Prva sednica Drugog redovnog zasedanja , 01.10.2019.

1. dan rada

OBRAĆANJA

...
Srpska napredna stranka

Branimir Rančić

Poslanička grupa Srpska napredna stranka
Zahvaljujem, gospodine Marinkoviću.

Poštovana gospođo Janković, poštovani gosti, poštovani narodni poslanici, kao lekar neuropsihijatar u svojoj 35 godišnjoj praksi, susretao sam se sa problemom nasilja u porodici i najraznovrsnijom psihopatologijom koja dominira kod nasilja u porodici.

Drago mi je da ste u svom izlaganju pomenuli opštinu Gadžin Han u pozitivnom smislu, jer sam i ja dao mali doprinos u saradnji sa Centrom za socijalni rad u Gadžinom Hanu, radeći kao neuropsihijatar u Domu zdravlja i bio njihov konsultant. Prema tome, logično je da ću sada govoriti o nasilju u porodici.

Nasilje u porodici razlikuje se od svih drugih oblika nasilja, jer u proporcionalno većem obimu pogađa žene.

Pod nasiljem nad ženama podrazumeva se svaki akt nasilja zasnovan na pripadnosti pola koji dovodi ili može dovesti do drugačije seksualne ili psihološke povrede ili patnje žene, uključujući pretnje takvim radnjama, prinudu ili arbitrarno oduzimanje prava na slobodu bez obzira da li se to događa u javnom ili privatnom životu.

Nasilje nad ženama, kao oblik nasilničkog ponašanja, bilo je prisutno tokom istorije u različitim društvenim sistemima. Druga je stvar koliko je ono i u kojim kulturama percipirano kao nepoželjno, odnosno zabranjeno ponašanje. Percepcija nasilja nad ženama menjala se tokom vremena u zapadnoj civilizaciji, kako na nacionalnom, tako i na međunarodnom nivou. Pre samo 30-ak godina nasilje nad ženama nije se smatralo pitanjem koje zavređuje međunarodnu pažnju ili zabrinutost. Ovo počinje da se menja 80-ih godina 20. veka, kada su ženske grupe, organizovane lokalno ili internacionalno, počele da skreću pažnju na fizičko i psihičko nasilje, kao i ekonomsko zlostavljanje žena.

Prema podacima Evropske komisije, u Evropi 25% svih prijavljenih krivičnih dela nasilja uključuje nasilje muškaraca prema suprugama ili prema partnerima. Postepeno, nasilje nad ženama prepoznato je kao legitimno pitanje ljudskih prava koje ima značajan uticaj na blagostanje žena. Danas je međunarodno pitanje fokusirano na rodno zasnovanom nasilju. Usled svoje rasprostranjenosti, nasilje nad ženama je vodeći problem u domenu ljudskih prava. Kako koreni nasilja nad ženama leže duboko u strukturi društva, nasilje predstavlja veoma čest oblik kršenja ljudskih prava, kako u Srbiji tako i u Evropi.

U međunarodnim dokumentima nasilje počinje da se razmatra tek 90-ih godina 20. veka. Jedan od najznačajnijih dokumenata za ženska ljudska prava je Konvencija o okidanju svih oblika diskriminacija žena, usvojena 1979. godine. Njime su uspostavljena merila za identifikaciju i ocenu diskriminacije žena širom sveta. Nasilje se prepoznaje kao gorući problem tek 1993. godine, usvajanjem Deklaracije o eliminaciji nasilja nad ženama UN i svrstava se u prioritetno područje delovanja, ostvarivanja jednakosti muškaraca i žena.

Prema tome, naša dužnost, dužnost države je sledeća: prvo, da jasno definiše pojedine oblike nasilja nad ženama; drugo, da obezbedi adekvatnu pravnu zaštitu žena žrtava nasilja; treće, da prevenira nasilje nad ženama preduzimanjem odgovarajućih mera u cilju promena stavova u ulozi i položaju muškaraca i žena u društvu, podizanje svesti javnosti o problemu nasilja nad ženama, uspostavljanje adekvatnih mehanizama pravne, psihološko-socijalne zaštite i pomoći ženama žrtvama nasilja, obezbeđivanje adekvatne profesionalne obuke zaposlenih u institucijama sistema, povećanje stepena odgovornosti medija u prevenciji nasilja i prevazilaženju patrijarhalnih društvenih obrazaca koji proizvode nasilje; četvrto, da obezbede sveobuhvatnu zaštitu i pomoć ženama žrtvama nasilja osnivanjem savetovališta, službi za pomoć žrtvama, skloništa, kao i da razvijaju program rehabilitacije za nasilnike i peto, da podstiče i unapređuje istraživanje o obimu i strukturi, karakteristikama i uzrocima pojedinih oblika nasilja nad ženama, državnu statistiku, analize zakona, što mi upravo danas i činimo, i procenu njihove usklađenosti sa proklamovanim međunarodnim standardima.

Na kraju da zaključim stručno, nasilništvo nije nikakva reakcija na stres, niti je nasilništvo iz afekta. Kako bi naš narod rekao – nije pukao čovek, da ne može da se kontroliše. Nasilništvo je potreba za dominacijom i potpunom kontrolom, tako da se uspostavi potpuna kontrola nad žrtvom, u ovom slučaju žena. Hvala lepo.
...
Srpska napredna stranka

Maja Gojković

Poslanička grupa Srpska napredna stranka | Predsedava
Hvala, dr Rančiću.
Sada reč ima Danica Bukvić.
Izvolite, gospođo Bukvić.
...
Socijalistička partija Srbije

Danica Bukvić

Poslanička grupa Socijalistička partija Srbije
Zahvaljujem, predsedavajući.

Poštovana Poverenice, poštovane koleginice i kolege narodni poslanici, pred nama je danas Redovni 9. izveštaj Poverenika za zaštitu ravnopravnosti.

U Izveštaju vidimo da je Poverenik kao i prethodnih godina najviše pritužbi dobijao od osoba sa invaliditetom, i to iz oblasti javnih usluga ili korišćenja objekata, a na drugom mestu su pritužbe na osnovu starosne dobi, dok su na trećem mestu, odnosno svaka deseta pritužba odnosi se na diskriminaciju na osnovu pola. Sa najviše diskriminacije građani se susreću u postupku zapošljavanja, bilo da se radi o diskriminaciji na osnovu invaliditeta , starosne dobi ili na osnovu pola.

Posebnu pažnju posvetila bih problemu rodne ravnopravnosti. Strategija rodne ravnopravnosti za period 2018-2023. godine Saveta Evrope fokus je stavila na sprečavanje i borbu protiv rodnih stereotipa, seksizma, sprečavanje i borbu protiv nasilja nad ženama, nasilje u porodici, postizanje uravnoteženog učešća žena i muškaraca u političkom i javnom odlučivanju.

U Republici Srbiji žene nisu dovoljno zastupljene u političkom i javnom životu. Iako su značajni pomaci učinjeni na republičkom nivou, na regionalnom nivou, međutim, situacija je drugačija, znatno je lošija. Nedovoljan broj žena nalazi se na javnim funkcijama i rukovodećim mestima, a kada je reč o lokalnom nivou pohvalno je što se na osnovu Zakona o rodnoj ravnopravnosti u organima lokalne samouprave organizuje stalno radno telo za rodnu ravnopravnost. Nadam se da ćemo u nekom budućem periodu osigurati da žene imaju jednake mogućnosti da učestvuju u svim nivoima donošenja odluka u političkom i javnom životu, kako na republičkom, tako i na lokalnom nivou.

Svedoci smo činjenice da je nasilje u porodici naročito nad ženama, odnosno rodno zasnovano nasilje, i dalje prisutno u velikoj meri. Nasilje nad ženama predstavlja opasan vid diskriminacije i ozbiljan je problem koji prožima sfere kulturnog, ekonomskog, političkog i socijalnog života.

Takođe želim da se osvrnem na pritužbe o diskriminaciji na osnovu zdravstvenog stanja. Ovaj slučaj diskriminacije postoji ako zdravstvene usluge postave uslove za pružanje zdravstvene usluge, a koji nisu opravdani medicinskim razlozima, odbije postavljanje dijagnoze, pružanje informacija o zdravstvenom stanju, kao i vređanje, omalovažavanje tokom boravka u zdravstvenoj ustanovi.

Naglasila bih da su u ovoj vrsti diskriminacije osobe za HIV virusom i AIDS-om, kao i osobe sa malignim melanomom i autizmom posebno ugrožene. Neophodno je i želim da ukažem na potrebu za unapređenjem palijativnog zbrinjavanja u cilju poboljšanja života i očuvanje dostojanstva u poslednjim danima života osobama koje se nalaze u terminalnim fazama bolesti, posebno malignih. Ovo govorim iz dugogodišnjeg iskustva, jer sam bila suočena sa patnjom tih pacijenata, kao njihovih srodnika. Nažalost, zdravstvo do sada nije rešilo ovaj problem.

Naravno, unapređenje svih vidova podrške deci, naročito deci sa invaliditetom, njihovoj inkluziji u obrazovni sistem, angažovanje stručne pomoći deci na ulici, prevencija i zaštita dece od svake vrste nasilja i eksploatacije je jedan od najvažnijih prioriteta. Organizacija "Save the Children" objavila je indeks o prekinutom detinjstvu uzimajući u obzir loše zdravlje, neuhranjenost, maloletničke brakove, trudnoću, isključivanje iz obrazovanja u kome Srbija zauzima 46. mesto, od 175 država sveta.

S obzirom da je danas 1. oktobar, Dan starijih osoba, istakla bih da stari imaju pravo na dostojanstvene uslove života, a posebno pravo na jednak pristup i zaštitu od zanemarivanja, u korišćenju zdravstvenih i socijalnih usluga. Takođe, starija lica, ona od 50 do 65 godina života, žrtve su diskriminacije prilikom zapošljavanja. Mnogi koji su ostali bez posla ne mogu ponovo da se uključe u proces rada samo zbog svojih godina, iako je ovo velika predrasuda jer i stariji imaju želju, iskustvo, znanje i mudrost.

Istakla bih da diskriminisane osobe često ne znaju da postoje pravni lekovi, a podatak da najveći broj pritužbi Povereniku potiče iz beogradskog regiona ukazuje na potrebu daljeg rada na informisanosti građana o postojećim mehanizmima zaštite. Postojećim zakonom postavljen je temelj za unapređenje ravnopravnosti i suzbijanje diskriminacije, ali taj pravni okvir je potrebno unapređivati i usklađivati sa pravnim tekovinama EU i međunarodnim standardima.

Neophodno je da i u budućnosti radimo na iskorenjivanju svakog vida diskriminacije i doprinesemo izgradnji tolerantnog društva u kome svi imaju jednaka prava i jednake mogućnosti.

Svoju diskusiju završila bih rečima Elenore Ruzvelt – borca za ljudska prava i ravnopravnost. Gde uostalom počinju ljudska prava? Na malim mestima, blizu kuće? Ta mesta su toliko blizu i toliko mala da se ne vide ni na jednoj karti sveta. Ipak, ta mesta su sve pojedinačne osobe.

Susedstvo u kojem ona živi, škola ili fakultet koji pohađa, fabrika, farma ili kancelarija gde radi, to su mesta gde svaki muškarac, svaka žena i svako dete traži jednaku pravdu, jednake mogućnosti, jednako dostojanstvo bez diskriminacije. Ako ta prava tu nemaju smisla nemaju ga nigde drugde. Bez udružene građanske akcije za ostvarivanje prava blizu kuća uzalud ćemo tražiti napredak ka belom svetu. Hvala.
...
Socijaldemokratska partija Srbije

Vladimir Marinković

Poslanička grupa Socijaldemokratska partija Srbije | Predsedava
Hvala, doktorka Bukvić.
Reč ima narodna poslanica Dragana Kostić. Izvolite.
...
Srpska napredna stranka

Dragana Kostić

Poslanička grupa Srpska napredna stranka
Zahvaljujem predsedavajući.

Gospođo Janković, narodni poslanici i građani Srbije, imali smo prilike danas da čujemo razne pritužbe na rad Ženske parlamentarne mreže, a radi javnosti moram da podsetim da od 2013. godine, februara meseca, formirano ova Ženska parlamentarna mreža i da je zahvaljujući baš njenom radu 2016. godine, rodno budžetiranje je uvedeno kao osnova i kao preporuka u svim lokalnim samouprava na zahtev Ministarstva finansija.

Vi ste u vašem Izveštaju, gospođo Janković naveli i slučaj lokalne samouprave Užice. Međutim, ja iskreno znam da bukvalno u mojoj lokalnoj samoupravi Sokobanji, zastupljeno je rodno budžetiranje, ali isto tako je zastupljeno i u drugim lokalnim samoupravama Srbije, pa bih insistirala da sledeći put ipak imate sadržajniji izveštaj što se tiče rodnog budžetiranja.

Druga stvar koju takođe iz vašeg izveštaja želim da prokomentarišem, a to su pritužbe na zdravstveno stanje koje ste po vašem istraživanju zabeležili da je 6,1%.

Moram da kažem da je Vlada i Ministarstvo zdravlja preduzelo zaista preventivne mere i da se na celoj teritoriji Republike Srbije sprovode preventivni pregledi bez zakazivanja i bez zdravstvene knjižice, što se svakako odražava na bolje zdravstveno stanje stanovnika Srbije. Samim tim smanjuje se i procenat pritužbe na starosno doba jer ste vi ovde naveli da starosno doba ne može putem interneta i ostalih društvenih mreža da zakazuju preglede. Mislim da je ovo stvarno za pohvalu i da bi trebalo da bude sastavni deo vašeg izveštaja.

Takođe, na kraju bih spomenula i to da ste vi uvek osuđivali razne napade. Međutim, ja zaista nisam primetila da ste vi ni na jedan javni način osudili napad Boška Obradovića na našu predsednicu Narodne skupštine Maju Gojković, i da niste osudili napad Sergeja preko društvenih mreža takođe na našu predsednicu Maju Gojković. Ukoliko sam ja, možda propustila, evo vama je prilika da me ispravite. Zahvaljujem.
...
Socijaldemokratska partija Srbije

Vladimir Marinković

Poslanička grupa Socijaldemokratska partija Srbije | Predsedava
Hvala, gospođo Kostić.
Reč ima narodna poslanica Stefana Miladinović.
Izvolite, koleginice Miladinović.
...
Socijalistička partija Srbije

Stefana Miladinović

Poslanička grupa Socijalistička partija Srbije
Hvala vam kolega Marinkoviću.

Poštovana Poverenice, poštovane saradnice u instituciji Poverenika, uvažene koleginice i kolege u nekoliko minuta bih se ja u ime SPS obratila povodom ovog izveštaja koji je po svemu sadržajan i moram da priznam iz svega što smo čuli danas i od vas, imali prilike da pročitamo u samom izveštaju, ali i čuli od većine mojih kolega, možemo da vam čestitamo. Ovo je deveti izveštaj po redu, ovo je 10 godina rada ove institucije i verujem da ćemo u narednom periodu možda raditi neki novi zakonodavni okvir u smislu unapređenja i Zakona o zabrani diskriminacije, ali i usvojiti novi Zakon o rodnoj ravnopravnosti.

Narodna skupština jeste ponosna i na saradnju koju ima sa nezavisnim telom i mogu slobodno da kažem da procena većine nas jeste da ste uspeli u okviru zakona i zakonskih odredbi uvedete neke prakse, obezbedite kontinuitet rada same institucije, i ono što je možda najvažnije, a najveći izazov sa sve predstavnike nezavisnih institucija, da obezbede svoju nezavisnost u radu, te stoga vam u ime poslaničke grupe čestitam.

Puno toga je rečeno. Osvrnula bih se u nekoliko sekundi na ove predmete o kojima smo govorili. Znači, vi ste u 2018. godini imali preko 1.400 predmeta, najviše pritužbi, ali i svega pratećeg, od preporuka, mišljenja i reakcija samih kao institucije. Slažem se da ne znači nužno povećanje slučajeva, već svest građana da mogu da se obrate instituciji i da ta institucija ipak čuje i u skladu sa zakonom reaguje na pritužbe.

Kao i prethodnih godina, najveći broj pritužbi podnet je prtiv državnih organa, odnosno organa javne vlasti, a to je gotovo 50,5%, nakon toga slede pravna i fizička lica. Govorim upravo o ovom podatku zato što on može da bude alarmantan, a treba biti upozoravajući i za nas kao narodne poslanike, budući da mi ipak imamo zakonodavnu ali i kontrolni funkciju u ovom parlamentu, možda se bliže upoznajemo sa pojedinačnim slučajevima kako bi znali da u razgovoru i razmatranju izveštaja nadležnih ministarstava možda ukažemo, ipak razgovaramo sa predstavnicima ministarstva o određenim pitanjima.

Podjednako merljiv i vidljiv rad institucije jesu istraživanja koja sprovodite, analize koje se objavljuju.

Ono što poverenica treba da zna, a verujem da ima iskustvo i sa izvršnom vlašću u pogledu izrade podzakonskih akata, vrlo su dragocena vaša mišljenja i preporuke koje imate u pogledu predloga određenih zakona koje stižu u proceduru u Narodnu skupštinu.

Za rad javnosti koja gleda ovaj prenos želim da ukažem i na dva izuzetno značajna istraživanja koja ste prošle godine izvršili u cilju sagledavanja stanja u oblasti zaštite od diskriminacije, a to su odnos medija u Srbiji prema diskriminaciji i odnos predstavnika organa javne vlasti prema diskriminaciji u Srbiji.

Jasno je da se diskriminacija dešava i posredno i neposredno ali svesno i nesvesno i kroz sve ove publikacije i slična istraživanja mogu biti od pomoći svakom od nas, da možda osvestimo neke skrivene stereotipe ili predrasude.

Pohvalila bih priručnik za situaciono testiranje diskriminacije, gde se prikazuje saradnja i moguća dalja saradnja sa udruženjima koja se bave upravo ljudskim pravima.

Za mene značajna su tri fokusa koja bi pomenula, a tiču se rada vaše institucije. To jeste nedvosmislen stav kada su u pitanju žene i diskriminacija žena.

Drugi važan pravac, odnosno vaš fokus koji treba pohvaliti jeste pitanje trans zajednice, odnosno učestvovanje u razbijanju stigme vezane za trans zajednicu kao možda najosetljiviju grupu unutar LGBT populacije. Slobodno mogu da kažem da ste u jednom trenutku čak bili i medijatori između organa javne vlasti i te zajednice i to jeste bilo nešto što je dalo rezultate.

Ono što je posebno značajno da je danas Međunarodni dan starih. Imate jedno istraživanje koje je iz ove godine i koje treba pohvaliti, tiče se starih žena, žena od 65+ godina. Možda da u narednoj godini organizujete, odnosno da sprovedete istraživanje kada su u pitanju muškarci, mislim da bi to bilo korisno.

U svakom slučaju, jasno vam je da je ovaj Izveštaj za nas izuzetno kvalitetan i da ćemo ga podržati. Hvala vam.
...
Socijaldemokratska partija Srbije

Vladimir Marinković

Poslanička grupa Socijaldemokratska partija Srbije | Predsedava
Hvala vam, gospođo Miladinović.
Reč ima narodni poslanik Milija Miletić.
Izvolite, kolega Miletiću.
...
Srpska napredna stranka

Milija Miletić

Poslanička grupa Pokret socijalista - Narodna seljačka stranka - Ujedinjena seljačka stranka
Zahvaljujem se, predsedavajući.

Uvažena poverenice za zaštitu ravnopravnosti sa saradnicama, uvažene kolege poslanici, građani Srbije, ja sam Milija Miletić i dolazim iz Svrljiga, to je najlepša opština u Srbiji koja se nalazi pored grada Niša, to je najlepši grad u Srbiji. U skupštini sam bio na listi SNS i predstavljam Ujedinjenu seljačku stranku. U poslaničkom klubu kome ja pripadam to je … Narodna seljačka stranka – Ujedinjena seljačka stranka. Do sada smo uvek govorili o problemima, iznosili probleme i uvek smo podržavali sve ono što je kvalitetno i dobro.

Ja ću sada govoriti o vašem Izveštaju pošto ja dolazim iz jedne male opštine u kojoj vladaju žene. Najveću odgovornost u opštini imaju žene. Predsednik opštine je žene, predsednik skupštine je žena, načelnik opštine je žena, načelnik za finansije je žena, i niz njih koje vode odgovornu opštinu Svrljig.

Inače, u vašem Izveštaju govori se o svim tim problemima gde govorimo o problemima naših žena.

Ja uvek potenciram jugoistok Srbije, brdsko-planinska područja, potenciram sela, ljude na selu, kako naše žene na selu, ubrzo će biti svetski Dan žena na selu, a to je 15. oktobar, gde te naše žene stvarno imaju veliki problem u tim našim selima zato što nemaju iste uslove života, njima je teže i one rade celog dana, od jutra do sutra.

Prema tome, u okviru vašeg izveštaja vidi se taj problem, na tome moramo svi zajedno raditi, ali to kažem, potenciram, vrlo je bitno da se zna da je mnogo veći problem u opštinama jugoistoka Srbije, brdsko-planinskim područjima, u opštinama koje su demografski najugroženije. Te naše žene u našim selima jesu stub tih naših kuća, domaćinstava, ali njima moramo posvetiti mnogo veću pažnju ne samo ovako govorom, nego i konkretno finansijski, da naša žena na selu ima veću mogućnost da dobije sredstva kojima može da ostvaruje određena prava. Ukoliko se rodi dete na selu, da ta žena, ta porodilja ima najmanje 50% više sredstava u okviru onih žena koje rode u gradu ili u nekim opštinama koje su razvijene.

Inače, nekada sam i ja bio predsednik opštine, 2014. godine, mi smo izdvajali iz našeg budžeta sredstva, gde se uvek izdvajalo 50% više za one žene, za onu decu koja se rode na selu, žene koje rađaju na selu u odnosu na one žene koje žive u Svrljigu. Nama je to bio interes da se vidi ta razlika, zato što se u selima mnogo teže živi.

Uvek kad govorim o našim selima o brdsko-planinskim područjima, o jugoistoku Srbije, uvek sam govorio da je potrebno da se više izdvoje sredstva za sve tamo ljude koji tamo žive, koji tamo žele da stvaraju svoje porodice, kroz programe bračnih zajednica, za novorođenu decu, za nezaposlene porodilje. Uvek moramo dati veću podršku takvoj sredini, tim ljudima, jer smo svedoci da osim toga što su te opštine stare, demografski najugroženije, gde u nekim našim selima je prosečna starosna granica preko 70 godina, neke opštine su stare u proseku možda i 68 godina.

Prema tome, tim ljudima, u okviru vašeg izveštaja vidi se da ima, da postoje, ali moramo svi ovako ne samo deklarativno da govorimo, nego stvarno moramo i konkretno određenim zakonskim predlozima da potpomognemo tim ljudima da tamo ostanu da žive, da tamo ostanu da prave bračne zajednice, da rađaju decu i da normalno tamo mogu da rade i od svog rada finansiraju sebe i svoju porodicu.

Uvek kad smo imali sastanak Odbora za prava deteta, koji smo i jutros imali, uvek sam govorio i potenciram i tražim da kada se govori o problemima naše dece da se stavi kategorija dece koja žive na selu. Kategorija dece koja žive na selu to su deca koja nemaju istu mogućnost kao deca koja žive u gradu. Ta deca nemaju obdaništa, ta deca nemaju prodavnice, u nekim selima nema vode. Kada se takvo dete rodi, ta žena i to dete, ta porodica mora da imaju mnogo veća izdvajanja, ne samo iz lokala, već i država iz budžeta Republike Srbije.

Uvek sam o tome govorio i to tražim zato što znam da opštine koje su na jugoistoku Srbije, kao što je Svrljig, Bela Palanka, Gadžin Han, Merošina, Boljevac i veliki broj takvih opština, u tim opštinama je mnogo teže da se živi, opštine se prazne, mladi ljudi idu u beli svet da rade, da zarađuju, ostaju njihovi roditelji. Zbog toga današnji dan je dan starih.

Mi našim starim ljudima isto moramo obezbediti bolje uslove. Opštine, kao što je moja opština, nemaju mogućnost, mi nemamo, recimo, internistu. Treba da se obezbedi da sve te male opštine, kao što je Svrljig, da ne ponavljam koje su to opštine, da imaju usluge, da mogu u svakom trenutku da obiđu svako domaćinstvo, da obiđu tog starog čoveka. Jer, ti naši ljudi, oni su stvarali ovu zemlju, oni su čuvali ovu zemlju, mi njima moramo obezbediti sigurniju budućnost.

Evo, mi smo sada, kad govorim o svom kraju, imamo potencijal, veliki broj starih ljudi i potrebu za gerontološkim centrom. Imamo mogućnost. Jedan gospodin je kupio objekat i želeo da pravi starački dom. To nije dobra budućnost za takve opštine, ali mi moramo obezbediti sigurnu budućnost i za našu decu, za decu naše dece, za naše žene na selu, za ljude na selu, za sve koji žive u malim opštinama, ali moramo obezbediti sigurniju budućnost za te naše stare ljude koji stvarno imaju velikih problema.

Ja sam kao terenac, kao veterinar, obilazio sela gde taj domaćin, taj čovek koji živi sam, on ne želi svoje domaćinstvo da da nekom drugom da bi sutra koristio sredstva preko Centra za socijalni rad. Ti ljudi, to su pravi domaćini, oni vole svoju zemlju, vole svoje ognjište. Tako je i moj deda učio mog oca i moj otac je prešao da živi na selo zato što je penzioner i ja očekujem da ću nastaviti svoj život kad dođe vreme da pomažem ocu i da ostanem da živim na selu. Zato što je moj deda govorio mom ocu, a moj deda je živeo, dao Bog, 94 godine, govorio je – sine, nemoj da gasiš svoje ognjište.

Zato, zbog takvih ljudi mi moramo čuvati te naše stare ljude, njima pomagati kroz programe koje daje država Srbija, kroz programe pomaganja, kroz geronto-domaćice, uslovi u kući i svega onoga što je potrebno. Brdsko-planinska područja, velika teritorija tih opština, veliki problem je da se dođe kada je veliki sneg, kada je zima, kada su velike vrućine, zbog toga uvek govorim i govoriću, govorim iz srca jer znam i osećam probleme tih naših ljudi koji žive na jugoistoku Srbije u brdsko-planinskim područjima.

Tim ljudima moramo obezbediti bolju mogućnost tamo da žive i obezbediti elementarne životne uslove i da se tim ljudima i deci na selu i ženama na selu, bračnim parovima koji žive na selu, mora se obezbeđivati više sredstava iz budžeta i Republike Srbije i samih lokalnih samouprava, da se tamo stavi veća pažnja.

Ukoliko to ne uradimo, te opštine su već prazne, gase se i ako to ne uradimo, vrlo teško da će neko da se vrati sutra.

Još jednom, ja ću kao čovek, kao poslanik i kao predsednik Ujedinjene seljačke stranke podržati vaš izveštaj. Normalno, uvek govorim ovo što sada govorim i da mi niko ne zameri, jer ovo što govorim znam i osećam pored sebe. Mi smo takvi ljudi, dobri domaćini, ali verujte mi, tamo je mnogo teško, u takvim opštinama, takvim ljudima. Moramo naći načina da im pomognemo, da mladima obezbedimo sigurniju budućnost, a da starijima olakšamo starost.

Još jednom, hvala još jednom uvažena Poverenice. Mislim, vi ste bili kod nas zajedno sa onim gospođama iz ambasada, nekoliko ambasadorki, gde smo mi na dan 15. oktobar, Dan žena na selu dobili sredstva kojim smo obezbedili 40 žena, dobili su za rasad, dobili su mogućnost da sutra kroz plasteničku proizvodnju, da sutra mogu da obezbede svoju egzistenciju.

Hvala još jednom.

Ja vas pozivam da radite i oštrije i brže i jače, što se kaže, za te ljude i da zajedno rešavamo problem koji je stvarno veliki u takvim područjima iz kojeg ja dolazim. Hvala još jednom.
...
Socijaldemokratska partija Srbije

Vladimir Marinković

Poslanička grupa Socijaldemokratska partija Srbije | Predsedava
Hvala, kolega Miletiću.
Reč ima Jelena Vujić Obradović. Izvolite.