakonom, a tu ćemo kao stranka imati amandman, i budu sadržali transparente kriterijume preuzete između narodne poslovne prakse, onda će element pravne neizvesnosti otpasti ili se svesti na najmanju moguću meru.
Moj generalni utisak je da ovaj predlog zakona predviđa veliki broj podzakonskih akata, da kažem veći, nego što je to uobičajeno, odnosno da su se pojedina pitanja mogla regulisati zakonom, a ne da budu prepuštena kasnijoj regulativi od strane podzakonskih akata. To bi dalo utisak veće pravne sigurnosti i transparentnosti ulagača.
Sa druge strane, razumem da je reč o vremenu, jer lakše je doneti zakonski tekst sa mogućnošću kasnijeg donošenja podzakonskih akata, nego sve odmah regulisati u momentu kada se zakon donosi. Isto važi i za nepostojanje odredbi o načinu vršenja pojedinih nadležnosti i poslova Saveta za ekonomski razvoj i Razvojne agencije, za imenovanje članova upravnog odbora, direktora, itd. Ipak, ove se praznine mogu uspešno rešiti odgovarajućim podzakonskim aktima, ali ti akti treba da ispunjavaju uslove, o kojima sam sada govorila, kako bi postali deo konzistentnog investicionog okvira sa kojim bi se ulagač lako i pouzdano mogao da upozna.
Sada imamo nekoliko konkretnih sugestija, koje smo mi kao stranka i pretočili u amandmane. Preskočiću ono što se odnosi na jezička poboljšanja u članu 2. i preći ću na član 3. Zakona, stav 2. pod tačkom d), koji nije dobro formulisan, nije pravno dobro formulisan. Naime, reč: „sticanje“ treba izostaviti, a „verifikovana prava intelektualne svojine“ ništa zapravo ne znače. Naime, taj stav d) treba da glasi: „prava intelektualne svojine koja uživaju zaštitu po važećim propisima Republike Srbije“. To je pravna formulacija. Verifikovana prava ne poznaje pravo intelektualne svojine. To je kolokvijalni, deskriptivni naziv, ali ne i profesionalni.
U članu 5. takođe imamo sugestije. Predlog ovog člana zakona otvara pitanja koja nisu neophodna da se regulišu i manje je jasan nego što je to predviđeno važećim zakonom. Prvi stav predloženog člana je u skladu sa obezbeđivanjem zaštite stečenih prava. Međutim, drugi stav člana 5. predviđa da, ako je ulagač stekao svoje pravo teretnim ugovorom od prenosioca kome je to pravo utvrđeno pravosnažnim upravnim aktom, a taj akt bude kasnije ukinut vanrednim pravnim sredstvom, stečeno pravo savesnog ulagača ne može biti oduzeto ili ograničeno.
Moram da ukažem da važeći Zakon o ulaganju u članu 9. sadrži dobru formulaciju, koja nije potpuna i da je naša sugestija da se ovaj važeći član 9. upotpuni na ovaj način. Naime, da se doda - savesno stečena prava izmenom pravnosnažnog upravnog akta. Tako da, sada bi tekst 2. stava člana 5. glasio - pravo savesnog ulagača ne može biti oduzeto ili ograničeno, naravno, to je pravna sigurnost, izmenom zakona, drugih propisa, misli se na podzakonske akte, ili ukidanjem upravnih akata. Ova formulacija u stvari konzumira sve ono što je na manje srećan način predloženo u Predlogu zakona.
Na još nešto da ukažem. U ovom stavu se govori o teretnim ugovorima. Sva su investiciona ulaganje teretni poslovi, nema tu dobročini poslova. Prema tome, insistiranje na terminu „teretan“ može, ali nije neophodno, jer nema dobročinih poslova u investicionoj delatnosti. Svi su ugovori, čim su ugovori, perse teretni.
Sledeća stvar se odnosi na član 7. Ovaj član se odnosi na nacionalni tretman stranih ulagača, pa se u stavu 3. predviđa da strani ulagač može, pored prava svojine na nepokretnostima, što je i predviđeno u članu 20. važećeg zakona, sticati svojinu, službenost, zalogu i druga stvarna prava na pokretnim i nepokretnim stvarima na teritoriji Republike Srbije, a u skladu sa zakonom. Međutim, u Predlogu zakona je izostavljena odredba o povoljnijem tretmanu. Tu odredbu o povoljnijem tretmanu ima član 13. važećeg zakona i ona se, moram da kažem, gospodine ministre, nalazila u svim zakonima o ulaganju od 1968. godine, kada je donet prvi Zakon o stranim ulaganjima, ili kako smo ga mi zvali „džoint venčer“, jer nismo znali tačno kako da ga prevedemo na srpski.
Pitanje je zašto ova odredba, odnosno ova ideja nije našla mesto u Predlogu zakona? Sadržina, da ukratko objasnim, ove ideje je da ako međunarodni ili bilateralni sporazum, čije su članice država ulagača, predviđa tretman koji je za stranog ulagača povoljniji od tretmana koji je predviđen ovim zakonom, strani ulagač ima pravo da se pozove na tretman iz bilateralnog sporazuma ili međunarodne konvencije i na njega će se taj tretman primeniti, po rezonu da je međunarodno pravo iznad nacionalnog prava. Tu odredbu su svi zakoni imali. Ona je izostala, da li propustom ili ne znam zašto. Ja bih volela da čujem vaše objašnjenje, ako ga imate. Ako ste saglasni sa tim da to treba da bude prihvaćeno, onda nam ostaje odbor da napravimo amandman koji bi putem odbora mogao da uđe u tekst zakona.
Zatim, imam sugestiju da se unese jedan novi član zakona, koji je takođe po mom mišljenju neopravdano izostao, a to je član 18. važećeg zakona, koji se odnosi na zaštitu životne sredine. To je takođe jedan veoma značajan član zakona. On je značajan zbog toga što je iskustvo u investicionim ulaganjima pokazalo da strani partneri imaju situacije kada ulažući svoj kapital i izgradnjom investicija dovode do oštećenja, uništenja ili ozbiljnih šteta na planu životne sredine, koje oni nemaju namere da nadoknade ili su vrlo teško spremni da jednim delom nadoknade štetu. Zato što imamo takva negativna iskustva i što je dolazilo do poremećaja u očuvanju životne sredine, moj je predlog da se unese u postojeći Predlog zakona novi član koji bi glasio – ulagač, domaći ili strani, u obavljanju svoje delatnosti, predviđene ugovorom o ulaganju, dužan je da uvek postupa u skladu sa propisima koji regulišu zaštitu životne sredine. Nije potrebno predviđati sankciju, ona je predviđena već u propisima o zaštiti životne sredine.
Što se tiče člana 24, o njemu se gospodin ministar već izjasnio, pratili smo polemiku koja je bila u štampi. Mišljenje naše poslaničke grupe je upravo ono što je prihvaćeno u tekstu amandmana, odnosno smatramo da rešenje koje nalazimo u sadašnjem Predlogu zakona u članu 24. nije prihvatljivo, jer je pravo javnosti da zna šta se radi sa budžetskim sredstvima građana. S druge strane, svesni smo da ugovorni partneri imaju pravo na poslovnu tajnu, ali isto tako znamo da se predloženim rešenjem izmešta iz nadležnosti Poverenika za informacije od javnog značaja i da se ta nadležnost prebacuje na Vladu, tj. na odgovorno lice, a odgovorno lice u Vladi nije to koje se bavi stranom investicijom. Zbog toga nam je veoma drago i prihvatamo, naravno, izmenu člana 24. i u tom smislu smo i dali amandman, tako da ne bih sada oduzimala naše zajedničko vreme. Znači, sada bi član 24. trebao da glasi – pristup informacijama od javnog značaja se ostvaruje u skladu sa zakonom koji uređuje slobodan pristup informacijama od javnog značaja. Tu smo se saglasili i ja ne bih dalje elaborirala ovaj član.
Zatim, vratila bih se na rok od 120 dana za usvajanje, koji je predviđen u Predlogu zakona za donošenje podzakonskih akata. Mišljenja sam da je to dugačak rok, pogotovo što zakon predviđa, kao što sam već na početku rekla, veliki broj podzakonskih akata. Veliki broj podzakonskih akata nosi sa sobom jednu dozu pravne neizvesnosti i smatram da 120 dana, odnosno da je četiri meseca od dana donošenja zakona jedan period koji će zapravo da blokira buduće investicije. Takođe, u velikoj meri će da utiče na implementaciju zakona. Takođe, svako kašnjenje u izradi podzakonskih akata blokiraće primenu zakona, a ne znači da neće doći do kašnjenja ako budemo dali tako dugačak rok. U našoj zakonodavnoj praksi takođe smo imali takav slučaj.
Naprotiv, često se kraći rokovi pre poštuju nego dugački rokovi za donošenje podzakonskih akata. Zbog toga je predlog i to je u amandmanu dato, da se rok od 120 dana skrati na rok od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona, koji nam se čini sasvim dovoljan da se donese istina, veliki broj podzakonskih akata.
Još jedno pitanje vezano za rešavanje sporova. Rešavanje sporova je sada predviđeno, prihvaćeno je rešenje koje sadrži postojeći zakon.