Prva sednica Drugog redovnog zasedanja, 04.10.2016.

OBRAĆANJA

...
Socijaldemokratska stranka

Nenad Konstantinović

Poslanička grupa Socijaldemokratska stranka, Narodna stranka
Poštovani potpredsedniče Narodne skupštine, uvažene kolege, porez na imovinu je svakako tema koja brine sve građane Srbije.
Od 2013. godine, kada je izmenjen Zakon o porezu na imovinu, porez je nekim domaćinstvima povećan i za 200 i za 300% u odnosu na 2013. godinu. Priznaćete da to povećanje nije normalno i da je nemoguće za bilo koga u ovoj zemlji da može da planira gde da živi ako možete da povećate porez na stan 300% u odnosu na prethodno vreme. Zato sam predložio, između ostalog, da se ovim zakonom ograniči mogućnost povećavanja poreza za građane do sedam posto godišnje da bi to bilo predvidivo.
Duboko se ne slažem sa tim da građani kojima su smanjene penzije 10% do 25%, u zemlji u kojoj je povećana struja za 20% i više, uvedene akcize na struju, treba da se poveća porez na imovinu 200%.
Ne znam kako vi živite, ali da li ste svesni toga da građani to nemaju da plate? Ljudi nemaju para da plate porez na imovinu. Posledica toga je da će morati da prodaju svoje stanove, ali je problem u tome što nema ko da kupi te stanove. Ne mogu svi da prodaju stanove i da se sele negde gde je porez manji, jer nema ko da dođe u te stanove.
Predlažem ovim zakonom da bude oslobođeno poreza na imovinu do 25m2 po članu porodičnog domaćinstva. Svako i prema Ustavu ima prava da živi u svom stanu i nije luksuz kada četvoročlana porodica živi u stanu od 70m2, ne, to je potreba. Ako imate četvoročlanu porodicu i imate jedan stan od 70m2 ne treba da plaćate porez na imovinu, ako imate više stanova, naravno da treba da platite, jer to jeste luksuz ili vi od toga zarađujete izdavanju tog stana. Molim vas da ozbiljno razmislite o ovoj temi, jer je ovo tema aktuelna koja davi građane Srbije.
Koliko vas ima kuću i okućnicu od 10 ari? Po sadašnjem zakonu imate jednu nejasnu odredbu da porez ne treba da se plaća do 10 ari zemljišta, a tumači se od strane Ministarstva finansija tako da ako imate hiljadu i jedan kvadrat, dakle 10 ari i jedan kvadrat vi morate da platite na sve, a onaj ko ima 999 kvadrata ne mora da plati ništa. To je diskriminacija.
...
Srpska napredna stranka

Veroljub Arsić

Poslanička grupa Srpska napredna stranka | Predsedava
Vreme, gospodine Konstantinoviću.
...
Socijaldemokratska stranka

Nenad Konstantinović

Poslanička grupa Socijaldemokratska stranka, Narodna stranka
Smisao zakonske odredbe je bila da kada plaćate porez na kuću, ne plaćate na okućnicu ako je ta okućnica do 10 ari. Preko toga treba da platite porez. Ovo je bilo u zakonu do 2013. godine.
...
Srpska napredna stranka

Veroljub Arsić

Poslanička grupa Srpska napredna stranka | Predsedava
Zahvaljujem kolega Konstantinoviću.
Stavljam na glasanje ovaj predlog.
Zaključujem glasanje i saopštavam: za – 15, protiv – niko, uzdržanih – nema, nije glasalo 147 poslanika od ukupno 162 narodna poslanika.
Konstatujem da Narodna skupština nije prihvatila ovaj predlog.
Narodni poslanik Igor Bečić, na osnovu člana 92. stav 2, stava 192. stav 2. i člana 193. Poslovnika Narodne skupštine, predložio je da se obavi zajednički jedinstveni pretres o: Predlogu odluke o izboru zamenika javnog tužioca, koji je podnelo Državno veće tužilaca, od 9. septembra 2016. godine, Predlogu odluke o izboru sudija koji se prvi put biraju na sudijsku funkciju, koji je podneo Visoki Savet sudstva, od 16. marta 2016. godine, Predlogu odluke o izboru sudija koji se prvi put biraju na sudijsku funkciju, koji je podneo Visoki Savet sudstva, od 4. aprila 2016. godine, Predlogu odluke o izboru sudija koji se prvi put biraju na sudijsku funkciju, koji je podneo Visoki Savet sudstva, od 24. juna 2016. godine, Predlogu odluke o izboru sudija koji se prvi put biraju na sudijsku funkciju, koji je podneo Visoki Savet sudstva, od 29. jula 2016. godine, Predlogu odluke o izboru sudija koji se prvi put biraju na sudijsku funkciju, koji je podneo Visoki Savet sudstva, od 19. septembra 2016. godine, Predlogu odluke o izmenama Odluke o utvrđivanju sastava Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje, koji je podnela predsednica Narodne skupštine Maja Gojković, od 19. septembra 2016. godine, Predlogu odluke o izmenama Odluke o izboru članova i zamenika članova odbora Narodne skupštine Republike Srbije, koji je podnela poslanička grupa Dveri, od 14. septembra 2016. godine, Predlogu odluke o izmenama Odluke o izboru članova i zamenika članova odbora Narodne skupštine Republike Srbije, koji je podnela poslanička grupa Srpska radikalna stranka, od 20. septembra 2016. godine, i Predlogu odluke o izmenama Odluke o izboru članova i zamenika članova odbora Narodne skupštine Republike Srbije, koji je podnela poslanička grupa Srpska napredna stranka, od 21. septembra 2016. godine.
Reč ima narodni poslanik Marko Đurišić, po Poslovniku. Izvolite.
...
Socijaldemokratska stranka

Marko Đurišić

Poslanička grupa Socijaldemokratska stranka, Narodna stranka
Hvala poštovani predsedavajući.
Smatram da je povređen Poslovnik, član 92. stav 6. koji govori o utvrđivanju dnevnog reda sednice.
Član 92. stav 6. kaže – ako predlozi iz stava 2. ovog člana nisu podneti u skladu sa odredbama ovog Poslovnika, Narodna skupština ih neće razmatrati, niti će se o njima izjašnjavati. Stav 2. govori da poslanici, Vlada i drugi ovlašćeni predlagači mogu da predlože povlačenje pojedinih tačaka dnevnog reda, dopunu predloženog dnevnog reda, spajanje rasprave, što je u ovom slučaju, vođenje pretresa u pojedinostima odmah po završetku i promenu redosleda.
Više puta sam ukazivao da kod spajanja tačaka dnevnog reda ne mogu da se spajaju odluke, mogu da se spajaju samo predlozi zakona, ako su međusobno rešenja koja se usvajaju tim zakonima međusobno uslovljena. Ovde imamo predlog kolege Bečića da se spoji rasprava o nekoliko odluka, pa su sad to odluke o izboru sudija, nekoliko tih odluka sudija i tužilaca koje je Vrhovno veće tužilaca u 2016. godini predložilo, ali i rasprava o izmenama i dopunama izbora članova skupštinskih tela. Znači, apsolutno smatra da ne postoji mogućnost da o tome odlučujemo. Molim vas da primenite ovaj, pošto je stalno bilo da je predlog podnet i da o njemu mora da se glasa, bilo koji predlog. Ja vam ovde, evo, govorim – član 92. stav 6. kaže da predlozi koji nisu sa odredbama ovog Poslovnika se ne stavljaju, ne može se o njima razmatrati, niti se o njima može Skupština izjašnjavati. Hvala vam.
...
Srpska napredna stranka

Veroljub Arsić

Poslanička grupa Srpska napredna stranka | Predsedava
Koliko sam vas razumeo, kolega Đurišiću, vi tvrdite da predlozi …
(Marko Đurišić, s mesta: Za objedinjavanje ne mogu da se stave na dnevni red.)
Vi ste čitali odredbu Poslovnika koja se odnosi na akta, a ne na …
(Marko Đurišić, s mesta: Objedinjavanje rasprave.)
Predlozi koji nisu predati u skladu sa procedurom ne razmatraju se i o njima se Skupština ne izjašnjava.
(Marko Đurišić, s mesta: Ovaj nije u skladu sa procedurom.)
Ali da pitamo Narodnu skupštinu da li ona misli da je u skladu sa procedurom? Ja ću ipak da pitam Narodnu skupštinu, parlament, pa sve kolege poslanici neka kažu da li je u skladu sa procedurom ili nije.
Stavljam na glasanje ovaj predlog.
Molim da se izjasnimo.
Zaključujem glasanje i saopštavam: za – 130, protiv – šest, uzdržan – jedan, nije glasalo – 30, od ukupno prisutnih 167 narodnih poslanika.
Konstatujem da je Narodna skupština, većinom glasova, prihvatila ovaj predlog.
Pošto smo se izjasnili o predlozima za stavljanje na dnevni red sednice akata po hitnom postupku, predlozima za dopunu predloženog dnevnog reda i o predlogu za spajanje rasprave, na osnovu člana 93. stav 3. Poslovnika Narodne skupštine, stavljam na glasanje predlog dnevnog reda u celini.
Molim da se izjasnimo.
Zaključujem glasanje i saopštavam: za – 136, protiv – osam, nije glasalo – 25, od ukupno prisutnih 169 narodnih poslanika.
Konstatujem da je Narodna skupština utvrdila dnevni red Prve sednice Drugog redovnog zasedanja Narodne skupštine Republike Srbije u 2016. godini, u celini.
Molim Službu da pripremi prečišćeni tekst dnevnog reda.
D n e v n i r e d
1. Predlog zakona o izmenama Zakona o finansiranju lokalne samouprave;
2. Predlog odluke o izboru zamenika javnog tužioca;
3. Predlog odluke o izboru sudija koji se prvi put biraju na sudijsku funkciju;
4. Predlog odluke o izboru sudija koji se prvi put biraju na sudijsku funkciju;
5. Predlog odluke o izboru sudija koji se prvi put biraju na sudijsku funkciju;
6. Predlog odluke o izboru sudija koji se prvi put biraju na sudijsku funkciju;
7. Predlog odluke o izboru sudija koji se prvi put biraju na sudijsku funkciju;
8. Predlog odluke o izmenama Odluke o utvrđivanju sastava Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje;
9. Predlog odluke o izmenama Odluke o izboru članova i zamenika članova odbora Narodne skupštine Republike Srbije;
10. Predlog odluke o izmenama Odluke o izboru članova i zamenika članova odbora Narodne skupštine Republike Srbije;
11. Predlog odluke o izmenama Odluke o izboru članova i zamenika članova odbora Narodne skupštine Republike Srbije i
12. Predlog odluke o izmenama Odluke o izboru članova i zamenika članova odbora Narodne skupštine Republike Srbije.
Prelazimo na rad po utvrđenom dnevnom redu sednice.
Kolega, izvolite, povreda Poslovnika. Zatražite reč.
Izvolite, kolega Obradoviću.
...
Srpski pokret Dveri

Boško Obradović

Poslanička grupa Dveri
Poštovani predsedavajući, poštovane kolege narodni poslanici, došlo je, naime, do jedne specifične povrede Poslovnika o radu Narodne skupštine, odnosno člana 107. koji kaže da govornik na sednici Narodne skupštine je dužan da poštuje dostojanstvo Narodne skupštine. O čemu se zapravo radi? Predsedavajući pre vas gospođa Maja Gojković, pa i vi upotrebili ste jedan neobičan metod za disciplinovanje vladajuće većine, kada ona treba da glasa za, a kada ne treba uopšte da učestvuje u glasanju, koristeći zvonce koje inače koristite za potrebe utišavanja ako se, recimo, dešava neka buka u sali. Smatram da ste na taj način ponizili sopstvene poslanike i na neki način dostojanstvo Skupštine jer oni sigurno sami znaju da razluče za šta će glasati, za šta neće glasati jer je to unapred i dogovoreno na sednici poslaničke grupe, što je potpuno normalna stvar.
Jednostavno, bilo je veoma primetno da kada se čitaju predlozi opozicije o kojima uopšte ne treba glasati zvonce se ne oglašava, a zvonce se oglašava jedino u trenutku kada oni disciplinovano treba da podignu ruke za neki predlog. Prosto mislim da zvonce ne treba da koristite u te svrhe disciplinovanja narodnih poslanika vladajuće većine, da su oni ljudi apsolutno samostalni, sa svojim integritetom i identitetom, sigurno će znati na koji način treba da glasaju. Mislim da je zaista ružno da i predsedavajući na taj način disciplinuje i skreće im pažnju da li da glasaju ovako ili onako. Uostalom, tu je gospodin Martinović, predsednik poslaničke grupe, drugi predsednici poslaničke grupe, oni će sugerisati kako treba da se glasa i, u krajnjem, nema razloga da se na taj način ruga narodnim poslanicima i ruši dostojanstvo Narodne skupštine. Prosto, moj apel. Mislim da je to jedna korektna stvar i da na taj način štitim dostojanstvo svakog narodnog poslanika vladajuće većine.
...
Srpska napredna stranka

Veroljub Arsić

Poslanička grupa Srpska napredna stranka | Predsedava
Gospodine Obradoviću, smatram da nema kršenja odredbi člana 107. Poslovnika o radu. To je čista slučajnost, uveravam vas. Galama je takva od strane kolega poslanika da ja vas jedva čujem šta govorite, tako da povremeno koristimo to zvono da bi kolege poslanike skoncentrisali na ono što radimo.
Radimo dalje.
Primili ste ostavke narodnih poslanika Ivice Dačića, Aleksandra Antića, prof. dr Slavice Đukić Dejanović, Milana Krkobabića, Gorana Kneževića, Živka Vrcelja, Gordane Predić i Andreja Mladenovića na funkciju narodnog poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srbije i Izveštaj Odbora za administrativno-budžetska i mandatno-imunitetska pitanja Narodne skupštine povodom razmatranja ovih ostavki koji je utvrdio da je podnošenjem ostavki nastupio slučaj iz člana 88. stav 1. tačka 2) Zakona o izboru narodnih poslanika i predlaže da Narodna skupština, u smislu člana 88. stavovi 3. i 4. istog zakona, konstatuje prestanak mandata ovim narodnim poslanicima.
Saglasno članu 88. stav 1. tačka 2) i stavovi 3. i 4. Zakona o izboru narodnih poslanika, Narodna skupština na predlog Odbora za administrativno-budžetska i mandatno-imunitetska pitanja Narodne skupštine konstatuje da je prestao mandat pre isteka vremena na koje su izabrani narodnim poslanicima: Ivici Dačiću, Aleksandru Antiću, prof. dr Slavici Đukić Dejanović, Milanu Krkobabiću, Goranu Kneževiću, Živku Vrcelju, Gordani Predeć i Andreju Mladenoviću danom podnošenja ostavke. Saglasno Zakonu o izboru narodnih poslanika, izvršiće se popunjavanje upražnjenih poslaničkih mesta u Narodnoj skupštini Republike Srbije.
Saglasno članu 90. stav 1. Poslovnika Narodne skupštine, obaveštavam vas da su pozvani da današnjoj sednici prisustvuju: dr Dušan Vujović, minsitar finansija, Ana Brnabić, ministar državne uprave i lokalne samouprave, Ivan Bošnjak, državni sekretar u Ministarstvu državne uprave i lokalne samouprave, Ana Ilić, šef kabineta ministra državne uprave i lokalne samouprave, Saša Mogić, pomoćnik ministra državne uprave i lokalne samouprave i Jelena Kovačević, posebni savetnik ministra državne uprave i lokalne samouprave.
Prelazimo na 1. tačku dnevnog reda – PREDLOG ZAKONA O IZMENAMA ZAKONA O FINANSIRANjU LOKALNE SAMOUPRAVE
Pre otvaranja načelnog pretresa, podsećam vas da, prema članu 97. Poslovnika Narodne skupštine, ukupno vreme rasprave u načelu za poslaničke grupe iznosi pet časova, kao i da se ovo vreme raspoređuje na poslaničke grupe srazmerno broju narodnih poslanika članova poslaničke grupe.
Molim poslaničke grupe, ukoliko to već nisu učinile, da odmah podnesu prijave za reč sa redosledom narodnih poslanika.
Saglasno članu 157. stav 1. Poslovnika Narodne skupštine, otvaram načelni pretres o Predlogu zakona o izmenama Zakona o finansiranju lokalne samouprave.
Da li predstavnici predlagača mr Dušan Vujović, ministar finansija, Ana Brnabić, ministar državne uprave i lokalne samouprave, žele reč?
Izvolite, reč ima ministar Ana Brnabić.
...
Srpska napredna stranka

Ana Brnabić

| Predsednica Narodne skupštine
Hvala puno. Poštovani narodni poslanici, kao novi ministar moram da vam kažem da mi je stvarno izuzetno zadovoljstvo i velika čast da govorim pred vama i u ovom domu, kao najvećem predstavničkom telu građana Srbije. Trudiću se u narednih deset do petnaest minuta da obrazložim Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o finansiranju lokalne samouprave. Jedan od razloga zašto je ovaj zakon donesen je, kao što vi verovatno svi znate, 2006. godine usvojen je Zakon o finansiranju lokalne samouprave, kojim su u to vreme relativno dobro utvrđena pravila i kriterijumi za finansiranje jedinica lokalne samouprave. On je stupio na snagu 2007. godine. U tom trenutku je porez na zarade utvrđen da ide u 40% jedinica lokalne samouprave, da ostatak ide centralnom nivou i utvrđena je prilično jasna formula za transfere koji idu iz Republike ka lokalnim samoupravama.
Nažalost, mislim 2011. godine su donesene tada izmene Zakona o finansiranju lokalne samouprave kojim je drastično povećan prihod od poreza na zarade koji ide lokalnim samoupravama i to je tada povećano sa 40% koliko je bilo do tada, do 80% koliko važi do danas.
Rezultat ovog zakona je bilo povećanje deficita od 1,1% BDP na godišnjem nivou, odnosno nekih blizu 40 milijardi dinara. Jedna od stvari kojom se tada smatralo tim zakonom da će moći da se uradi je da se povećava ovoliki udeo u porezu na zarade zato da bi opštine više investirale u svoje razvojne projekte, u svoje investicione projekte, u kapitalne projekte, ali praksa je pokazala da se to nažalost u velikoj meri, iako su neke lokalne samouprave to iskoristile u velikoj meri nije dovoljno desilo.
Ono o čemu danas razgovaramo je način da pokušamo da promenimo te negativne efekte, da teret fiskalne konsolidacije kroz koji prolazi država Srbija se podeli između lokala, između Republike i da se donekle makar ispravi ta vertikalna fiskalna neravnoteža između lokalnih samouprava i centralnog nivoa vlasti. Ovo je na kraju krajeva bilo dogovorena i sa MMF koji je tražio od Vlade Republike Srbije da se za dodatne mere fiskalne konsolidacije preraspodeli sa lokala na republički nivo osam milijardi dinara.
Ono što je važno napomenuti je da je Vlada Republike Srbije, još u svom tehničkom mandatu, tako da sam ja negde nasledila ovo rešenje za koje mislim da je mnogo bolje od onog radikalnog rešenja koje je bilo u opticaju u decembru 2015. godine i za koje stalna Konferencija gradova i opština, odnosno njeno predsedništvo je tražilo da se povuče iz procedure za usvajanje zato što bi imali prilično devastiran efekat na budžete lokalnih samouprava. Tehnička Vlada, prvenstveno kabinet premijera i Ministarstvo finansija je saslušalo te kritike lokalnih samouprava, bojazan da će u tom trenutku neke lokalne samouprave biti potpuno neodržive za finansiranje i odlučeno je da se umesto osam milijardi dinara od lokalnih samouprava ovim izmenama i dopunama Zakona o finansiranju lokalnih samouprava preraspodeli 4,8 milijardi, a da 3,2 milijarde koje su preostale od zahteva MMF ponese ponovo teret republičkog budžeta.
Kada se razmišljalo o tome kako da se ovo uradi, vođeni nekim osnovnim parametrima, a to je pre svega da najsiromašnije opštine budu najmanje pogođene i da na one najmanje gube u budžetima, da se razlika u budžetu u odnosu na budžet koji je bio, odnosno koji je trebao da bude za 2017. godinu ne prelazi nigde 4%, a da to ide uglavnom ispod 3%, i ovo je, drago mi je da kažem postignuto za sve lokalne samouprave osim nažalost za Bor gde je razlika u budžetu, ukoliko se ovaj predlog usvoji 4,4%. Bilo je jako važno, i to je bila jedna od osnovnih zamerki prethodnog Nacrta zakona je da se i dalje stimuliše decentralizacija, a posebno lokalni i ekonomski razvoj, jer prethodni nacrt je bio takav da se udeo u porezu na zarade deli 50:50 između centralnog nivoa i lokalnog nivoa.
Želeli smo da porez na zarade i dalje ostane većinski prihod lokalne samouprave da bi lokalne samouprave u stvari imale motivaciju da podrže pre svega svoje preduzetnike, onda svoja mala i srednja preduzeća, a konačno i da pomognu državi Srbiji u privlačenju investitora, jer što više zaposlenih u sektoru srednjih i malih preduzeća, što više zaposlenih u kompanijama koje dolaze u Srbiju, što više novih kompanija i novih preduzetnika, to će i budžeti lokalnih samouprava biti veće, tako da je to bio važan mehanizam da ostavimo porez na zarade kao većinski prihod lokalnih samouprava.
Na kraju bilo je jako važno da Beograd ponese najveći teret kao lokalna samouprava koja na kraju krajeva ima najviše mogućnosti za razvoj u kojoj su smešteni sve institucije, a i u koje dolaze uglavnom većina investitora.
Na osnovu ovih parametara ono što predlažemo je da se opštinama od poreza na zarade, da opštinama pripadne 74% umesto dosadašnjih 80%, da gradovima umesto dosadašnjih 80% pripadne 77% i da Gradu Beogradu koji je svakako imao 70% učešća u porezu na zarade da se to smanji na 66%. Ovim predlogom Grad Beograd snosi 40% ukupnog tereta, dakle, Grad Beograd otprilike učestvuje sa neke dve milijarde dinara u ovoj preraspodeli od ukupno 4,8 milijardi.
U proseku, kumulativnom, za opštine bi ovom preraspodelom budžeti bili smanjeni za 2,65% i za gradove 1,68%, za Beograd 2,32%. Imamo samo 12 opština kojima je razlika u budžetu preko 3% i dva grada kojima je razlika u budžetu preko 2%, a to su Beograd i Kragujevac. Naravno, porez na zarade u ukupnoj masi ostaje isti, tako da u tom smislu ne postoje razlike.
Kako bi dalje stimulisali investicione projekte važno je napomenuti, mi smo to napomenuli i predstavnicima svih lokalnih samouprava zato što smo već u prvoj nedelji rada Vlade imali sastanak sa predstavnicima 105 lokalnih samouprava u Srbiji. Važno je da Vlada ostaje otvorena za tzv. kompenzacione mere, a to je da ukoliko lokalne samouprave ukoliko su planirale investicione razvojne projekte tokom 2017. godine i pogođene su i ne mogu da ove projekte da realizuju zbog ovog umanjenja u sredstvima onda će Vlada biti svakako otvorena da učestvuje u finansiranju investicionih projekata, ali nikako u tekućim rashodima i tekućoj potrošnji.
Tako da smatramo da smo, kao što sam rekla i kao što je Fiskalni saveta dao u svom obrazloženju ovog zakona, u svom mišljenju na ovaj zakon, na predlog zakona, da će, kao što sam rekla, ovo ispraviti vertikalnu fiskalnu neravnotežu u velikoj meri i da će doprineti dodatnoj fiskalnoj konsolidaciji, očuvanju makroekonomskoj stabilnosti koja je svakako, mislim da moramo svi priznati, već postignuta u velikoj meri. J
Htela bih na kraju da naglasim da ovo neće biti kraj reforme finansiranja lokalne samouprave koja je jako kompleksna i koja u velikoj potrebi reforme zato što smo od 2006. godine imali prilično, rekla bih neracionalne pristupe finansiranju lokalne samouprave gde smo ili prenosili dodatne nadležnosti lokalnim samoupravama bez da smo prenosili sredstva ili smo prenosili sredstva bez da smo poveravali dodatne poslove. Tako da jedno od tih stvari nije pratila neophodno drugu što je bila prilična greška i što nas je dovelo u ovu situaciju.
Dakle, u ovom trenutku Ministarstvo finansija radi na dva jako važna zakona. Jedan je Zakon o taksama, drugi je Zakon o naknadama kojim bi trebalo da se reši pitanje parafiskalnih nameta i kojim bi trebali da uvedemo red i stabilnije poslovanje u Srbiji što će biti posebno važno za mala i srednja preduzeća, preduzetnike koji nažalost u nekim lokalnim samoupravama ne mogu da računaju od godine do godine koliko će biti porezi, takse i naknade, zato što postoje lokalne samouprave, opet kažem, ne sve, ali postoje nažalost koje ukoliko im fali novca u budžetu onda pribegnu podizanju taksi, naknada za osam, devet, deset, a nekad i više puta iz godine u godinu. Tako da bi ova dva zakona trebalo po prvi put da unesu red u parafiskale u Republici Srbiji.
Sa druge strane, Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave, radi na izmenama i dopunama Zakona o lokalnoj samoupravi, kojima ćemo probati da uvedemo veću saradnju između lokalnih samouprava, nekakve drugačije nadležnosti mesnih zajednica, tako da napravimo i samo funkcionisanje lokalnih samouprava malo efikasnijim, da probamo da uvedemo, rekla sam, među-opštinsku saradnju. Ne treba svakoj opštini, na primer, u ovom trenutku sportski inspektor, pa postoje resursi koje oni mogu da dele.
Sa druge strane, mi sa Stalnom konferencijom gradova i opština radimo na strategiji decentralizacije, koja sada treba da pogleda još jednom u sve poverene poslove lokalnih samouprava, da vidi da li su sve nadležnosti lokalnih samouprava koje su spuštene sa centralnog na lokalni nivo, da li se u ovom trenutku dobro sprovode, da li neke od njih treba da se recentralizuju, neke druge da se decentralizuju, i na kraju, krajeva koliko košta obavljanje tih poverenih poslova, što do sada isto nije urađeno, jer ako vi date, ja kao Ana da dam Saši neki posao i kažem - uradite vi to za mene, onda će Saša meni da kaže - obavljanje tog posla košta pet dinara, pa ja kažem - okej, ako ti hoćeš da uradiš to za mene, onda evo ti pet dinara, pa radi to. Nije takva analiza sprovedena. Dakle, moramo da vidimo koliko koštaju ti poslovi koje lokalne samouprave obavljaju za centralni nivo i u odnosu na to da vidimo kakvo će biti finansiranje lokalnih samouprava.
Na kraju krajeva, to su ti koraci koji slede. Imamo tri zakona i jednu strategiju u kojoj bi Ministarstvo finansija i Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave u bliskoj saradnji trebalo u stvari da zaokruže okvir finansiranja lokalne samouprave, tako da on postane održiviji, stabilniji i transparentniji. Hvala vam puno.
...
Srpska napredna stranka

Veroljub Arsić

Poslanička grupa Srpska napredna stranka | Predsedava
Zahvaljujem.
Da li izvestioci nadležnih odbora žele reč?
Da li predsednici, odnosno predstavnici poslaničkih grupe žele reč?
Više vas se prijavilo u istom trenutku.
Reč ima narodni poslanik Miroslav Aleksić. Izvolite.