Dvanaesta sednica Prvog redovnog zasedanja , 18.05.2021.

1. dan rada

OBRAĆANJA

...
Stranka pravde i pomirenja

Muamer Zukorlić

Dakle, zapad je izrodio i komunizam i marksizam i ne bi me uopšte čudilo da izrodi i neomarksizam. Dakle, nemamo razloga na to biti toliko senzibilni.

Dakle, što se tiče ideologije ljudskih prava, nemam nikakav problem i sa ljudskim pravima, pa makar oni bili ideologija, zaista nemam nikakav problem, kao što nemam problem ni sa pravom na izbor i moje reakcije su u značajnoj meri bile usmerene protiv obrasca nametanja. Nije problem što neko želi da mu se obraćamo sa rodno-senzitivnim jezikom, nemam tu nikakav problem, ali je problem kada nam se nametne obaveznost pa onda tražite da u naučnom radu, koji finansira Vlada, onaj ko ne poštuje tzv. „rodno-senzitivni jezik“ bude kažnjen i njegov rad ne bude priznat ili gubi rad na referentnosti. To nije pravo na izbor, to je nametanje i tu vi pravite zapravo jednu demagošku konfuziju sa stalnim odgovorom na sve ono što se ne slaže sa vašim stavovima, mržnja, nasilje.

Nemojte molim vas, nemojte. U mržnji i nasilju smo na istoj strani. Nemojte. Ovde se radi o pojedinostima koje imaju svoju duhovnu, etičku različitost i samo o tome govorimo. Poštovaćemo svakog i pravo na izbor je ono za šta se zalažem, ali ovde mi namećemo obrazac sa određenim sankcijama za one koji to ne poštuju, odnosno to ne žele. Tu mi imamo različit pristup. Ne ni po pitanju mržnje, ne ni po pitanju nasilja, ne ni po pitanju drugih relacija.

Naravno, pitanje prirodnosti jezika je ono oko čega se mi ne slažemo. Svi pokušaji kroz ljudsku istoriju, veštačke dogradnje na jezik, kao i proizvodnja veštačkih jezika, gde je danas esperanto? Sve veštačke dogradnje na jezik su propale, zapamtite, propašće i ova. Ovde je problem kada nešto veštački želite nadograditi. Jezik se razvija prirodno. Ono što ima duh jezika, to će sigurno opstati. Sve drugo će otpasti. To je ono na šta mi ovde reagujemo.
...
Jedinstvena Srbija

Marija Jevđić

Poslanička grupa Jedinstvena Srbija | Predsedava
Zahvaljujem, gospodine Zukorliću.
Reč ima ovlašćeni predstavnik SDPS, dr Muamer Bačevac. Izvolite.
...
Socijaldemokratska partija Srbije

Muamer Bačevac

Poslanička grupa Socijaldemokratska partija Srbije
Uvažene koleginice i kolege, da se vratimo na konkretna slova ova dva jako bitna zakona koji su danas pred nama. Meni je drago što je ministarka, mogu reći, poprilično opširno, ali što kaže naš narod - u sredu, pogodila i rekla sve ono, većinu stvari koje bih rekao i ja.

Evolucija ljudskih prava ima svoj tok i ne završava se ni danas ni ovde, pa je to stvar i sa terminima. Lepo je ministarka rekla da krajem 19. veka ili početkom 20. veka, da ste nekom rekli da žene mogu slobodno da glasaju to bi za njih bilo potpuno neprihvatljivo. To je bila stvar muškaraca. Muškarci su mogli i imali tu slobodu, ali kao što reče jedan kolega, kada bi se vratili malo u antiku videli bi da i tu ni muškarci nisu bili ravnopravni između sebe. Neki su bili robovi, neki su bili robovlasnici i ulaganje, inoviranje, praćenje savremenosti, a sve u cilju podizanja nivo ravnopravnosti između bilo koga, a pogotovo rodne je nešto što je normalan prirodni tok i nešto što je za pohvalu.

Nisam čuo nijednu konkretnu stvar koja bi me ubedila da ne glasam za ova dva zakona, niti sam video nijedan amandman koji, eto, prethodni govornici su izneli da imaju neke zamerke i da bi želeli da imaju bolje slovo ovog zakona, ja nisam video te amandmane, a znamo da je to put da popravljamo ovaj zakon.

U svakom slučaju, želim da kažem da od 2009. godine traje ova, da kažem, naša zakonodavna borba i ne mogu da ne podsetim da je za vreme ministra Rasima Ljajića, dok je bio ministar za rad i socijalnu politiku, usvojen prvi zakon, pošto ste vi nas vratili malo u Vojvodinu nešto moramo i mi da kažemo, da zaista kao socijaldemokrate smo posvećeni ravnopravnosti između polova, ali i ravnopravnosti između svih drugih ljudi. Mislim da smo oštro protiv svakog vida diskriminacije i to ako hoćete ozbiljno da pročitate ove zakone će vam biti jasno. Sam njihov naslov dovoljno govori i opisuje njihovu sadržinu.

U svakom slučaju, ovo jeste mesto gde suprotstavljamo svoja mišljenja i ja lično, ukoliko neko uspe da me ubedi do kraja ovog našeg debatovanja, sam spreman da promenim svoje mišljenje. Srbija danas ima zakonodavni okvir u borbi protiv diskriminacije, ravnopravnosti polova koji je u značajnoj meri usaglašen već sa međunarodnim standardima i ne doživljavam zaista sugestije i, da kažem, savete naših evropskih partnera kao nekakvo uslovljavanje.

Međutim, rodno zasnovana diskriminacija, kao i diskriminacija po drugim osnovama je i dalje prisutna, to sam rekao i malopre i zato je vrlo važno da se pristupi daljem unapređenju propisa i da se na jedan viši stepen podignu principi rodne ravnopravnosti i jednakosti.

Zakon o rodnoj ravnopravnosti treba da obezbedi ambijent u kome se poštuju, pre svega, različitosti. Uvažavajući sve specifičnosti različite rodne uloge muškaraca i žena jasno je da žene i muškarci jesu različiti, ali ne smeju biti neravnopravni. Naš cilj jeste da gradimo društvo u kome će svi naši građani bez obzira na pol imati jednake šanse da se obrazuju i zapošljavaju, da se poštuju njihova radna prava, a naročito da imaju jednaku zaradu i za rad iste vrednosti, da budu aktivni učesnici u političkom i sindikalnom životu, da učestvuju u organima upravljanja, da imaju isti položaj u oblasti sporta, kulture, pristup uslugama itd. O tome govore ovi zakoni koji su danas pred nama. Apsolutno ni o čemu drugom.

Danas imamo dovoljno statističkih podataka istraživanja da ne možemo a da ne vidimo da muškarci i žene nemaju iste mogućnosti i da su žene u različitim oblastima i dalje u neravnopravnom položaju.

Međutim, ovaj zakon nema za cilj jedino i isključivo unapređenje položaja žena. Poštovanje principa rodne ravnopravnosti doprinosi boljem kvalitetu života i blagostanja za sve i za žene i za muškarce. Vi niste malopre bili prisutni, ja sam rekao jednu stvar šta u stvari i kako se na arapskom kaže žena, da je to i u stvari izvedenica od prevedenih ove reči - ogledalo i da se naša ljubav reflektuje, ogleda, ali i naše ulaganje u žensko i preduzetništvo ideje, inovacije. Mogu da vam kažem po svojem iskustvu u medicini da žene danas nose zdravstveni sistem Srbije i da sam ja najveće svoje znanje prikupio upravo od žena. To je cela istina. Naravno, učio sam i od muškaraca. Daleko od toga.

Međutim, ovaj zakon, kažem, veća rodna ravnopravnost bi imala pozitivne efekte i na ekonomski i socijalni razvoj društva, rast bruto dohotka, povećanje nivoa zaposlenosti i produktivnosti, smanjenje siromaštva.

Prema istraživanju koje je sproveo Evropski institut za rodnu ravnopravnosti proizilazi da bi unapređenje rodne ravnopravnosti do 2050. godine dovelo do povećanja bruto društvenog dohotka po stanovniku u EU za 6,1%, do 9,6% i do otvaranja još 10,5 miliona radnih mesta do 2050. godine. Ovo su konkretne činjenice šta mi se sa svojom ljudskošću dobijamo, šta mi ravnopravnošću dobijamo jer zaista žene su veliki potencijal za naše društvo.

Takođe, ovaj Predlog zakona ne predstavlja pretnju po očuvanje porodice, to nikako, niti porodičnih vrednosti. Veće učešće žena na tržištu rada, ravnomernija podela neplaćenog rada između žena i muškaraca, bolja zaštita zaposlenih žena koje neće odlagati rađanje zbog straha od gubitka posla svakako doprinose planiranju porodice, povećanju nataliteta i u potpunosti su u skladu sa ciljevima naše populacione politike.

Uvođenje rodne ravnopravnosti u obrazovanju, učenje od najranije uzrasta o međusobnom poštovanju polova, nenasilnom načinu rešavanja konflikata, sprečavanju nasilja stvara temelj za razvoj zdravih porodičnih vrednosti. U cilju postizanja rodne ravnopravnosti važno je obezbediti i proaktivnu ulogu muškarca, odnosno muškaraca jer rodna ravnopravnost ne podrazumeva promene koje će se desiti na štetu muškaraca, već naprotiv promene u korist svih.

Važeći Zakon o ravnopravnosti polova je na snazi od 2009. godine. Njegov zadatak bio je pre svega podizanje nivoa znanja o značaju rodne ravnopravnosti, promovisanje koncepta jednakih mogućnosti. Kažem, u tome smo mi socijaldemokrate odigrali jednu od ključnih rola, a to u tom trenutku je bilo jako teško, ali moram da kažem da je u tom trenutku imalo još mnogo nerešenih problema koje je ova država imala, ali smo mi, odnosno naš lider smeli da se uhvatimo u koštac sa njim.

Možemo se složiti u oceni da ovaj zakon u datom trenutku je ispunio svoja očekivanja, naročito u pojedinim oblastima, a jedna od tih oblasti jeste i učešće žena u političkom životu.

Narodna skupština je dobar primer i spadamo među parlamente sa najvećim brojem žena, 99 od ukupno 250 narodnih poslanika, odnosno 39,6%. U smislu Predloga zakona o rodnoj ravnopravnosti, uravnotežena zastupljenost polova postoji kada je zastupljenost jednog od polova između 40 do 50% u odnosu na drugi pol i moram da kažem da mi koristimo u zakonu manje zastupljeni pol i na taj način izbegavamo i formulacije slabijeg pola i sve ono što ne bi bilo dobro u konotaciji, koju želimo da kažemo nešto bi mogli da izazovemo.

Dalje, Predlogom zakona se definišu opšte i posebne mere za unapređivanje ravnopravnosti u različitim oblastima, kao što su rad, zapošljavanje, samozapošljavanje, socijalna i zdravstvena zaštita, obrazovanje, informaciono-komunikacione tehnologije i druge oblasti. Posebno bih se osvrnuo na oblast rada i zapošljavanja. To je ključna stvar. Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku iz Publikacije – žene i muškarci u Srbiji 2020. godine najveći rodni jaz na tržištu rada kada je reč o zaposlenosti zabeležen je u kategoriji lica između 55 i 64 godine, gde je stopa zaposlenosti žena 40,5%, a stopa zaposlenosti muškaraca 60,8% i to je nešto sa čim se mi moramo suočiti.

Ja sam pominjao, ali o tome ću kasnije, sve ono šta smo mi kao Odbor i šta želimo u saradnji sa vama koji zaista imate jednu dobru inicijaciju da rešavamo, ali ovo je jedno od ključnih pitanja.

U navedenoj publikaciji se navodi, bez obzira na to, da li su zaposleni ili ne, žene u odnosu na muškarce dvostruko više vreme rade u kući. Znači, bez obzira da li su zaposlene ili ne, žene duplo vremena više rade u kući, a upola manje vremena provode na plaćenim poslovima. Konstatuje se da se za zaposlene žene rad u kući postaje nešto kao druga smena.

U Predlogu zakona upravo oblast rada i zapošljavanja sadrži niz mera za obezbeđivanje jednakih mogućnosti žena i muškaraca kao i osetljivih društvenih grupa.

Kao naročito osetljive grupe prema kojima se predviđa preduzimanje podsticajnih mera navodi se između ostalih trudnice, porodilje, žrtve nasilja u porodici i rodno zasnovanog nasilja. Starije osobe i osobe sa invaliditetom, kao i pripadnici Romske nacionalne manjine, ali i osobe drugačije seksualne orjentacije i rodnog identiteta.

Neplaćeni rad u kući i na poljoprivrednom imanju se predviđa kao osnov za sticanje zdravstvenog osiguranja, ako lice nije zdravstveno osigurano i po drugom osnovu.

Značajan deo odredbi zakona odnosi se na mere za suzbijanje i sprečavanje svih oblika rodno zasnovanog nasilja, nasilje nad ženama i nasilja u porodici. Ovim se dalje usaglašavamo sa Instambulskom konvencijom, a polazeći od GREVIO izveštaja. Predviđene su i usluge podrške za žrtve nasilja kao što su psihosocijalna i pravna pomoć, socijalna i zdravstvena zaštita, nacionalni sos telefoni, sigurni smeštaj u prihvatilištima, lekarski i laboratorijski pregledi. Predviđeno je i uvođenje programa za lica koja su izvršila nasilje radi usvajanja nenasilnog modela ponašanja.

Ovi programi za počinioce nasilja sprovode se u zakonom propisanim uslovima i uz osiguranje da žrtve nasilja budu od primarnog značaja.

Konkretne stari sam naveo i mislim da je svaki od ovih jedna činjenica više da vas ubedi da su ovo dobri zakoni koje treba podržati i nikako i ništa drugo osim ovog.

U pogledu Predloga zakona o izmenama i dopunama Zakona o zabrani diskriminacije definišu se novi pojmovi, kao što su navođenje na diskriminaciju i segregacija. Ja mislim da je to jako aktuelno, da o tome treba posebno da povedemo računa i svakako se vrši usaglašavanje definicije posredne diskriminacije sa zakonodavstvom koje je u EU, ja nemam ništa protiv toga. Ja mislim da znanje i dobro pravo jesu u EU svakako nisu na Kamčatki ili u Južnoj Americi.

U vezi izbora Poverenika, obzirom da se ovaj zakon bavi time, i kako bi se obezbedio kontinuitet u radu, predviđeno je da Narodna skupština započinje postupak izbora novog Poverenika tri meseca pre isteka mandata Poverenika.

Ovlašćenje za podnošenje pritužbe Povereniku, pored lica koje se smatra da je pretrpelo diskriminaciju, imaju i organizacije ili udruženja koja se bavi zaštitom ljudskih prava pod uslovom utvrđeni ovim zakonom, kao inspekciju u skladu sa zakonom kojim se uređuje inspekcijski nadzor.

Verujte mi, ja sam pročitao ovaj zakon nekoliko puta i nigde nisam video da Poverenik učestvuje u suđenju niti u krivičnom gonjenju, niti u bilo kojoj stavki koju sprovodi naše zakonodavstvo.

I, voleo bih da eto još jednom i vi to pojasnite, ali svakako smatram da je Poverenik izuzetno značajan za naše društvo i to je pokazao kroz sve ove godine otkada postoji, Poverenica u ovom slučaju, pre svega jednom zaista svojom aktivnošću. Upravo ste spomenuli, eto u petak smo imali izveštaj o diskriminaciji starijih osoba. Ja, opet kažem kao neko ko dolazi iz jedne tradicionalne sredine, gde posebnu pažnju vodimo o starijima, sam se iznenadio da se na drugom mestu nalazi po pritužbama upravo to, jer verovatno neki ljudi smatraju, ako su mladi da oni stari ljudi koji su upravo stekli ovo sve što imamo danas, ne zavređuju toliku pažnju kako misle ti mladi ljudi da zavređuju.

To je nešto što je neprihvatljivo za naše društvo i to upravo rešavamo pored svega onoga što ste vi kroz divne primere za slepe ljude, za ljude koji su sa hendikepom koji nemaju pristup ni bolnici zbog nekih stvari koje mi upravo uređujemo ovim zakonima o diskriminaciji. Apsolutno ne vidim ni jedan razlog da se ne usvoji niti jedan, niti drugi zakon. I, stojim na tome da ću promeniti svoje mišljenje ukoliko me neko argumentima ubedi u suprotno.

Prema tome, cilj ovog zakona jeste da unapredimo zakon u pravni okvir u cilju stvaranja društva jednakih šansi. Verujem da ovi zakoni predstavljaju korak napred u razvoju ljudskih i manjinskih prava i stoga je Odbor za ljudska i manjinska prava i ravnopravnost polova predložio, mi smo imali sednicu u petak, imali smo između sebe plodnu debatu i predložili smo Narodnoj skupštini da ovaj zakon prihvati, ove predloge, naravno da prihvati zakon u načelu, jer mislimo da su zakoni dobri i da unapređuju naše društvo u pravu ljudskih prava i mislimo, da mi kao socijaldemokrate, obzirom da sad pričam kao predstavnik moje poslaničke grupe, ćemo svakako ove zakone u danu za glasanje podržati.
...
Jedinstvena Srbija

Marija Jevđić

Poslanička grupa Jedinstvena Srbija | Predsedava
Reč ima predsednik poslaničke grupe SVM Balint Pastor.
Izvolite.
...
Savez vojvođanskih Mađara

Balint Pastor

Poslanička grupa Savez vojvođanskih Mađara
Gospođo predsedavajuća, gospođo članice Vlade Čomić, ovako sigurno nisam pogrešio, ne znam kako je pravilno reći, ovako sigurno valja i po gramatičkim i po drugim propisima i pravilima, gospodine Miroviću, gospodine predsedniče opštine Sremski Karlovci, meni je žao što je Predlog zakona o obnovi kulturno-istorijskog nasleđa i podsticanju razvoja Sremskih Karlovaca u senci ova druga dva Predloga zakona.

Predsednica Odbora za kulturu i informisanje je pre par sati rekla da se nada da se to neće dogoditi, ipak se dogodilo, to je i bilo za očekivati. Ali, da bismo to malo popravili, da bismo došli do kakve takve ravnoteže ja ću isključivo govoriti o ovom Predlogu zakona o Sremskim Karlovcima, a Elvira Kovač će u daljoj raspravi govoriti o drugim predlozima zakona koji su na dnevnom redu.

Zašto je značajan ovaj Predlog zakona o Sremskim Karlovcima? Iz nekoliko razloga. Prvi razlog je formalne prirode i tiče se toga da je ovlašćeni predlagač ovog predloga zakona Skupština AP Vojvodine, znači AP Vojvodina, koja je koristila svoje ustavno pravo da predlaže zakone Narodnoj skupštini Republike Srbije.

U prethodnih dvadesetak godina ovo je 41 Predlog zakona koji je stigao iz Skupštine AP Vojvodine, a o kojem raspravlja Narodna skupština Republike Srbije i zbog toga se i iz toga se vidi da ovaj današnji dan nije kao bilo koji drugi.

Kada budem rekao koliko je predloga zakona usvojeno od strane Narodne skupštine, a koji su stigli od AP Vojvodine, tada ćete tek videti da je ovaj današnji dan praznik, jer je sveukupno bilo do današnjeg dana četiri Predloga zakona koji su stigli iz Skupštine AP Vojvodina u Narodnu skupštinu, a da ih je Narodna skupština Republike Srbije usvojila.

Od ta četiri zakona tri su doneta 2002. i 2003. godine. Radi se o Zakonu o utvrđivanju određenih nadležnosti AP Vojvodine, tj. o Omnibus zakonu, koji je usvojen 2002. godine, radilo se o izmenama i dopunama Zakona o privatizaciji iz 2003. godine, radilo se o Zakonu o odgovornosti za kršenje ljudskih prava, tj. o Zakonu o lustraciji isto 2003. godine, a poslednji zakon koji je usvojen, a čiji je predlagač bila Skupština AP Vojvodine bio je Zakon o Razvojnom fondu AP Vojvodina. Taj zakon je usvojen 2012. godine.

Izuzetno me raduje činjenica što će Narodna skupština danas, odnosno što Narodna skupština raspravlja o ovom predlogu zakona. To je razlog formalne prirode.

Razlog suštinske prirode se odnosi na Sremske Karlovce i na ono što Sremski Karlovci svima nama znače. U dosadašnjem toku i rasprave i prethodnih nedelja kada je bilo o tome reči, pre svega se govorilo o tome šta Sremski Karlovci znače srpskom narodu i to je nesporno, ali ja bih želeo da govorim o nekim drugim aspektima.

Naravno da su Sremski Karlovci za srpski narod značajni zbog toga što se tamo održava Majska skupština 1848. godine. Mi Mađari na to gledamo malo drugačije i to su istorijske činjenice i to je pravo svih, ali se svakako radi o istorijskom događaju, a znamo i činjenice vezano za mitropolitu, odnosno patrijarha srpskog i vezu između njih i Sremskih Karlovaca dugi niz decenija i vekova. To je sve nesporno, ali o tome je bilo već reči i biće reči verovatno i dalje.

Ono što bih ja želeo da podvučem, to je značaj Sremskih Karlovaca za evropsku političku istoriju i za političku istoriju svih onih naroda koji žive, ne samo na našim prostorima, već i na prostorima starog kontinenta. Radi se, pre svega, o tome da se od 1698. do 1699. godine, od oktobra 1698. do februara 1699. godine baš u tom mestu su se vodili pregovori i tamo je sklopljen mir koji mi danas poznajemo kao Karlovački mir.

Taj mir, taj mirovni ugovor, taj mirovni sporazum je značajan za celokupnu Evropu zbog toga što je nakon dugih decenija i vekova baš nakon Karlovačkog mira Evropa se oslobodila, odnosno veći deo Evrope se, i veći deo ovih današnjih naših prostora, su se oslobodili vladavine, da se tako izrazim, Otomanskog carstva. Naravno da je bilo izuzetaka, recimo, Banat itd, ali veći deo ne samo naše današnje teritorije, već i Evrope se oslobodio vlasti Otomanskog carstva zahvaljujući baš mirovnom sporazumu koji je sklopljen u danas bismo rekli Sremskim Karlovcima.

Malo da povežem Vojvodinu i ovu temu i da malo bude reči i o Sremu, i o Bačkoj, i o Banatu, odnosno o nekim lokalnim i nekim drugim lokalnim samoupravama, osim Sremskih Karlovaca, rekao sam da je Banat bio izuzetak i da se nije oslobodio Otomanske imperije tim mirom. Karlovačkom miru je prethodila Senćanska bitka, bitka kod Sente koja se odigrala 11. septembra 1697. godine. To je bila jedna velika pobeda koju je izvojevao Eugen Savojski protiv Otomanskog carstva. To je deo koji se odnosi na Sentu.

Ali, postoji detalj koji se vezuje Sombor. Tu bitku je naslikao, to je ulje na platnu, to je jedna ogromna slika sedam puta četiri metra, Franc Ajzenhut, i ta slika o Senćenskoj bitci se nalazi u zgradi nekadašnje županije u Somboru. Znači, ovako smo sada povezali Sombor, Sremske Karlovce i Sentu. Ja se nadam da su i u drugim zemljama Evrope svesni šta za njih znači Senta i šta za njih znače Sremski Karlovci.

Ono zbog čega još podržavamo ovaj Predlog zakona o Sremskim, Karlovcima, to je sledeća činjenica. Sam naziv zakona, ja malo skraćeno govorim Zakon o Sremskim Karlovcima, ali se zakon, odnosno predlog zakona nosi ime Zakon o obnovi kulturno-istorijskog nasleđa i podsticanju razvoja Sremskih Karlovaca.

Ključ je ovome, da se u istoj rečenici, u istom naslovu zakona govori o obnovi nasleđa sa jedne strane i o podsticanju razvoja sa druge strane. To je nešto što bi trebalo da bude primer mnogima. To je nešto što ja zovem kao novomoderno gledanje na naše nasleđe. Naše nasleđe kulturno-istorijsko i građevinsko nasleđe mora da se čuva, mora da se obnavlja. To treba da bude nesporno, to treba da bude cilj svima nama i zbog toga se radujem tome da je Skupštine AP Vojvodine na predlog pokrajinske Vlade uputila u našu proceduru ovaj predlog zakona.

Ovo se ne tiče isključivo Sremskih Karlovaca, ja se nadam da će primer biti, možda ne treba te reči da se koriste, 2020. i 2021. godina, ali ipak ću reći, zarazan, da će ovaj primer biti zarazan i da ćemo na ovaj način štiti naše građevinsko nasleđe i u drugim opštinama i gradovima Republike Srbije. I, zbog čega me raduje što se u istom naslovu govori i o očuvanju nasleđa i o podsticanju razvoja. Zbog toga što očuvanje nasleđa treba da podstiče razvoj, jer to treba da utiče na privredu i pogotovo na granu privrede koji se zove turizam.

Sremske Karlovce treba obnoviti i zbog turista, ali i zbog naših građana, pre svega zbog onih koji tamo žive. Znam tačno šta sve postoji u Sremskim Karlovcima, sam sam tamo proveo nekoliko dana početkom ove godine, znači ovo što govorim nije sa Vikipedija, ja predlažem svim građanima Republike Srbije da posete Sremske Karlovce, jer će tamo videti građevine kakve nema ni u jednoj opštini ili gradu naše Republike. Tamo ima crkava pravoslavnih i katoličkih iz 18. veka. Tamo ima gradske kuće sa početka 19. veka. Tamo ima, na primer, jedne fontane koji se zove „Četiri lava“ i ta fontana je izgrađena 1799. godine i to je po sebi jedna interesantna činjenica, ali kada ću reći zbog čega je izgrađena, onda je ta činjenica još zanimljivija. Ona je sagrađena da bi obeležila izgradnju prvog sistema kanalizacije u gradu 1799. godine.

To su svi razlozi zbog kojih svi mi treba da čuvamo Sremske Karlovce, svima nama Sremski Karlovci, bez obzira na nacionalnu pripadnost, doduše iz nekih drugih razloga treba da znače nešto, kao i činjenica da Karlovačka gimnazija ove godine obeležava 230 godina postojanja, a kao lokalpatriota ću reći Subotička gimnazija je samo četiri godine mlađa. Ipak, Karlovačka gimnazija ove godine obeležava, odnosno slavi 230 godina postojanja.

Rekao sam da ima i drugih gradova u Srbiji koji zaslužuju da se na takav način obnavljaju i da se čuva arhitektonsko nasleđe. Samo ću spomenuti jedan slučaj iz bliske prošlosti iz Subotice. Radi se o užem centru Subotice, o zoni dva.

Bila je jedna javna rasprava i zahvaljujući slozi građana i još nekim činjenicama uspeli smo da očuvamo to građevinsko nasleđe i da dođemo do odluke da plan detaljne regulacije, koji nije na centar grada gledao kao na jedinstvenu ambijentalnu celinu, vratimo izrađivaću i da novi plan u potpunosti ima u vidu sve ovo o čemu mi danas vezano za Sremske Karlovce govorimo.

Postoje dva načina gledanja na ove stvari danas. Prema jednom načinu postoje spomenici kulture i ti spomenici kulture nesporno treba da se čuvaju, da se obnavljaju, jer to proizilazi iz njihovog statusa spomenika kulture. Po tom načinu razmišljanja, sve one građevine koje nisu proglašene spomenikom kulture, ali isto zbog godine izgradnje ili zbog nekih drugih razloga nesporno imaju određenu vrednost, mogu da se sruše. To je nešto sa čime se ja duboko ne slažem i što smo uspeli da kao razmišljanje usvojimo i u Subotici pre nekoliko meseci kada smo o tome razgovarali, da se čitav centar smatra ambijentalnom celinom i da se očuva i obnavlja.

Prema drugom viđenju treba čuvati i obnavljati samo ono što je spomenik kulture. Ali, vi ne možete baš svaku zgradu da proglasite spomenikom kulture. Na šta bi Sremski Karlovci, da ostanemo kod predmeta naše rasprave, ličili kada bi tamo, recimo, između zgrade Patrijaršije i Karlovačke gimnazije imali tri, pod znacima navoda, velelepne zgrade izgrađene iz betona i stakla, u visini od 20 metara? Mislim da je ovo najbolji dokaz za to da treba da čuvamo naše istorijsko, kulturno i građevinsko nasleđe i u Sremskim Karlovcima, i u Subotici, i u Somboru, i u Apatinu, Sombor je inače odličan primer, i u Novom Sadu, i u Beogradu i u svim drugim lokalnim samoupravama Republike Srbije.

Inače, to je tako bilo i pre nekoliko decenija, jer 1968. godine je Pokrajinski zavod za zaštitu spomenika kulture zaštitio Petrovaradinsku tvrđavu, Zrenjanin, Bečej, Sombor, početkom 70-tih Pančevo i Vršac, kao i ruralnu ambijentalnu celinu centra u Banatskom Novom Selu. Iste 1991. godine, kada je donet prethodni Zakon o Sremskim Karlovcima, odlukom je tada Izvršnog veća AP Vojvodine potvrđeno da zaštićeno jezgro Subotice uživa status prostorno-kulturno-istorijske celine u tačno utvrđenim granicama. Ključne reči su prostorno-kulturno-istorijska celina. Ključne su to reči i za Sremske Karlovce i za Suboticu i za Beograd, kao i za druge lokalne samouprave, jer se radi, kako se to govori u stručnoj terminologiji, o istorijskim gradovima.

Na samom kraju da kažem da me raduje što će se obnoviti kulturna dobra u okviru prostorno-kulturno-istorijske celine u Sremskim Karlovcima, što će se doneti prostorni plan područja posebne namene. To je možda najvažnije, bar toliko važno koliko je važan ovaj današnji Predlog zakona koji će postati zakon. Dobro je što će se osnovati odbor za obnovu i razvoj Sremskih Karlovaca, da će sarađivati republička Vlada, pokrajinski organi i jedinica lokalne samouprave.

Ja se nadam da će i u finansiranju učešće uzeti i Republika Srbija. Mi ćemo se uvek zalagati za to da u budžetu Republike Srbije uvek ima sredstava za Sremske Karlovce, kao i za druge gradove i opštine, kada se radi o obnovi istorijskog nasleđa, a nadam se da će i pomoć evropskih fondova i drugih fondova biti sredstava za ovu namenu. Zbog čega je to sve bitno? To je bitno što se radi o duhu mesta – genius loci i zbog toga što treba da čuvamo ono što imamo.

Nadam se da će za nekoliko dana Narodna skupština jednoglasno usvojiti ovaj predlog zakona i da će po tome ovaj predlog zakona biti prvi koji je stigao iz Skupštine AP Vojvodine a da je usvojen jednoglasno. Hvala vam.
...
Jedinstvena Srbija

Marija Jevđić

Poslanička grupa Jedinstvena Srbija | Predsedava
Zahvaljujem.
Jedno obaveštenje o današnjom radu.
Poštovani narodni poslanici, saglasno članu 27. i članu 87. st. 2. i 3. Poslovnika Narodne skupštine, obaveštavam vas da će Narodna skupština danas raditi i posle 18.00 časova, zbog potrebe da Narodna skupština što pre donese akte iz dnevnog reda ove sednice.
Sada, u skladu sa članom 87, određujem pauzu.
Sa radom nastavljamo u 15 časova i 15 minuta.
(Posle pauze)
...
Socijalistička partija Srbije

Ivica Dačić

Poslanička grupa Socijalistička partija Srbije | Predsedava
Dame i gospodo, nastavljamo dalje.
Pre nego što dam reč Žarku Obradoviću, samo da vas obavestim da načelno ćemo raditi danas do 19.00 časova.
Reč ima Žarko Obradović. Izvolite.
...
Socijalistička partija Srbije

Žarko Obradović

Poslanička grupa Socijalistička partija Srbije
Hvala.

Uvaženi predsedniče Narodne skupštine Republike Srbije, poštovana gospođo ministarko, poštovani predsedniče Vlade AP Vojvodine gospodine Miroviću, koleginice i kolege narodni poslanici.

Kao ovlašćeni predstavnik SPS, ja ću govoriti o ova četiri zakonska dokumenta o kojima Skupština danas raspravlja i želim da kažem odmah na početku da će SPS podržati ove predloge bilo da je reč o izmenama i dopunama zakona, bilo da je reč o potpuno novim zakonskim rešenjima, jer ovi zakoni svaki na svoj način unapređuju sistem na koji se odnose i unapređuju kvalitet života u Republici Srbiji, obezbeđuju poštovanje ljudskih prava i sloboda i ravnopravnost građana.

Želeo bih pre svega da kažem nekoliko reči o izmenama i dopunama Zakona o srednjem obrazovanju. Naime, izmenama ovoga zakona se omogućava funkcionisanje sistema obrazovanja i vaspitanja na nivou srednjeg obrazovanja, i to u vreme kada smo pogođeni pandemijom ovog virusa Kovid-19. Mora se reći na početku bilo koje priče vezano za zakone iz oblasti prosvete da je Ministarstvo uspelo u prethodnih godinu i nešto dana, praktično za dve školske godine, da reši osnovni problem s kojim se suočava Republika Srbija, odnosno celo društvo, to je da sačuva zdravlje učenika, da je našlo rešenje kako da u postojećim uslovima drži nastavu i u isto vreme izmenama i dopunama različitih zakona i na drugi način vršilo je promene, bilo da je reč o kratkoročnim ili dugoročnim ciljevima koje treba postići u sistemu obrazovanja i vaspitanja. To samo po sebi govori da Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja stalno radi na unapređenju kvaliteta dostupnosti i pravednosti sistema obrazovanja u Republici Srbiji.

Sa Predlogom zakona o kojem danas govorimo Ministarstvo rešava jedan nasleđeni problem, reč je o velikoj maturi, pomeraju se rokovi održavanja tog završnog ispita pre ulaska u prostor visokog obrazovanja i rešava se nekoliko tekućih problema, kao što je reč o evidenciji podataka koji se dostavljaju prilikom upisa u srednje škole ili podaci o nacionalnoj pripadnosti u slučajevima kada pojedine grupe ili lica koja ostvaruju upis u srednje škole se upisuju pod povoljnijim uslovima, radi postizanja pune ravnopravnosti.

Na ovaj način, kada se govori baš o ovom delu Zakona, možemo slobodno povezati sa Zakonom o izmenama i dopunama Zakona o zabrani diskriminacije, jer ovde Ministarstvo primenjuje pozitivnu diskriminaciju da bi određenim licima ili grupama lica obezbedila one uslove koji su im potrebni da bi nastavili svoje obrazovanje. To govori da i sistem obrazovanja pokazuje spremnost da izvrši promene kako bi sva deca dobila jednake šanse da pokažu sposobnosti koje poseduju. Naime, za ova lica predviđeno je da individualni obrazovni plan koji oni poseduju prati upis učenika u srednje škole i da mogu da nastave svoje školovanje u skladu sa njihovim potrebama i mogućnostima.

Postoji još jedan deo koji predstavlja rešenje u odnosu na aktuelno pitanje unutar sistema srednjeg obrazovanja. Naime, omogućeno je da se reši nastava na stranom jeziku u onim školama gde postoje određeni problemi. Naime, predlagač zakona je predvideo mogućnost da u onim odeljenjima za decu koja imaju posebne sklonosti za filološke nauke, a ne postoji mogućnost da se obavi nastava vezano za strani jezik na kvalitetan način, da dođe do formiranja odeljenja koja će obuhvatiti đake različitih razreda i da se formira odeljenje, bilo da je reč o odeljenju od 15 ili od 12 đaka. Naravno, vi uvek možete postaviti pitanje – da li će činjenica da to odeljenje obuhvata đake iz različitih razreda uticati na kvalitet obrazovanja, na ceo saznajni proces? To može biti dovedeno u pitanje, naravno, u odnosu na način na koji se izvodi ta nastava. Jer imate i drugo pitanje. Ako se ne pristupi ovakvom rešenju kao što je Ministarstvo predvidelo, postavlja se pitanje kako će ta deca savladati taj strani jezik, da li je to moguće obezbediti unutar škole ili se mora tražiti neka druga obrazovna ustanova ili će jednostavno deca ostati bez tog nivoa nastave.

Kada je reč o velikoj maturi, inače, treba podsetiti, samo da kažem još jednu stvar, da se u našim školama uči šest stranih jezika i onda možete razumeti kompleksnost rešavanja ovog problema, ali i nameru Ministarstva da čak i taj naizgled mali problem reši na kvalitetan način. Kada je reč o velikoj maturi, mora se reći da je reč o nasleđenom problemu. Naime, nacrt koncepta završnog ispita u srednjem obrazovanju napravljen je još oktobra 2012. godine i od tada, što kaže ministar Ružić, ne ulazeći u to ko je odgovoran i u kojoj meri, činjenica je da nismo uspeli da ovaj posao završimo na određeno vreme ili u postavljenim rokovima i Ministarstvo radi na rešavanju ovog pitanja. Ministar Ružić nas je upoznao sa svim elementima vezanim za realizaciju ovog važnog projekta.

Treba pomenuti da je potrebno uspostaviti veoma kvalitetnu saradnju između Ministarstva prosvete, srednjih škola i fakulteta kako bi se napravio kvalitetan program održavanja završne mature, jer je reč o tome da ta završna matura, završni ispit treba da obezbedi zastupljenost i opšteobrazovnih predmeta, zastupljenost stručnih predmeta, usaglašenost programa prijemnog ispita i programa srednjeg obrazovanja, onda kada je reč o raspodeli poena na testu po nivoima obrazovanja, šta predstavlja prag prohodnosti i brojne druge stvari.

Činjenica je, i to je ministar pomenuo, a i piše u obrazloženju ovog zakona, da pojedine visokoškolske ustanove još uvek nisu usvojila potrebna dokumenta, da se protekle dve školske godine nastava odvija u sistemu u okvirima pandemije, da nije obezbeđen softver kao tehnička komponenta državne mature, ali da su urađene brojne druge pozitivne stvari. Mislim da je predviđeni rok 2023/2024. godina kao početak održavanja ovog završnog ispita, da kažem, prava mera, vremenska mera u odnosu na sav onaj sadržaj poslova koji stoji pred Ministarstvu nauke, prosvete i tehnološkog razvoja. Nije ovo naša umotvorina, ovaj program, program završnog ispita se održava i u drugim zemljama i važno je pomenuti da on predstavlja sastavni deo sistema obrazovanja i vaspitanja.

Inače, želeo bih samo da iskoristim priliku da kažem da Ministarstvo i mimo velike mature stalno radi na reformi opšteg srednjeg obrazovanja, implementaciji novih programa i njihovom praćenju u gimnazijama, da se radi na razvoju sistema priznavanja prethodnog učenja, govorim o srednjem obrazovanju. Ministar je govorio o projektu „Moja srednja škola“, tj. uvođenju digitalizovane prijave za polaganje prijemnog ispita i upisa u srednju školu. Takođe, implementirani su digitalni udžbenici i digitalne učionice u srednjem obrazovanju, usvojeni novi programi nastave i učenja u specijalizovanim odeljenjima za učenike sa sposobnim sposobnosti u gimnaziji, za matematiku, fiziku, istoriju, geografiju, hemiju i biologiju.

Sve ove stvari sam pomenuo da bih javnosti Srbije stavio do znanja koliko je važno sve ono što Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja radi, pogotovo u ovim uslovima pandemije. Mislim da je na kvalitetan način rešio problem sa kojim se suočava, a u isto vreme rešava i neke sistemske stvari.

U svakom slučaju, svi ovi elementi, izmene i dopune Zakona o srednjem obrazovanju, koje sam pomenuo svaka na svoj način unapređuje sistem. Kao što sam pomenuo na početku, SPS će glasati za usvajanje ovog zakona.

Sada mi dozvolite da kažem nekoliko reči o Predlogu zakona o obnovi kulturno-istorijskog nasleđa i podsticanja razvoja Sremskih Karlovaca. Šteta je da ne kažemo nekoliko reči o ovom važnom zakonu. Drago mi je što je gospodin Mirović danas ovde sa svojim saradnicom u Narodnoj skupštini Republike Srbije i što ima priliku da nas upozna sa sadržajem ovog zakona, jer je reč o gradu koji predstavlja jedan pravi dragulj Republike Srbije po mnogo čemu. Mislim da je dobro što pokrajinska Skupština i pokrajinska Vlada nastavljaju da se bavi ovom temom i 30 godina posle donošenja prvog zakona i što će na nivou Republike biti formiran odbor koji će se baviti obnovom kulturno-istorijskog nasleđa i razvojem Sremskih Karlovaca.

Sremski Karlovci su, ako mogu reći, jedno od najlepših mesta u Republici Srbiji. Sve one stvari koje je gospodin Mirović pomenuo, a koje se znaju ili ne znaju, vezano za Sremske Karlovce, govore koliko ko je to za istoriju Srbije bilo i jeste važno mesto. Mislim da on apsolutno zaslužuje pažnju koja mu se ukazuje i sve ono što je planirano da se uradi, jer jedan grad koji ima i Bogosloviju, evo čuli smo od gospodina Mirovića da je po starosti, ako mogu upotrebiti taj izraz, druga posle Kijevske bogoslovije, onda postojanje Magistrata, Rimokatoličke crkve Svetog Trojstva, Bogoslovskog seminara i Stefaneuma.

Sve one stvari koje je on pomenuo vezano i za srpsku gimnaziju i za druge institucije koje su osnovane u Sremskim Karlovcima govore koliko je to važno mesto. Pomenuo je i Branka Radičevića i druge. Evo, ja ću pomenuti Simu Milutinovića Sarajliju, Dimitrija Davidovića, Steriju Popovića i druge koji su završili školu u Sremskim Karlovcima. Pomenuo je Karlovce i u istorijskom smislu, kao mesto susreta istoka i zapadam 1699. godine Karlovački mir.

To sve govori šta su Sremski Karlovci značili i šta znače u istoriji Republike Srbije. Mislim da je sjajna stvar što se pokrajinska Vlada bavi očuvanjem kulturno-istorijskog nasleđa koje poseduju Sremski Karlovci i što radi na podsticanju razvoja Sremskih Karlovaca.

Inače, podsetio bih prisutne koleginice i kolege da je status kulturno-istorijske celine gradsko jezgro Sremskih Karlovaca je utvrđeno još 1990. godine, a zakon koji se bavi očuvanjem kulturno-istorijskog nasleđa je donet 1991. godine. Zakon vrlo precizno utvrđuje sve one elemente koji su važni za realizaciju očuvanja, odnosno obnovu kulturno-istorijskog nasleđa i podsticanje razvoja Sremskih Karlovaca. Mislim da će na najbolji način unaprediti razvoj Sremskih Karlovaca, ali i pomoći svima ostalima, i građanima Republike Srbije, a i ostalima koji budu dolazili u Republiku Srbiju da posete Sremske Karlovce i da se upoznaju sa njihovim sadržajem.

Dobro je što je gospodin Mirović pomenuo i različite infrastrukturne projekte koji će povezati Sremske Karlovce sa ostalim delovima Srbije i to samo po sebi govori koliko je važno donošenje ovog zakona. Naravno, mi ćemo ga podržati.

Kada je reč o sledeća dva zakona, zakona o izmenama i dopunama Zakona zabrani diskriminacije i rodnoj ravnopravnosti, oba zakona su posvećena unapređenju i proširenju ravnopravnosti u Republici Srbiji, jednakosti među građanima. Oba zakona sama po sebi daju jednu ocenu o kvalitetu poštovanja ljudskih prava, govori o stepenu razvoja jednog društva, u ovom slučaju Republike Srbije, o demokratskom kapacitetu Republike Srbije, o tolerantnosti, uvažavanju, različitosti, poštovanju i o nameri Republike Srbije da sve svoje građane dovede u situaciju da uživaju ista prava i da imaju iste šanse za uspeh u životu.

Kada je reč o izmenama i dopunama Zakona o zabrani diskriminacije, moram reći da je zabrane i prevencija svih vidova diskriminacije jedna od ključnih tema većine međunarodnih regionalnih organizacija pod čijim okriljem su i donete brojne konvencije koje Republika Srbija ratifikovala, ali se mora reći da je zabrana diskriminacije i ustavna kategorija. Ustav Republike Srbije u članu 21. stav 3. propisuje da smo pred Ustavom i zakonom svi jednaki i da svako ima pravo na jednaku zaštitu i da se zabranjuje svaka diskriminacija neposredno ili posredno po bilo kom osnovu, a naročito po osnovu rase, pola, nacionalne pripadnosti društvenog porekla, rođenja, veroispovesti i političkog i drugog uverenja, imovinskog stanja, kulture jezika, starosti, psihičkog ili fizičkog kredibiliteta. Nekom može izgledati i nepotrebno ponavljanje ovih ustavnih odredbi, ali ja mislim da to treba reći, javno, podsetiti sve građane Republike Srbije šta znači zabrana diskriminacije.

Naime, mi znamo da je ovaj zakon donet 2009. godine i da je bilo potrebno uskladiti sadržaj ovog zakona sa pravnim propisima EU i naravno prilagoditi novim okolnostima. Članom 2. ovog zakona se proširuje pojam diskriminacije i diskrimitornog postupanja po rodu po onim karakteristikama i na nivou prihoda. U članu 5. se pored već predviđenih oblika diskriminacije propisuju uznemiravanje, ponižavajuće postupanje, polno i rodno uznemiravanje, navođenje na diskriminaciju. Uvodi se pojam segregacije kao svaki akt kojim fizičko ili pravno lice, razdvaja se bez objektivnog razloga u opravdanje drugu grupu lica, na osnovu ličnog svojstva. U članu 7. se preciznije određuje posredna diskriminacija. Članom 12. se uvodi pojam rodnog i polnog uznemiravanja i on sada glasi da je zabranjeno uznemiravanje i ponižavanje postupanje, polno i rodno uznemiravanje koje ima za cilj ili predstavlja povredu dostojanstava lica ili grupe lica na osnovu njihovog ličnog svojstva.

Zakon iz 2009. godine predviđa i teške oblike diskriminacija, izmene i dopune koje su na dnevnom redu ovaj pojam proširuju i dodaju diskriminaciju po osnovu seksualne orijentacije, starosnog doba, i segregacije.

Član 20. se menja i glasi – diskriminacija po osnovu pola, roda i rodnog identiteta, i kaže se da diskriminacija postoji ukoliko se po osnovima protivu načela rodne ravnopravnosti.

Menja se takođe i član 22, proširuje se zabrana diskriminacije u odnosu na invaliditet, seksualnu orijentaciju, rodni identitet i prema polnim karakteristikama, etičkom poreklu, nacionalnoj pripadnosti. Takođe, je zabranjena diskriminacija starih lica.

Imaju i odredbe ovog zakona koje se odnose na Poverenika za zaštitu ravnopravnosti, njegovog zamenika i činjenicu da jedan od zamenika treba da bude, da u slučaju odsutnosti, sprečenosti, Poverenika, moći da obavlja njegov posao.

Osnovni cilj ovog zakona je osnaživanje, antidiskriminacionog mehanizma za sprovođenje mera iz ove oblasti, ali i stvaranje društvene klime u kojoj postoji nulta tolerancija za svaki vid diskriminacije.

Dozvolite mi da pomenem, kažem pomenem, zato što će moje kolege govoriti daleko više o Predlogu zakona o rodnoj ravnopravnosti, da je reč veoma važnom zakonu. Zakon o rodnoj ravnopravnosti je krovni dokument za stvaranje društva u kom svi građani imaj jednake uslove za život, kojim se unapređuju institucionalni okvir i stvaraju se uslovi za sprovođenje politike jednakih mogućnosti i uslova za život, rad i razvoj žene muškarca.

Kroz unapređivanje zakonodavnog okvira neophodno je obezbediti ravnopravno učešće žena u svim sferama života, kao i mogućnost da se njihov glas čuje, što će doprineti ne samo njihovom boljem položaju već i razvoju čitavog društva.

Ovaj zakon će regulisati rodnu ravnopravnost u oblastima rada, zapošljavanja, samo zapošljavanja, socijalnog, zdravstvenog osiguranja, obrazovanja, sporta, političkog delovanja, javnih poslova, reproduktivnih i seksualnih prava, pristupu robi i uslugama, kao i mere za suzbijanje i sprečavanje svih oblika rodno zasnovanog nasilja nad ženama i nasilja u porodici.

Zakon je predvideo da se na nivo Vlade formiraju dva tela koja će imati savetodavnu i funkciju koordinacije u oblasti rodne ravnopravnosti i brojna druga rešenja koja u Republici Srbiji treba da obezbede ravnopravnost svih pripadnika svih članova, Republike Srbije po ovom osnovu. Naime, postoje statistički podaci izneti u sadržaju ovog zakona, pokazuju da postoji potreba da jedan ovakav zakon bude donet, i da se obezbedi rodna ravnopravnost na svim nivoima kao i svim oblicima života.

U svakom slučaju, zakon sadrži odredbe koje se odnose na Poverenika za zaštitu ravnopravnosti u smislu da se prošire njegove nadležnosti. Mi ćemo sigurno govoriti o tome i u nastavku ove diskusije, a i kada bude reč o amandmanima.

Za nas u SPS važno je donošenje ovog zakona, kao i Zakona o izmenama i dopunama Zakona o diskriminaciji, zato što smatramo da se na ovaj način unapređuje kvalitet života građana, položaj svih ljudi i jednostavno, Republika Srbija usvajanjem ovog zakona pokazuje nameru da sledi društvene tokove koji postoje na nivou Evrope i da unapređuje položaj svih njenih građana. Hvala vam.
...
Savez vojvođanskih Mađara

Elvira Kovač

Poslanička grupa Savez vojvođanskih Mađara | Predsedava
Zahvaljujem se, ovlašćenom predstavniku poslaničke grupe SPS.
Reč ima ovlašćeni predstavnik poslaničke grupe Aleksandar Vučić – Za našu decu, prof. dr Marko Atlagić.
...
Srpska napredna stranka

Marko Atlagić

Poslanička grupa "Aleksandar Vučić - Za našu decu"
Poštovani ministri sa saradnicima, poštovani gospodine Miroviću, predsedniče Pokrajinske Vlade sa saradnicima, dame i gospodo narodni poslanici, odmah na početku da kažem da će SNS, glasati za oba predloga zakona i izmene i dopune, druga dva izmene i dopune zakona. Odmah na početku da smo načisto sa tim.

Sada ću početi najpre od predloga zakona o izmenama i dopunama Zakona o srednjem obrazovanju i vaspitanju.

Poštovani narodni poslanici, zadnja izmena zakona o srednjem obrazovanju i vaspitanju, stupile su na snagu 2020. godine, negde 24. januara i upravo su te tada izmene omogućile unapređivanje primene pojedinih zakonskih rešenja. A ta pojedina zakonska rešenja doprinela su kvalitetu obrazovanja. Ne mnogo i veliko, ali su doprinela.

Danas pred nama imamo izmene i dopune Zakona o srednjem obrazovanju i vaspitanju, i upravo te izmene koje danas razmatramo, i dopune, pridoneće jedinstvenosti ukupnog sistema vaspitanja i obrazovanja, kao jedne od osnovnih karakteristika, ukupnog sistema. To je vrlo važno, da kažemo, a da bi to postigli, moramo odredbe ovog danas zakona i izmene i dopune usaglasiti sa odredbama zakona o osnovama sistema vaspitanja i obrazovanja, a to je tzv. da bi poslanici znali, a verujem da znaju, tzv. krovni zakon.

Tu postižemo tu jedinstvenost, i ove izmene i dopune zakona o srednjem obrazovanju i vaspitanju, doprineće kvalitetu obrazovanja, dostupnosti obrazovanja, pravednosti obrazovanja, što je za nas izuzetno važno u ovim pandemijskim uslovima, relevantnosti srednjeg obrazovanja i vaspitanja.

To su osnovne, pored drugih, karakteristike srednjeg obrazovanja i vaspitanja.

Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, sagledalo je sadašnju situaciju u ovim teškim pandemijskim vremenima, i kako se sprovodi vaspitanje i obrazovanje. Mora da zaključimo i mi, a i Ministarstvo i naši roditelji, koji nas sada posmatraju da smo dve školske godine, počevši od 2019. godine, i 2020, i ova 2021. godina, ostvarivali vaspitanje i obrazovanje, u izuzetno teškim uslovima, zbog pandemije Kovid 19 virusa, da ne kažem, još gorim ratnim uslovima.

E kada smo tu dali ocenu, čitav sistem obrazovanja i vaspitanja, pokazao je jedan visoki stepen prilagođavanja pandemijskim uslovima, zahvaljujući, moram to da istaknem, u prvom redu našim vaspitačima, našim nastavnicima, našim profesorima, našim učenicima i našim studentima, i njihovim profesorima, i roditeljima naših učenika, Ministarstvu prosvete i Vladi Republike Srbije, predsedniku Republike Aleksandru Vučiću.

Dakle, svi građani Republike Srbije su dali doprinos tom sistemu za koji je, ipak bio u odnosu na okruženje na jednom zavidnom nivou. Možemo slobodno konstatovati bez obzira na ovaj visoki stepen, prilagođavanja novnonastaloj pandemijskoj situaciji, čitav sistem vaspitanja i obrazovanja, nije na onom nivou na kojem je bio pre pandemije i sa tim moram da se složim.

Naravno da su ovo objektivni razlozi.

Naši nastavnici i vaspitači od predškolskih ustanova, do Univerziteta, kao i naši učenici i studenti, morali su se prilagođavati novim metodama realizacije nastavnih sadržaja. To je jako teško i zato je težina tog nastavničkog poziva, morali su se prilagođavati novim načinima izvođenja praktične obuke, novom načinu predavanja i načinu ispitivanja i ocenjivanja, upotrebi novih nastavnih sredstava, koji do tada nisu čak upotrebljavali.

Dakle, gledajući ovo u novonastaloj situaciji, moram da kažem, kao što su naši doktori, vojnici, policajci, i drugi građani, tako su i naši građani dali doprinos ovim teškim vremenima u ukupnom društvenom kretanju.

Ministarstvo prosvete je stalno pratilo, i danas to radi, prati stanje, donosi mere, čiji je osnovni cilj kvalitet i dostupnost obrazovanja i vaspitanja.

Naglašavam, dostupnost, zbor ruralnih sredina. Jedan broj visokoškolskih ustanova, kao što je i rečeno, nije usvojio dokumente, kojima se propisuju uslovi za kvalifikaciju kandidata, posle maturskog ispita, sa ovog mesta apelujemo na naše visokoškolske ustanove, zbog njih samih da donesu te dokumente, ali i zbog naše omladine. Ispitni centar zavoda, za vrednovanje kvaliteta, obrazovanja i vaspitanja, opremljen je savremenom štamparijom i uspostavljeno je osam regionalnih centara, i naši predstavnici iz Ministarstva kažu da tu treba određeni broj zaposlenosti ljudi, na šta apelujemo na Vladu da se i to realizuje.

Komisija za implementaciju državne mature obavlja svoju funkciju u punom kapacitetu, ovo posebno naglašavam u ovim pandemijskim uslovima.

Zaključno sa školskom 2021/2022. godinom, u školi se polaže završni ispit za učenike koji završavaju srednje obrazovanje i vaspitanje u trogodišnjem trajanju. Zaključno sa školskom 2021/2023. godinom, u školi se polaže maturski ispit za učenike koji završavaju obrazovanje i vaspitanje u četvorogodišnjem trajanju, u skladu sa zakonom. Počevši od školske 2022/2023. godine, u školi se polaže završni ispit srednjeg stručnog obrazovanja i vaspitanja, u skladu sa zakonom. Počevši od školske 2023/2024. godine, u školi se polaže stručna, umetnička i opšta matura, u skladu sa zakonom. To će značiti ukidanje prijemnih ispita na fakultetima od 2024. godine, na koji smo dugo čekali. I konačno je i tome došao kraj, jer će završni ispit biti jedini kvalifikacioni uslov za upis naših studenata odnosno učenika u visokoškolske ustanove.

Predviđene su izmene članova Zakona o srednjem obrazovanju kojima se propisuju evidencije koje vode srednje škole, ali i podaci koji su deo tih evidencija i odredbe kojima je propisano koje podatke dostavlja osnovna škola prilikom upisa učenika u srednje škole i koje podatke dostavljaju srednje škole koje sprovode prijemne ispite za proveru izuzetnih sklonosti i sposobnosti. Ovo podvlačim – za proveru izuzetnih sklonosti i sposobnosti.

Podatak o nacionalnoj pripadnosti za one učenike koji se izjasne, osnovne škole dostavljaju Ministarstvu prosvete u postupku upisa učenika u srednje škole. I da razjasnimo, radi naših roditelja, to je radi postizanja pune ravnopravnosti u sticanju znanja svih naših učenika.

Podatak o individualnom obrazovnom planu osnovne škole dostavlja se Ministarstvu prosvete u postupku upisa učenika u srednje škole. Molim vas, to je radi toga kako bi se omogućilo školovanje učenika u srednjoj školi u skladu sa njihovim sposobnostima i mogućnostima.

Nije tačno da ovaj plan nije dobar, on je izuzetan. Ovo je individualni pristup i prvi put po vertikali imamo, da tako kažem, od predškolskih ustanova do visokog obrazovanja.

Isto tako, izvršiće se usklađivanje ovog zakona sa Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti. Izmene su neophodne i radi usklađivanja Zakona o srednjem obrazovanju i vaspitanju sa odredbama Zakona sa osnovama sistema vaspitanja i obrazovanja.

Poštovani narodni poslanici, dozvolite da kažem da se ipak ovaj zakon neće moći tako realizovati bez nastavnika. Oni su ključ rešenja. Naši nastavnici, koji su heroji bili u ovim uslovima, i učenici i nastavnici i roditelji, oni su ključ problema, ali nastavnik mora u prvom redu da voli svoj posao, mora da voli učenike, mora sarađivati i sa učenicima i sa roditeljima i sa društvenom sredinom, a i sa vlastima u lokalnoj zajednici.

Uspešnost vaspitanja i obrazovanja zavisi od pedagoške spreme nastavnika, podvlačim – pedagoškoj spremi, jer onaj ko ne voli posao, ko nije pravi pedagog, neće uspeti. Nažalost, danas zaista nemamo jedan deo pedagoški obrazovanih nastavnika.

Samo ću da citiram najvećeg švajcarskog pedagoga Pestalocija koji je rekao – oduševljenje što ću moći da pokrenem svoje ruke dalo mi je toliko snage da se mogu popeti na najviše Alpe, samo da mogu započeti. Misli na vaspitavanje dece. E, takvi nastavnici su nam danas potrebni, potrebniji nego ikada.

Dozvolite da kažem koliko je vaspitanje i obrazovanje važno za državu, najbolje je pokazao Platon u svom delu „Država“, koji je rekao: „Država neće biti na štetu ako obućar nema pojma o svom zanatu, jedino će Atinjani biti loše obuveni, ali ako učitelj bude rđavo vaspitavao decu, buduće generacije biće neznalice“.

Na kraju, dozvolite da citiram ruskog pedagoga Bjelinskog, koji je rekao: „Da se deset puta rodim, deset bih puta uzeo učiteljski poziv, jer nema plemenitijeg poziva nego što je učiteljski.“

Na kraju, o ovom zakonu, poštovani narodni poslanici, poštovana potpredsednice Narodne skupštine, nije lako biti učitelj, ja pod učiteljem podrazumevam do univerzitetskih profesora, jer naučiti dete broj, složiti slova u reč, čitati ih, pisati ih, brisati, razumeti, znati, samo je mali deo onoga što učitelj zaista jeste. Namerno ne kažem ono što učitelj radi, jer biti učitelj nije posao. Biti učitelj je voleti. Biti učitelj je osećati, biti učitelj je umeti, biti učitelj je jednostavno biti.

Da ne bismo ovaj drugi zakon zanemarili, kako reče gospodin Pastor, ja ću sad nešto reći i o Predlogu zakona o obnovi kulturno-istorijskog nasleđa i podsticaja razvoja Sremskih Karlovaca.

Odmah da kažem da ga je uputila, kao što je i rečeno Skupština AP Vojvodine i njen predsednik gospodin Pastor na predlog Pokrajinske vlade, gospodina Mirovića na čemu im, zaista zahvaljujemo.

Mi ćemo ovim zakonom regulisati osnove za obnovu kulturno-istorijskog nasleđa i podsticaja razvoja Sremskih Karlovaca, jer je do donošenja prethodnog zakona prošlo 30 godina.

Pitaju građani i danas ispred Skupštine zašto ovaj zakon. Dozvolite da kažem zašto i da mu posvetimo zaista malo više vremena. Zato što su Sremski Karlovci jedinstveno kulturno nasleđe, jedno od jedinstvenih kulturnih nasleđa u čitavoj našoj državi, zato što je obaveza i dužnost svih generacija da pamte da je u Sremskim Karlovcima sklopljen 1699. godine Karlovački mir, mestu gde se krojila sudbina Evrope, a da ne kažem i uticaj na svetsku istoriju u to vreme.

Zato Sremski Karlovci, što je 1734. godine održana prva pozorišna predstava, zato što je 1743. godine u Sremskim Karlovcima osnovana prva slikarska, ili kako reče gospodin Mirović juče na Odboru, crtačka odnosno slikarska škola. Zato što je 1752. godine, u Sremskim Karlovcima otvorena prva i danas najstarija biblioteka u Srbiji, zato što je 1758. godine u Sremskim Karlovcima osnovana jedna od privih štamparija i bakrorezačkih radionica. Zato što je 1792. godine u Sremskim Karlovcima osnovana Prva srpska gimnazija o kojoj je govorio gospodin Balint danas. Zato što je 1848. godine, upravo u Sremskim Karlovcima proglašena Srpska Vojvodina. Zato što je 1901. godine doktor Laza Popović instalirao jedan od prvih rengena na Balkanu. Zato što su se 1920. godine, upravo u Sremskim Karlovcima ujedinile crkve i uspostavila Srpska patrijaršija. Zato što je upravo prošlo, dame i gospodo 18 vekova da se na obroncima Sremskih Karlovaca uzgaja vinova loza i prvo i najbolje vino na ovim našim prostorima i zato što su u Sremskim Karlovcima živeli i školovali se jedni od najvećih imena naše istorije ili prošlosti, kako hoćete, ja ću spomenuti ipak nekoliko od njih: Vuk Stefanović Karadžić, Branko Radičević, Sima Milutinović Sarajlija, Patrijarh Josif Frajarčić, Laza Terečki, Jovan Sterija Popović, Đorđe Natošević, vojvoda Stefan Šupljikac, akademik Dejan Medaković, Borislav Mihajlović Mihiz i mnogi drugi kojima smo ostali dužni da očuvamo i predamo u nasleđe mlađim generacijama naše zlatno nasleđe, Sremski Karlovci su zlatno nasleđe, i kako reče gospodin Pastor, ne samo Sremskim Karlovci, nego mnogi gradovi u Vojvodini i Srbiji u celini.

Ovo je primer kako ćemo raditi u budućnosti svako kulturno i istorijsko nasleđe u Vojvodini i Srbiji u celini. Poštujući našu istoriju, ali smo još više dužni, dame i gospodo, našoj budućnosti, za koju smo mi, dame i gospodo, odgovorni.

Danas ove generacije, bićemo dostojni naših predaka, a na ponos naših potomaka, baš zbog ovakvih stvari.

Sredstva će biti obezbeđena za realizaciju ovog zakona iz budžeta Republike Srbije, AP Vojvodine, lokalne samouprave i, naglašavam, sredstvima Evropske unije i drugih međunarodnih fondova, donacija i drugih sredstava.

Posebno je važno da znamo da država Srbija ulaže ogromne napore, kako reče i gospodin Mirović u uvodnom delu, u rekonstrukciju pruge i izgradnje Fruškogorskog koridora.

Sve je ovo važno za potpuni privredni, turistički i kulturni razvoj opštine Sremski Karlovci, Novog Sada i Vojvodine u celini. Verujte mi na reč, Vojvodine u celini, kada se ovo sve napravi.

Sve je to sastavni deo modernizacije Republike Srbije, koju sprovodi Vlada Republike Srbije, Narodna skupština Republike Srbije, najveći broj građana naše zemlje, a kako znate, motor ubrzane modernizacije Republike Srbije jeste naš predsednik Republike Aleksandar Vučić.

Pored ostalog, dozvolite da kažem, iako je gospodin Mirović rekao nekoliko reči, šta je do sada napravljeno. Izrađena je projektno-tehnička dokumentacija parternog uređenja Sremskih Karlovaca, izrada projekta tehničke dokumentacije za budući arhiv, kako reče gospodin Mirović, u objektu Svetosavkog doma, izrada idejnog projekta sanacije, konzervacije i adaptacije i rekonstrukcije objekta Osnovne škole „23. Oktobar“ u Sremskim Karlovcima, izrada dokumentacije za realizaciju obnove fasada, naglašavam, obnove fasada, u ulicama Mitropolita Stratimirovića, Patrijarha Rajačića, Trga Branka Radičevića, kao ste čuli, i katoličke crkve i ostalih naših kulturnih građevina.

Urađena je i sanacija i restauracija Patrijarškog dvora. Izrađena je tehnička dokumentacija za rekonstrukciju ulica Karlovačkih đaka, Karađorđeve i dela Preradovićeve ulice.

Predsednik pokrajinske Vlade, gospodin Igor Mirović, koji je danas ovde među nama, inicirao je sređivanje pristana u Sremskim Karlovcima do Petrovaradina. Sredstva su obezbeđena, kako smo i rekli, iz budžeta Republike Srbije, AP Vojvodine, lokalne samouprave, ali podvlačim još jednom, iz sredstava Evropske unije i drugih međunarodnih fondova.

Posebno je važno naglasiti da država Srbija ulaže ogromne napore na rekonstrukciju, kako rekoh, onih železnica.

Na kraju, poštovane dame i gospodo, nakon 30 godina, nažalost što ovo konstatujemo, vraćamo se, jer je toliko prošlo, na ideju akademika Dejana Medakovića, jednog od inicijatora tadašnjeg zakona 1992. godine, a u susret stogodišnjice obeležavanja njegovog rođenja. Upravo ovaj zakon treba sveobuhvatno u finansijskom, u tehničkom, ali i u organizacionom smislu da omogući stabilan institucionalan i finansijski okvir za održivi razvoj jedinstvenog kulturnog nasleđa Karlovaca.

Sve ovo je veoma važno za potpuni privredni, turistički i kulturni razvoj Sremskih Karlovaca.

Hvala predsedniku Skupštine AP Vojvodine, gospodinu Pastoru, hvala narodnim poslanicima Skupštine AP Vojvodine, hvala vladama, pokrajinskoj Vladi AP Vojvodine, na čelu sa gospodinom Mirovićem, Vladi Republike Srbije, na čelu sa Anom Brnabić, građanima Srbije, a hvala predsedniku Vučiću na modernizaciji naše otadžbine.

Ova obnova kulturno-istorijskog nasleđa u Sremskim Karlovcima, poštovane dame i gospodo, je za pamćenje, za pamćenje, za pamćenje. Živela Srbija.