Poštovana predsednice Narodne skupštine, uvažene poslanice i poslanici, predstavnici javnosti koji nas prate, Ministarstvo zaštite životne sredine je intenzivno radilo na novom Predlogu zakona. Neko kaže brzo, ja kažem intenzivno. Čini mi se da ovi koji govore brzo ne razumeju šta rad znači.
Retrospektive radi, formirana je Radna grupa sa 66 članova, ispoštovane su sve procedure u kontekstu donošenja jednog zakona. Dvadeset dana je trajala javna rasprava. Tokom javne prezentacije nije se uključio ni jedan predstavnik civilnog društva, a moram da kažem da su uvrštena čak 72 komentara tokom javne rasprave u sam Predlog zakona. Izveštaj o kompletnoj javnoj raspravi je objavljen na našoj stranici ministarstva 17. novembra 2025. godine.
Poštovani građani Republike Srbije, uvaženi poslanici, ako možemo samo da se čujemo. Hvala najlepše.
Pred vama je Predlog zakona koji, pre svega, je od opšteg interesa, zakon koji treba da posluži svima, jedan od ključnih akata za unapređenje zaštite životne sredine, javnog zdravlja i održivog razvoja naše države. Ovaj zakon nije samo tehnički dokument, već temelj budućeg sistema koji treba da obezbedi čistiju, zdraviju i moderniju državu za sve naše građane, a duboko verujem da delite moje mišljenje da to zaslužuje svaki građanin. Zbog toga sam ovde da ovaj predlog predstavim javnosti na način na koji treba da se transparentno, efikasnije predstave mehanizmi kojima ćemo bolje da obezbedimo budućim generacijama život u našoj zemlji. otklanjamo sve dosadašnje protivrečnosti u tekstu zakona ili dvosmislenosti u njegovom tumačenju, čime gradimo stabilan pravni okvir, a takvi jasni propisi znače manje nesigurnosti, a više reda i efikasnosti.
Zakon, prvi put omogućava uvođenje snažnih mera prevencije nastajanja otpada, posebno otpada od hrane, prevencija je uvek najpovoljnija, najzdravija i najodgovornije rešenje i upravo zato stavljamo fokus na smanjenje količine otpada pre nego što on uopšte nastane. Uspostavlja se i obavezno planiranje upravljanja otpadom kod svih proizvođača otpada što znači da više neće biti prostora za improvizaciju. Svako ko generiše otpad moraće unapred da planira, evidentira i kontroliše način njegovog zbrinjavanja.
Novim propisom jasno uređujemo obaveze sakupljača otpada čime podižemo profesionalne standarde i odgovornost u sektoru koji je ključan za funkcionisanje čitavog sistema. Posebno je važno to što zakon jasno definiše odgovornost uključujući i transparentnost, preuzimanje otpada od fizičkih lica. U praksi će se postići veća kontrola zahvaljujući uvođenju dokumenta o kretanju otpada za neopasan otpad i digitalizaciju dokumenta o kretanju otpada, time smanjujemo zloupotrebe i administrativno opterećenje, uvodimo veću transparentnost.
Ovaj zakon dosad se dosledno usklađuje sa evropskim standardima, uključujući EU direktivu 2015/863 koja ograničava upotrebu štetnih talat-a u elektronskoj i električnoj opremi, što hoću da kažem da je bio i predlog tokom Radne grupe od strane civilnog društva.
Kada je reč o građevinskom sektoru, sektoru koji generiše ogromnu količinu otpada preciznije definišemo plan upravljanja otpadom od građenja i rušenja kako bismo sprečili stvaranje divljih deponija i poboljšali reciklažu.
Na kraju, ovaj zakon otvara vrata korišćenja otpada u energetske svrhe čime smanjujemo zavisnost od fosilnih goriva, jačamo konkurentnost naše privrede i odgovaramo na zahteve CBAM mehanizma. To znači manje zagađenje, stabilnije cene energije i više mogućnosti za domaće kompanije.
Ovaj zakon će doprineti efikasnijem upravljanju otpadom i pozivam vas da ga podržite u danu za glasanje, jer je u interesu čitavog društva da ima odgovorne, ozbiljne i prave rezultate.
Zato ovaj zakon branim sa uverenjem da nije samo ekološki, već i ekonomski i društveno odgovoran, njime pokazujemo da smo spremni da zaštitimo zdravlje građana, modernizujemo državu i budućim generacijama ostavimo u amanet životnu sredinu koja je dostojna njihovog odrastanja.
Pre nego što završim prešla bih samo kratko na odgovore, na osnovu pitanja koja su upućena. Što se tiče deponije u Novom Sadu. Ne, samo da sam uverena da je lokacija dobra, već je to potvrdila i delegacija EU koja je i pokrenula postupak tenderisanja, tako da do kraja godine možemo da očekujemo potpisivanje ugovara za početak radova regionalnog centra za upravljanje otpadom u Novom Sadu.
Što se tiče prostornog plana grada Niša koji je bio predmet današnjih medija, moram da istaknem, sada sledeću važnu činjenicu, ne da nema nikakvih poteza oko rudarenja kod vodoizvorišta, to je stara informacija iz 2022. godine gde su svi istražni, dozvole za istražne radove istekli, samim tim su istekli i uslovi. Moram da podvučem da to područje nije deo zaštićenog područja koje pripada i Suvoj planini i Jelašničkoj klisuri.
Što se tiče nusproizvoda, to je već transponovano od strane direktive EU koja se bavi nusproizvodima i to nije nikakva novina.
Hvala na uvredama koje ste istakli, ne bi ih ponavljala, jer sam ja kulturna i vaspitana, ali istakli ste da citiram – mi nismo normalni ili ono drugo još gore što ste rekli, zato što otvaramo mogućnost za uvoz neopasanog otpada koji se koristi u energetske svrhe. Vi onda time potvrđujete da su nenormalni i građani Danske, Švedske i Nemačke, zato što isti Danska 2024. godine uvezla je 119 hiljada tona otpada koji se koristi u energetske svrhe, Švedska 2023. godine uvezla 774 hiljade tona otpada koji se koristi u energetske svrhe, Nemačka 2023. godine uvezla 176 hiljada tona otpada koji se koristi u energetske svrhe. Ako vi kažete da mi nismo normalni i da želimo da budemo kao ove zemlje, ja ću prihvatiti uvredu i konstataciju.
Što se tiče Zakona o reciklaži, skoro pa ste i razumeli o čemu se priča, tako da podstičem vas da i dalje čitate zakon, možda ćete do kraja razumeti u potpunosti.
Što se tiče upravljanja muljem, pogrešili ste jer ste naveli jurisdikciju Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva koja se odnosi na mulj koji je direktno povezan sa neotpadnim vodama nego drugim vodama, ovaj o kome mi govorimo u ovom zakonu je direktno proizvod otpadnih voda.
Da, dobro ste rekli, vi gledate kada ste pomenuli postrojenje za prečišćavanje otpada kako nam nedostaju i kako su zagađene reke. Tu ste u potpunosti u pravu, ja sam saglasna, vi gledate, a mi radimo. Tako smo i krenuli prvi sa projektom na levoj obali Dunava, izgradnja kanalizacione mreže na teritoriji grada Beograda za sve građane Krnjače, Borče i Koteža.
Na kraju, nisam ja rekla da vi treba da kažete šta Duboko treba da radi, ne daj Bože, to ćemo mi, mi to radimo i mi ćemo i nastaviti. Hvala vam.