Druga sednica Drugog redovnog zasedanja , 10.11.2025.

5. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

Druga sednica Drugog redovnog zasedanja

01 Broj 06-2/160-25

5. dan rada

10.11.2025

Beograd

Sednicu je otvorila: Marina Raguš

Sednica je trajala od 10:00 do 18:00

OBRAĆANJA

...
Srpska napredna stranka

Marina Raguš

ALEKSANDAR VUČIĆ - Srbija ne sme da stane | Predsedava
Dame i gospodo narodni poslanici, nastavljamo rad Druge sednice Drugog redovnog zasedanja Narodne skupštine.
Na osnovu službene evidencije o prisutnosti narodnih poslanika, konstatujem da na sednici prisustvuje 92 narodna poslanika.
Radi utvrđivanja broja prisutnih u sali, molim poslanike da ubace svoje kartice u poslaničke jedinice.
Primenom elektronskog sistema za glasanje u sali je prisutno 106 narodnih poslanika, što znači da postoje uslovi za rad Narodne skupštine.
Nastavljamo po 9. tački dnevnog reda – LISTI KANDIDATA ZA IZBOR ČLANOVA SAVETA REGULATORNOG TELA ZA ELEKTRONSKE MEDIJE
Da li predsednici, odnosno predstavnici poslaničkih grupa žele reč?
Gospodin Ahmedin Škrijelj.
Izvolite.
...
Stranka demokratske akcije

Ahmedin Škrijelj

Pokret slobodnih građana (PSG) – Stranka demokratske akcije Sandžaka (SDA Sandžaka) – Partija za demokratsko delovanje (PDD)
Hvala predsedavajuća, koleginice i kolege narodni poslanici, uvaženi građani.

Stranka demokratske akcije Sandžaka će pružiti svoj doprinos i učestvovati u izboru članova Saveta REM-a. Regulatorno telo za elektronske medije pripada grupi specijalizovanih institucija i organizacija za izuzetno važnom i specifičnom društvenom ulogom.

Ako se sa jedne strane uzme u obzir da Ustav Republike Srbije kao ključne društvene ideale prepoznaje očuvanje ljudskog dostojanstva, ostvarenje pune slobode i jednakosti svakog pojedinca u pravednom, otvorenom i demokratskom društvu zasnovano na načelu vladavine prava, uvažavanje i poštovanje razlika koje postoje zbog posebnosti etničkog, kulturnog, jezičkog ili verskog identiteta, postojanje slobodnih medija koje istinito, potpuno i blagovremeno izveštavaju o pitanjima od javnog značaja, podsticanje duha tolerancije i međukulturnog dijaloga i kroz oblasti informisanja radi unapređenja uzajamnog poštovanja, razumevanja i saradnje među svim ljudima koji žive na teritoriji Republike Srbije bez obzira na njihov etnički, kulturni, jezički ili verski identitet, pritom zabranjujući izazivanje neravnopravnosti, mržnje i netrpeljivosti.

Iako se sa druge strane sagleda zakonom propisana uloga i značaj REM-a može se zaključiti da je ostvarenje navedenih ustavnih ideala uslovljeno između ostalog i načinom koji REM vrši svoje poslove.

U trenutku aktuelne društvene krize REM može bar sa stanovišta svojih zakonskih ovlašćenja biti jedan od ključnih mehanizama za ponovo uspostavljanje društvene stabilnosti, rešavanje društvene krize, a potpunim usklađivanjem rada elektronskih medija sa Ustavom i medijskim zakonima.

Regulatorno telo za elektronske medije možemo slobodno nazvati i mehanizmom za uvođenje reda u elektronskim medijima, što je u trenutnoj situaciji u Republici Srbiji jedan od osnovnih preduslova za uvođenje reda i stabilizacije političke situacije.

Regulatorno telo za elektronske medije, njegov efikasan rad zasnovan je na ispunjavanju obaveza propisanih zakonom, prema mišljenju stranke Demokratske akcije Sandžaka, od izuzetne je važnosti za položaj i ostvarivanja prava bošnjačkog naroda u Republici Srbiji i Sandžaku.

Regulatorno telo za elektronkse medije vidimo kao jednu od republičkih institucija i organizacija koje su dužne da se staraju o ostvarivanju prava nacionalnih manjina, garantovanih Ustavom i zakonom, a u ovom konkretnom slučaju prava na informisanje na maternjem jeziku. U sagledavanju sveukupnog položaja Bošnjaka u Republici Srbiji, jedan je od ključnih parametara i odnos medija prema Bošnjacima. Dakle, uvođenje reda u medijima ostvarivanje prava nacionalnih manjina i informisanje na maternjem jeziku i odnos medija prema bošnjačkom narodu i regiji Sandžak, jesu tri ključne tačke obaveze ili izazovi koje novi sastav REM po našem mišljenju treba imati u fokusu svog interesovanja. Iz tih razloga veoma je važno izabrati kompletan sastav ovog regulatornog tela, odnosno po jednog predstavnika iz svake od devet kategorija ovlašćenih predlagača. Posebno je važno da se izabere jedan od dva kandidata iz reda nacionalnih saveta nacionalnih manjina, na čemu zasnivamo taj stav i takvo viđenje. Koleginice i kolege narodni poslanici, podsetiću vas da je bošnjacima i drugim manjinskim narodima koji žive van teritorije AP Vojvodine, uskraćeno Ustavom i zakonom garantovano pravo na informisanje na svom maternjem jeziku, jer javni medijski servis RTS nije formirao posebnu redakciju za informisanje na manjinskim jezicima. Niti proizvodi odgovarajuće programske sadržaje na jezicima nacionalnih manjina.

Ustav Republike Srbije, Zakon o zaštiti prava i sloboda nacionalnih manjina, Zakon o nacionalnim savetima nacionalnih manjina i Zakon o javnom informisanju i medijima izričiti su , mada bez obzira na to, to pravo do danas nije ostvareno. Prethodni sazivi REM nisu se bavili ovim pitanjima i za njih primena Ustava i Zakona, očigledno ih nije zanimala, iako bi REM shodno odredbama člana 5. stava 1. tačka 5. i člana 7. stav 1. tačka 17. Zakona o elektronskim medijima morao bi biti garant ostvarivanja ovog prava.

Iz izveštaja o radu REM za 2022, 2023. i 2024. godinu, jasno se vidi da informisanje na jezicima nacionalnih manjina skoro i da ne postoji van teritorije AP Vojvodine, kao i da REM do sada ništa nije uradio konkretno po tom pitanju.

Očekujemo da će novi sastav REM prekinuti sa dosadašnjom praksom i da institucije i kadrovi koji rukovode radom institucija da ih Ustav i zakon ne obavezuju kada je potrebno omogućiti bošnjacima i drugim manjinama da ostvare svoja prava koja ima po Ustavu i Zakonu pripadaju.

Iz tog razloga izuzetno je važno da se ne sabotira izbor kompletnog sastava REM-a, već da se za članove Saveta regulatornog tela za elektronske medije izabere neko od kandidata predloženih od strane Nacionalnih saveta nacionalnih manjina.

Kada govorimo o odnosu medija prema Bošnjacima, dužan sam da podelim našu zabrinutost zbog činjenice da ni jedan saziv REM-a, do sada nije sankcionisao medije pod kontrolom vladajućeg režima zbog konstantnog propagiranja i islamofobije, mržnje i ne trpeljivosti prema Bošnjacima, ali i drugim manje brojnim narodima u Republici Srbiji.

„Kurir“, „Pink“, „Informer“ i njima slični, svojim medijskim sadržajima koje plasiraju u javnost na dnevnom nivou, Bošnjake Sandžaka predstavljaju kao neprijatelje srpskog naroda i države Srbije pokušavajući da oblikuju društvo na tezi da je u Republici Srbiji suživot nemoguć i da mržnja po osnovu nacionalne i verske različitosti je prihvatljiva norma društvenog ponašanja.

Prema istraživanju Instituta za medije i različitost na zapadnom Balkanu, u periodu od januara 2024. do jula 2025. godine, etnička i kulturna mržnja treći je po učestalosti oblika govora mržnje.

Ono što nas zabrinjava, jeste to što je najveći broj slučajeva govora mržnje od strane medija i državnih zvaničnika upućen upravo prema Bošnjacima. Mediji ne smeju biti instrument u rukama vlasti i sa ciljem da se plasiranjem laži i neistina o Bošnjacima i Sandžaku Bošnjaci diskredituju i izoluju radi lakše političke ili neke druge društvene marginalizacije i eliminacije.

Apsolutna ista situacija je i kada su u pitanju politički neistomišljenici režima. Očekujemo da novi sastav REM-a doslednom primenom ovlašćenja koja mu daje Zakon o elektronskim medijima stane na put govoru mržnje, progonu i stigmatizaciji bilo koga po bilo kom osnovu.

Pri samom kraju, želim naglasiti da SDS očekuje da REM u narednom mandatu bude isključivo u funkciji i ulozi koji mu zakon propisuje, ni manje ni više od toga. U tom pogledu daćemo svoj doprinos da članovi saveta REM-a budu izabrani kako bi ovo telo moglo da radi posao zbog kojeg postoji i zbog kojeg je osnovan.

Imali smo prilike da čujemo proteklih dana od nekih predstavnika skupštinske većine, kako traži od svojih koalicionih partnera da blokira izbor članova saveta REM-a, odnosno da ne glasaju za izbor članova REM-a kojeg su predložili nacionalni saveti nacionalnih manjina.

Predlažem koleginicama i kolegama narodnim poslanicima da ne prihvate taj poziv jer ne postoji ni jedan valjan razlog koji bi išao u prilog tom neutemeljenom zahtevu.

Smatramo da je interes Republike Srbije da u ovom trenutku dobije REM u punom kapacitetu, sa svih 10 članova i da je to veći interes od interesa pojedinih političkih stranaka ili pojedinaca iz tih stranaka.

Takođe, želim da naglasim da bi pravni poredak Republike Srbije ali i njen međunarodni položaj dodatno bio ugrožen, pored svih izazova sa kojima se suočava i sa kojim će se suočavati ukoliko se skupštinska većina odluči da uskrati pravo pripadnicima nacionalnih manjina da, kako to Ustav kaže, mogu pod istim uslovima, kao ostali građani da učestvuju u upravljanju javnim poslovima i stupaju na javne funkcije.

Ne želim da verujem da će skupštinska većina pored svega ostalog odlučiti i da otvoreno i sistematski legalizuje diskriminaciju po osnovu nacionalne pripadnosti.

Hvala.
...
Srpska napredna stranka

Marina Raguš

ALEKSANDAR VUČIĆ - Srbija ne sme da stane | Predsedava
Budite uvereni da ovde diskriminacije, po bilo kojoj specifičnosti neće biti.
Potpredsednica Kovač, vidim vas u sistemu, želi te nešto da kažete, po kom osnovu?
(Elvira Kovač: Ja bih replicirala pošto sam se prepoznala.)
Ali nije vas direktno pomenuo. Vi možete po Poslovniku. Ako hoćete kršenje Poslovnika.
Čekajte ljudi, možda ja kršim Poslovnik.
Samo malo, ako mi dozvolite, možda ja ovim što ne dam repliku kršim Poslovnik.
Prema tome, gospođo Kovač, po Poslovniku?
(Ivana Rokvić: Koji član?)
...
Savez vojvođanskih Mađara

Elvira Kovač

Savez vojvođanskih Mađara
Želim da reklamiram i da zloupotrebljavam, ali mislim da svako ko je slušao raspravu u petak popodne, možda vi niste bili prisutni, je prepoznao mene u ovom obraćanju. Tako sam se ja prepoznala.

Govorim da nije Poslovnik. Saslušajte ljude koji su u ovoj sali, dakle replika. Samo da razjasnim.

Niko iz vladajuće većine ne blokira proces izbora Saveta članova REM-a, niko, ni Savez vojvođanskih Mađara, ni niko.

(Predsedavajuća: Dopustite potpredsednici da govori.)

Činjenica je, u potpunosti se slažem sa 99% onog što je uvaženi prethodni govornik rekao, ali da razjasnimo, niko iz vladajuće većine ne blokira, saznaćemo u sredu ili kad već, ko će kako da glasa.

Savez vojvođanskih Mađara samo moli da se razmotri da ova dva kandidata koji su trenutno nisu kandidati većine nacionalnih saveta nacionalnih manjina. Pitajte te savete. Dakle, samo zbog toga molimo da se za njih ne glasa, da se izabere savet od osam članova, a za devetog člana da se ponovi procedura. Molim da ne zloupotrebljava niko ono što sam ja ovde izgovorila.

Zahvaljujem.
...
Srpska napredna stranka

Marina Raguš

ALEKSANDAR VUČIĆ - Srbija ne sme da stane | Predsedava
Dobro.

Reč ima narodni poslanik Ahemdin Škrijelj.

Po Poslovniku.

Izvolite.
...
Stranka demokratske akcije

Ahmedin Škrijelj

Pokret slobodnih građana (PSG) – Stranka demokratske akcije Sandžaka (SDA Sandžaka) – Partija za demokratsko delovanje (PDD)
Reklamiram povredu člana 108. stav 1. koji propisuje da se o redu na sednici stara predsednik, odnosno predsedavajući.

U svom izlaganju ni jednom rečju nisam dao povod za bilo kakvu repliku, jer nikoga nisam pomenuo, niti ime i prezime, niti političku stranku, čak nismo čuli da je povreda Poslovnika bila u pitanju, koji je član Poslovnika povređen.

Apsolutno sa vaše strane je bilo nedopustivo da na ovaj način favorizujete poslanicu, odnosno narodnog poslanika koji pripada skupštinskoj većini dok smo imali prilike da vidimo da u sličnim ili istim situacijama apsolutno suprotno postupate kada su kolege, pa nekad i ja lično iz opozicije u pitanju.

O ovome o čemu je koleginica govorila mi smo to raspravili. Činjenica da je Odbor za kulturu sproveo postupak…

(Predsedavajuća: Šta sada vi radite? Samo produžite. U redu je. Dozvoljavam, samo podsećam da isto radite kao i koleginica. Neću vas prekidati. Izvolite.)

Dakle, mi smo o ovome razgovarali i na Odboru za kulturu i ovde u Narodnoj skupštini. Zakon je jasan. Odbor za kulturu je postupak sproveo po zakonu, da ne ulazimo u termine kad je trebalo, šta je trebalo itd.

Imamo proces jedan doveden do kraja. Jako je opasno pozivati poslanike da ne glasaju za jednu od kategorija ovlašćenih predlagača. To se zove nasilje većine. To ne dopušta ni Poslovnik, ni Ustav, ni bilo koji zakon.

Ponovo apelujem na sve narodne poslanike, bez obzira da li pripadaju vlasti ili opoziciji, da im na prvom mestu bude Ustav, zakon i interesi Republike Srbije, da se ne povode pojedinačnim partijskim ili ličnim interesima bilo koga ovde u ovoj Skupštini. Hvala.
...
Srpska napredna stranka

Marina Raguš

ALEKSANDAR VUČIĆ - Srbija ne sme da stane | Predsedava
Da li želite da se skupština u danu za glasanje izjasni o povredi Poslovnika?
(Ahmedin Škrijelj: Da.)
Da. Dobro.
Reč ima narodni poslanik Branimir Jovanović.
Izvolite.
...
Socijaldemokratska partija Srbije

Branimir Jovanović

Socijaldemokratska partija Srbije
Hvala.

Poštovana potpredsednice, koleginice i kolege narodni poslanici, već u petak je ova priča o REM-u ušla negde na politički teren i vidim da se nastavlja i danas, što je sasvim legitimno, ali ja želim da govorim iz jednog drugog ugla, a to je onog koji se tiče odnosa REM-a i medija u Srbiji.

Definitivno mi živimo u vremenu gde je osnovni postulat i vodilja u radu medija profit i zato i mislim da je značajna rasprava o REM-u i zato mislim da je značajno da izaberemo što pre članove Saveta REM-a.

Važno je jer je REM zadužen za unapređenje kvaliteta i usluga elektronskih medija. Zato se od REM-a velika očekivanja, jer u današnjem vremenu mediji na prvom mestu ističu profit, kao što sam rekao, ne biraju sredstva, naročito televizije da privuku što veći broj gledalaca, gledanost im donosi veću zaradu od reklama.

To je definitivno njima na prvom mestu, pa bih rekao da ide jedno pet praznih mesta pa onda kvalitet programa, a kada govorim možda o vaspitnom karakteru programa pitanje je u kojoj meri se uzima u obzir ovaj kriterijum prilikom kreiranja i plasiranja sadržaja.

Kada ovo govorim ne govorim samo o situaciji u Srbiji, ne mislim na Srbiju. Pre svega mislim na jedna globalni trend koji je mnogo pre zahvatio čitav svet, a priliva se i na vas i sve više maha uzima i na naš medijski prostor.

Želim na početku da istaknem, odnosno da se osvrnem na proceduru koja je sprovedena prilikom izbora kandidata za članove Saveta REM-a. Najpre moram da pohvalim i predsednicu Skupština Anu Brnabić i predsednicu Odbora za kulturu Nevenu Đurić i njenu zamenicu Sanju Jefić Branković, ali i čitavu službu Odbora koji su ovaj proces zaista izveli do kraja na jedan dostojanstven način.

Oni su u toku samog procesa bili veoma strpljivi, imali su sluha i tolerancije za sve učesnike u ovom procesu. I ranije sam pratio procedure koje se odnose na izbor koji sprovodi Narodna skupština, ali zaista ova procedura je ostavila na mene utisak da je sve dovedeno po zakonu do kraja i mislim da niko nema prava da prigovori nešto na samu proceduru, što se tiče izbora kandidata koji će se naći u plenumu ovde.

Učestvovali su u tom radu i članovi Odbora iz vlasti i opozicije, učestvovali su predstavnici udruženja, predstavnici predlagača. Imali su savetodavnu ulogu predstavnici OEBS-a i svi su imali priliku da iznesu sugestije. Svako pitanje je dovedeno do samog kraja. Kada govorimo o predlagačima, o uslovima koje kandidati ispunjavaju išlo se toliko detaljno u raspravu dok nismo svako pitanje isterali na čistac i dok nismo otklonili svaku nedoumicu. Samo neko ko je zlonameran može da kaže da ovaj proces nije bio ispravan, da procedura nije bila ispravna. Ova procedura je bila, pre svega, inkluzivna, transparentna i sprovedena po zakonu.

Kada govorimo o samoj proceduri mislim da ju je zakon uredio na taj način da je ova procedura dobra. Ako počnemo od samog načina predlagača na koji način predlagači definišu, odnosno ističu svoje kandidate, preko toga koje uslove treba da ispune kandidati, pa preko filtera koji se sprovodi kroz Odbor za kulturu i na kraju do samog čina glasanja ovde u plenumu.

Na nama je da po završetku ove rasprave ovih dana izglasamo nove članove Saveta REM-a. Pred njima neće biti lak zadatak, mislim da će imati veoma težak zadatak, pre svega zbog toga što mediji danas i te kako utiču, uporedo sa jednim galopirajućim razvojem tehnologije, i te kako utiču na savremeno društvo.

Kada smo počeli ovu raspravu zaista je ona, kao što sam rekao, otišla negde na politički teren, ali ja želim da je sagledam iz drugog ugla i želim da istaknem da REM mora da vodi računa pre svega o osetljivim grupama, i na to ću se i fokusirati u svom izlaganju, na osetljivim grupama u društvu koje su izložene uticaju medija jer, između ostalog, posao REM-a jeste i da kontroliše i sankcioniše medije.

U 2025. godini mediji nisu više samo neko ko jednostavno kreira i plasira sadržaj, bilo da je taj sadržaj sportskog, kulturnog ili zabavnog karaktera. Mi moramo da posvetimo posebnu pažnju vrsti sadržaja koja se plasira jer je njihov uticaj veći nego ikada i na formiranje javnog mnjenja i na formiranje sistema vrednosti u društvu, a mogu slobodno da kažem da takav medijski sadržaj i te kako utiče na formiranje ličnosti modernog čoveka.

Zapravo, pitanje možda i nije da li utiče, pitanje je u kojoj meri utiče na formiranje svesti i ponašanja ljudi. Savremeni filozofi često kažu da današnji čovek spoznaje svet iz druge ruke preko medija, a ne na osnovu vlastitog, neposrednog iskustva.

Mediji nisu samo ni posrednici koji prenose samo sadržaj, oni su oformili vlastitu socijalnu sredinu, oni su postali deo našeg prirodnog okruženja i ako nekome nije jasno kakav je značaj medija treba samo da se zapitamo kako bi izgledao život modernog čoveka da nema medija. Eto, tu ćemo videti koliki je značaj medija na naš život. Oni imaju važnu ulogu i u ekonomiji i u politici i na taj način su dospeli u svaku poru našeg društvenog života.

Medija danas mladima serviraju gotove modele ponašanja. Oni negde njima određuju šta je u trendu i šta je poželjno, a šta je nepoželjno, pa neke modele ponašanja promovišu, druge modele ponašanja dezavuišu i jedan od prioriteta REM-a treba da bude upravo da se usmeri na rad medija koji šalju poruke najosetljivijoj kategoriji našeg društva, a to su deca, jer deca definitivno nemaju tu sposobnost da se kritički odnose i da kritički vrednuju sadržaj koji im se plasira.

Idealno bi bilo da možemo da obezbedimo jedan takav ambijent, da se zaista u domove ljudi unese najkvalitetnije iz oblasti kulturnog, naučnog, obrazovnog programa ali, kao što sam rekao, najosetljivijoj publici treba da se šalju one poruke koje su pažljivo probrane i zato i mediji i REM, ali i mi ovde treba da ponesemo deo odgovornosti.

Ponavljam, komercijalni mediji se rukovode isključivo profitom iako mi kroz zakone i kroz institucije kao što je REM se ne budemo bavili ovim pitanjem, pitanje se neće rešiti samo po sebi.

U svetu su na svakom koraku dokazi o opštem padu etičkih standarda i pitanje uvredljivog sadržaja postalo je nerešiva enigma za današnje čovečanstvo i posebno je neverovatno sa kakvom se lakoćom tako uvredljiv sadržaj pušta u etar. Etar ne poznaje ni granice, a onda se tako sa televizije taj program često preliva na internet, pa onda dobijemo još gori efekat, a poznato je da deca danas više konzumiraju sadržaj sa interneta nego i sa televizije.

Poseban problem su lažne vesti. Opasno je kada mediji negde puste vest od neproverenog izvora informacije ili kada to rade namerno, u cilju propagande, pa onda tačno znaju koji efekat žele da postignu kada puste neku lažnu vest u etar.

Svako ko ima elementarno znanje o medijima, odnosno o tome kako se plasiraju mediji, znaju onu alegoriju da kada se plasira lažna vest to je isto kao kada sed perje baci iz jastuka sa najvišeg solitera i kasniji demanti bi bili kao pokušaj da se svako perce pokupi i ponovo vrati u jastuk, a to je nemoguće.

Zato pozivam na odgovornost i medije, ali i buduće članove Saveta REM-a da pristupe ozbiljno svom poslu, jer nekada nije ni do zakona, ni do REM-a, nekada ide odgovornost i prema društvu i prema državi.

Nažalost, godinama unazad o REM-u se samo govori i najviše se govori sa jednog političkog aspekta i to najčešće od političkih partija koje nisu zadovoljne svojim rezultatima ili nisu zadovoljne svojom pozicijom, a mi ne treba da dozvolimo da se rad REM-a sagledava samo u tom kontekstu. Jednostavno, REM treba da vodi računa da svi građani pod jednakim uslovima imaju programi najvišeg kvaliteta, da budu zastupljene sve društvene grupe, da program ne bude jednostran ni u političkom, ni u kulturnom, ni u bilo kakvom smislu i da ne bude diskriminisana nijedna društvena grupa.

Nadam se da će budući članovi REM-a sačuvati nezavisnost u radu, da će raditi u skladu sa zakonom i da će raditi isključivo u interesu građana Srbije.

Hvala.
...
Srpska napredna stranka

Marina Raguš

ALEKSANDAR VUČIĆ - Srbija ne sme da stane | Predsedava
Hvala vama.
Reč ima gospodin Slobodan Cvejić.
Izvolite.
...
Srbija centar

Slobodan Cvejić

SRBIJA CENTAR - SRCE
Zahvaljujem predsedavajuća.

Uvaženi narodni poslanici, poštovani građani Srbije, nažalost, već na slučaju prvog današnjeg govora smo mogli da vidimo kako izgleda ta tehnologija kojom vladajući režim uspeva da razvodni izvrgne svaku smislenu diskusiju o važnim društvenim problemima. Dakle, dobila je jedna članica parlamenta reč, a da nismo imali uopšte jasno obrazloženje zašto, a predsedavajuća je uspela da provuče to nekako, da izmigolji da ona može da govori minut ili dva, ali dobro. Navikli smo na to. Nećemo da trošimo vreme na takve stvari. Hajde da vidimo šta da radimo sa ovim Savetom REM-a.

Slušao sam prethodnog govornika i rado bih se osvrnuo na jedno 15 pogrešnih ocena i činjenica na kojima on bazira svoje mišljenje, ali to nije tema današnje diskusije i nemamo vremena za to. predugo se raspravlja o REM-u da bi smo sada ponovo vraćali stvari na početak.

Hoću da skrenem pažnju narodnim poslanicima, ali i građanima Srbije na dve teme, dve okolnosti vezano za REM. Dugo razgovaramo o ovome, mnogo ljudi je uključeno, uključila se međunarodna zajednica u značajnom obimu u rešavanju ovog pitanja, a mi kao oni pačići u pesmi nismo se makli, praktično, dalje od početka. Ta dva važna aspekta vezano za ovu današnju temu jesu izbor članova Saveta kao rezultat, znači sam sastav Saveta REM-a koji ćemo imati na kraju, a druga važna tema jeste proces kroz koji smo dolazili i još uvek dolazimo do tog rešenja.

Što se tuče sastava REM-a, meni se već sad čini, ne da mi se čini nego postoje činjenice na osnovu kojih to može da se vidi, da će stvari stajati tako da ni grupa nezavisnih kandidata, ni grupa kandidata za koje pretpostavljamo da su kontrolisani od strane režima neće imati dovoljnu većinu u Savetu REM-a da bilo šta važno odluči ili promeni.

Podsećam vas još jednom, mnogo se priča ovih dana i u medijima o tome ko će imati pet, a ko četiri člana Saveta REM-a ili da li će biti četiri ili pet nezavisnih kandidata, za svaku važnu odluku, a čeka REM i usvajanje statuta i usvajanje poslovnika po kojem treba da radi, jer ti dokumenti traju od vremena RRA i nisu menjani. Stalno se Savet REM-a izvlačio od tog posla zajedno sa kancelarijom REM-a, sve kao - pa, nemamo sada vremena, ne možemo, fali nam jedan član Saveta ili slično; da do danas tu stvar nisu promenili, iako je to vrlo moguće i nekoliko verzija tih dokumenta je bilo izrađeno od strane pravne službe REM-a.

Dakle, to isto kao i izricanje kazni i oduzimanje, eventualno, dozvola nosiocima dozvola za emitovanje zahteva da šest članova Saveta REM-a, glasa na određeni način, ovo je ishod, to ako ne bude šest članova koji će glasati isto, koji zapravo, ide na ruku vladajućem režimu jer ćemo imati status kvo. Medijska scena će funkcionisati isto kao i do sada. Vi ste videli da to neometano radi, poslednjih godinu dana dok nema Saveta REM-a, što je sve zapravo, politički neodrživo i za svaku osudu.

Zašto je to za svaku osudu? Podsetiću vas da je Regulatorno telo za elektronske medije jedno od regulatornih tela u našem sistemu političkom, zajedno sa Ombudsmanom, zajedno sa Zaštitnicom prava, Zaštitnikom informacija od javnog značaja, ličnih informacija, čitav taj sektor se naziva četvrtim stubom demokratije. Znači, nisu samo Skupština, sudovi, Tužilaštvo i Vlada stubovi demokratije, nego zbog toga što postoji međusobno povezivanje, uticaj iz ovih grana vlasti. Uvedena su regulatorna tela koja su po pravilu nezavisna tela na koje institucionalno ne bi smelo da se vrši politički uticaj i koja treba da koriguju to što ne funkcioniše dobro u određenoj oblasti. Tako je nastao REM i on od prvog dana funkcioniše gotovo u potpunosti u pravnom smislu, u potpunosti u skladu sa evropskim zakonodavnim okvirom i evropskim praksama.

Zakon o elektronskim medijima pre ove korekcije je bio gotovo preslikana Uredba EU o elektronskim medijima. Sad je doživeo neke korekcije koje ga malo prilagođavaju našoj medijskoj sceni, ali manje-više to je dobar i uredan zakon, samo ga treba implementirati kako valja. Nažalost, te stvari se ne rade kako treba i Savet REM-a u tom smislu može da ima odlučujuću ulogu da vrati, da kažem, REM u ruke demokratije.

Drugi problem jeste sam proces. Na početku izlaganja sam ukazao na jedan elemenat kršenja tog procesa. Podsetiću vas na još jednu stvar, a to je da je odmah nakon raspuštanja REM-a trebalo sazvati, pokrenuti proces izbora novih članova Saveta. Još rano u leto je osoba nadležna za pokretanje tog postupka dobila poslaničko pitanje o tome da li će proces početi na vreme. Ona je odgovorila na poslaničko pitanje – da, proces će biti pokrenut na vreme. Taj proces nije pokrenut više od pola godine nakon roka koji je bio potreban, u kojem je trebalo to raspisati. Mi smo došli u situaciju da imamo ovaj „igrokaz“ koji pratimo već nekoliko meseci.

Da se ne vraćam na sve elemente kršenja procesa, evo danas smo ponovo slušali jedan ofanzivni nastup kako da se eventualno preotme, da tako kažem, jedno mesto u Savetu REM-a, nakon što je čitav proces već jednom kompromitovan, pa okončan na nadležnom telu, pa sad da probamo ako možemo i odavde još jednom da ga kompromitujemo. Ne bi trebalo da mi, poslanici, Narodne skupštine takvu stvar radimo. Postoje predlagači, postoje sami kandidati. Njima treba ostaviti u ruke mogućnost da procene da se ne nalaze u dovoljno demokratskom procesu i atmosferi i da odustanu od procedure, ako je to po njihovoj volji.

Kada bi se gledao ovaj prvi aspekt, to da li su izabrani članovi Saveta REM-a i ko je izabran, rekao sam, mogli bi smo sad lepo svi da se pokupimo i da odemo da pijemo kafu, jer je taj proces izgubio smisao. Ovo drugo o čemu sam govorio i te kako zaslužuje da poslanici ostanu u klupama i da ovaj proces isprate do kraja jer preko godinu dana proces izbora članova Saveta REM-a je bio pokazna vežba iz demokratije u našem političkom sistemu.

Podsetiću vas da je velika pažnja i međunarodne javnosti i domaće javnosti na čitav ovaj proces i posle godina ukazivanja na to i od strane nekih članova Saveta REM-a i od strane nevladinih organizacija gde, kako i na koji način se krše propisi u radu Saveta REM-a, šta znači REM-ova pasivnost i nereagovanje u određenim situacijama. Vi imate sada već visoko specijalizovane stručnjake u nekim nevladinim organizacijama koji prate čitavu ovu stvar. Bez obzira na to zapravo je velika pobeda ostvarena onog trenutka kada se osam nezavisnih kandidata u prošlom ciklusu izbora povuklo iz ovog procesa.

Zašto je ovo važna stvar i zašto treba ostati u ovom procesu do kraja i dati podršku održavanju jednog takvog procesa? Zbog toga što se tog dana videlo da nevladine organizacije, istaknuti pojedinci koji su bili kandidovani za Savet REM-a i opozicione političke stranke, delujući svako na svom planu, su ostvarili jedinstvo, napravili sinergiju demokratsku kojom su uspeli da taj proces koji je bio nezakonit obustave i da zatraže da se on sprovodi na zakonit način. U tom smislu, rezultat čitavog tog procesa jeste da je veći broj kandidata u ovom ciklusu predložen na odgovarajući način i na zakonit način.

To je važno za sve demokratske procese u Srbiji jer se pokazalo da može na miran način i upornom argumentacijom da se dođe do određenog rezultata. Naravno, ovo je sve deo političke borbe i izbor članova Saveta će verovatno uvek biti i deo političke broje jer su mediji važni u današnjem svetu, iako ne onoliko koliko je moj prethodnik isticao. Oni su bitni ne samo kao prenosioci poruka ili kanal kroz koji može da se širi propaganda, nego su i bitni ekonomski akteri u sistemu. Ono što je bitno sa tog aspekta u Srbiji jeste da onda neki nosioci nacionalnih frekvencija mogu da se provuku i poslujući sa gubicima ili praveći poreski dug i na razne druge načine, sve to im se istoleriše, a ne samo to što ne ispunjavaju po kriterijumima uslove da bi emitovali svoj program.

Iz tog razloga, treba podržati to jedinstvo demokratskih snaga u ovom procesu selekcije članova Saveta REM-a. Na ovaj način ne prejudiciram izbor ni jednog kandidata, ni sa jedne, da tako kažem, strane, a reći ću vam zašto. Zato što sam se ja uverio lično da i neko za koga ćete verovati da je nezavisni, možda bi neko rekao opozicioni kandidat, može da vas iznenadi. Kratko dok sam bio u Savetu REM-a, 10 meseci, čovek koji je ugledni umetnik, ovenčan slavom u Srbiji je na kraju tog procesa poklekao i glasao onako kako je odgovaralo režimu u određenom trenutku. To je momenat nakon kojeg sam ja napustio Savet, a reći ću vam koji rezon stoji iza toga.

Ovo je previše komplikovano, veliki su ulozi, vlast ima preveliku moć i ja ne mogu tu da promenim ništa. Sve što mogu da uradim je da za moj esnaf, za moju organizaciju, izvučem nekakvu korist i nekakvu poziciju u svome tome, da im se zaštite neka prava ili da lakše naplaćuju nekakve prihode koje ostvaruju iz budžeta i bolje da ja to uradim nego da se zalećem na vetrenjače.

Meni je drago što je ovaj proces sada zavrteo ovu vetrenjaču Regulatornog tela za elektronske medije i verujte, ogroman posao čeka onoga ko bude seo u tu stolicu, jer nije samo Savet REM-a to telo koje donosi neke odluke i utiče na politike, vas tamo čeka kancelarija REM-a koju ja volim da zovem "duboki REM", a to je mesto sa kojeg stižu određeni potezi koji utiču na rad Saveta REM-a. Prvi od njih je da kad se članovi Saveta okupe i sednu na stolicu, oni kažu - ali vi niste pravnici, vi ovo ne razumete i pustite to da pravnici rešavaju pa onda neki pravnik iz kancelarije REM-a napiše neko tumačenje a članovi Saveta se izjašnjavaju o tome kao da su guske u magli.

Mi se svi bavimo politikom, to je naša lična odluka. Javna politika podrazumeva da se bavimo dokumentima javnih politika i zakoni su vrhovni dokumenti javnih politika. Prema tome, svako je dužan da se upusti u čitanje zakona, u tumačenje zakona i da nauči neke osnovne stvari vezane za zakonodavstvo i za pravni sektor da bi mogao time da se bavi.

Isto tako, recimo, postoje nezakoniti, po mom mišljenju, načini na koji kancelarija REM-a savetuje Savet REM-a da se povuče ili potčini u određenoj situaciji. Doći će momenat u kojem će vam reći da za nešto što je neko izglasao većinom na Savetu, kancelarija će reći - e, sad moramo da pitamo Ministarstvo kulture. Čekajte, ako je REM nezavisno telo, šta REM ima da pita Ministarstvo kulture za mišljenje? Ne, ne, mora da se dobije mišljenje, a znate zašto? Zato što su svi članovi Saveta zaposleni kao javni službenici i oni sad pošto su javni službenici moraju da imaju nekog nadređenog ili nadležnog.

Pravna služba REM-a vam kaže da je Zakon o javnim službenicima stariji nego Zakon o elektronskim medijima. Gde to imate, ljudi? To je isto kao što smo ovde čuli argument da zbog Zakona o savetima nacionalnih manjina mi ne treba da postupamo po Zakonu o elektronskim medijima. To je pravno nasilje.

Sve su to stvari koje ćemo mi morati da menjamo da bismo izgradili političku kulturu u ovoj zemlji, da bismo konačno imali i parlament i druga javna mesta kao mesta gde normalno diskutujemo i gde pobeđuje jak argument i gde pobeđuje kvalitet kandidata. Ovaj proces još uvek ima neke elemente koji ukazuju da to neće biti.

Kratko ću se samo osvrnuti na jednog kandidata, a to je gospodin Smederevac, koji je pomoćnik direktora REM-a za monitoring i nadzor. Po zakonu, neko ko obavlja rukovodeću funkciju u telu koje je povezano sa elektronskim medijima nema pravo da bude član Saveta REM-a. Naravno, neko će reći - on se kandiduje, on nije još član, ako bude izabran onda će podneti ostavku i mi nećemo imati taj konflikt. Nemoralno je, gospodo, da se tako igrate sa propisima. Neka gospodin Smederevac podnese ostavku sad, pa neka se kandiduje kao i drugi kandidati, a ne da kažemo da možemo da biramo hoćemo li da radimo ovo ili ono.

Ali, nije to jedini problem vezan za njegov rad. Ja mogu lično da svedočim da u nizu situacija Služba za nadzor nije reagovala u situacijama u kojima je dužna po zakonu da reaguje i nije sprovodila zakon kako treba. Direktna je njegova nadležnost. Čak Krivični zakonik u jednom članu pominje to da ako nije obavljao nadzor, nije savesno obavljao svoju dužnost. To može da bude član po kome njegovo delovanje u Savetu REM-a može da bude preispitano. Tako da ja verujem da je ostao jedan element u kojem nije sve urađeno kako treba i nije poštovan zakon, niti nekakav politički red u ovom procesu.

Time ulazimo u rizik da ponovo dođemo u situaciju da nam se provlače stvari kao, evo da vas podsetim na najnovije primere, da predsednik Republike otme centralnu informativnu emisiju na javnom servisu i da dobije preko pola sata programa u toj emisiji da govori o stvarima koje nisu trenutno goruće, nisu od vitalnog značaja. Ponavlja se, više puta iste stvari priča, samo je dobio pola sata na servisu koji pripada svima nama, svim građanima Srbije, u etru koji pripada svima nama. Da vas podsetim još jednom, možete vi da imate privatnu televizijsku stanicu, ali ne možete da posedujete prostor kroz koji se emituje program, to pripada svim građanima Srbije.

To su rizici u kojima mi ostajemo ako ne budemo odabrali stvarno nezavisan Savet REM-a. Jer, taj isti nezavisni Savet REM-a treba i nama iz opozicije, treba i vama, i sad kad ste na vlasti a trebaće vam, gospodo, i sutra kad budete sišli sa ove vlasti. Razmišljajte o tome. Hvala.