Zahvaljujem se, predsedavajuća Narodne skupštine.
Uvaženi narodni poslanici, prvo bih odgovorio vezano za ova dva amandmana, vezano za povećanje kazni.
Kazne su usklađene sa zakonom koji propisuje prekršaje, tako da su one u skladu sa tim i ovo ne može da se definiše drugačije, što se tog dela tiče i kazne su sasvim primerene svemu, ali dobro.
Što se tiče odgovora vezano za Zakon o službenim kontrolama, amandman koji se odnosio na računarski sistem mogu da kažem računar se sastoji od softvera i hardvera. To je jedinstvena celina i ne može se staviti opciono. U suprotnom je nemoguće primenjivati ovaj propis i voditi evidenciju što se tiče službenih kontrola.
Do momenta ulaska u EU primenjujemo nacionalni sistem, koji je svima na raspolaganju, a pošto je 21. vek, ne mogu da verujem da bilo koje preduzeće, pa pojedinac da nema računar bilo kakvih performansi, znači, apsolutno je nebitno, a nakon ulaska u EU primenjuje se evropski sistem koji ima odgovarajući softver.
Što se tiče primedbe na amandman, član 60, vezano za opciono tretiranje domaćeg porekla uvoza i izvoza, to je nemoguće uraditi ovim propisom, jer roba mora da bude jedinstveno tretirana. Znači, da li se nalazi u unutrašnjem transportu, da li dolazi iz uvoza, da li se radi o robi u izvozu. Znači, tretira se na jedinstven način.
Ono što mislim da je najvažnije da kažem, ovo sad poslednje što je bilo diskutovano vezano za izneto za niz neistina, vezano za Zakon o službenim kontrolama, konkretno se radi upravo ovo što sam rekao, vezano za različiti tretman na unutrašnjem tržištu. Morate da znate da jednu stvar, kao što sam juče rekao, Srbija je dominantno zemlja izvoznica. Znači, mnogo više izvozimo nego što uvozimo. Ulica je uvek kada se ide dvosmerna. Ne možete tražiti od naše strane da propišemo nekome jedno, a da tražimo od njega drugo.
Druga stvar, akcenat je stavljen da ne može da se radi na bazi analize rizika, nego svaka pošiljka da se analizira. Zamislite kada bi se svaki dan milioni pošiljki analiziralo. Prvo, koliko bi to koštalo? To niko ne radi u svetu. To se ne radi nijedna inspekcijska služba. Druga stvar, koliko bi to trajalo? Zamislite, radi se o proizvodima koji imaju svoj rok trajanja, pa kada bi analizirali svaki paradajz, svaki krastavac, bilo koju namernicu, pa da se sve to šalje u laboratorije, da se čeka za analize tri, četiri, pet ili za neke analize i nedelju, dve, tri dana, zamislite šta bi se desilo sa tim namernicima? Naravno da se radi analiza rizika. Tamo gde se utvrdi potencijalni rizik, tretira se u skladu sa ovim zakonom i apsolutno je usklađeno i sa regulativama EU koji ima najjače standarde u ovoj oblasti, usklađeno sa svim našim regulativama i zaista je naš sistem poznat i sada prepoznat kao adekvatan. Naravno, pojedinačni slučajevi uvek mogu da se nađu, ali masovnih nema.
Ono što donosi ovaj zakon službi kontrolama novo to je da se uvodi sveobuhvatni sistem službenih kontrola i hrane i hrane za životinje, da se osigurava bezbednost i kvalitet hrane, da se uvode racionalne, moderne i efikasne metode nadzora i da se vrši usklađivanje sa Uredbom EU 2017/625.
Šta se sve tretira sa ovim zakonom? Uređuje se, kao što sam rekao, sva hrana, hrana za životinje, uređuje se zdravlje i dobrobit životinja, sporedi životinjskog porekla, zdravlje bilja i sredstva za zaštitu bilja, organska proizvodnja, genetski modifikovani organizmi, upotreba i označavanje proizvoda sa oznakama geografskog porekla koje Srbija ima puno i po ovome je u svetu prepoznata. Naravno, da se uvodi, ovo kao što sam rekao, službena kontrola i druge službene aktivnosti.
Dalje, ovim zakonom se po prvi put uređuje ono što je i narodni poslanik Marijan Rističević istakao, mogućnost prevara u vezi sa hranom, kao novi stub kontrole. Bilo je puno mesta gde su rađene brojne zloupotrebe. Utvrđuje se obmanjujuće ponašanje, poreklo, sastav. Naravno, tamo gde se utvrdi da je rizik veći kontrole će biti sve češće. Kontrolisaće se ono što ovaj zakon uvodi novo, gde se neće upotrebljavati Zakon o inspekcijskom nadzoru i da neće više biti kontrole obavezne da se najave. Znači, po prvi put će kontrole moći da se rade bez najave, jer često puta smo imali slučajeve kada se kontrole najave, onda subjekat može da se pripremi na ovakve kontrole i svaki se smisao gubi.
Zakon o inspekcijskom nadzoru će se samo primenjivati na registrovane objekte, svi drugi objekti će biti podložni ovom zakonu o službenim kontrolama. Biće objavljivani i redovno planovi kontrola, kako jednogodišnji, tako petogodišnji.
Uvode se nove stvari vezane za akreditaciju ovlašćenih ustanova, u slučaju nekog vanrednog stanja, bilo čega da se može adekvatno reagovati. Uvodi se novi informacioni sistem. Kao što sam rekao usklađuje se sa propisima EU i ovaj zakon stupiće na snagu 1. juna 2026. godine. Znači, ima dovoljno vremena da se pripremimo za njegovu implementaciju i ako bude bilo kakvih potreba, kao što se dogovorilo na Odboru za poljoprivredu, o ćemo detaljnije prodiskutovati oko svega ovoga.
U svakom slučaju nam je stalo da unapredimo ovaj zakon, ako bilo šta ima, ali u skladu sa ovim, ono što je podneto od amandmana, ne vidimo da je jedan od ovih amandman, osim amandmana koji je već predsednik Narodne skupštine rekao da je prihvaćen, ovi amandmani su već tretirani u ovom delu. Hvala.