Treća sednica Drugog redovnog zasedanja, 25.10.2016.

OBRAĆANJA

...
Srpska napredna stranka

Veroljub Arsić

Poslanička grupa Srpska napredna stranka | Predsedava
Zahvaljujem.
Reč ima narodni poslanik Vladimir Đurić, a neka se pripremi narodni poslanik Srđan Nogo.
...
Stranka moderne Srbije

Vladimir Đurić

Poslanička grupa Dosta je bilo
Hvala.
Poštovane kolege poslanici, čestitam svima na izdržljivosti. Ako nas iko gleda u direktnom prenosu, njima takođe čestitam. Ovo je uveliko 13 ili 14 sat, već sam prestao da merim. Ne znam zašto se kod nas izuzeci uvek pretvaraju u pravila, kao da smo u vanrednom stanju, ali to je valjda neki sistem vođenja Skupštine i sistem degradiranje Skupštine.
Na početku mog izlaganja, jedan mali podsetnik o svim štetnim posledicama za javni interes koji je donela privatizacija Luke Beograd. Predsednica Saveta za borbu protiv korupcije, pokojan Verica Barać, uputila je svojevremeno pismo predsedniku Borisu Tadiću, koga je obavestila da nijedan državni organ nije preduzeo mere kako bi se sprečili negativni efekti koncentracije vlasništva u Luci Beograd, a na koje je Savet upozoravao.
U pismu je navedeno da je prodajom akcija Luke Beograd 2005. godine, privatizacijom drugih luka u Srbiji i donošenjem Zakona o planiranju i izgradnji, stvoren uslov da se praktično čitavo lučko zemljište u Srbiji, osim za sada još uvek samo Novosadske luke, konvertuje u privatnu svojinu. U pismu se navodi da činjenica da je postupak konverzije, prava korišćenja zemljišta u pravu svojine započeo pre donošenja Zakona o javnoj svojini i Zakona o lukama, odnosno da još nije utvrđeno šta je zemljište u javnoj upotrebi, ni šta je lučko zemljište. Omogućeno je vlasnicima luka da izvrše konverziju zemljišta pa i priobalja praktično u privatnu svojinu.
Verica Barać je navela i da takvim planovima vlasnika luke u potpunosti idu na ruku i izmene generalnog urbanističkog plana, koji je 2009. usvojila Skupština grada Beograda. To naravno nije greh ove vlasti, međutim, ne može se nova vlast rehabilitovati zbog nečinjenja sadašnje vlasti, da se ovaj greh ispravi ili barem na neki način kultiviše. Ne može biti izgovor da je zatečeno stanje po preuzimanju vlasti razlog zašto se i dalje javna svojina nad zemljištem pretvara u gradsko građevinsko zemljište. Nova vlast je preuzela Srbiju još pre četiri godine i ne bi trebala više za svoje činjenje ili nečinjenje da krivi bilo koju prethodnu vlast.
U ekspozeu premijera Vučića, vezano za zakon kojim se danas bavimo, navedeno je da osnovni cilj razvoja rečnih luka se ogleda u modernizaciji svih saobraćajnih čvorišta, kako bi ukupni saobraćajni sistem Republike Srbije učinili kompetitivnim nego što je danas. Tu je navedeno da ćemo ovaj cilj postići najpre otvaranjem tržišta lučkih usluga za nove evropske, svetske i domaće lučke operatere, spominjani su raznorazni inostrani lučki operateri, za Luku Novi Sad, za novu Luku Beograd, za Luku u Smederevu, sistemi javnog privatnog partnerstva itd.
Ali, nas zanima ko je ili ko će biti vlasnik ili suvlasnik svih tih novih luka i pod kojim uslovima i šta se dešava sa postojećim lučkim zemljištem? Da li ono postaje gradsko-građevinsko, za koje vlasnike i pod kojim uslovima? Za sada znamo da još jedino Luka Novi Sad nije privatizovana od svih luka koje imamo na našim plovnim rekama, Dunavu, Tisi, Savi, ali iz ekspozea vidimo da je to jedna od sledećih privatizacija.
Spomenuto je da zemljište i infrastruktura neće biti predmet privatizacije luka, ali ne znam zašto bismo verovali Vladi da nećemo opet biti u situaciji kao pre neki dan za Smederevo, da donosimo neki leks specijalis o recimo priznavanju prava službenosti nad zemljištem čije je vlasništvo nedefinisano i slične stvari.
Nadalje, realizacijom projekta „Beograd na vodi“, reku Savu, koja je međunarodni vodni put, mi praktično isključujemo iz sistema plovidbe na unutrašnjim vodama i to iz sledećih razloga: za međunarodni plovni put mora da se obezbedi standardna minimalna širina od 120 metara između stubova mosta i najmanje 12 metara visina mosta iznad nivoa velikih voda. Neke od intervencija u okviru projekta „Beograd na vodi“ bitno menjaju karakter toka reke, što će se negativno odraziti na njen karakter kao plovne reke. Planirani pešački most, postavljen visoko iznad vode, sa mnogo stubova i lukova, malog raspona, u potpunosti ukida Savu kao plovni put, a planirana kula od oko 50 metara ulazi u korito reke, te ta pozicija izaziva poremećaj protoka vode, manevar brodova i barži kao i odbranu od leda.
Moram da naglasim da bi zapažanja po ovom pitanju možda imala sasvim drugi karakter kad predmetni projekat ne bi bio zasnovan na 3D modelu, već na ozbiljnim projektima sa svim potrebnim tehničkim parametrima. Obzirom da to nije slučaj, predlog zakona koji je pred nama, praktično neće obuhvatiti reku Savu u sistem međunarodnih plovnih puteva.
Članom 10. Predloga zakona o izmenama i dopunama Zakona o plovidbi i lukama na unutrašnjim vodama, predviđa se da se prevoz jahtom ili plovilom za rekreaciju po osnovu iznajmljivanja u znak na unutrašnjim vodama,može vršiti samo jahtom ili plovilom za rekreaciju domaće državne pripadnosti, dakle, pod srpskom zastavom, koje je u svojini domaćeg pravnog ili fizičkog lica registrovanog za delatnost iznajmljivanja jahti ili plovila za rekreaciju.
Zašto onemogućavamo rentiranje jahti rekreacionih plovila pod inostranom zastavom? Zašto onemogućavamo rentiranje jahti rekreacionih plovila u inostranom vlasništvu? Jel tako razvijamo jahting turizam? Protekcionizmu? Smatramo da je naša flota dovoljno velika i razvijena pa se možemo ograničiti samo na nju? Nisam siguran da je tako.
Naravno da razumemo potrebu da se ova delatnost reguliše kako država ne bi iz ovih poslova bila uskraćena za poreze od čarterovanja, poreze i doprinose na zarade zaposlenih članova posade, ali smatramo da je ovu delatnost bilo potrebno drugačije regulisati, kako bi se na nju delovalo stimulativno i kako bi se stvorili preduslovi i za druge fiskalne prihode, umesto da se jednostrano čarterovanje zatvori u protekcionističke okvire, restriktivnim rešenjem donetim preko kolena.
U obrazloženju Vlade navedeno je da se ovakvo rešenje predlaže jer je uočeno iznajmljivanje jahti i rekreacionih plovila koja nisu upisana u domaće upisnike plovila, već su registrovana u inostranstvu, i da se često iznajmljuju i bez posade. Pa zašto nismo propisali registrovanje ino plovila kojima bi se ovde radio posao čarterovanja i ubirao fiskalni prihod od toga?
U obrazloženju je takođe rečeno i da su u uporednom pravu zemalja u okruženju propisana rešenja da jahte i rekreaciona plovila moraju da plove pod zastavom zemlje u kojoj se delatnost rentiranja obavlja. Kao primer, navedene su Hrvatska i Crna Gora.
Ja moram da kažem da ovo naprosto nije tačno. Zašto se Vlada kao predlagač, po drugi put u kratkom vremenu u predlaganju zakonskih rešenja, neistinito poziva na ugledne primere iz inostranstva?
Isto je nedavno urađeno sa Zakonom o finansiranju lokalne samouprave, kada smo kroz raspravu jasno pokazali da u skandinavskim zemljama i preko 80%, a negde i 100% poreza na zarade ostaje lokalnim samoupravama.
Ja ću vam dati konkretne primere. Prema članu 45. crnogorskog Zakona o jahtama, čarter preduzetnik se registruje u Crnoj Gori, jahta se može iznajmljivati pod domaćom ali i inostranom zastavom. Zakonski uslov za davanje jahte u čarter pod stranom zastavom, jeste da se pored vinjete, plati i jednokratna godišnja nadoknada od 1.500 do 10.000 eura. Tu visoku naknadu uzgred kažu da u Crnoj Gori brodari masovno eskiviraju, a država se ponaša prilično tolerantno po tom pitanju. Razlozi za ovo mogu biti razni, jedan od njih može biti nerazumna visina fiskalnog ili parafiskalnog nameta u čemu verujem, naša država ima puno iskustva.
Prema katalozima recimo, jedne od većih kompanija koja posluje u Španiji, Crnoj Gori, Hrvatskoj, u Crnoj Gori je letos bilo bazirano ukupno sedam većih jedrilica i motornih jahti pod inostranom zastavom namenjenoj čarterovanju, dakle iznajmljivanju u Crnoj Gori.
U Hrvatskoj recimo, je na snazi, citiraću propis; „uputa za postupanje čarter kompanija koje namjeravaju obavljati čarter djelatnost stranim jahtama i brodicama, koje je propisalo Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture. Posebno su propisani uslovi za plovila pod EU zastavama, a posebno za plovila pod zastavama trećih zemalja. Naravno, traži se da se najmanje ispoštuju norme propisane pravilima za statutornu certifikaciju jahti i brodica pod hrvatskom zastavom“. Dakle, barem ono što je propisano za plovila pod hrvatskom zastavom.
Eksplicitno je navedeno, citiraću: „čarter djelatnost se može obavljati i jahtama koje viju zastavu treće zemlje čija je duljina trupa veća od 40 metara, ukoliko posjeduje odobrenje za kabotažu“. Predloženo rešenje deluje izuzetno restriktivno i kako rekoh, protecionistički doneto preko kolena.
Odbijaju se inostrani brodovi koji bi možda došli u neku našu marinu i ponudili se za izdavanje iz naših marina, možda nekim inostranim turistima koji bi poželeli da započnu plovidbu baš iz neke naše marine. Ali, konačno, najviše u ovome smeta ponovno neistinito pozivanje na inostranu praksu kao paravan za činjenicu da život uvek ide ispred nas, a mi ga zakonskim rešenjima nažalost nespretno i neuspešno jurimo. Hvala.
...
Srpska napredna stranka

Veroljub Arsić

Poslanička grupa Srpska napredna stranka | Predsedava
Reč ima narodni poslanik Srđan Nogo. Nije tu.
Reč ima narodni poslanik Dalibor Radičević.
...
Srpska napredna stranka

Dalibor Radičević

Poslanička grupa Srpska napredna stranka
Poštovani predsedavajući, poštovani ministre, dame i gospodo narodni poslanici, pred nama je Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o plovidbi i lukama na unutrašnjim vodama.
Cilj izmene i dopune zakona je pre svega usaglašavanje postojećeg zakona sa Zakonom o privatnom obezbeđenju i Zakona o istraživanju nesreća u vazdušnom, železničkom i vodnom saobraćaju, kao i da se urede određena pitanja koja nisu bila do sada uređena ili su uočeni nedostaci prilikom primene postojećeg zakona.
Proučavajući predložene izmene i dopune zakona mogu se uočiti četiri cilja na koja se zakon odnosi i to, pod jedan ukidanje monopolskog položaja Direkcije za vodne puteve koja je imala do sada prilikom obavljanja poslova oko tehničkog održavanja međudržavnih i međunarodnih puteva monopolski karakter.
Direkcija za vodne puteve u proteklom periodu ima velikih problema da ispuni svoje obaveze, pre svega zbog objektivnih razloga zato što flota brodova je u starosti od 40 i više godina. Deo budžetskog novca koji je namenjen za održavanje vodnih puteva odlazi na remont brodova, kao i na plate članova posade.
Ovim zakonom se upošljava i privatni sektor koji će navedene obaveze moći tehničkog održavanja plovnih puteva, obavljati brže i uz manje troškova. Analizom je utvrđeno da kod nas na tržištu postoje specijalizovane firme koje će moći i kadrovski i tehnički da odgovore zahtevu koji se postavlja pred njih.
Direkcija za vodne puteve bi na sebe preuzela stručni nadzor nad izvođenjem tih radova kako bi se ispunili svi propisani parametri plovnih puteva, kao i sprovođenje tendera, odnosno javnih poziva za određivanje izvršioca posla.
Drugi cilj koji se postiže ovim zakonom, ovim predlogom izmena i dopunama zakona, odnosi se na iznajmljivanje jahti i plovila za rekreaciju. Između 200 i 300 ovakvih plovila, po mojim informacijama, plovi našim vodama. Oni su registrovani u inostranstvu, i plove na našim vodama pod tuđim zastavama. Na ovaj način oštećen je i budžet, jer se ne ostvaruju prihodi na osnovu poreza. Takođe se ne plaćaju ni doprinosi na zarade za članove posade. Time su dovedeni u neravnopravni položaj i plovila koja su registrovana i plove pod našom zastavom.
Predlogom zakona je predviđeno da je moguće iznajmiti samo plovila koja su upisana u jedan od domaćih upisnika plovila i da nije moguće iznajmiti plovilo bez posade, čime se povećava bezbednost svih koji su korisnici usluga i stvaraju se dodatni prihodi u budžet Srbije.
Treći cilj je rešavanje sigurnosti usklađivanja Zakona o plovidbi u lukama na unutrašnjim vodama sa Zakonom o privatnom obezbeđenju. Primenom odredaba ovog zakona omogućiće se podizanje nivoa sigurnosti u obavljanju vodnog saobraćaja, kao i sprečavanje izvršenje krivičnih dela, kao što su krađe, piratstvo i krijumčarenje.
Na kraju, četvrti cilj koji se postiže ovim zakonom je to što je pronađena pravna mogućnost da se u skladu sa pravnim sistemom prizna pravo na obavljanje lučke delatnosti i privrednim društvima koja su sopstvenim sredstvima izgradila lučku infrastrukturu pre 2003. godine i pre stupanja na snagu samog Zakona o koncesijama. Moram da izrazim zadovoljstvo zbog toga što iako nije postojala zakonska obaveza sprovođenje javne rasprave, ministarstvo je u septembru mesecu ove godine održalo javne konsultacije u Privrednoj komori Srbije sa svim relevantnim učesnicima koji su bili zainteresovani za primenu ovog zakona.
U danu za glasanje podržaću Predlog izmena i dopuna predloga Zakona o plovidbi i lukama na unutrašnjim vodama. Hvala.
...
Srpska napredna stranka

Veroljub Arsić

Poslanička grupa Srpska napredna stranka | Predsedava
Zahvaljujem.
Reč ima narodni poslanik Branislav Mihajlović, a neka se pripremi narodni poslanik Milanka Jevtović Vukojičić.
Reč ima narodni poslanik Milanka Jevtović Vukojičić.
...
Srpska napredna stranka

Milanka Jevtović Vukojičić

Poslanička grupa Srpska napredna stranka
Zahvaljujem uvaženi predsedavajući.
Poštovana ministarka sa saradnicima, kolege poslanici i poslanice, poštovani građani Srbije, pred nama je danas na dnevnom redu, u stvari pred nama su danas na dnevnom redu dva zakona iz oblasti saobraćaja, i to jedan zakon iz oblasti vodnog saobraćaja i jedan zakon iz oblasti vazdušnog saobraćaja.
Saobraćaj, inače, kao privredna grana, itekako je značajan sa aspekta poboljšanja kvaliteta života građana Srbije, sa aspekta povećanja zapošljavanja, a naravno značajan je i sa aspekta pregovora koje vodimo sa EU, a tiče se Poglavlja 14, odnosno poglavlja koje se odnosi na transportnu politiku.
Najpre moram da pohvalim da vrednost jednog zakona meri se i po tome koliko je on uvremenjen u realnosti. Prvi zakon koji se odnosi na izmene i dopune Zakona o plovidbi lukama na unutrašnjim vodama značajan je sa tog aspekta što je u kratkom vremenskom periodu su uočeni nedostaci i naravno i najbolji zakon ako nije sprovodljiv u praksi on postaje mrtvo slovo na papiru.
U tom smislu ove izmene i dopune Zakona itekako su značajne jer zakon treba u stvari da odgovara životnim uslovima i realnosti. Ovaj zakon značajan je zato što prvi put uvodi tržišnu konkurenciju o jasnim i transparentnim uslovima i to kroz korišćenje Zakona o javnim nabavkama, odnosno kroz korišćenje raspisivanja tendera za ona visoko specijalizovana privredna društva koja su se specijalizovala upravo za obavljanje izgradnje hidrotehničkih objekata, ali i za poslove drugih hidrotehničkih i bagerskih radova.
Iz tog razloga i iz razloga podsticanja tržišne konkurencije ove izmene i dopune zakona su značajne. Takođe, izmene i dopune ovog zakona značajne su i sa aspekta bezbednosti i sigurnosti kako luka, tako i privrednih brodarskih društava, a koji se odnosi na angažovanje licenciranih privrednih subjekata za poslove privatnog obezbeđenja.
Ove izmene zakona su značajne i sa aspekta usaglašavanja ovog zakona sa zakonima koji su u međuvremenu doneti, a to su Zakon o privatnom obezbeđenju, Zakon o istraživanju nesreća u vazdušnom, železničkom i vodnom saobraćaju, kao i Zakon o prekršajima kada se tiče raspon izrečenih prekršaja koji se izmenama i dopunama ovog zakona takođe predviđaju.
Ovaj zakon takođe je značajan iz razloga što su izmene i dopune rađene i na osnovu uporednih zakonodavstava zemalja susednih koje imaju iskustva u čarterovanju i to su pre svega zakoni Republike Crne Gore, Republike Hrvatske, Bugarske i Rumunije, a odredbe zakona se u stvari odnose na smanjivanje sive ekonomije i na strogo poštovanje poreskih propisa pre svega u smislu registrovanja jahti u jedinstveni registar plovila na teritoriji Republike Srbije i naravno plaćanja poreza na ostvareni prihod, kao i plaćanja poreza na zarade lica koja su angažovana kao članovi posade.
Takođe, izmene i dopune ovog zakona značajne su i sa aspekta preduzimanja hitnih mera zaštite kada su u pitanju plovidbene nezgode, a to je obaveza brodarskih privrednih društava koja su dužna da donesu plan hitnih mera zaštite kako žrtava tako i njihovih porodica, a koje se odnose na smeštaj, prevoz i medicinske usluge žrtvama, a što je naravno u skladu sa Zakonom o sprečavanju nesreća u vazdušnom, železničkom i vodnom saobraćaju. Moram da istaknem i velike zasluge nadležnog Ministarstva za građevinu, saobraćaj i infrastrukturu kada je u pitanju donošenje strateškog dokumenta za razvoj vodnog saobraćaja na desetogodišnji period, ali i na donošenje akcionog plana na petogodišnji period gde je precizirano povećanje obima vodnog saobraćaja za 30%, gde je takođe precizirano obnavljanje flote i strogo poštovanje ekoloških standarda.
Moram da navedem da je strategijom predviđen razvoj kontejnerskog saobraćaja koji je vrlo važan za razvoj vodnog saobraćaja, ali i koji je vrlo važan sa aspekta naše robe, izvoza naše robe jer je vodni saobraćaj cenovno najjeftiniji i naša roba automatski postaje konkurentna na tržištu EU.
Takođe želim da istaknem da su za kontejnerski saobraćaj već obezbeđeni rečni informacioni sistem, da se samo u sektoru saobraćaja rade projekti koji su vredni četiri milijarde evra, da je itekako mnogo uloženo i u infrastrukturu i poboljšanju svih drugih infrastrukturnih objekata, počev od puteva, železnica itd.
Srpska napredna stranka u danu za glasanje podržaće oba predloga zakona. Zahvaljujem.
...
Srpska napredna stranka

Veroljub Arsić

Poslanička grupa Srpska napredna stranka | Predsedava
Zahvaljujem.
Reč ima narodni poslanik Miladin Ševrlić. (Nije tu.)
Reč ima narodni poslanik Sanja Pavlović. (Nije tu.)
Reč ima narodni poslanik Marija Janjušević. (Nije tu.)
Reč ima narodni poslanik Saša Radulović. (Nije tu.)
Reč ima narodni poslanik Vladimir Orlić. (Odustao.)
Reč ima narodni poslanik Dragan Vesović. (Nije tu.)
Reč ima narodni poslanik Zoran Radojčić. (Nije tu.)
Reč ima narodni poslanik Katarina Rakić. (Nije tu.)
Reč ima narodni poslanik Olivera Pešić. Izvolite.
...
Srpska napredna stranka

Olivera Pešić

Poslanička grupa Srpska napredna stranka
Uvaženi predsedavajući, poštovana ministarko sa saradnicima, poštovane kolege narodni poslanici, pred nama je danas na dnevnom redu Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o plovidbi i lukama na unutrašnjim vodama.
Ovaj zakon se donosi da bi se ostvario ubrzani razvoj vodenog saobraćaja i završila započeta zakonodavna reforma sistema upravljanja lukama. Predloženim izmenama i dopunama Zakona se drugačije uređuje oblast tehničkog održavanja vodnih puteva. Naime, ukida se zakonski monopol, koji po važećem Zakonu Republike Srbije ima Direkcija za vodne puteve za obavljanje poslova tehničkog održavanja međunarodnih i međudržavnih puteva. Direkcija za vodne puteve po važećem zakonu jedina je ovlašćena na teritoriji Republike Srbije da obavlja ove poslove.
Predloženim izmena i dopunama Zakona uvodi se da se privatni sektor uključuje u obavljanje ovih poslova. Izmene i dopune ovog zakona podstiču stvaranje novih privrednih subjekata, razvoj postojećih, jačaju tržišnu konkurenciju i otvaraju mogućnost za privlačenje stranog kapitala. Na ovaj način se ostvaruje jedan od jasno definisanih ciljeva Vlade Republike Srbije, a to je kreiranje povoljnih uslova za poslovanje privatnog sektora.
Takođe, ovim zakonskim predlogom radi se podizanju nivoa sigurnosti u obavljanju vodnog saobraćaja, kao i na sprečavanju krivičnih dela kao što su krađe i piratstvo.
U osnovi postoje dva modela na osnovu kojih se uređuju pitanja iz ove oblasti. Prvi je onaj po kome Republika Srbija trenutno uređuje ovu oblast, a to je da postoji jedan nadležni državni organ, da se on finansira sredstvima iz budžeta i da obavlja sve poslove tehničkog održavanja vodnih puteva.
Drugi model je kada postoji jedan nadležni državni organ koji utvrđuje standarde za tehničko održavanje, sprovodi javnu nabavku, a samo izvođenje fizičkih radova prepušta specijalizovanim firmama na tržištu i to je upravo model koji se predloženim izmenama i dopunama ovog zakona predlaže.
Do sada smo imali situaciju da sredstva koja Direkcija za vodne puteve dobija iz budžeta Republike Srbije uglavnom ulaže u plaćanje članova posade i tehničko održavanje ispravnosti plovila, odnosno flote, za koju smo čuli da je u jako lošem stanju i u koju godinama nije ulagano. Dakle, činjenica je da Direkcija za vodne puteve duži niz godina nije ulagala dovoljno sredstava za obavljanje pojedinih poslova tehničkog održavanja.
Predloženim izmenama i dopunama ovog zakona sredstva koja će Direkcija za vodne puteve dobijati iz budžeta Republike Srbije će se isključivo koristiti za finansiranje izvođenja radova tehničkog održavanja međunarodnih i međudržavnih puteva i na taj način će Republika Srbija ispuniti svoju međunarodnu obavezu održavanja propisanih parametara plovnih puteva u cilju nesmetane plovidbe.
Danas na tržištu postoji veliki broj specijalizovanih firmi koje brže i efikasnije mogu da obavljaju ove poslove, ali pod stručnim nadzorom Direkcije za vode, kako se i predlaže izmenama i dopunama ovog zakona.
S druge strane je otvaranje mogućnosti za učešće u privatnom sektoru. Ovi poslovi će se obavljati uz mnogo manje troškova, jer će privatna društva sama finansirati troškove članova posade, kao i troškove održavanja plovila, odnosno ona će ta sredstva obezbeđivati obavljanjem poslova koja se nude na tržištu.
U finansijskom smislu predložene izmene i dopune Zakona će imati uticaj na pojedina privredna društva koja pružaju uslugu u čerterovanju, odnosno iznajmljivanju jahti i plovila za rekreaciju, koja nisu registrovana u Srbiji, već su registrovana u inostranstvu. Nas to ne treba mnogo da dotiče, obzirom da se radi o nametanju troškova privrednim društvima koja nisu domaćeg porekla.
Na taj način što su registrovana u inostranstvu i što plove pod zastavom stranih država, na njih se i ne primenjuju zakoni Republike Srbije, tako da oni izbegavaju plaćanje poreza, čime Republika Srbija gubi značajne prihode.
Usvajanjem predloženih izmena i dopuna ovog zakona ta privredna društva će imati obavezu da se registruju na teritoriji Republike Srbije, a obzirom na to da je procena da postoji znatan broj takvih privrednih društava, određena sredstva, odnosno značajna sredstva će se sliti u budžet Republike Srbije. S druge strane, privredna društva koja već posluju na teritoriji Republike Srbije se stavljaju u ravnopravan položaj sa ovim privrednim subjektima i na taj način ona postaju i konkurentna.
Takođe, izmene i dopune propisuju obavezu brodarima da donose sopstvene planove hitnih mera za pomoć žrtava u slučaju plovidbenih nezgoda na unutrašnjim vodama i ovde se radi o usklađivanju sa Zakonom o istraživanju nesreća u vazdušnom, železničkom i vodnom saobraćaju, kao i o usklađivanju sa članom 5. Uredbe o planu hitnih mera pomoći žrtvama i njihovim porodicama u slučaju nesreće u saobraćaju, kao i sa usklađivanjem propisima Evropske unije.
Sa finansijskog aspekta, ove izmene i dopune će prouzrokovati određene troškove brodarima, ali moram da naglasim da se radi o troškovima koji nisu značajni, obzirom da oni donose interne planove i da za izradu ovakvih planova mogu da angažuju lica koja su već zaposlena kod njih.
Brodarska privredna društva i luke će biti u obavezi da organizuju sigurnosnu zaštitu na taj način što će angažovati lica koja su licencirana za obavljanje delatnosti privatnog obezbeđenja i ovu obavezu privredna društva već imaju u skladu sa Zakonom o privatnom obezbeđenju, tako da je ne treba posmatrati kao dodatan namet privrednim društvima, već prosto kao usklađivanje sa zakonom koji je na snazi.
Na kraju, želim da uputim čestitke potpredsednici Vlade i ministarki za zalaganje u radu Ministarstva koje vodi i pozivam sve narodne poslanike da u danu za glasanje podrže predložene izmene i dopune ovog Zakona. Hvala.
...
Srpska napredna stranka

Veroljub Arsić

Poslanička grupa Srpska napredna stranka | Predsedava
Zahvaljujem.
Reč ima narodni poslanik Tanja Tomašević Damjanović. Izvolite.
...
Srpska napredna stranka

Tanja Tomašević Damnjanović

Poslanička grupa Srpska napredna stranka
Zahvaljujem.

Poštovani predsedavajući, poštovana gospođo ministar sa saradnicima, kolege i koleginice narodni poslanici, danas raspravljamo i o Predlogu zakona o potvrđivanju Sporazuma o vazdušnom saobraćaju između Vlade Republike Srbije i Vlade Republike Koreje, koji sledi napore za dalje unapređenje bilateralne ekonomske saradnje između dve zemlje, otvaranje kancelarije Kotram, Korejske agencije za promovisanje trgovine i investicije, u decembru 2015. godine i potpisivanje Sporazuma o izbegavanju dvostrukog oporezivanja u januaru ove godine.

Srbija ima potpisane sporazume o vazdušnom saobraćaju sa 87 država širom sveta, od čega sa 37 ima multilateralni sporazum o zajedničkom evropskom vazduhoplovnom području.

Sa Aerodroma „Nikola Tesla“ saobraća 19 kompanija koje direktno lete do 47 gradova u Evropi i Aziji. Samo u prošloj godini je kroz vazdušnu luku u Surčinu prošlo više od 4,7 miliona putnika. Južna Koreja se zbog brzog privrednog rasta svrstava u grupu takozvanih azijskih tigrova, a njen ekonomski uspon zasnovan je pre svega na ulaganju u obrazovanje, visokom procentu akademski obrazovanih kadrova i snažnoj industriji sa svetskim poznatim kompanijama, kao što su „Samsung“, „LG“, „Hjundaji“, „Kia“.

Ovaj sporazum će omogućiti bolje povezivanje u oblasti avio saobraćaja, kao i uspostavljanje direktnih letova između dve zemlje do tri puta nedeljno. Udaljenost između Beograda i Seula iznosi 8.300 kilometara, a eventualnim uvođenjem direktnih letova skratilo bi se vreme putovanja sa postojećih 20 na 11 do 12 časova. Mogućnosti koje su ovim sporazumom predviđene za avio prevoznike i za putnike će značiti bolje veze i veći izbor u vazdušnom saobraćaju između Srbije i Južne Koreje i daće podsticaj daljem unapređenju bilateralne saradnje, naročito u oblasti ekonomije, turizma i obrazovanja.

Ovim sporazumom, kao i drugim sporazumima i zakonima iz oblasti vazdušnog saobraćaja, Vlada Republike Srbije nastoji da ostvari cilj koji je premijer, gospodin Aleksandar Vučić, naveo u svom ekspozeu, a to je da se srpsko avio-tržište unapredi u skladu sa najboljom međunarodnom praksom, razvijajući Beograd kao jedan od ključnih regionalnih centara vazdušnog saobraćaja, unapređujući povezanost Srbije sa međunarodnim tržištem i ubrzavajući ekonomski razvoj Srbije i vrednost koju dobijaju za novac srpski poreski obveznici. Ja sam sigurna da ćete u tome uspeti.

Srpska napredna stranka će u Danu za glasanje podržati ovaj sporazum, kao i Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o plovidbi i lukama na unutrašnjim vodama. Hvala.

Whoops, looks like something went wrong.