Treća sednica Drugog redovnog zasedanja , 05.12.2022.

1. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

Treća sednica Drugog redovnog zasedanja

01 Broj 06-2/192-22

1. dan rada

05.12.2022

Beograd

Sednicu je otvorio: Vladimir Orlić

Sednica je trajala od 11:25 do 21:35

  • ZAKONI

  • Odluka o izboru sudija koji se prvi put biraju na sudijsku funkciju
  • Odluka o izboru predsednika sudova
  • Odluka o izboru viceguvernera Narodne banke Srbije
  • Odluka o razrešenju funkcije predsednika Osnovnog suda u Bečeju
  • Odluka o izboru predsednika sudova
  • Odluka o izboru sudija koji se prvi put biraju na sudijsku funkciju
  • Odluka o izmenama odluke o izboru članova i zamenika članova odbora Narodne skupštine Republike Srbije
  • Odluka o izboru sudija koji se prvi put biraju na sudijsku funkciju
  • Zakon o budžetu Republike Srbije za 2023. godinu
  • Zakon o izmenama i dopunama Zakona o fiskalizaciji
  • Zakon o izmenama i dopunama Zakona o elektronskom fakturisanju
  • Zakon o potvrđivanju Ugovora između Vlade Republike Srbije i Vlade Mađarske o prijateljskim odnosima i saradnji u oblasti strateškog partnerstva
  • Zakon o izmenama i dopunama Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje
  • Zakon o potvrđivanju Okvirnog protokola o finansijskoj i tehničkoj saradnji između Vlade Republike Srbije i Vlade Kraljevine Španije u oblasti infrastrukturnih projekata
  • Zakon o izmenama i dopunama Zakona o porezima na imovinu
  • Zakon o zaduživanju Republike Srbije kod NLB Komercijalne banke AD Beograd za potrebe finansiranja Projekta izgradnje državnog puta IB reda, deonica brze saobraćajnice: auto-put E-75 Beograd - Niš (petlja "Požarevac") - Požarevac (obilaznica) - Veliko Gra
  • Zakon o izmenama i dopunama Zakona o porezu na dodatu vrednost
  • Zakon o izmenama i dopuni Zakona o rokovima izmirenja novčanih obaveza u komercijalnim transakcijama
  • Zakon o izmenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak građana
  • Zakon o izmenama i dopunama Zakona o republičkim administrativnim taksama
  • Zakon o izmenama i dopunama Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji
  • Zakon o izmeni Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju
  • Zakon o izmenama i dopuni Carinskog zakona
  • Zakon o izmenama i dopunama Zakona o budžetskom sistemu
  • Zakon o završnom računu budžeta Republike Srbije za 2021. godinu
  • Odluka o davanju saglasnosti na Odluku o izmenama i dopunama Finansijskog plana Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje za 2022. godinu
  • Odluka o davanju saglasnosti na Odluku o izmenama Finansijskog plana Fonda za socijalno osiguranje vojnih osiguranika za 2022. godinu
  • Odluka o davanju saglasnosti na Odluku o izmenama Finansijskog plana Nacionalne službe za zapošljavanje za 2022. godinu
  • Zakon o potvrđivanju Sporazuma o zajmu (Projekat čiste energije i energetske efikasnisti za građane) između Republike Srbije i Međunarodne banke za obnovu i razvoj
  • Zakon o potvrđivanju Okvirnog sporazuma o finansijskom partnerstvu između Republike Srbije koju zastupa Vlada Republike Srbije i Evropske komisije o pravilima za sprovođenje finansijske pomoći Evropske unije Republici Srbiji u okviru instrumenta
  • Odluka o izboru sudija koji se prvi put biraju na sudijsku funkciju
  • Odluka o izboru sudija koji se prvi put biraju na sudijsku funkciju
  • Odluka o izboru predsednika suda
  • Odluka o izmenama Odluke o izboru članova i zamenika članova odbora Narodne skupštine Republike Srbije
  • Odluka o davanju saglasnosti na Finansijski plan Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje za 2023. godinu
  • Odluka o davanju saglasnosti na Finansijski plan Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje za 2023. godinu
  • Odluka o davanju saglasnosti na Finansijski plan Fonda za socijalno osiguranje vojnih osiguranika za 2023. godinu
  • Odluka o davanju saglasnosti na Finansijski plan Nacionalne službe za zapošljavanje za 2023. godinu
  • Odluka o izmenama Odluke o sastavu parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje
  • OBRAĆANJA

    ...
    Stranka slobode i pravde

    Marinika Tepić

    PRAVAC EVROPA - SSP, PSG, PREOKRET, SLOGA
    Pošto ste mi malopre potpuno jasno uskratili pravo na repliku, reklamiram član 108. stav 1. da je vaša dužnost da se starate …

    (Predsednik: Upravo je bio član 108. upravo sada.)

    … o redu na sednici i na primenu Poslovnika, član 27.

    (Predsednik: Hoćete 27. slušam vas.)

    Apsolutno. Možete vi i više članova da prekršite istovremeno. Nažalost, to vrlo često činite.

    (Predsednik: Samo vi to treba uvek precizno da kažete.)

    Pošto nama uskraćujte šta ćemo da govorimo, ja vam predlažem sledeće predsedniče, pošto se ne primenjuje ovaj Poslovnik sa vaše strane kako treba. Primećujemo svi i da se predsednica Vlade jako umorila, pošto se ponavlja, diskusija je apsolutno nekonstruktivna, mi slušamo potpuno iste rečenice koje nemaju veze sa raspravom u odnosu na prethodnu sednicu na kojoj je branila propise, već se vrti u krug, zamor je. Ja vam preporučujem u najboljoj nameri da sačuvate i njeno zdravlje i svačije zdravlje ovde i mentalno zdravlje, da odredite pauzu sada i da možemo da razgovaramo kako treba.
    ...
    Srpska napredna stranka

    Vladimir Orlić

    ALEKSANDAR VUČIĆ – ZAJEDNO MOŽEMO SVE | Predsedava
    Dobro gospođo Tepić.
    Pošto je ovo bilo repliciranje ovo ćemo voditi kao vreme vaše poslaničke grupe.
    Jel treba da se izjasnimo?
    (Marinika Tepić: Za ovo da.)
    Treba da se izjasnimo. Dobro.
    Samo da znate, neko ko bi bio takav kakvim vi nas predstavljate za ovo bi uradio više od oduzimanja vremena poslaničke grupe, jer ste zaslužili mnogo više. Ali, kao i vaša podrška današnjim uvredama izrečenim na račun Ane Brnabić, sve to govori o drugim ljudima, pre svega o onima koji određeno ponašanje pokažu.
    Dejan Radenković čeka na reč dugo. Izvolite.
    ...
    Socijalistička partija Srbije

    Dejan Radenković

    IVICA DAČIĆ - Socijalistička partija Srbije (SPS)
    Hvala, predsedniče.

    Uvažena predsednice Vlade, uvažene koleginice i kolege narodni poslanici, narodne poslanice, ministre finansija, guvernerko Narodne banke Srbije, pozdravio bih i sve ministre koji su sada prisutni u sali, naravno i građane koji nas prate, u ime poslaničke grupe Socijalističke partije Srbije ja ću se u ovom zajedničkom jedinstvenom pretresu fokusirati na Predlog zakona o budžetu. Mogu da kažem da, eto, nakon samo skoro mesec dana, imamo još jednu raspravu o budžetu, a ovaj put onu koja se odnosi na budžet za narednu godinu.

    Prošli smo godinu koja umesto da bude godina potpunog oporavka, nakon dve u svetu krizne godine, koje smo mi mnogo bolje prebrodili od većeg dela Evrope, postala je godina do sada neviđenih izazova, teških politika, teških ucena i može se reći uspešne borbe Srbije da ostane suverena država, koliko to relativno mala zemlja može sebi da priušti.

    Godinu 2022. završavamo u izvesnoj meri ranjeni najrazličitijim faktorima koji nisu naša zasluga, a pomenuo bih samo nekoliko. Pod jedan, kolaps lanaca snabdevanja u svetu kao rezultat kineske politike borbe protiv Kovida, koja nažalost i dalje nije promenjena. Pod dva, kolaps lanaca snabdevanja sa Ruskom Federacijom, osim onih lanaca gde su evropske zemlje zavisne u većoj ili manjoj meri od Rusije. Pod tri, rastuće cene energenata i većine strateških sirovina koje su tokom leta beležile nivoe koji su bili nezamislivi. Danas su ove cene više ili slične onima pre rata Rusije i Ukrajine i smatram da su postale podnošljivije.

    Pod četiri, galopirajuća inflacija u svetu kao rezultat masovnog štampanja novca u SAD i u EU i naše užasavajuće dileme da li da povećamo i mi našu novčanu masu i pokrenemo inflaciju, ili da rizikujemo jačanje dinara u vreme krize i finansiranja kovid mera u potpunosti kroz državno zaduženje, a ne delimično kroz primarnu misiju. Pod pet, rastuće kamatne stope na svetskom tržištu koje čine refinansiranje duga znatno skupljim. Pod šest, napadi na našu spoljno političku poziciju, koja nam je do sada omogućavala da držimo Kosovo barem na jednoj niti u Srbiji i koja je sa izopštenjem Rusije iz Evrope postala izuzetno teška za objašnjenje, a kamo li za doslednu primenu.

    Toliko o ovim faktorima, a u daljem toku ću navesti da mogu da kažem da smo imali i krize i ranije, možda neke veće ili manje, ali način na koji se mi nosimo sa ove dve vezane krize koje imamo u proteklom periodu teško da može biti napadnut kao neadekvatan, uz naravno uvek izraženu spremnost sadašnje većine da sasluša i uvaži svaku ideju koja nam može olakšati ove izazove.

    Naravno, predaja za Srbiju nikada nije bila i neće biti opcija. Mi smo postavili temelje zemlje pobednika i nastavićemo da pobeđujemo, bez obzira koliko bilo teško spolja, odnosno koliko budemo trpeli neosnovane kritike i napade iznutra u momentima kada je elementarna sloga potrebnija nego ikada. Za promenu, sloga u razumu, racionalnom delovanju, državotvornosti i solidarnosti.

    Da se vratimo ipak na Predlog budžeta za 2023. godinu. Juče je ministar finansija na Odboru za budžet i finansije i danas predsednica Vlade je više nego iscrpno iznela osnovne podatke vezane za državu u celosti i njene osnovne ekonomske pokazatelje i ciljeve koji tek treba da se ostvare.

    Ostajemo zemlja sa razvojnim nivoom deficita u trenutnoj situaciji, koja ne podiže ukupnu zaduženost u odnosu na BDP. Ako bi posmatrali deficit u ukupnom dugu Srbije kao kriterijume konvergencije za uvođenje evra, Srbija bi danas više bila zemlja evro zone nego većina zemalja koje koriste evro. Ima i onih sa manjim dugom, ima i onih koji imaju sličan deficit, ali ono što je i moje i opšte zapažanje Poslaničke grupe SPS, dopalo se to nekome ili ne, da u evro ligi javnih finansija mi ne stojimo loše, nego naprotiv. Da su javne finansije košarka, bili bismo siguran kandidat za plej-of najboljih javnih finansija.

    Ako znamo odakle smo krenuli, kakve smo izazove imali, kakvo je nasleđe koje nosimo, jako je teško ne biti ponosan, posebno ako ste kao Socijalistička partija Srbije dali doprinos u procesu koji je Srbiju vratio na put uračunljivih evropskih zemalja.

    Da se vratim na već pomenutu spoljnu politiku. Mala zemlja u kojoj je privreda u lošem stanju, koja ne privlači strani kapital, koja ima loše vođene javne finansije i valutu koja je za klasu gora od većine valuta u Evropi, ne može da vodi nezavisnu politiku i da bude suverena. Dobra ekonomija, kvalitetne javne finansije i kredibilitet države i javne snage koja nam omogućava da ostvarujemo sve ciljeve spoljne politike. Niko ne ceni zemlje koje puze i koje tuđe interese stavljaju ispred vlastitih, ma koliko to bilo privlačno za onoga ko bi želeo da mi izgubimo što je više moguće, a da za uzvrat dobijemo mnogo lepih tapšanja po ramenu. Takav pristup se zove, iskoristiću jedan termin - pristup korisnih idiota, a korisni idioti nisu poželjni partneri u ekonomiji i bilo čemu, nego neko koga žednog prevodite preko vode.

    Brojka koja je stvarno magična za raspravu o ovom budžetu je projektovana stopa rasta BDP-a od 2,5%. Danas možete da kritikujete performanse privrede Srbije, izvlačite podatke da postoje ne tako malobrojne zemlje koje imaju više projektovane stope rasta 2023/24. godine. Međutim, jedino što ima smisla za poređenje je kumulativni rast u periodu od 2020. do 2022. godina, na koji se dodaju projekcije za 2023/24. godinu.

    Ako tako posmatramo pomenute performanse Srbije u ogledalu evropskih privreda, primetićemo da smo mi među njima najuspešniji. To ne treba da bude razlog da budemo samozadovoljni i da se sa radošću prihvati ovo što napominjem oko ovih 2,5%, već da nastavimo sa daljim reformama i traganjem kako da svakog dana budemo sve bolja država, da ostanemo servis privredi i građanima, koji na kraju stvaraju vrednosti u okviru pravila igre koja se ovde donesu, naravno uz široke konsultacije pre donošenja zakona.

    Nama u Socijalističkoj partiji Srbiji više je nego jasno da je samo jedan procentni poen razlike u stopama rasta na godišnjem nivou ogromna razlika kada se posmatra period od 20 godina. Da su, recimo, SAD od osnivanja rasle samo jedan procentni poen sporije svake godine, danas bi bile na nivou Meksika i ne bi bile nikakva sila u svetu. Zato je borba za svaki procenat rasta privrede Srbije suštinski bitna, jer nemamo vremena za gubljenje. Mnogo vremena je izgubljeno. Mi želimo da ostanemo na istom nivou razlike standarda u odnosu na zemlje koje su razvijenije od nas, nego da težimo da tu razliku smanjujemo i apsolutno i relativno.

    Nekada se maštalo o hiljadu evra prosečne plate. Danas je to realnost koja nam je na dohvat ruke. To je samo početak, jer mi kao zemlja imamo još mnogo aduta koje možemo da ponudimo.

    Napomenuo bih da se u ovom budžetu jasno vidi da se nastavlja sa rasterećenjem privrede. Povećana je neoporeziva osnovica i smanjeni su doprinosi za penziono osiguranje. Blizu smo gvozdenog pravila, da svaki rast koji ostvarimo pravično delimo između rasterećenja privrede, investicija i bolje socijalne politike. Sve ovo je moguće zato što imamo sistem, ponoviću - sistem koji zahvata poreske prihode tamo gde je nekada curilo na sve strane, koji efikasno upravlja rashodima države i koji je doveo do toga da nekada nerešive stvari danas deluju da su na pragu da postanu dugoročno održive. Mi danas možemo smanjiti zahvatanja za PIO iz plata, budući da imamo nova radna mesta, mnogo manje rada na crno, efikasniju naplatu poreske uprave koja je partner privredi.

    Na primer, uspeli smo da povraćaj PDV od nekad relativne kategorije svedemo na tehničku i brzu operaciju. Kada godinama vredno radite, tada dođete do nečega što je bilo nezamislivo, u zemlji čije stanovništvo stari i gde su emitovana brojna prava bez vođenja računa o budućnosti smanjili smo doprinose za PIO. Penzije rastu po švajcarskoj formuli, redovne su i predstavljaju sigurnost u starosti.

    Socijalistička partija Srbije je svesna da bi bilo lepo kada bi minimalna penzija bila barem dve trećine minimalne plate, kada bi minimalac bio 500 evra, a prosečna plata već 1000 evra. Međutim, mi znamo da za sve treba vreme, da je osnovna stvar stvaranje kredibilnog, efikasnog i pravilnog sistema koji stvara sve više nove vrednosti. Ono što su danas želje za nekoliko godina će biti realnost, kao što su današnje plate i penzije bile maštanje pre desetak godina, na primer.

    Da ne bi bilo da širimo optimizam bez navedemo opasnosti koje nas vrebaju moram istaći da nas očekuju izazovi u narednom periodu. Neki su ekonomski, neki politički, a svi oni zahtevaju pametne i odmerene reakcije.

    Inflacije će se smirivati sporije nego što smo mislili, većina centralnih banaka u svetu će umesto sekire i visokih kamatnih stopa i prodaje hartije od vrednosti odabrati donekle umereniji pristup želeći da sačuva svoju privredu od ulaska u recesiju po cenu pridruženog i produženog perioda, smirivanja inflacija. Dakle, inflacija će padati sporije, ali će većina naših ključnih partnera ostati u zoni minimalnog rasta. Za sada nema naznaka da će se rat u Ukrajini nažalost brzo završiti, on svima ispostavlja cenu kako političku tako i ekonomsku, a mi ćemo imati poseban izazov zbog naše spoljne politike. Moguće je da ćemo živeti u svetu u kome su energenti trajno skuplji nego što su bili pre rata, naravno ne toliko kao tokom leta ove godine.

    Naš model rasta baziran je na subvencijama za strane investicije i nemamo razloga da se toga stidimo. Investicijama u infrastrukturu i aktiviranju neuspelih resursa će nam donositi rezultate narednih najmanje pet do deset godina. Međutim, uticaj na rast će slabiti što je i neminovno. Mi pokrećemo veliku bitku da nam rast bude zasnovan na ekonomiji, znanja, inovacijama, visokim tehnologijama i drugim izvorima rasta budućnosti. To je proces koji je počeo, ali koji će zahtevati mnogo investicija, ali i mudrosti. Ako ne budemo u stanju da postanemo Srbija znanja i inovacija preti nam opasnost da ostanemo zarobljeni u Srbiji gde su plate 1000/1500 evra i gde nije se ništa menja na bolje.

    Iako to nije izuzetno značajno kao oni koji smo prethodno pobrojali, sadašnja većina definitivno ima problem da ne dobija kritiku i predloge koji bi nas terali da budemo bolji. Ponekad mi se čini da SPS zajedno sa svojim koalicionim partnerima se nadmeće sama sa sobom u tome kako biti bolji. Evo, i današnja rasprava pokazuje koliko smo mi i kao većina, ali građani Srbije uskraćeni što ne dobijamo argumentovanu kritiku i predloge koji nas teraju na razmišljanje i stalno podizanje lestvice.

    Socijalistička partija Srbije naravno podržava dokument koji je usvojila Vlada Republike Srbije, koji je upućen Narodnoj skupštini na raspravu i usvajanje i ovaj budžet u sebi sadrži sve principe koji su učinili SPS nezaobilaznim delom jedne ozbiljne i državotvorne politike.

    Ako bih u najkraćim rezimirao šta nam je ovaj budžet za 2023. godinu, šta nam ovaj budžet za 2023. godinu donosi, to bi bilo kontinuitet u reformi i unapređenje funkcionisanja države na svim nivoima. Racionalna štedljivost u potrošnji i jasna prioritizacija investicija. Solidarnost kao osnova društvene kohezije, odgovoran državni pristup, adekvatnost budžeta trenutnoj situaciji koja je bila i ostaće izazovna.

    Moram da kažem, naš brod je izabrao dobar pravac i dolazak do cilja nije nešto što ćemo dovesti u pitanje. Manja prilagođavanja će se uvek dešavati, ali ono što je sigurno je da taj brod nećemo usmeriti u nepoznate i opasne avanture.

    Mi smo ispred poslaničke grupe predložili neke amandmane, naravno ukoliko je moguće razgovaraćemo na tu temu da se oni i prihvate. Imamo još nekih stvari koje bi pokušali da nađemo neko zajedničko rešenje koje su možda propušteni, da se isplaniraju u budžetu, a to je da kada su u pitanju, evo mi konkretno iz poslaničke grupe SPS smatramo da država treba da pronađe načine, da pomogne održavanje muzičkih festivala, svih muzičkih festivala u Srbiji jer su oni dobri za međunarodnu promociju zemlje i za turizam. Korist od ovih manifestacija za Srbiju je od izuzetne važnosti. Većina tih manifestacija u međunarodnim kalendarima, što govori o informacionoj vrednosti. Pored nekih festivala koji su predviđeni u budžetu postoji i "Bir fest" i Guča, Arsenal, "Mjuzik vik", "Lav fest" i "Nišvil". Mislim da bi o tome predsednica Vlade i ministar finansija mogli da sagledamo mogućnosti da se na neki način izađe u susret i ostalim organizatorima festivala.

    Na samom kraju, mogao bih da zaključim kada je u pitanju poslanička grupa SPS, moram još jednom da kažem da će SPS glasati za ovaj predloženi zakon o budžetu za 2023. godinu. Srbija mora imati odgovor za probleme koji dolaze zbog tektonskih poremećaja na svetskom tržištu i zbog najvećeg, do sada, zbog energetske krize. Smatramo da će ovakav budžet i gazdovanje državom i finansijama na ovaj način ublažiti efekte krize koja je zahvatila čitav svet i preti da se pogorša.

    U centru ovakvog projektovanog državnog budžeta, je pomoć građanima, jer predviđa rast plata i penzija, ublažavanje efekata eventualnog rasta inflacije. Socijalistička partija Srbije u svom programu je jedan od programskih temelja socijalni status građana, zbog toga ćemo glasati za predloženi zakon o budžetu Republike Srbije za 2023. godinu. Svima vam se zahvaljujem na pažnji.
    ...
    Srpska napredna stranka

    Vladimir Orlić

    ALEKSANDAR VUČIĆ – ZAJEDNO MOŽEMO SVE | Predsedava
    Zahvaljujem.

    Reč ima, Veroljub Arsić.
    ...
    Srpska napredna stranka

    Veroljub Arsić

    ALEKSANDAR VUČIĆ – ZAJEDNO MOŽEMO SVE
    Dame i gospodo narodni poslanici, poštovana gospođo Brnabić i ministri u Vladi Republike Srbije, evo na kraju ovog prvog radnog dana, mogu da kažem da sam čuo dosta inspirativnih diskusija od svojih kolega poslanika, kako iz bivšeg režima, tako i iz vladajuće većine i svega i svačega sam imao priliku da čujem, kao na primer da ne vodite dobro državu zato što za javne radove angažujete strane kompanije. Onda ispade da to nisu strane kompanije nego da ima i naših. A zašto te naše niste angažovali? Pa, koje ćemo da angažujemo? Neke njihove? El to možda one firme što su pojele auto-put između Preševa i Vranja? Nestao ceo auto-put. Čuo sam i jako nevaspitana dobacivanja od toga da smo mi to sve pokrali. Ne znam, samo ne znam gde je nestao taj auto-put. Evo, to godinama pitam kolege iz bivšeg režima, niko od njih ne zna da mi odgovori.

    Kažu, gospođo Brnabić, da smo mi rekordno zadužili Republiku Srbiju. Ako pogledamo naš javni dug 2012. godine u nominalnom iznosu, to je bilo 17 milijardi i 700 miliona. To je današnjih 55% ukupnog našeg duga. Znači, oni nas optužuju za 55% njihovog duga da smo mi zadužili Srbiju. Samo dobro ste postavili ono pitanje, a gde su vam ti putevi? Gde su vam ti mostovi? Gde su vam te škole? Gde su vam te bolnice? Gde su vam te klinke? Ništa od toga nema, zatekli smo praznu kasu, devastiranu privredu.

    Neke stranke su se borile za povećanje penzija i trebale su i penzionerima 2008, 2009, 2010, 2011. i 2012. godine. Trebalo je povećavati penzije, ali zašto nisu brinuli o privredi koja bi povećavala te penzije? Tu nastaje problem. Povećanje penzija je bila politička kategorija, a ne ekonomski rezultat rada jedne vlasti i zato ne mogu da krivim stranku koja je tražila da se povećaju, nego one koje su vodili resor privrede i resor javnih finansija.

    Naslušao sam se ovde mnogo gluposti danas. Recimo, stalno se spominju neke strane kompanije kojima mi iz budžeta Republike Srbije, znači građana Srbije, plaćamo da oni rade ovde. Evo, za ovaj Zakon o budžetu dostavili smo vam i spisak tih kompanija koje će ostvariti pravo na subvencije. Kada su pogledali spisak i videli da su tu pretežno domaće kompanije, znate koje je pitanje bilo? A zašto baš te? I koje kod druge da su na spisku, uvek bi bilo isto pitanje.

    Jedno pitanje koje se postavlja da bi se pobeglo od odgovornosti - šta se radilo u periodu od 2001. do 2012. godine? Na današnji novo javnog duga plaćamo istu kamatu kao na onih 17,7 milijardi evra i kažu da su naše kamate visoke, a njihove su bile bar dva puta veće, bar dva puta, jer dobar deo plaćamo kamata koje su po njihovim ugovorima i zaduženjima bile do 2012. godine.

    Naslušao sam se ovde i napada na ministra Sinišu Malog kako je sramota što nam je porez na dodatnu vrednost u zemlji tako nizak. Znate šta? Kao predsednik Odbora za finansije, republički budžet i kontrolu trošenja javnih sredstava očigledno je da ću morati da napravimo jedan projekat i da konkurišemo da se obezbede sredstva iz međunarodnih organizacija, naravno, da se poslanici edukuju i da znaju da čitaju budžet, jer kako ja drugačije kolegi koji je to rekao da objasnim da je to dobro, jer vi ste uvezli neku robu i na to ste obračunali porez na dodatu vrednost iz uvoza, a onda ste to prosledili nekim prerađivačima i proizvođačima, koji su i taj porez iz uvoza i svoju razliku u ceni ukalkulisali što se knjiži kao porez na obračunatu zemlju, s tim da se onaj prethodni porez ne umanjuje. Kada izveze tu robu, traži da se porez koji je obračunat vrati i to se skida sa konta poreza obračunatog u zemlji. To znači da je dobro, ali kod kolege, koji očigledno više voli sudske presude da komentariše, postoji jedan određeni nivo neznanja čitanja javnih finansija. To je isto kao ona priča kada su skakali ovde od sreće zato što je Narodna banka imala knjigovodstveni manjak, a uzrok tog knjigovodstvenog manjka je bio to što je Narodna banka uspela da stabilizuje kurs evra i da bude niži na kraju te godine, nego na kraju prethodne godine.

    Evo, sada da Narodna banka smanji kurs evra za jedan dinar, automatski mora 17 i po milijardi dinara da ima gubitak. Da li je to loše za državu? Pa, nije. Da li je loše za privredu? Nije. Da li je loše za građane Srbije? Nije, ali neznalicama jeste. Ili, da li su baš neznalice?

    Slušao sam ovde mnogo priča oko EPS-a. Elektroprivreda Srbije je podnela jedan od najvećih tereta tokom fiskalne konsolidacije koja je sprovedena 2014. godine, da ne pričamo o poplavama koje su bile u Kolubari, ali niko od njih neće da kaže šta se, recimo, dešavalo sa Anketnim odborom koji je vodio tada Aleksandar Vučić, sadašnji predsednik Republike Srbije.

    Nisu hteli da glasaju za Izveštaj tog anketnog odbora zato što bi za vreme njihove vlasti videli da smo kupovali mazut, EPS je kupovao mazut, po zimskim cenama leti. O tome ćute. Evo, kriju i poglede. Neće ni u oči da pogledaju. To su radili.

    Onda su kupovali letnju struju i uvozili preko zime, gde je cena po pet puta veća, iako to našem elektrosistemu nije bilo potrebno, pa su morali da gase termoelektranu u Svilajncu „Morava“. Što to ne pričate? Da bi uvozili struju, da bi Vuk Hamović zaradio pare. Pa, što ne kažu da naše hidrocentrale nisu smele da proizvode struju, nego su morale vodu da prelivaju preko nalivnih polja? Što? Da bi opet neko zaradio pare i onda nama kažu da smo mi lopovi. Čega god da su se uhvatili nema mesta da nije bilo kriminala.

    Evo, da se vratim još malo na priču oko „Elektroprivrede Srbije“. Godine 2010/2011 zadužili su se 275 miliona evra. Da li neko zna zašto? Da li je to video neko? Na šta su pare potrošene? Nije niko. Nestale su pare, kao i onaj auto-put od Vranja do Preševa.

    Pazite ovo, 17.01.2011. godine zaduženje šest milijardi dinara, to je ekvivalent današnjih 90 miliona evra, radi pokrivanja tekućih troškova. Takav veš smo nasledili 2012. godine i sada oni nas hoće da uče kako treba da vodimo državu, oni koji su upropastili i privredu i javne finansije. Nas hoće da uče koji zarađujemo pare za Srbiju kako taj novac treba da trošimo. Njihov sistem je bio leva ruka, desni džep. Ništa drugo nisu znali. Poneki put zadnji, a neki put unutrašnji u sakou, ali ništa drugo nisu znali i ta projekcija njih tera da ovde iznose neistine kako sada neko krade ili, ono što često prebacuju nama, pomoć koju smo uplatili i zaposlenima i penzionerima i mladima.

    Da li znate zašto se to kritikuje? Pa, boje se da ne potrošimo sve pare i da ništa neće ostati za njih. To su razlozi zašto oni svaki potez koji imamo osporavaju i napadaju, ali neka se ne sekiraju. Za 20 godina naučiće da čitaju budžeta. Taman toliko će im najmanje trebati da dođu na vlast, ali mislim da neće ni oni, nego će neki drugi, tako da je ta prilika da ćete ponovo da se dočepate kase Srbije i džepova građana Srbije, unapred vam kažem, izgubljena, propala, džabe se trudite. Što kaže kolega ispred mene, prohujalo sa vihorom. To se nikada neće desiti.

    Ono što takođe uliva nadu i nama poslanicima i građanima Srbije jesu, pre svega, povećanje penzija od 21% skoro, koje je realno, koje je naša privreda zaradila, koje su naši radnici uplatili u svoje fondove zato što naša statistika nije kako tvrdi bivši režim da su fingirane, jer to pogledate u samom Zakonu u budžetu i vidite da su prihodi Fonda PIO veći nego ranijih godina, da je ukupna masa veća nego ranijih godina, a da su dotacije iz budžeta Republike Srbije manje nego ranijih godina za više od 50%. kada budu naučili da čitaju budžet valjda neće imati potrebe da toliko govore neistine, jer znaju valjda da ima još nas koji znamo da čitamo budžet, čisto radi kvaliteta rasprave.

    Takođe, povećanje plata za naše vojnike i oficire, povećanje plata u javnom sektoru, ali opet ponavljam, sve je to iz realnih izvora. Tekuća potrošnja Republike Srbije finansira iz realnih izvora. Programski krediti, javne investicije, ako u ovakvim situacijama u kakvima je Srbija, okruženje u kome se nalazi Srbija prihvatamo da budu iz kredita, jer sa nivoom javnih investicija vi stavljate do znanja i da ste ekonomski stabilna zemlja, sa jedne strane, a sa druge strane ne dozvoljavate da se toliko strani faktor ekonomski, ne mislim politički, upliće u naš privredni sistem i kroz javne radove čuvate realni sektor i zaposlene u realnom sektoru, a ne kao za vreme bivšeg režima – leva ruka, desni unutrašnji ili zadnji džep. To je razlika između nas i njih i za 20 godina možda će nešto da nauče, a od poštenih nikad. Ko je krao jednom, krašće uvek.
    ...
    Srpska napredna stranka

    Vladimir Orlić

    ALEKSANDAR VUČIĆ – ZAJEDNO MOŽEMO SVE | Predsedava
    Hvala, gospodine Arsiću.
    Reč ima predsednica Vlade. Izvolite.
    ...
    Srpska napredna stranka

    Ana Brnabić

    | Predsednica Vlade RS
    Hvala vam.
    Na kraju današnjeg dana, na kraju današnje rasprave, želim da se zahvalim svim narodnim poslanicima i želim još jednom da zamolim za podršku budžetu za 2023. godinu.
    Kao što ste videli i kao što sam pokušala da objasnim i na početku današnje rasprave ali i tokom same rasprave, budžet je u potpunosti u skladu sa prioritetima Vlade Republike Srbije koji smo predstavili ovde vama, poštovani narodni poslanicima, i građanima Republike Srbije i usvajanje ovog i ovakvog budžeta će nama omogućiti kao Vladi, kao izvršnoj vlasti, da nastavimo da radimo u interesu apsolutno svih građana Republike Srbije, da nastavimo sa projektima kapitalne infrastrukture, da završimo mnoge auto-puteve i brze saobraćajnice tokom sledeće 2023. godine, započnemo neke nove projekte, da izgradimo neke nove mostove, da izgradimo i renoviramo neke nove opšte bolnice, da završimo Klinički centar u Vojvodini, ali i da započnemo drugu fazu Kliničkog centra Srbije.
    Takođe, da idemo dalje u renoviranje i opremanje naših škola, da izgradimo dodatne naučno-tehnološke parkove, dodatni u Nišu, dodatni u Čačku, potpuno novi u Kruševcu, naučne institute i sve u svemu da nastavimo, uprkos svim izazovima sa razvojem Republike Srbije, na ponos i na sreću svih građana naše zemlje.
    Ja želim da kažem, takođe i da uverim sve građane Republike Srbije da ćemo nastaviti da radimo posvećeno na daljem podizanju životnog standarda građana Republike Srbije, na dodatnom kontinuiranom rastu plata i penzija, uprkos svim izazovima, naravno, nastavku i na mnogo većim ulaganjima u zaštitu životne sredine i na najkonkretnijim projektima u tom pogledu, a ne samo praznim pričama i floskulama političkim koje možda lepo i prijemčivo zvuče, ali iza toga nemaju naročitu ideju šta stvarno uraditi za našu zemlju i za naše građane u toj oblasti.
    Još jednom, hvala vam na strpljenju, hvala svim građanima koji su nas pratili i želim da vam garantujem da će čitav tim Vlade Republike Srbije nastaviti da radi naporno i svakodnevno, samo i isključivo u interesu našeg građanina i naše zemlje. Hvala vam.
    ...
    Srpska napredna stranka

    Vladimir Orlić

    ALEKSANDAR VUČIĆ – ZAJEDNO MOŽEMO SVE | Predsedava
    Zahvaljujem predsednici Vlade, ministrima, guverneru Narodne banke i svima koji su učestvovali u današnjem radu.
    Nastavljamo sutra u 10 časova.