Četrnaesta sednica Drugog redovnog zasedanja, 21.12.2021.

1. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

Četrnaesta sednica Drugog redovnog zasedanja

01 Broj 06-2/543-21

1. dan rada

21.12.2021

Beograd

Sednicu je otvorio: Ivica Dačić

Sednica je trajala od 10:20 do 18:00

OBRAĆANJA

...
Socijalistička partija Srbije

Ivica Dačić

Poslanička grupa Socijalistička partija Srbije | Predsedava
Poštovane dame i gospodo narodni poslanici, otvaram Četrnaestu sednicu Drugog redovnog zasedanja Narodne skupštine Republike Srbije u 2021. godini.
Na osnovu službene evidencije o prisutnosti narodnih poslanika, konstatujem da sednici prisustvuje 112 narodnih poslanika.
Podsećam vas da je članom 88. stav 5. Poslovnika predviđeno da kvorum za rad Narodne skupštine prilikom usvajanja zapisnika i utvrđivanja dnevnog reda postoji ako je na sednici prisutna većina od ukupnog broja narodnih poslanika.
Radi utvrđivanja broja narodnih poslanika prisutnih u sali, molim poslanike da ubace svoje kartice u poslaničke jedinice.
Zahvaljujem.
Konstatujem da je, primenom elektronskog sistema za glasanje, utvrđeno da je u sali prisutno 159 narodnih poslanika, odnosno da je prisutna većina od ukupnog broja narodnih poslanika i da postoje uslovi za rad Narodne skupštine, u smislu člana 88. stav 5. Poslovnika.
Da li neko od predsednika, odnosno ovlašćenih predstavnika poslaničkih grupa želi da zatraži obaveštenje ili objašnjenje u skladu sa članom 287. Poslovnika?
Reč ima Đorđe Milićević.
...
Socijalistička partija Srbije

Đorđe Milićević

Poslanička grupa Socijalistička partija Srbije
Zahvaljujem uvaženi predsedniče Narodne skupštine Republike Srbije, gospodine Dačiću.

Uvaženo predsedništvo, dame i gospodo narodni poslanici, juče se u Tirani desio jedan nezapamćen, rekao bih, diplomatski skandal, kada su na ulicama glavnog grada Albanije pristalice Beriše organizovale demonstracije, naravno, uz pomoć Kurtija, protiv regionalne inicijative „otvoreni Balkan“ i njenog lidera predsednika Srbije Aleksandra Vučića. Tom prilikom albanski ekstremisti su palili srpske zastave i planirali da napadnu kolonu službenih automobila kako bi sprečili održavanje ovog samita.

Srbija se dosledno zalaže za politiku mira i stabilnosti a svoje prijateljsko lice prema regionu pokazala je i onda kada je bilo najteže u vreme pandemije Kovid 19. Pandemija je još uvek istakla značaj ove inicijative koja treba regionu da omogući nesmetanu saradnju, region bez pasoša i granica, slobodan protok ljudi, roba, usluga i kapitala, čime bi se region ojačao, objedinilo tržište i Balkan učinio konkurentnijim i atraktivnijim prostorom pre svega za nove investicije.

Imajući u vidu da su sve ekonomije regiona bile pogođene i još uvek osećaju posledice prouzrokovane Kovidom, ova inicijativa je od nemerljivog značaja za oporavak privrednog regiona, odnosno privrede regiona, jer svakako bismo se zajedno brže oporavili.

Srbija ovu inicijativu vidi kao priliku da gledamo budućnost u prošlost i zato joj je istinski i posvećena. Dakle, tri države su odlučile da se ne okreću ka prošlosti, već da gledaju sadašnjost i budućnost i to pre svega u interesu svojih građana, u interesu svakog grada, u interesu svakog sela u kojem žive naši građani. Tu posvećenost utvrđuju i brojni do sada potpisani sporazumi sa Severnom Makedonijom i Albanijom.

Ovo što se juče desilo u Tirani neprihvatljivo je i nažalost pokazuje da bi se neki vrlo rado vratili u prošlost ma kakva da je bila. Očigledno je da nekome smeta ekonomski jaka i stabilna Srbija, Srbija koja je danas nesporni faktor stabilnosti u regionu i lider pre svega po privrednom rastu u regionu. Srbija se uvek zalagala i uvek će se zalagati za politiku mira i saradnje, a ne za politiku sukoba.

Možda se od albanskih ekstremista ovo i moglo očekivati, ali se slična situacija dogodila i 2019. godine na samom početku uspostavljanja „otvorenog Balkana“, ali ono što zaista brine jeste potpuni izostanak reakcije međunarodne zajednice koja bi trebalo da održava regionalne integracije i napredak Zapadnog Balkana na tom putu.

Zar Evropi nije do regionalnog razvoja i bržih evropskih integracija? Ova inicijativa upravo ima za cilj da podigne sve kapaciteta našeg regiona.

Sa druge strane, Brisel je taj koji svakog dana ispostavlja različite zahteve Srbiji i u pogledu evropskih integracija i u pogledu odnosa Beograda i Prištine, a sada ćuti, ne oglašava se iako je u pitanju nezapamćen diplomatski presedan. Ne želim ni da zamislim kako bi se, recimo, Brisel i čitav zapad, pa i SAD obzirom da se daleko brže i više uključuju kada je reč o Zapadnom Balkanu, naročito proteklih dana i proteklih meseci, ne mogu ni da zamislim kako bi oni reagovali kada bi se ovako nešto desilo u Beogradu.

Nažalost, ponovo smo svedoci tih dvostrukih aršina i dvostrukih standarda kada je reč o međunarodnoj zajednici.

Osuđujući pre svega jučerašnji skandal u ime Poslaničke grupe SPS i pokušaj napada na predsednika Vučića želim da postavim pitanje Ministarstvu spoljnih poslova i Vladi Republike Srbije – kakav će stav zauzeti Ministarstvo spoljnih poslova i Vlada Republike Srbije nakon jučerašnjeg skandaloznog diplomatskog incidenta u Tirani, pokušaja da se Srbija unizi pred svetom paljenjem srpskih zastava i demonstracijama protiv Srbije? Zahvaljujem.
...
Socijalistička partija Srbije

Ivica Dačić

Poslanička grupa Socijalistička partija Srbije | Predsedava
Hvala.
Reč ima Amela Lukač Zoranić.

Amela Lukač Zoranić

Poslanička grupa Stranka pravde i pomirenja SPP – Ujedinjena seljačka stranka USS
Zahvaljujem.

Poštovani predsedniče Narodne skupštine, uvaženo rukovodstvo, poštovane koleginice i kolege narodni poslanici, poštovani građani Republike Srbije, ja ću danas iskoristiti svoje pravo i postaviti nekoliko pitanja na koja očekujem da ću u skorijem roku dobiti odgovore.

Prvo pitanje se odnosi na poštovanje Zakona o javnim preduzećima, koji je objavljen u „Službenom glasniku Republike Srbije“ iz 2016. godine i naravno sa izmenama i dopunama iz 2019. godine. Konkretno, tiče se člana 52. koji reguliše pitanje vršioca dužnosti u javnim preduzećima.

Naime, zakonom je predviđeno da vršilac dužnosti direktora može se imenovati do imenovanja direktora javnog preduzeća po sprovedenom javnom konkursu, ali takođe je navedeno da period obavljanja funkcije vršioca dužnosti direktora ne može biti duži od jedne godine. Takođe, navedeno je u narednom stavu da isto lice ne može biti dva puta imenovano za vršioca dužnosti direktora.

Ono što mi imamo na terenu jeste upravo kršenje ovog zakona iz prostog razloga što u određenim gradovima, konkretno u ovom slučaju u gradu Novom Pazaru, a pretpostavljam da je takva situacija i u drugim gradovima i opštinama u našoj državi, dešava se sledeće – da je jedno te isto lice imenovano za vršioca dužnosti ne samo jednu godinu, već četiri godine uzastopce isto lice biva imenovano za vršioca dužnosti prvo u Javnom preduzeću „Parking servis“, a onda nakon toga sada već drugu godinu za redom u Javnom preduzeću „Gradska čistoća“ i to nije jedinstven primer.

Konkretno, sa druge strane, imamo i takođe v.d. direktora Zavoda za urbanizam grada Novog Pazara, Zavoda za urbanizam, kao što rekoh, Javnog preduzeća „Gradska čistoća“ i Javnog preduzeća „Parking servis“. Konkretno, u statutima ovih javnih preduzeća krši se i sama odredba statuta, krši se, kao što rekoh, i odredba zakona. Zaista očekujem od nadležnog ministarstva da će pokrenuti inicijativu i istražiti ove navode koje ja sada iznosim i samim tim doneti odluku o obustavljanju konkursa, odnosno odluku da se ova lica, poništiti odluku Skupštine grada Novog Pazara, konkretno, koja je juče na svojoj sednici izabrala ova lica na mesto vršioca dužnosti u javnim preduzećima, na mestu direktora.

Drugo pitanje se odnosi direktno na ministarku trgovine, turizma i telekomunikacija, gospođu Tatjanu Matić, koja je u ime resornog ministarstva pohvalila efikasnost lokalne samouprave u gradu Novom Pazaru. Navela je da u realizaciji postojećih projekata je navela strategijski i strateški važne projekte koji će biti prepoznatljivi kada je u pitanju grad Novi Pazar, pogotovo da će oni pospešiti turističku ponudu grada Novom Pazara i učiniti ga još atraktivnijim u budućem periodu.

Tada je ministarka izjavila sledeće – prvenstveno na ulaganje mislimo kada govorimo o „Bezistanu“, „Staroj Čaršiji“, koja bi trebala da bude predmet rekonstrukcije. Kaže da je jedna od ključnih prednosti na Novog Pazara je sportski omladinski turizam.

Ja konkretno postavljam pitanje gospođi ministarki – da li je ona videla severni deo bastiona, bedema u Novom Pazaru koji je već počeo da se urušava i koji je opasan za prolaznike grada Novog Pazara, za sve one koji se kreću tim delom čaršije? Pored toga bih postavila pitanje – u kojim strateškim dokumentima navedena realizacija ovih projekata, obzirom da će i Vlada učestvovati u samoj realizaciji, želela bih da znam kada se planira realizacija, u kojim strateškim dokumentima je navedena?

Kada je u pitanju grad Novi Pazar budžetom za 2022. godine oni nisu odvojili niti jedan dinara sredstava za ovu vrstu kapitalne investicije, niti je navode kao jednu od kapitalnih investicija kojima bi trebalo posvetiti pažnju u narednom periodu.

Poslednje pitanje odnosi se na kabinet premijerke. Naime, premijerka je u poslednjih nekoliko godina posvetila posebnu pažnju jugu Srbije. Tu su navedene sistemske promene u poljoprivredi, kao i podrška domaćem biznisu. Rezultat toga jeste prva kuća meda, gde je Savez pčelarskih organizacija Srbije otpočeo projekat uz podršku kabineta premijerke i 2018. krenuli su u jedan vrlo interesantan poslovni poduhvat. Naime, uspeli su da sada već investiraju i izvoze med, domaći proizvod, koji je vrlo produktivan za opštinu Raču i za sve pčelare u tom okrugu. Taj projekat je potpomognut sredstvima Vlade u vrednosti od 50 miliona dinara.

Moje pitanje bi glasilo – da li Vlad planira ulaganje u Sandžak, konkretno, da li je realizacija projekata od koristi malim ljudima, odnosno zajednicama na mikro planu već naveden u nekim strateškim dokumentima, obzirom da nam je poznato da u Novom Pazaru i u drugim opštinama Sjenice, Prijepolje, Priboj, Nova Varoš, Tutin, postoji jako veliki broj malih preduzetnika, odnosno mala radinost koja je veoma razvijena? Samim tim ukoliko bi imali mogućnosti da ovakve ili slične projekte realizujemo u tom delu Srbije, zaista bi se povećao i broj uposlenih ljudi, odnosno stopa nezaposlenosti bi se smanjila, a samim tim i produktivnost celog kraja i naše države bi bila bolja. Zahvaljujem.
...
Socijalistička partija Srbije

Ivica Dačić

Poslanička grupa Socijalistička partija Srbije | Predsedava
Hvala.

Da li se neko još javlja za reč, pošto nema više nikoga u sistemu?
Ljubiša Stojmirović. Izvolite.
...
Srpska napredna stranka

Ljubiša Stojmirović

Poslanička grupa "Aleksandar Vučić - Za našu decu"
Poštovane koleginice i kolege, samo slep čovek ili neko ko je ne dobronameran ne primećuje i ne vidi da se na Srbiju već duži vremenski period vrši pritisak da se Srbija mane svoje istorije, da zaboravi svoju prošlost, da dozvoli nekim belosvetskim alama da joj oni pišu istoriju i da oni prikazuju kako je bilo i šta je bilo.

Zbog toga imamo danas i te muke i oko Račka i oko Srebrenice, gde ti zločinci pokušavaju da opravdaju svoje zločine, zločine koje su naneli srpskom narodu bombardovanjem 1999. godine i da prekroje istoriju i da ispadne da je žrtva, u stvari zločinac, a da je zločinac pozitivan.

Ako neko sebi dozvoli luksuz da vaspitanje i obrazovanje prepusti strancima on je svesno uništio i svoju istoriju i svoju prošlost, na žalost u jednom kratkom vremenskom periodu uništiće i svoju državu.

Mi imamo jedan zavod, Zavod za udžbenike koji tavori, koji je trenutno na kolenima i koji je u veoma teškoj situaciji. Prepustili smo tržište udžbenika strancima i oni vaspitavaju našu decu. Nije čudo zašto u knjigama imamo jedan događaj iz naše istorije gde se kaže – da su janjičari bili pozitivni, da je to bilo veoma dobro i zdravo za naše naraštaje, da je to njima, u stvari bila neka specijalizacija u inostranstvu.

To je nešto što ne smemo da dozvolimo. Zato ja postavljam pitanje Vladi Republike Srbije – šta je sa Zakonom o udžbenicima? Obaveza i Vlade i države i svih nas je da pružimo ruku tom Zavodu, da Zavodu omogućimo da radi posao koji je veoma dobro i kvalitetno radio u prethodnim decenijama, da se izaberu autori koji će biti čestiti, pošteni, moralni, iznad svega koji će biti patriote i da piše onako kako je bilo i kako treba, a ne da se prepusti to nečastivim pojedincima koji su spremni da za hrpu para izdaju i svoju državu, da okaljaju sebi obraz i da pišu kojekakve gluposti.

Mislim i verujem da će Vlada veoma brzo staviti u proceduru taj Zakon o udžbenicima i da ćemo svi mi pomoći tom Zavodu da stane na noge da bude sila kakva je nekada bila. Samo da vas podsetim, taj Zavod je davao 50% svoje dobiti u budžet. O Zavodu toliko.

Sada ću jedno pitanje za predsednika Skupštine. Predsedniče, vi ovde slovite u Skupštini među zaposlenima za jednog od lidera, odnosno imate najviše poverenja od njih. Ovde u Skupštini imate nameštenike, njih stotinak koji se interesuju zašto im se ne uplaćuje taj njihov dodatak i zašto je taj dodatak za njih mnogo manji nego u Skupštini grada? Iako je budžetom planirano da im se ta sredstva redovno uplaćuju, oni kažu da im se to ne plaća.

Pitanje za ministra poljoprivrede. Sada je bio Sv. Nikola i mnoge domaćice, naše majke, babe, tetke, supruge su kukale i žalile se em na skupoću, em im je bila velika muka, nema onog dobrog srpskog pasulja od koga se pravi prebranac, nema dobrog belog i crnog luka, nema šargarepe. Da li je moguće da ćemo mi zbilja prepustiti ovo naše tržište uvoznom lobiju gde ćemo kupovati proizvode koji su daleko od kvaliteta onih koji su se proizvodili kod nas?

Još jedno pitanje. Građani Mirijeva apeluju na stručnjake u saobraćaju da se manu onog zoniranja po kome su u gradskom prevozu dve zone u Mirijevu. Smatraju da je Mirijevo jedinstveno i da je na desetak minuta od centra grada i da bi red bio da to bude jedna zona.

Na kraju, poštovane koleginice i kolege, ako strancima prepustimo vaspitanje i obrazovanje, ako „Rio Tinto“ proguta Jadar, ako uništavamo seljaka i poljoprivredu, ako pustimo belosvetske ale da riju i rovare po Srbiji, ako uništavamo šume i reke, vode i rude smo već prodali, šta ostaje onda od ove divne i lepe Srbije? šta ostavljamo pokoljenjima? Zato braćo i sestre, prst na čelo, razmislite dok još nije kasno. Hvala lepo.
...
Socijalistička partija Srbije

Ivica Dačić

Poslanička grupa Socijalistička partija Srbije | Predsedava
Pošto se više niko od predsednika, odnosno ovlašćenih predstavnika poslaničkih grupa ne javlja za reč, nastavljamo sa radom.
Dostavljeni su vam zapisnici Sedme, Osme, Devete i Desete sednice Drugog redovnog zasedanja Narodne skupštine u 2021. godini.
Pošto današnjoj sednici prisustvuje većina od ukupnog broja narodnih poslanika, konstatujem da postoji kvorum za usvajanje zapisnika sa navedenih sednica.
Obaveštavam vas da je proverom u službi za poslove Odbora za administrativno-budžetska i mandatno-imunitetska pitanja utvrđeno da tom odboru niko od narodnih poslanika nije dostavio u pisanom obliku primedbe na navedene zapisnike.
Prelazimo na odlučivanje.
Stavljam na glasanje zapisnik Sedme sednice Drugog redovnog zasedanja Narodne skupštine Republike Srbije u 2021. godini, održane 23, 24. i 26. novembra.
Molim poslanike da pritisnu odgovarajući taster.
Zaustavljam glasanje: ukupno - 177, za - 167, nije glasalo - deset narodnih poslanika.
Konstatujem da je Narodna skupština većinom glasova usvojila Zapisnik Sedme sednice Drugog redovnog zasedanja u 2021. godini.
Stavljam na glasanje zapisnik Osme sednice Drugog redovnog zasedanja Narodne skupštine Republike Srbije u 2021. godini, održane 25. novembra.
Molim poslanike da pritisnu odgovarajući taster.
Zaustavljam glasanje: ukupno - 177, za - 168, nije glasalo - devet narodnih poslanika.
Konstatujem da je Narodna skupština većinom glasova usvojila Zapisnik Osme sednice Drugog redovnog zasedanja u 2021. godini.
Stavljam na glasanje zapisnik Devete sednice Drugog redovnog zasedanja Narodne skupštine Republike Srbije u 2021. godini, održane 2. decembra.
Molim poslanike da pritisnu odgovarajući taster.
Zaustavljam glasanje: ukupno - 178, za - 170, nije glasalo - osam narodnih poslanika.
Konstatujem da je Narodna skupština većinom glasova usvojila Zapisnik Devete sednice Drugog redovnog zasedanja u 2021. godini.
Stavljam na glasanje zapisnik Desete sednice Drugog redovnog zasedanja Narodne skupštine Republike Srbije u 2021. godini, održane 29. novembra.
Molim poslanike da pritisnu odgovarajući taster.
Zaustavljam glasanje: ukupno - 179, za - 171, nije glasalo - osam narodnih poslanika.
Konstatujem da je Narodna skupština većinom glasova usvojila Zapisnik Desete sednice Drugog redovnog zasedanja u 2021. godini.
U sazivu ove sednice koji vam je dostavljen, sadržan je Predlog dnevnog reda sednice.
Pre utvrđivanja dnevnog reda sednice, saglasno članu 92. stav 2. i članu 93. Poslovnika, potrebno je da Narodna skupština odluči o predlozima za stavljanje na dnevni red akata po hitnom postupku, predlozima za dopunu predloženog dnevnog reda i o predlogu za spajanje rasprave.
Odbor za kulturu i informisanje predložio je da se po hitnom postupku stavi na dnevni red lista kandidata za člana Saveta regulatornog tela za elektronske medije, koji je podneo Narodnoj skupštini 14. decembra.
Stavljam na glasanje ovaj predlog.
Molim poslanike da pritisnu odgovarajući taster.
Zaustavljam glasanje: ukupno - 179, za - 169, nije glasalo - 10 narodnih poslanika.
Konstatujem da je Narodna skupština većinom glasova prihvatila ovaj Predlog.
Vlada je predložila da se, po hitnom postupku, stavi na dnevni red Predlog zakona o izmeni Zakona o privremenom uređivanju načina naplate takse za javni medijski servis, koji je podnela Narodnoj skupštini 17. decembra 2021. godine.
Stavljam na glasanje ovaj predlog.
Molim poslanike da pritisnu odgovarajući taster.
Zaustavljam glasanje: ukupno - 179, za - 166, protiv - jedan, nije glasalo - 12 narodnih poslanika.
Konstatujem da je Narodna skupština većinom glasova prihvatila ovaj Predlog.
Vlada je predložila da se, po hitnom postupku, stavi na dnevni red Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o javnim medijskim servisima, koji je podnela Narodnoj skupštini 17. decembra 2021. godine.
Stavljam na glasanje ovaj predlog.
Molim poslanike da pritisnu odgovarajući taster.
Zaustavljam glasanje: ukupno - 179, za - 170, nije glasalo - devet narodnih poslanika.
Konstatujem da je Narodna skupština većinom glasova prihvatila ovaj Predlog.
Narodni poslanik Miodrag Linta, na osnovu člana 92. Poslovnika Narodne skupštine, predložio je da se dnevni red sednice dopuni tačkom - Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o izbeglicama, koji je podneo Narodnoj skupštini 23. marta 2021. godine.
Reč ima Miodrag Linta.
Izvolite.
...
Srpska napredna stranka

Miodrag Linta

Poslanička grupa "Aleksandar Vučić - Za našu decu"
Zahvaljujem.

Deveti put predlažem da se dnevni red sednice dopuni mojim Predlogom zakona o izmenama i dopunama Zakona o izbeglicama.

Podsećam da ja Vlada Republike Srbije 2012. godine započela realizaciju tzv. regionalnog stabilnog programa čiji je cilj bio da se u narednih pet godina, dakle do 2017. godine konačno na trajan i sveobuhvatan način reši pitanje stanovanja gotovo 20 hiljada prognanih Srba sa područja Hrvatske i Federacija BiH.

Nažalost, program se sprovodio i sprovodi se nedopustivo sporo, aljkavo, neažurno. Glavnu odgovornost snose državne institucije, Komesarijat za izbeglice i migracije i jedinica za upravljanje projektima.

Komesarijat za izbeglice i migracije izašao je nedavno sa skandaloznim saopštenjem da će do kraja 2022. godine biti rešeno svega nešto više od sedam hiljada prognanih porodica sa područja Hrvatske i Federacije BiH, što je apsolutno nedopustivo.

Dakle, više od 12 hiljada prognaničkih porodica sa područja Hrvatske i Federacije BiH ostalo bi i dalje u statusu podstanara ili bi ostali da žive u nezavršenim ili starim, trošnim stambenim objektima. Zbog toga tražim od Vlade Republike Srbije da nastavi regionalni stambeni program i da se ispuni obećanje dato najvećim žrtvama ratova na prostoru bivše Jugoslavije, a to su prognana lica, da konačno reše ključno pitanje integracije.

Dao sam punu podršku grupi prognanih Srba koji su podstanari, koji su realizovali akciju anketiranja u prethodnih mesec i po dana. Više od 8.400 prognaničkih porodica se prijavilo, odnosno popunilo anketni upitnik upravo apelujući na najviše državne organe da se nastavi regionalni stambeni program i da se konačno reši ovo važno humanitarno pitanje.

Pored toga, imamo niz drugih problema. Imamo nekoliko kategorija prognaničkih porodica koja i dalje nemaju pravo otkupa svojih stambenih jedinica koji su izgrađeni sredstvima međunarodnih organizacija ili EU ili pojedinih država.

To je 530 korisnika tzv. SIR programa, programa italijanske Vlade u sedam lokalnih samouprava koji punih 13 godina čekaju da dobiju pravo otkupa svojih stanova pod povoljnim uslovima.

Tu je takođe više od 50 prognaničkih porodica koji žive u stanovima koje iznajmljuje društvo za iznajmljivanje nekretnina "Dipos" koji su prethodnih 25, 30 godina isplatili desetine hiljada maraka, odnosno evra, i dalje nisu svoj na svome i apelujemo da se reši to pitanje i da te porodice dobiju pravo otkupa svojih stanova.

Takođe, imamo više od 500 prognaničkih porodica koji žive u stanovima koji su dobili kroz tzv. program socijalnog stanovanja i socijalnog stanovanja o zaštitnim uslovima, za njih takođe apelujem i tražim da Vlada donese odluku da dobiju pravo otkupa svojih stanova i da konačno postanu vlasnici tih stanova, a ne i da dalje budu podstanari.

Dakle, problema ima mnogo. Ono što posebno želim da istaknem zbog građana Srbije, da ne bi bilo nikakve zabune, to nisu sredstva iz budžeta Srbije, to su donatorska sredstva, sredstva koja u najvećoj meri daje EU, međunarodne organizacije i jedan značajan broj država. Dakle, zaista je velika šteta, bila bi velika šteta i tragedija da se ne reši preostalih više od 12 hiljada prognaničkih porodica sa područja Hrvatske i Federacije BiH, da se reši njihovo stambeno pitanje i da se reši ključno pitanje integracije.

Iz tog razloga predlažem da se dnevni red današnje sednice dopuni mojim Predlogom zakona o izmenama i dopunama Zakona o izbeglicama. Hvala.
...
Socijalistička partija Srbije

Ivica Dačić

Poslanička grupa Socijalistička partija Srbije | Predsedava
Hvala.
Stavljam na glasanje ovaj predlog.
Molim poslanike da pritisnu odgovarajući taster.
Zaustavljam glasanje: ukupno - 175, za - osam, nije glasalo - 167 narodnih poslanika.
Konstatujem da je Narodna skupština nije prihvatila ovaj Predlog.
Narodni poslanik Miodrag Linta, na osnovu člana 92. Poslovnika, predložio je da se dnevni red sednice dopuni tačkom – Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o pravima boraca, vojnih invalida, civilnih invalida rata i članova njihovih porodica, koji je podneo Narodnoj skupštini 12. maja.
Reč ima narodni poslanik Miodrag Linta.
Izvolite, imate tri minuta.
...
Srpska napredna stranka

Miodrag Linta

Poslanička grupa "Aleksandar Vučić - Za našu decu"
Hvala.

Šesti put predlažem da se dnevni red sednice dopuni mojim predlogom zakona o izmenama i dopunama Zakona o pravima boraca, vojnih invalida, civilnih invalida rata i članova njihovih porodica.

Glavni razlog zbog čega predlažem ove izmene i dopune jeste činjenica što smatram da je došlo krajnje vreme da se na jedna sveobuhvatan, pravičan i trajan način reši pitanje krajiških boraca koji su diskriminisani postojećim zakonom.

Dakle, postojećim zakonskim odredbama krajiški borci su priznati samo do 27. aprila 1992. godine, što je apsolutno neprihvatljivo i predstavlja brutalnu diskriminaciju. Krajiški borci su ogorčeni, razočarani, nezadovoljni, osećaju se obespravljeno, osećaju se poniženo i osećaju se uvređeno.

Pripadnici vojske i policije Republike Srpske Krajine su se časno, hrabro borili za očuvanje suvereniteta i integriteta tadašnje države Jugoslavije i za slobodu svoga naroda od proustaškog režima Franje Tuđmana čiji je cilj bio stvaranje etnički čiste Hrvatske države.

Posebno skandalozna činjenica jeste da čak i ovaj period do 27. aprila 1992. godine ne priznaje se od strane Ministarstva odbrane. Naime, kada krajiški borci podnesu u centre Ministarstva odbrane da im se makar prizna ovaj period do 27. aprila 1992. godine, oni dobijaju negativna rešenja sa skandaloznim obrazloženjem da teritorijalna odbrana SAO Krajine, SAO zapadna Slavonija, SAO Slavonija, Baranja, zapadni Srem i Republika Srpska Krajina nisu bili deo oružanih snaga SFRJ. To je apsolutno neprihvatljivo.

Imamo, s druge strane, činjenicu, kada su mobilisani borci od strane TO Knjaževca, Subotice, Beograda, Sombora, Rume, njima se priznaje ratni staž, a borci koji su mobilisani od strane krajiških organa njima se ne priznaje ovaj ratni staž.

Dakle, ispada da Pravilnik Ministarstva odbrane ima jaču pravnu snagu od zakona, što je apsolutno neprihvatljivo. Tu insistiramo da ministar odbrane konačno reši to pitanje i da se makar ovaj, za sada ovaj period koji je priznat zakonom, dakle do 27. aprila 1992. godine, konačno prizna u praksi.

Svojim predlogom zakona, pre svega, tražim da se svim pripadnicima vojske i policije Republike Srpske Krajine prizna ratni staž za čitavo vreme rata u dvostrukom trajanju. Kako je moguće da je ratni staž priznat krajiškim oficirima i podoficirima? Postavlja se pitanje – s kim su oni komandovali kad je njima priznat ratni staž, a njihovim borcima nije?

Takođe, svojim predlogom zakona tražim da se reši pitanje diskriminacije vezano za kategorizaciju, jer ispada da jedan dan ratovanja na Kosovu i Metohiji vredi tri dana ratovanja na području Republike Srpske Krajine.

Takođe, tražim da se otvori novi rok za priznavanje svojstva ratnog vojnog invalida na osnovu ranjavanja, na osnovu postraumatskog stresnog poremećaja i drugih bolesti.

Takođe, tražim da se prizna svojstvo civilnog invalida rata za najmanje 12 civilnih invalida rata sa područja Republike Srpske krajine, da se konačno priznaju originalni pismeni dokazi sa područja SAO Krajine, sa područja Republike Srpske Krajine, dakle vojna knjižica i svi drugi originalni dokumenti, u slučaju da krajiški borci nemaju ta dokumenta, a znamo da smo imali zločinačke akcije „Bljesak“, „Oluja“ i mnoge druge, da se prizna institut dva kvalifikovana svedoka.

Znači, suština čitave priče jeste da se konačno pripadnici vojske i policije Republike Srpske Krajine izjednače u pravima sa svim ostalim srpskim borcima. Dakle, to je temelj i suština čitave moje inicijative. Neprihvatljivo je da je deo srpskih boraca diskriminisan u odnosu na druge borce, na pripadnike JNA i na pripadnike Vojske Jugoslavije. Hvala.