Prva sednica Drugog redovnog zasedanja, 06.10.2016.

3. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

Prva sednica Drugog redovnog zasedanja

01 Broj 06-2/197-16

3. dan rada

06.10.2016

Beograd

Sednicu je otvorila: Maja Gojković

Sednica je trajala od 10:05 do 00:25

OBRAĆANJA

...
Srpska napredna stranka

Maja Gojković

Poslanička grupa Srpska napredna stranka | Predsedava
Hvala.
Reč ima narodna poslanica Marinika Tepić.
...
Stranka slobode i pravde

Marinika Tepić

Poslanička grupa Liga socijaldemokrata Vojvodine, Zelena stranka
Zahvaljujem poštovana predsednice. Uvaženi gosti, članovi Vlade Republike Srbije, kolege narodni poslanici, ono što smo čuli kao jedan od glavnih argumenata predlagača za ovaj predlog zakonske intervencije jeste da je za drastično povećanje prihoda na lokalu i to od najsigurnijeg prihoda kao što je porez na zarade, najkrivlji je tzv. Dinkićev zakon.
Podaci ukoliko se malo temeljnije njima pozabavimo, vrlo konkretno, zvanični podaci kažu da će opštinama i gradovima budžeti u sledećoj godini biti manji između 26-33 milijarde dinara godišnje, u odnosu na budžete pre tog Dinkićevog zakona. Ja hoću da govorim konkretno o amandmanu i hoću da govorim o tome kako su se zapravo postepeno poništavali efekti tzv. Dinkićevog zakona o kojima se baš ne govori, ni ovde, ni na drugim mestima. Izneću hronologiju toga.
Još na početku primene novog toliko pominjanog Dinkićevog zakona transferi su umanjeni za oko tri milijarde dinara zbog novog načina obračuna transfera i o ovome se ne govori još od tog perioda. Umanjenje se računa u odnosu na ranije važeći zakon po kome su transferi računati prema objektivnim parametrima, dakle, broju stanovnika, površini, broju škola, vrtića itd, a ovo umanjenje je još tog trenutka smatrano nevažnim pošto su lokalne vlasti dobile značajna sredstva povećanjem sa 40% na 80% učešća u porezu na zarade i tada se koristio ovaj argument da lokali imaju para, koristio se tada, koristi se i danas.
Dalje, istovremeno jako bitna stvar, sa smanjenjem prihoda opštine su dobile na poklon, ne dobar, brigu o domovima zdravlja i apotekama. Ove ustanove su prenošene na lokal zajedno sa dugovanjima koja im je Republika ostavila, odnosno nije izmirila. Samo dugovanja apoteka u ovom trenutku meri se milijardama dinara. Godišnje minimalne obaveze lokalnih samouprava bez plaćanja dugova dostižu najmanje tri milijarde dinara, a najkonzervativnije procene kažu da je sanacija ovih ustanova lokalu donela teret od dodatnih 5,6 milijardi dinara, a idu procene i do 10 milijardi dinara.
Dalje, koristiću inače vreme ovlašćenog predstavnika, već krajem 2012. godine država je kroz akciju ukidanja parafiskalnih nameta oduzela lokalu još oko šest milijardi prihoda uz obrazloženje da opštine i gradovi imaju dovoljno para od poreza na zarade.
Dalje, uz ukidanje parafiskala prethodno pomenutog, država je povećala svoje prihode povećanjem PDV i poreza na dobit preduzeća, akciza, a plan je bio da se na ovaj način državni budžet napuni sa dodatnih 42,6 milijardi dinara. Ne treba zaboraviti da je povećanjem PDV 2012. godine država povećala svoje prihode i na teret opština, jer su tako povećani opštinski troškovi, a istovremeno povećani prihodi Republike.
Dalje, maja 2013. godine porez na zarade je umanjen sa 12% na 10%. Neoporezivi deo zarade povećan je sa 7.800 krajem 2012. godine, na 11.000 dinara početkom 2014. godine, a prihod države, doprinosi za penziono osiguranje povećani su sa 22% na 24%, obračuni idu na celu platu. I, na ovaj način lokalne vlasti izgubile su oko 20 milijardi dinara, a država je svoje prihode povećala i više od toga.
Dalje, od 2014. godine integrisana je, zapravo ukinuta naknada za korišćenje građevinskog zemljišta. Na ovaj način lokalne samouprave ostale su i bez ovog prihoda. Zbog nedostatka podataka i načina integracije tačan iznos gubitaka nije lako proceniti. Ali, prema toliko pominjanim procenama Stalne konferencije gradova i opština ovaj gubitak za opštine i gradove iznosi više od 13 milijardi dinara.
Dalje, u isto vreme period maj 2013. godine porez na prihod od nepokretnosti postaje prihod Republike umesto lokala. Realizacija ovog dela zakona inače, počela je 2014. godine i po ovom pitanju je takođe za lokal bio gubitak još oko tri milijarde dinara.
Dalje, tokom 2013. godine povećana je i niža stopa PDV i tako ponovo povećani državni prihodi, a s druge strane načinjeni novi troškovi za lokalne budžete.
Dalje, počev od 2014. godine zbog greške Ministarstva finansija, javno priznate, ukupni transferi su umanjeni za skoro četiri milijarde dinara 3,7 tačnije. Ova greška, iako javno priznata, nikada nije ispravljena, zato što je u međuvremenu ministar Lazar Krstić napustio dužnost i novi ministar nije bio informisan o tom problemu.
Dalje, Republika iz lokalnih budžeta uzela i 10% umanjenja zarada, kako prosečna opština za zarade izdvaja između 20 i 30% budžeta, lako je izračunati da 2% do 3% budžeta opština i po ovom osnovu odlazi Republici.
Dalje, Republika je smanjila i penzije kao i plate svojih radnika u javnom sektoru i po tom osnovu planirala uštede u državnom budžetu od oko 50 milijardi dinara.
Od 2015. godine doprinos za izgradnju na osnovu novog Zakona o planiranju i izgradnji više se ne plaća za proizvodne objekte. Ukupan doprinos za izgradnju pre ove mere je iznosio preko devet milijardi dinara, pa je realno proceniti da je gubitak po ovom osnovu još oko dve milijarde dinara za lokale.
Svako povećanje cene struje dramatično pogađa opštinske budžete, ali je najzanimljivija situacija sa akcizom koja direktno ide u budžet RS. Povećanje cene struje od 10% trošak je budžeta koji se može proceniti na iznos od 0,5 do 0,8% dodatnog opterećenja budžeta opština. Zašto? Zato što su troškovi javne rasprave za opštine i gradove enormne.
Krajem 2015. godine ponovo su povećane akcize i povećani prihodi budžeta Republike i konačno ovim pokušajem zakonske intervencije dodatno će se gotovo pet milijardi umanjiti opštinama i gradovima u korist centralnog nivoa i to od najsigurnijeg prihoda kojeg opštine i gradovi ubiraju.
Ono što je naravno navelo i navodi do kraja ishoda ove raspravu LSV da ne podrži ovaj predlog izmene zakona, odnosno da glasa protiv amandmana jeste i činjenica da smo očekivali da ministrovanje gospođe Brnabić započne nekim nužnijim zakonima nego što je ova, u najmanju ruku da ide onim pravičnim redom, odnosno da se nadležnosti opština i gradova, odnosno lokalne samouprave upravo urede osnovnim zakonom, a tek onda pratećim fiskalnim zakonom koji se oslanja na nadležnosti i da, kao što sam u prethodnom svom izlaganju ukazala, ako već pričamo o tako ogromnoj disproporciji i razlikama u kapacitetima i sposobnostima opština da ispunjavaju svoje osnovne nadležnosti onda je vrlo jednostavno lako bilo već dugo predlagano rešenje da se uvede princip kako politipskih ili višestepenih lokalnih samouprava, odnosno jedinica lokalne samouprave tako i da se odredi minimum nužnih nadležnosti koje opštine i gradovi mogu ispunjavati, a da se onim sposobnijima opredele fakultativne nadležnosti i u skladu sa tim povećanje prihoda.
Naravno u svetlu onoga što je bit postojanja i rada LSV očekivali smo mnogo nužniji zakon pred nama, a to je zakon o finansiranju nadležnosti AP Vojvodine, a ne da naša Pokrajina Vojvodina i dalje bude u režimu Ministarstva finansija tretirana kao opština ili grad, odnosno u rangu lokalne samouprave.
Na kraju moram dodati da sam pored svih ovih očekivanja od resorne ministarke u prvom redu očekivala da bude i perjanica decentralizacije, naročito kod njenih višestotnih i uzastopnih najava o decentralizaciji i da bude na čelu borbe sa ministrom finansija boreći se u korist lokalnih samouprava, a ne da svako povećanje finansiranja i finansija za lokalne samouprave prati sa poštapalicom – nažalost i očekivala sam, da zaista bude prvi borac za lokalne samouprave, a ne da postane bič božji Vlade RS po leđima opština i gradova. Hvala.
...
Srpska napredna stranka

Maja Gojković

Poslanička grupa Srpska napredna stranka | Predsedava
Hvala.
Milija Miletić.
...
Srpska napredna stranka

Milija Miletić

Poslanička grupa Pokret socijalista - Narodna seljačka stranka - Ujedinjena seljačka stranka
Zahvaljujem se.
Ja bih po amandmanu. Normalno bih pozvao sve kolege poslanike da ne prihvatimo amandman jer se sećamo prošlog saziva kada smo imali više stotina amandmana – briše se.
Podržavam u potpunosti ovaj Predlog zakona zato što moramo i uštedeti da bismo obezbedili lakše funkcionisanje budžeta.
Što se tiče lokalnih samouprava, ja ću govoriti još jednom o svojoj lokalnoj samoupravi gde sam bio predsednik opštine, a moja lokalna samouprava je Svrljig gde je do 2000. godine bio veći broj radnika nego stanovnika. Posle 2000. godine, posle onih zakona o stečaju, loših privatizacija, svi radnici izgubili su radna mesta.
Inače, Svrljig ima preko 200 kilometara putne mreže koju održava lokalna samouprava. Imamo 500 kvadratnih kilometara.
Prema tome, da bismo to sačuvali, odradili, mi smo tamo ulagali i u putnu infrastrukturu, ulagali smo u mladost, kulturu. Imamo kulturne manifestacije, kao što dani Gordane Todorović, kao što je izdavanje knjige bdenja, kao što je izdvajanje puno stvari za mlade, recimo stipendije izdvajamo, finansiramo stipendije završne godine studija za sve studnte.
Izdvajamo za poljoprivredu blizu 10% budžeta, izdvajamo za privredu, za zapošljavanje mladih, izgradili smo bazen iz svojih sredstava, završavamo sportsku halu iz svojih sredstava, imamo 22 radnika manje zaposlenih nego što imamo pravo da radimo. Prema tome, ja mislim da opština Svrljig može biti primer, kao što je rekla ministarka, za sve opštine, zato što je jug Srbije, jugoistok Srbije u veoma teškom stanju. Mi smo demografski ugrožena opština, devastirana opština, ali se borimo i trudimo se da tamo ostanemo. Ja sam svojim primerom pokazatelj kako treba da se zalaže za svoj kraj i svoju opštinu. Lako je da se ode iz svog mesta u Beograd, da se rukovodi iz Beograda. Ja živim u Svrljigu, zalažem se za svrljiški kraj i za celu jugoistočnu Srbiju.
...
Srpska napredna stranka

Maja Gojković

Poslanička grupa Srpska napredna stranka | Predsedava
Zahvaljujem se.
Reč ima narodni poslanik Balša Božović.
...
Demokratska stranka

Balša Božović

Poslanička grupa Demokratska stranka
Zahvaljujem.
Predsednice Skupštine, dame i gospodo narodni poslanici, uvažena gospođo Brnabić, poštovani gosti, još jednom želim da se gospođi Brnabić zahvalim na debati koju smo vodili tokom jučerašnje rasprave i smatram da je bila veoma kvalitetna. Iako se nismo složili u onim suštinskim stvarima, mislim da ste retka ministarka koja je zaista ispoštovala narodne poslanike i odgovarala na sva ona pitanja koja smo postavljali tokom celog dana. Tu su, naravno, i vaši saradnici, koje znamo iz nekih ranijih vremena. Dakle, kompetencija nije upitna.
Ono što smo mi podvlačili sve ovo vreme jeste sledeće. Slušali smo razne kolege, slušali smo razna razmišljanja – naše pare, vaše pare, pare Vlade Srbije, pare predsednika opština. To su pare građana Srbije. One nisu pare koje pripadaju nijednoj lokalnoj administraciji, to su pare građana koje oni troše na svoj život. Konkretan primer jeste gerontodomaćice na opštini gde se nalazi ova Skupština, Stari grad, gde penzioneri i neka stara lica koja su korisnici gerontodomaćice ne mogu sami da zamene sijalice u svom stanu, gde se koriste gerontodomaćice da bi im iole olakšale posao – njima smo to uskratili ovim oduzimanjem 4,8 milijarde sada, a 53 u protekle četiri godine. Znači, 53 milijarde dinara je nešto manje od budžeta grada Beograda.
Imamo situaciju da smo trošili novac na bebi pakete lokalnim samoupravama, gde postoje mladi bračni parovi koji žele da zasnuju svoju porodicu i da ostanu u Srbiji i ne slažem se sa činjenicom, odnosno izjavama da neko krade deci. Ne krade deci, ali im uskraćuje mogućnost na bebi paket koji vredi pet, 10 ili 15 hiljada dinara, u zavisnosti od mogućnosti koje neki opštinski budžet ima. To je jako važno, jer u prvih nekoliko meseci ti bračni parovi su u šoku, sa troškovima, sa planiranjem, ne znaju često ni od sreće šta ih je snašlo, pa jedan bračni par nije zaposlen, pa su oba nezaposlena, itd. Situacija u Srbiji je veoma teška i to mnogima znači. To je taj novac. Mi smo tim ljudima uskratili taj novac.
Imamo situaciju, to sam govorio tokom jučerašnjeg dana, da su mnoge lokalne samouprave u Srbiji su upravo ova sredstva koristila za školske autobuse za decu koja žive u selu. Alin Potok je 15 km udaljen od centra Čajetine i škole i jedan mladi momak iz drugog razreda osnovne škole to koristi. Može da ide školskim autobusom, a može da ide i peške. Da ne bi išao peške, ovaj novac se koristio u opštini Čajetina upravo za taj školski autobus. To su stvari zbog kojih se mi protivimo i zbog kojih smo podnosili ove amandmane.
Mislim da je veoma važno da budemo svesni da su finansije u Srbiji veoma komplikovana stvar. Znamo da su pregovori sa MMF-om neophodni i znamo da su veoma teški i znamo da je možda najlakše ostvariti konsolidaciju na ovaj način. Niko ne spori da su to stvari koje su zaista potrebne Srbiji. Mi samo želimo neku vrstu prioriteta. Hajde da vidimo gde možemo da uštinemo, a da ne uzimamo ovoj deci ili da ne uzimamo bebi paketima ili starim licima, kojima smo ionako smanjili neustavno penziju.
Dakle, suština je u sledećem i time i završavam. Imamo 75 milijardi dinara koje je Vlada u budžetu odredila da ih potroši po zaključku. Bez transparentnog trošenja novca, Srbija ne može da postane uređena zemlja. Imamo 17 milijardi dinara za zapošljavanje po ugovoru o delu. Znam da to nije vaša krivica, ali to je ta partijska vojska i zato građani smatraju da samo političari u Srbiji žive bolje, dok su oni sve tanji i tanji sa novcem, dok žive sve lošije i lošije.
Završavam sa tim da je Marko Đurišić u pravu kada kaže da su neustavno otete penzije penzionerima, 2000. godine smo ih vratili. Dakle, neće nam biti prvi put kada ih budemo uskoro vraćali ponovo. Zahvaljujem.
...
Srpska napredna stranka

Maja Gojković

Poslanička grupa Srpska napredna stranka | Predsedava
Hvala.
Reč ima narodni poslanik Veroljub Arsić.
...
Srpska napredna stranka

Veroljub Arsić

Poslanička grupa Srpska napredna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, očigledno je da mi pričamo o jednoj stvari, vi o drugoj ili smo mi sa neke druge planete ili govorimo nekim nerazumljivim jezikom. Vaša diskusija, od strane pripadnika bivšeg režima, svodi se na sledeće. Oni vole svoje opštine, a mi ih ne volimo. Oni vole svoje penzionere, a ja ne volim svog oca i majku koji su takođe penzioneri. Oni vole Srbiju, mi je ne volimo.
Jako je lako pripisati zakone nekome. Sada to neko radi iz političkih razloga, a neko iz neznanja. Nije ovo Dinkićev zakon, nije, 40% uvećanja poreza na zarade donela je Vlada Mirka Cvetkovića, dok je Mirko Cvetković bio premijer i ministar finansija. Tako da, nemojte da krivite čoveka koji nije tu i koji nema objektivnu odgovornost za ovo. Imam ja njemu mnogo što-šta da zamerim, Dinkiću, ali ovo ne mogu. Lako je proveriti, zakon je donet, čini mi se, juna meseca 2011. godine. Donet je zato da bi DS finansirala republičke, lokalne i predsedničke izbore. Ne postoji drugi razlog.
Sada smo ovde čitali spisak koliko je šta oduzimano opštinama, koliko je davano, koliko je koja opština izgubila. Dolazim iz jedne bogatije lokalne samouprave, ali znam da je lokalna samouprava izdvajala 24,25 miliona dinara za profesionalan fudbalski klub u kome, zamislite, niko nije igrao iz Požarevca. To je bilo za vreme bivšeg režima. Ili su, recimo, dve milijarde dinara držali po bankama da bi prihodovali kamate dva ili tri posto, ali gde je ona razlika do referentne kamatne stope, to niko ne zna da mi objasni. Ili su plaćali skupe projekte za rešavanje pitanja vodosnabdevanja, pa je bivši gradonačelnik 2011. godine izašao pred lokalne medije i rekao – Požarevac sledećih 25 godina ima rešeno pitanje vodosnabdevanja, pod uslovom da budu poplave, na to su potrošena ogromna sredstva. Imali smo vanrednu situaciju prošle godine u ovo vreme zato što su slušali privatan institut koji je, neko je spomenuo Požarevac i vodosnabdevanje, privatan institut. I Zrenjanin i Požarevac imaju isti problem, na isti način je rešavan, ogromna sredstva su potrošili i vodu za piće nemaju.
E sada, to što jedna opština nema vodu za piće, a nalazi se jedan od brendova Srbije, to je „Palanački kiseljak“ koji je proizvodio čuvenu mineralnu vodu „Karađorđe“, to sada morate da pitate rukovodstvo te opštine, i ono staro i ono novo, neću da ulazim u te detalje. Ako se već tadašnji, bivši režim odrekao ogromnih sredstava u korist lokalnih samouprava, ja postavljam jedno pitanje – zašto lokalne samouprave tada nisu ukinule svoje parafiskalne naknade koje su bile tada na snazi? Pa, morali su da finansiraju fudbalske klubove. Nemam ništa protiv da lokalna samouprava pomaže sportu, ali onaj amaterski, masovni sport, izgradnjom terena, malih stadiona, sportskih hala, fiskulturnih sala po školama.
Neko je zaboravio osnovnu delatnost lokalne samouprave. Neko će da kaže – osnovna delatnost lokalne samouprave jeste da obezbedi komunalnu infrastrukturu, da je to servis građana itd. Sve to je tačno, ali najvažniji posao jedne lokalne samouprave jeste da stvori uslove za ekonomski razvoj svoje jedinice lokalne samouprave. To su predsednici opština iz bivšeg režima zaboravili. To nisu radili i zato im je stalo do parafiskalnih nameta. Jer, znate šta, ko će da otvori preduzeće u bilo kojoj opštini u kojoj će da plaća naknadu za isticanje firme 100, 150 ili 200 hiljada dinara, a te firmarine objektivno ne postoje.
Kada neko postavlja pitanje - čiji je to novac, ja postavljam pitanje – a ko mora da zaradi taj novac? Jel predsednik opštine? Jel zaposleni u lokalnoj samoupravi? Ne, novac mora da zaradi realni sektor. Realni sektor, jer ovde je jedan poslanik kolega izašao i rekao kako je bio rast, kako ovo, kako ono. Samo je zaboravio da kaže da je stopa nezaposlenosti sa 14%, za vreme režima Borisa Tadića, skočila na 27%. To je rast BDP, zamislite molim vas. Samo ne znam po kojim to ekonomskim pravilima.
Spominjane su ovde apotekarske ustanove. A kako to da apotekarska ustanova Požarevac ima 80 miliona dobiti, nema uopšte obavezu, ima zalihu oko milijardu dinara, a druge lokalne samouprave i apotekarske ustanove imaju gubitke? Da li je zato kriv zakon? Nije, krivi su ono koji su vodili te ustanove. Kriv je i onaj moj Jorgovanović što je napravio dobit od 100 miliona da bi vas naučio kako se vodi apotekarska ustanova. Možemo i kurs da organizujemo, nema problema.
Pričate o domovima zdravlja. Pa, tamo rade neki lekari, neke medicinske sestre. Odakle oni primaju platu? Što ne kažete to? Iz lokalnog budžeta? Ma ne, primaju iz republičkog. Primaju iz republičkog. Hoćemo da pričamo o prosvetnim radnicima? I to pripada lokalnim samoupravama. Osnivači školskih ustanova su lokalne samouprave, pa imate tri iz reda roditelja, tri iz reda koje predstavlja školski odbor, koje predstavljaju lokalnu samoupravu i tri iz reda zaposlenih. Odakle primaju platu? Opet iz republičkog budžeta. O čemu pričate vi? Koje su to nadležnosti koje su dobile lokalne samouprave 2009, 2010, 2011. godine pa do danas, da bi imale ovo opterećenje po zakonu koje im pripada? Kažite mi, recite mi.
Lokalna poreska uprava. Pa, imate Zakon o finansiranju lokalne samouprave. U tom zakonu su definisani prihodi koji pripadaju opštinama. Hoćete da čitamo? Nema problema, možemo i da čitamo. U članu 6. kaže se – jedinici lokalne samouprave pripadaju izvorni prihodi ostvareni na njenoj teritoriji, i to porez na imovinu, osim poreza na prenos apsolutnih prava i poreza na nasleđe i poklon, pa lokalne administrativne takse, pa lokalne komunalne takse, pa boravišna taksa, naknada za korišćenje javnih dobara u skladu sa zakonom, koncesiona naknada, druge naknade u skladu sa zakonom, prihodi od novčanih kazni, prihodi o davanju u zakup poslovnog prostora, prihodi nastali prodajom usluga korisnika sredstava. Pa čekajte, da li ti predsednici opština koji su vodili iz bivšeg režima su očekivali da im neko drugi zarađuje novac?
Da pogledamo šta se to menja u članu 35, odnosno šta se ne menja, to je mnogo zanimljivije, pa da vidim te krokodilske suze koje lijete nad predsednicima opština koji će sada odgovornije da se ponašaju, a zato i ne traže tih 2%. Član 35. – jedinici lokalne samouprave pripadaju sledeći porezi ostvareni na njenoj teritoriji, to su republički porezi, pa kaže: poljoprivrede i šumarstva, samostalne delatnosti. Sad se vraćamo na firmarinu. Pa, drali ste bre, ko god je otvorio STR najobičniji po 150.000 mesečno. Pričam istinu. Znam kako ste se ponašali. Nikad mnogi od vas nisu radili u realnom sektoru i u privredi, pa ne znaju kako izgleda zaraditi dinar, koliko je on veliki, a koliko ga je lako potrošiti, pogotovo kad ga vi ne zaradite.
Dalje, na prihode od nepokretnosti, davanje u zakup pokretnih stvari, osiguranja lica. I sad 80 menja se na 76. Sada neko kaže 4% budžeta se umanjuje. Ma, nije ni 1%. Nije ni 1% kad sastavite ceo budžet.
Da pogledamo drugi deo istog zakona, koji nećete da čitate da biste mogli da se bavite politikanstvom, a ne politikom. Kaže ovako član 37. Zakona – godišnji iznos ukupnog nenamenskog transfera, koji predstavlja obračunsku kategoriju za raspodelu sredstava jedinica lokalne samouprave, iznosi 1,7% ostvarenog BDP. Pa, ovaj iznosi ove godine, za 2015. godinu biće dve milijarde veći. Gde je tu umanjenje? Gde će to najsiromašnije opštine i najugroženije da zavise od budžeta Republike Srbije i volje premijera? Imaće više sredstava zbog rada i rezultata Vlade, a ne taksi i nameta koji su bili osmišljavani samo da se koliko-toliko neka predizborna obećanja koja ste davali 2008. godine ispune, bez obzira što ste gubili privredu i realni sektor.
Cela fiskalna konsolidacija i razlozi zašto postoji da svedemo na samo dva. Ogroman deficit sa kamatama koje ste ugovarali i koje su veće nego koje je mogao da ugovori najobičniji radnik u EU za svoj običan potrošački kredit. Po 7% ste zaduživali državu na godišnjem nivou. Danas plaćamo vaše kredite 170 milijardi dinara. Da vam prevedem to u BDP - 5%. Toliko plaćamo samo kamate koje ste nam ostavili. Drugi razlog zašto postoje mere fiskalne konsolidacije jeste baš taj što je nestalo 700.000 …
...
Srpska napredna stranka

Maja Gojković

Poslanička grupa Srpska napredna stranka | Predsedava
Potrošili ste vreme ovlašćenog.
...
Srpska napredna stranka

Veroljub Arsić

Poslanička grupa Srpska napredna stranka
Vreme poslaničke grupe trošim.