Prikaz govora poslanika

Prikaz govora poslanika Tomislav Ljubenović

Tomislav Ljubenović

Srpska radikalna stranka

Govori

Hvala, predsedavajući.

U ime poslaničke grupe SRS podneo sam amandman na član 3. Predloga zakona o smanjenju rizika od katastrofa i upravljanju u vanrednim situacijama. Član 3. odnosi se na prioritete, a mi smo amandmanom predložili da se doda 3. stav koji bi glasio – dodelom diplomatskog statusa za sve članove Srpsko-ruskog humanitarnog centra u Nišu postići će se smanjenje rizika od katastrofa sa posebnim osvrtom na borbu za zaštitu ljudskih života od eventualnih šumskih požara.

Ovaj amandman je logičan sled amandmana koje smo podneli na prethodne članove ovog predloga zakona, a koji se odnosi na dodelu diplomatskog statusa svim članovima Srpsko-ruskog humanitarnog centra u Nišu. Inače, naš je stav da, pored ovog centra, treba formirati još jedan centar u Republici Srbiji, i to na teritoriji AP Vojvodine. U tom smislu su i naše kolege tj. poslanička grupa dr Vojislav Šešelj SRS u februaru ove godine predali zahtev Skupštini AP Vojvodine da se donese zaključak oko pokretanja inicijative za formiranje srpsko-ruskog humanitarnog centra na prostoru AP Vojvodine. Uz ovaj zahtev predato je 31.157 potpisa podrške građana Srbije koji žive na prostoru AP Vojvodine. Međutim, u maju ove godine, Skupština Vojvodine nije prihvatila ovu inicijativu, a Pokrajinska vlada nije uputila nikakvo mišljenje, iako je bila dužna da to učini.

Srpska radikalna stranka je mišljenje da je u Vojvodini neophodan jedan ozbiljan centar za hitne intervencije u vanrednim situacijama za intervenciju u slučaju prirodnih nepogoda, požara i poplava po uzoru na Srpsko-ruski humanitarni centar u Nišu, koji je bez sumnje najbolji humanitarni centar u ovom delu Evrope. Zato je poslanička grupa SRS svojim amandmanom predložila konkretna rešenja u vezi sa centrom u Nišu, ali vidimo da predlagač nije bio voljan da to prihvati. Hvala.
Hvala, predsedavajući.

Amandmanom na član 4. Predloga zakona o smanjenju rizika od katastrofa i upravljanju vanrednim situacijama, koji je podnela poslanička grupa SNS, predloženo je da se izmeni navedeni član 4. u stavu 2. koji se odnosi na način integrisanog delovanja međusektorske saradnje. Usvajanjem ovog amandmana…
Usvajanjem ovog amandmana na bolji i precizniji način bi bilo definisano načelo, dok još ima vremena za vođenje ove rasprave, a dobro je pomenuti i to da će stupanjem na snagu ovog zakona prestati da važi Zakon o vanrednim situacijama, kao i pojedine odredbe Zakona o zaštiti od požara.
Međutim, do članova ovog predloga zakona koji to definišu mi nećemo stići zbog lošeg Poslovnika u Narodnoj skupštini i zbog glasa da se vodi jedna rasprava o velikom broju tačaka dnevnog reda, koji zbog nove situacije gde poslanici većine podnose amandmane samo da bi trošili vreme rasprave.
Zbog svega ovoga nećemo stići da raspravljamo ni o članovima ovog predloga zakona koji se odnose na štabove za vanredne situacije, na vatrogasne i vatrogasno-spasilačke jedinice, na civilnu zaštitu, na nadzor nad primenom ovog zakona, na prekršaje i kaznene odredbe i na druge bitne odredbe.
To su razlozi zbog kojih smo mi iz opozicije prinuđeni da na ovakav način vodimo diskusiju i smatramo da bi vlast trebalo da razmisli o podnetim amandmanima poslaničke grupe SRS i da ih prihvati.
Ali, postala je praksa u Narodnoj skupštini da većinu amandmana koje podnese opozicija, predlagač jednostavno odbije, iako bi njihovim usvajanjem došlo do poboljšanja teksta zakona.
Hvala.

U ime poslaničke grupe SRS, podneo sam amandman na član 1. Predloga zakona o smanjenju rizika od katastrofa i upravljanju u vanrednim situacijama. Mi smo predložili ovim amandmanom da se u članu 1. Predloga zakona doda stav 3. koji će glasiti – Vlada Republike Srbije dodeliće u roku od 15 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona diplomatski status za sve članove Srpsko-ruskog humanitarnog centra u Nišu, čime će doprineti smanjenju rizika od katastrofa i upravljanju u vanrednim situacijama.

Srpska radikalna stranka je mišljenja da je u tekstu zakona, u ovom prvom članu, neophodno precizno definisati ovo što mi predlažemo amandmanom, tj. naš politički stav pretočen u amandman i smatramo da će i te kako doprineti usvajanju kvalitetnijeg zakona.

Kao što smo amandmanom na naslov ovog zakona insistirali da sve bude u nadležnosti i odgovornosti državnih organa, tako i ovim amandmanom insistiramo da Vlada stvori pravni okvir za dodeljivanje diplomatskog statusa svim članovima Srpsko-ruskog humanitarnog centra u Nišu, tako što će Narodna skupština usvojiti tekst zakona kojim će obuhvatiti ovu materiju.

Kada govorimo o Srpsko-ruskom humanitarnom centru u Nišu jasno je da ne treba posebno naglašavati njegov značaj, jer svi građani Republike Srbije odlično znaju i svi mi ovde prisutni znamo da je Centar od neizmerne važnosti. Očekivali smo da ovaj naš amandman bude prihvaćen, ali neverovatno da Vlada Republike Srbije nije imala razumevanja u ovom slučaju. Hvala.
Hvala.

Poslanička grupa SRS je podnela amandman na član 2. Predloga zakona o smanjenju rizika od katastrofa i upravljanju vanrednim situacijama.

Predložili smo da se u članu 2. stav 1. tačka 10) izbriše. Naime, član 2. Predloga zakona odnosi se na značenje izraza.

Predlagač u obrazloženju, između ostalog, kaže da definicija iz člana 2 odnose se na izraze koji se koriste u zakonu, a čije značenja nisu kasnije odredbama zakona posebno određena. Ukupno je obuhvaćeno 25 izraza, počev od osnovnog pojma katastrofe, pa do velikog udesa.

Kod utvrđivanja definicija u najvećoj meri je korišćena prihvaćena međunarodna terminologija uz odgovarajuća prilagođavanja pravnom sistemu Republike Srbije i pravilima u duhu srpskog jezika.

Definisani su pojmovi i izrazi čije značenje na obavezujući način utvrđeno u nekom drugom propisu, a za potrebe pravilne primene i razumevanja rešenja sadržanih u ovom zakonu neophodna je njihova precizna definicija.

Amandman koji smo podneli predstavlja pravno-tehničku redakciju Predloga zakona i poslanička grupa SRS je mišljenja da bi prihvatanjem ovog amandmana dobili rasterećujući tekst zakona, jer zakone primenjuju pravnici pa im nije potrebna pomoć tumača.

Time bi se dobilo dovoljno prostora da se u tekst zakona, koji će biti usvojen, unesu veoma važne odredbe koje su od suštinskog značaja, a te su odredbe kojima bi se svim članovima Srpsko-ruskog humanitarnog centra u Nišu Vlada Republike Srbije dodelila diplomatski status, onako kako je to predložila poslanička grupa SRS. Hvala.
Hvala.

Poslanička grupa SRS je podnela amandman na Predlog zakona o smanjenju rizika od katastrofa i upravljanju vanrednim situacijama. Ovim amandmanom mi smo predložili da se promeni naslov. Predložili smo Narodnoj skupštini da usvoji predlog zakona o angažovanju državnih organa u vanrednim situacijama.

Neposredni povod za podnošenje ovog amandmana je to što je i sam predlagač na početku zakona u definisanju predmeta zakona naveo da sistem smanjenja rizika od katastrofa i upravljanja u vanrednim situacijama je od posebnog interesa za Republiku Srbiju i predstavlja deo sistema nacionalne bezbednosti. Ako bi predlagač uzeo u obzir ove svoje navode, poslanička grupa SRS mišljenja je da bi trebalo da prihvati ovaj naš amandman, jer kada govorimo o nečemu što predstavlja poseban interes za Republiku Srbiju jasno je da se tome ne sme prepustiti bilo kome, osim državnim organima. Isto tako kada je nešto deo sistema nacionalne bezbednosti, bez dvoumljenja to mora biti u nadležnosti, ali i odgovornosti državnih organa i tu nema nikakve dileme.

To je bio povod da poslanička grupa SRS podnese ovaj amandman i predloži drugačiji naziv ovog predloga zakona. Smatramo da bi prihvatanjem ovog našeg amandmana predloženi zakon imao mnogo primereniji naziv, a samim tim bi bilo jasnije da je odgovornost na državnim organima da se u slučaju bilo koje vanredne situacije zna da državni organi moraju pravovremeno da reaguju i da tu nema nikakvih propusta, niti su dozvoljeni, da se svim rizicima od bilo kojih katastrofa mora upravljati na nivo državnih organa, koji su odgovornost kada dođe do nepredviđenih situacija i ne smeju da se izbegavaju. Hvala.
Hvala, predsedavajući.

Poslanička grupa SRS je podnela amandman na član 2. Predloga zakona o građevinskim proizvodima. Predložili smo da se u članu 2. stav 1. tačka 14) izmeni tako da glasi – dokument za ocenjivanje sastoji se iz srpskog i evropskog dokumenta za ocenjivanje.

Prihvatanjem ovog amandmana bili bi na bolji način definisani osnovni pojmovi koji se upotrebljavaju u ovom zakonu. Inače, u daljem tekstu Predloga zakona članovi od 22. do 30. odnose se na srpske dokumente za ocenjivanje.

Kada u okviru ovog zakona pominjemo srpske dokumente za ocenjivanje, vidimo da predlagač, između ostalog, navodi u tekstu zakona sledeće - za svaki građevinski proizvod koji nije obuhvaćen ili nije u potpunosti obuhvaćen harmonizovanim standardom, tehničkim propisima, ili je srpskim standardom i za koji performanse u vezi sa njegovim bitnim karakteristikama ne mogu biti u potpunosti ocenjene u skladu sa postojećim harmonizovanim standardom.

Tehničkim propisom ili srpskim standardom, na zahtev proizvođača za srpsku tehničku ocenu, telo za tehničko ocenjivanje sastavlja srpski dokument za ocenjivanje, uz saglasnost i ministarstva nadležnog za poslove građevinarstva. Ovde je akcenat stavljen na građevinski proizvod koji nije obuhvaćen ili nije u potpunosti obuhvaćen harmonizovanim standardom, što podrazumeva harmonizaciju sa propisima EU.

Već sam govoreći o prethodnom amandmanu istakao stav SRS o tome i sada neću ponavljati, osim obaveze svih predlagača da u Narodnu skupštinu ubuduće dostavljaju zakone na usvajanje koji su isključivo u interesu građana Republike Srbije. Hvala.
Hvala predsedavajući.

U ime poslaničke grupe SRS, podneo sam amandman na član 3. Predloga zakona o građevinskim proizvodima. Član 3. definiše primenu zakona i to ne na sve građevinske proizvode, kao i razvrstavanje po oblastima.

Mi smo predložili izmenu tačke 11. koja se odnosi na sanitarnu opremu. Brojne su oblasti građevinskih proizvoda, a u ovom predlogu zakona u članu 3. razvrstane su u 35 grupa. Ono što je značajno napomenuti je da i sam predlagač u obrazloženju navodi da imajući u vidu da Predlog zakona o građevinskim proizvodima utvrđuje uslove za stavljanje na tržište 35 oblasti građevinskih proizvoda.

Znače i pozitivni efekti odredaba ovog zakona, utiču na sve aktere na tržištu građevinskih proizvoda, od industrije građevinarstva, proizvoda, preko investitora, projektanata, izvođača, tela za ocenjivanje usaglašenosti do nadzornih organa.

Zato je poslanička grupa SRS pokušala da ovim amandmanom predloži konkretno rešenje kako pojedine oblasti ne bi ostale nepotpune, a vidimo da predlagač nije bio voljan da se upusti u čitanje naših konstruktivnih predloga, pa će vladajuća većina verovatno usvojiti tekst onako kako je i predloženo.

Predlagač je iskazao nameru da uredi oblast građevinskih proizvoda, što je neophodno s obzirom na napredak tehnike i tehnologije u ovoj oblasti, pojavu novih građevinskih proizvoda i izazove koje pred domaću industriju građevinskih proizvoda postavljaju zahtevi razvijenih tržišta.

Međutim, kada iz redova opozicije, konkretno SRS, dobijete konkretan predlog u vidu amandmana, predlagač ga odbije sa neubedljivim obrazloženjem.
Hvala predsedavajući.

Na Predlog zakona o građevinskim proizvodima, poslanička grupa SRS je podnela amandman kojim smo predložili da se promeni naslov, tako da bismo onda imali zakon o proizvodima i uslovima proizvodnog procesa proizvoda za građevinarstvo.

Mi smo podneli ovaj amandman jer smatramo da bi njegovim prihvatanjem došlo do preciziranja naslova predloženog zakona. Od predlagača ovog zakona dobili smo obrazloženje da je najvažniji razlog za njegovo donošenje potreba da se opštim propisom uredi stavljanje na tržište građevinskog proizvoda, što je do sada bilo urađeno. Ovo je u stvari bila polazna osnova da poslanička grupa SRS donese amandman i predloži drugačiji naziv ovog predloga zakona.

Da li je predlagač naveo da u cilju obezbeđivanja standardizacije građevinskih proizvoda i sigurnosti na tržištu stavljanjem u promet samo građevinskih proizvoda koji su pogodni za predviđenu upotrebu, odnosno imaju karakteristike koje omogućavaju da objekti u koje se ugrađuju, ispunjavaju bitne zahteve. Ovaj zakon sadrži tehničke i druge zahteve kojima se obezbeđuje zaštita, bezbednost života i zdravlja ljudi, zaštita životinja, biljaka i životne sredine, zaštita potrošača i drugih korisnika i zaštita imovine svih građana Republike Srbije, kao i svih investitora.

Ako bi predlagač uzeo u obzir ove navode, poslanička grupa SRS je mišljenja da bi trebalo prihvatiti ovaj naš amandman. Hvala.
Hvala, predsedavajući.

U ime poslaničke grupe SRS podneo sam ovaj amandman na član 1. Predloga zakona o građevinskim proizvodima.

Mi smo predložili ovim amandmanom da se u članu 1. reči „srpske tehničke specifikacije“ zamene rečima „specifikacije iz oblasti srpskih standarda“.

Naime, član 1. odnosi se na definisanje predmeta zakona i SRS je mišljenja da je u tekstu zakona neophodno precizno definisanje samog predmeta zakona. Kada govorimo o ovom zakonu, i ovog puta, kao i u mnogim prethodnim raspravama, treba istaći da predlagač predlaže ovaj zakon između ostalog i zbog ispunjavanja obaveza i usklađivanja domaćeg zakonodavstva sa propisima EU. To je obaveza koju vlast u Republici Srbiji ima ispred pregovaračkog Poglavlja 1. slobodnog kretanja robe, a zbog toga što se propisi EU u ovoj oblasti redovno menjaju i dopunjuju, dok pravni sistem Republike Srbije ostaje bez rešenja i potpuno je neusklađen. To kaže predlagač ovog zakona o kome danas raspravljamo i navodi da put Republike Srbije ka pridruživanju EU podrazumeva, pored mnogih drugih reformskih procedura, i pripremu za velike zahteve konkurentnog zajedničkog tržišta. Ovo zahteva veliku posvećenost kvalitetu proizvoda i usluga.

Kao i u svim ranijim raspravama, koje su se vodile o zakonima koje vlast predlaže na usvajanje, zbog ispunjavanja obaveza usklađivanja domaćeg zakonodavstva sa propisima EU, SRS i danas ukazuje na činjenicu da Srbija neće postati članica EU, jer EU ne želi Srbiju u svom članstvu.

Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, bi moralo pred Narodnu skupštinu da izlazi sa zakonima iz svoje oblasti, koje će uticati na poboljšanje uslova u ovoj oblasti u Republici Srbiji, zato što bi to išlo u korist građana Srbije, a ne u korist EU.

Ono što je ministarka malopre izjavila, da su svi izvođači na tenderu i zabrani, i to je u redu. Ali, kada je u pitanju Koridor 10 i konkretno klisura Predejane, jer teritorijalno pripada klisuri Predejane, postavlja se pitanje ko treba da kontroliše izvođenje radova i da li se kontroliše rad izvođača?

Ovo kažem iz razloga zato što imamo određena saznanja, mi koji gravitiramo u tom području, da se ne poštuju tehničke norme, izvođenje radova, konkretno ugradnja čelične konstrukcije i da deo tog ne ugrađenog materijala završava u Južnoj Moravi.

Postavlja se pitanje i kvalitet celokupnog projekta, koji je upravo kroz, delom iz Grdeličke Klisure, delom kroz Predejansku klisuru, kojeg će kvaliteta biti izvođenje tih radova? Ono što mogu da kažem da prethodna, upravo Vlada, odnosno režim koji je upravo radio na tom projektu kada je u pitanju idejni projekat gde se meštani Predejana nisu slagali sa načinom i delom trase koja prolazi kroz Predejane, da se na neki način dovodi u pitanje i kvalitet i sama lokacija tog projekta, da to može biti u jednom kraćem vremenskom periodu na neki način i tempirana bomba. Kada to kažem, i one kosine koje se izvode, i deo teritorije na kojoj je to izgrađeno, to mi daje za pravo i mnogim mojim sagovornicima, da je taj celokupni projekat na jedan neadekvatan način i neprimeren način deo teritorije, na delu teritorije i izgradnja. Hvala.
Hvala.

U ime poslaničke grupe SRS podneo sam amandman na član 3. Predloga zakona o izmenama i dopunama Zakona o zaštiti životne sredine.

Predlagač je članom 3. predložio izmenu člana 101. osnovnog zakona tako što će se dodati novi član 101a. Srpska radikalna stranka je podnela amandman i predložili smo rešenje za koje smatramo da je sveobuhvatnije. Predlagač navodi da će se stvoriti uslovi za izradu podzakonskog akta, pravilnika koji će izraditi zajedno ministar za zaštitu životne sredine i ministar nadležan za poslove poljoprivrede i ruralnog razvoja. U praksi se pokazalo da se na izradu podzakonskog akta čeka dugo, pa pojedina materija ostaje nedorečena i nedefinisana, što čini osnovu za različita nepravilna tumačenja zakona i nepravilnu primenu.

U praksi se pokazalo da se na izradu podzakonskog akta čeka dugo, pa pojedina materija ostaje nedorečena i nedefinisana što čini osnov za različita nepravilna tumačenja zakona i nepravilnu primenu.

Mi iz poslaničke grupe SRS smo pokušali da amandmanima damo konkretna rešenja kako bi se proizvoljna tumačenja zakona u praksi izbegla. Kako se rasprava na Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakon o zaštiti životne sredine bliži kraju, jer on sadrži svega četiri člana, a mi sada raspravljamo o amandmanima na član 3, primetno je da predlagač nije želeo da sarađuje i prihvati konstruktivne predloge poslaničke grupe SRS, tako da će vladajuća većina, verovatno usvojiti tekst koji je i predložila. Hvala.
Hvala, predsedavajući.

Poslanička grupa SRS je podnela amandman na član 2. Predloga zakona o izmenama i dopunama Zakona o zaštiti životne sredine.

U obrazloženju za usvajanje ovog predloga zakona, predlagač je, između ostalog, naveo i da bi se njegovim usvajanjem obezbedila primena metodologije koja je propisana u skladu sa akreditivom sistema upravljanja fondovima EU. I do sada smo u Narodnoj skupštini ukazivali i građanima i predstavnicima vlasti, a i ubuduće će SRS iskoristiti svaku priliku da ukaže na činjenicu da Srbija neće postati članica EU, jer EU ne želi Srbiju u svom članstvu.

Što se SRS tiče, naš stav je da i ne treba da postane član EU, jer od tog navodnog zajedništva korist ima samo EU, dok građani Srbije trpe samo štetu. Ministarstvo za zaštitu životne sredine bi moralo pred Narodnu skupštinu da izlazi sa zakonima iz svoje oblasti koji će uticati na poboljšanje kako životne sredine, tako i kvaliteta života građana Srbije, ne obazirući se na interese EU. Vlasti u EU brinu samo o sebi. U toku dosadašnjih diskusija smo već istakli da i ova oblast, kao i mnoge druge, nije u Republici Srbiji na zavidnom nivou. Iz tog razloga smo i mi iz SRS pokušali da amandmanima unapredimo tekst ovog zakona. Hvala.
Hvala.

Na Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o zaštiti životne sredine, poslanička grupa Srpske radikalne stranke je podnela amandman kojim smo predložili da se promeni naslov tako da bi smo onda imali zakon o upravljanju i zaštiti životne sredine.

Mi smo podneli ovaj amandman jer smatramo da bi njegovim prihvatanjem bila potpunija suština predloženog zakona.

Kada je reč o Predlogu zakona o izmenama i dopunama ovog zakona imali smo prilike u raspravi da čujemo kritike SRS koje je izneo predsednik SRS, dr Vojislav Šešelj, a odnose se na skandaloznu izjavu ministra Trivana koji u ime Vlade Republike Srbije i ministarstva čiji je ministar predstavlja u Narodnoj skupštini ovog predloga zakona.

Naime, gospodin Trivan je ministar u Vladi i državi a spreman je da revitalizuje pitanje granica te države i to u delu teritorije sa leve strane Dunava, on problem ekologije stavlja iznad svih drugih problema, iznad problema granica.

Niko ne spori činjenicu da su problemi ekologije od izuzetnog značaja za sve nas, ali reći da ekologija ne mari za to da li će granica biti na ovoj ili onoj strani je, u najmanju ruku skandalozna.

Srpska radikalna stranka podseća i gospodina Trivana i sve ostale da se radi o teritoriji na levoj strani Dunava, da je u pitanju 11.000 hektara dragocenog zemljišta koje je od vajkada srpska zemlja, da je na obali Dunava i da je cena tog zemljišta ogromna.

Najmanje što se može očekivati od jednog ministra jeste da pre svega poštuje integritet države u čijoj je Vladi, a da onda zastupa i interese resornog ministarstva na čijem je čelu. Hvala.
Hvala predsedavajući.

U ime Poslaničke grupe SRS, podneo sam amandman na član 1. Predloga zakona o izmenama i dopunama Zakona o zaštiti životne sredine.

Mi smo predložili ovim amandmanom da se u članu 90.b osnovnog zakona, izmeni stav 1. Predlagač je Predlogom zakona predložio izmenu stava 2. ovog zakona, ali je naše mišljenje da treba izmeniti stav 1. tako da on u novom tekstu zakona glasi – sredstva Zelenog fonda Republike Srbije dodeljuju se korisnicima sredstava u svrhu finansiranja održive zaštite i unapređenju životne sredine, a na osnovu javnog konkursa koji objavljuje Ministarstvo.

Ključna stvar koja bi bila primenljiva ovim amandmanom je stavljanje akcenta na održivost i zaštitu unapređenja životne sredine. Iz Ministarstva u martu mesecu, ove godine predstavljajući rezultate dvogodišnjeg projekta o stanju kapaciteta žive u Srbiji, rečeno je da je naša zemlja pretrpana toksičnim otpadom i da je stanje životne sredine u dramatičnom stanju.

Srpska radikalna stranka upozorava gospodina Trivana, da njegov posao nije da samo konstatuje činjenice da neki problem postoji, već je njegov posao da identifikovane probleme rešava, zato je upravo i ministar.

Zato smo mi i podneli ove amandmane da se na sistematski način definišu pojmovi u vezi sa održivom zaštitom i unapređenjem životne sredine. Zbog toga smatramo da predlagač još jednom treba da razmisli i prihvati amandmane SRS. Prihvatanjem ovog amandmana dobili bismo kvalitetniji i potpuniji tekst zakona o konkretnim rešenjima.
Hvala.

Članom 2. stav 1. Predloga zakona o izmenama i dopunama Zakona o PIO, predlagač namerava da izmeni član 15. stav 3. osnovnog zakona. Član 15. odnosi se na lica koja nisu obavezno osigurana u smislu ovog zakona, odnosno nisu korisnici prava na penziju i koja se mogu uključiti u obavezno osiguranje, a stav 3. ovog člana odnosi se na prestanak svojstva ovakvih osiguranika.

Mi iz poslaničke grupe SRS smo podneli amandman kojim smo predložili da se izvrše određene izmene. Amandmanom smo predložili da u tekstu zakona koji će biti nadam se usvojen umesto reči – šest meseci, piše – dva meseca. Smatramo da ovaj naš amandman treba da bude prihvaćen, jer smo time predložili primereniji rok. Predlagač je naveo da ovu odredbu unosi u zakon kako bi se eliminisali problemi koji nastaju neblagovremenim odjavama osiguranika koji su to svojstvo stekli isključivanjem u obavezno osiguranje u skladu sa članom 15. zakona i izbegava se utvrđivanje dugova nastalih po tom osnovu po imenu plaćenih doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje.

Upravo iz tog razloga je podnet ovaj amandman jer će neuporedivo manje dugova nastati u periodu od dva meseca no što bi bio slučaj u periodu od šest meseci. Činjenica je da u praksi postoji značajan broj lica koja se susreću sa problemima zbog dugovanja za neplaćanje doprinosa. Smatramo da bi usvajanje ovog amandmana SRS deo tih problema bio sprečen u budućnosti. Hvala.