Gospodine predsedniče, dame i gospodo narodni poslanici, osvrnuo bih se samo na nekoliko detalja koji se odnose na zakon o budžetskom sistemu i tiču se budžetskih prihoda i budžetskih rashoda. Izneo bih nekoliko plastičnih primera s tim u vezi.
Jedan se tiče prihoda koji se stiču prodajom nekretnina. Danas smo u prepodnevnom delu sednice čuli hvalospeve o epohalnom poslu koji je napravljen prodajom Robnih kuća Beograd, pa da malo pokvarim tu idilu.
Ovo je današnja presuda Trgovinskog suda u Beogradu, danas primljena, 14.12. u 15.15 časova. Tom presudom utvrđuje se da tuženik, Akcionarsko društvo Kompanija RK "Beograd" iz Beograda itd., nema pravo svojine nad nepokretnostima i tu su tri najekskluzivnija objekta u Knez Mihailovoj ulici. To je pod jedan u dispozitivu ove presude.
Pod dva, određena je privremena mera pa je zabranjeno otuđenje ili opterećenje tih nepokretnosti. Pod tri, utvrđuje se da je ništavna registracija, upis podataka subjekta Akcionarskog društva za trgovinu Kompanije RK "Beograd" u stečaju, registrovana kod Agencije za privredne registre itd.
Dakle, svaka privatizacija i prodaja ovde je afera i kriminal. Prilikom prodaje Robnih kuća Beograd čuli smo oprečne izjave direktorke Agencije za privatizaciju, koja je tvrdila da će eventualno obeštećenje vlasnika nacionalizovane imovine biti obaveza budućeg kupca. Kupac je rekao: ja sam sve kupio, sve platio i sa tim nemam nikakve veze; a sud je rekao: to što je prodato a nalazi se u Knez Mihailovoj ulici i nije vlasništvo Robnih kuća i ne može biti predmet otuđenja, opterećenja, odnosno prodaje. Dakle, vidimo kako funkcioniše aktuelna vlast.
To sam, inače, ovde već jednom iznosio. Trgovinski sud u Beogradu je već jednom doneo identičnu presudu i identičnu privremenu meru. Istog dana uložena je žalba, istog dana je stigla u Viši trgovinski sud, istog dana Viši trgovinski sud je ukinuo presudu, vratio je na ponovno suđenje, da bi pošto-poto brže-bolje omogućio ovakvu nelegalnu i neregularnu prodaju.
Onda je išla, po prijavi bivših vlasnika, Komisija za sudski nadzor Ministarstva pravde, pa utvrdila niz manjkavosti u postupku pred Višim trgovinskim sudom. Epilog je ovo što sam vam sad pročitao. To je prva stvar.
Druga stvar. Opet se tiče prihoda i pokušaja da se privatizuju, i ovde ćete čuti takođe jedan kuriozitet, mnoge firme, odnosno sva društvena preduzeća, a posebno firme, odnosno kompanije iz bivših Republika SFRJ. Sećamo se da je već otuđena imovina mnogih od njih, "Varteksa", "Jugoplastike", "Hromosa", "Kraša" itd. Ostalo je jedno preduzeće sa prostora bivše SFRJ, odnosno sa prostora Hrvatske, koje je zapalo za oči tajkunima.
Radi se o "Borovu", koje u Srbiji ima fabriku "Boreli" u Somboru i 140 prodavnica u 50 gradova na najboljim mestima, to svi od nas manje-više znaju, u najstrožem centru ovih gradova, sa preko 30.000 kvadratnih metara, što po prostoj računici ima realnu tržišnu vrednost između 80 i 100 miliona evra. Svojevremeno je, Uredbom Vlade Srbije, od 1992. do 2000. godine, ta imovina "Borova" data na čuvanje "Boreliju", ali je zaboravljeno da su sve bivše republike SFRJ potpisale i ratifikovale međunarodni Sporazum o sukcesiji koji svakako ima veću snagu od svih ovih unutrašnjih pravnih akata.
Doduše, mi imamo i slučaj, o tome ću posebno da pričam, firme "Putnik", gde je doneta presuda Arbitraže u Parizu koja se ovde ne poštuje, pa je Vlada donela zaključak koji je upravo potpisao potpredsednik Đelić da se vrate pare investirane u "Putnik", pa te pare ni do danas nisu vraćene.
Ali, da se vratim na "Borovo". Dakle, firma "Boreli", koja je neka vrsta sukcesora ili sledbenika, doduše neregularnog, firme "Borovo", sistemski se urušava, otpisuju se porezi i doprinosi, mnogi lokali se izdaju itd. I onda je najavljena privatizacija firme "Boreli", odnosno "Borova", bez obzira što se radi o hrvatskoj imovini, sa obrazloženjem da se i u Hrvatskoj prodaje imovina naših preduzeća itd.
Sada imamo to što sam rekao da je kuriozitet, što govori o dvojnom moralu koji je ovde postao pravilo, dakle, "Borovo" je tužilo i "Boreli" i državu Srbiju. Da čudo bude veće, pravni zastupnik "Borova" koji je u ime "Borova" tužio državu Srbiju i firmu "Boreli" je narodni poslanik vladajuće koalicije i sedi ovde među nama. Svako može reći: to nije u suprotnosti sa kodeksom advokatske etike, ali ako ste advokat, pa još i narodni poslanik, a u ime hrvatske firme tužite državu Srbiju, onda tu ima malo problema sa moralom, zar ne?
Dakle, na to treba obratiti pažnju, jer se nešto što je atraktivno i ekskluzivno brže-bolje pokušava preko noći prodati.
Pre podne sam izneo detalj o firmi "Želvoz", a to će biti priča i ubuduće, fabrici koja ima 1.700 zaposlenih, sa fabričkim halama izuzetno kvalitetnim, na površini većoj od deset hektara, koja je prema procenama vredela 38 miliona dolara, a sada se za milion evra prodaje rumunskoj firmi "Gramped".
Treba videti čime se bavio vlasnik kupca ove rumunske firme, pa bismo veoma lako i lepo mogli da vidimo kakvi su partneri današnje vlasti koja brže-bolje, kao i u slučaju "Magnohroma" o kome smo vrlo mnogo čuli, prodaje ovdašnju imovinu, da ne govorim o odgovornosti ljudi sa železnice, o tome je već ponešto pričano sa ovog mesta, o prodaji, odnosno kupovini lokomotiva preko butika, o onom najskupljem toaletu na svetu, 39 kvadrata za 70.000 evra, zbog čega se plašim da čitava Srbija podseća na taj monumentalni objekat, ali ovo je isto primer jedne potpuno nakaradne privatizacije o kome će tek biti reči.
U okviru onoga što se naziva budžetskim rashodima jeste i nešto što su rashodi za zaposlene. Ovu zemlju potresaju brojni štrajkovi, ali malo pažnje se posvećuje štrajku zaposlenih u upravi. Ovde, u ime njihovog sindikata, želim da upitam predstavnike Vlade da li su upoznati sa činjenicom da zaposleni u opštinskim organima uprave štrajkuju.
Da li znate kako se određuju plate zaposlenih u opštinskim organima uprave? Da li znate kolike su te plate? Da li znate kolike su plate ostalih budžetskih korisnika? Da li će biti doneti propisi koji regulišu položaj zaposlenih u opštinskim upravama? Kada će biti doneti i zašto nisu doneti na vreme, odnosno kada je usvojen i Zakon o državnim službenicima?
Da li znate da od radnika u opštinskim organima uprave pravite socijalne slučajeve sa takvim platama i još gorim penzijama koje se obračunavaju na osnovu tih mizernih plata? Da li znate da kolektivni ugovor nije potpisan više od dve godine iako je predlog postojao?
Da li je u redu ovakva diskriminacija radnika opštinskih uprava i da li se smanjivanje javne potrošnje vrši isključivo smanjivanjem plata radnicima opštinskih uprava, a enormnim povećanjem plata zaposlenih u raznim agencijama i upravama koje je osnovala Vlada?
Imam još puno pitanja, ali čini mi se da ova tema zaista zavređuje pažnju. Ti ljudi su dovedeni na nivo socijalnih slučajeva sa bednim primanjima i ne sme se žmuriti nad tom činjenicom da su ti ljudi, a ima ih mnogo u Srbiji, pretvoreni u građane drugog reda.
Mislim da se puno žmuri u ovoj zemlji i ponovo upozoravam na štrajk vojnih rezervista koji poprima sve veće razmere. Njihov štrajkački odbor će narednih dana organizovati protest ovde pred Skupštinom ili u blizini Skupštine. Oni će na jugu Srbije, a ima ih dovoljno za to, blokirati biračka mesta u vreme izbora.
Niko na to ne obraća pažnju, ili da budem iskren, jedini respekt, jedino interesovanje i jedinu dobru volju pokazao je prilikom susreta sa štrajkačkim odborom pre neko veče ministar Rasim Ljajić, koji nema ovlašćenja povodom njihovog problema, ali bar ima volju i želju da ih sasluša, da njihov problem iznese na nivou Vlade, jer se neminovno mora ići u susret događajima.
Gospodine Cvetkoviću, prošli put sam vam postavio pitanje koje se tiče sredstava predviđenih u budžetu za Savet za borbu protiv korupcije. Odgovorili ste mi da je odobren onaj iznos sredstava koji su oni tražili. Nisam bio tu kada ste dostavili ovaj papir sa njihovim zahtevom za tekuće izdatke i sa beleškom vašeg ministarstva u vezi sa planiranjem sredstava za Savet za borbu protiv korupcije i hvala vam što ste mi to dostavili, jer moramo razgovarati na osnovu papira i dokumenata.
Jedino ste propustili da mi kažete da je Ministarstvo finansija negde sredinom jula, tačnije 18. jula, poslalo uputstvo sačinjeno po donošenju Memoranduma o budžetu i ekonomskoj fiskalnoj politici za 2008. godinu itd. U tom uputstvu se navodi da se socijalna davanja zaposlenima, nagrade, bonusi i ostali posebni rashodi, troškovi putovanja, usluge po ugovoru i specijalizovane usluge mogu planirati do nivoa planiranih rashoda u 2007. godini i da ukupan zbir zahteva ne sme da prelazi ukupan predloženi obim sredstava dodeljen budžetskom korisniku.
Pošto ste im vi rekli da ne mogu da traže više nego što su to mogli da imaju i imali za 2007. godinu, onda se o tome – znači, nije ovo moja izmišljotina, o ovome sam razgovarao sa predsednicom Saveta za borbu protiv korupcije gospođom Vericom Barać i te informacije i ovaj papir sam dobio od nje, odnosno od Saveta za borbu protiv korupcije i ovo sam morao da iznesem čisto istine radi.
U svakom slučaju, vama hvala što ste mi dostavili ovaj dokument jer mislim da tako treba razgovarati, za razliku od gospodina potpredsednika koji još nije odgovorio, a obavezan je po članu 200. Poslovnika, na ona dobronamerna pitanja koja sam mu jutros uputio, koja se odnose lično na njega. Za to nije potrebna nikakva priprema u roku od osam dana koja bi bila potrebna za neke druge sfere i za neka druga pitanja. Hvala.