Prikaz govora poslanika

Prikaz govora poslanika Filip Stojanović

Filip Stojanović

Srpska radikalna stranka

Govori

Zahvaljujem gospodine Arsiću.

Dame i gospodo narodni poslanici, poštovani ministre sa saradnicima, podneo sam amandman na član 1. Predloga zakona izmena zakona o oružju i municiji.

Ova stvar odavno muči i stvara nedoumice kod velikog broja naših građana. Nažalost, još ima onih koji za ovo krve SRS da je ona kriva za ovo. Istina je sasvim drugačija, Srpska radikalna stranka se zalagala da takse na oružje postoji i da ona bude simbolična i da ne predstavlja nikakav finansijskih problem naših građana.

U međuvremenu, menjale su se razne vlasti, ali ni jedna nije želela da ukine pomenute takse. Čak, što više svaka nova vlast je povećavala iznos taksi na oružje. Danas imamo paradoksalnu situaciju gde se ljudi odriču i trofejnog oružje koje su nasledili od svojih predaka. Razlog je upravo u propisima koji je donela ova vlast.

Kao lice koje je živelo i odraslo na KiM, odlično znam šta Srbinu znači oružje, pogotovo nama koji potičemo sa KiM. Pošto je situacija dole kako jeste, gde država Srbija ne može oružjem da štiti Srbe na KiM, neko mora da ih štiti a to će činiti sami.

Iz tog razloga sa ovim zakonom treba postupati vrlo oprezno, jer je u pitanju vrlo osetljiva materija. Nije stvar u tome da li će neko platiti ovaj ili onaj iznos za posedovanje oružja, već je stvar u tome što se ljudi osećaju povređenim jer im se otima ono što su nasledili od svojih roditelja i dedova. Zahvaljujem.
Zahvaljujem, gospođo Gojković.

Dame i gospodo narodni poslanici, podneo sam Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o graničnoj kontroli i tražim da se on uvrsti u dnevni red današnje sednice.

Svima je poznato da su najvažnije karakteristike svake zemlje njene međunarodno priznate granice kojima je ona odvojena od drugih zemalja, odnosno od svojih suseda.

Država Srbija ima definisane i međunarodno priznate granice prema svojim susedima. Granice države Srbije prema svom južnom susedu, odnosno Albaniji definisane su Rezolucijom 1244, koju je doneo Savet bezbednosti UN. Nažalost, Srbija je jedna od retkih zemalja kojoj je nasilno otet deo teritorije od strane 19 država NATO pakta, te kao i neke druge države koje žele da legalizuju stanje okupacije i da granice AP KiM prema ostatku Srbije proglase kao međunarodne granice.

Mi ne krivimo aktuelni režim zbog situacije u kojoj se našlo KiM, ali krivimo zbog nečeg drugog. Naime, rukovodeći organi Republike Srbije moraju neprestano insistirati na Rezoluciji 1244 koja garantuje celovitost državne teritorije Republike Srbije. Međutim, do sada nismo videli da ovaj režim insistira na Rezoluciji 1244 i to smatramo nedopustivim.

Podsećam vas da po Rezoluciji 1244 Srbija ima pravo da na granici prema Albaniji rasporedi 1.000 pripadnika svojih snaga bezbednosti. Uvek ću tražiti od svih režima da insistiraju na poštovanju Rezolucije 1244. Ova Rezolucija garantuje celovitost teritorije Republike Srbije i nema govora o nekoj podeli ili razgraničenju. To je stav svih Srba, a pogotovo srpskih radikala.

Ovo tim pre što se međunarodne okolnosti polako menjaju u našu korist i ubeđen sam da nećemo dugo čekati dan kada će KiM ponovo biti integrisano sa ostatkom Republike Srbije. Zato oko državne teritorije ne bi smelo da bude nikakvih kompromisa dok se o drugim temama može razgovarati sa Albancima.

Po ovom pitanju režim mora biti beskompromisan, ne pristajući ni na kakve pregovore ili dogovore na ovu temu. Zato imamo Ustav Srbije, imamo Rezoluciju 1244 i imamo uz nas Rusiju i Kinu.

Smatram da će se usvajanjem ovog zakona koji sam ja predložio stvoriti jasne pretpostavke i neophodnosti što skorijeg stavljanja okupiranog dela naše teritorije pod našu punu kontrolu. Zahvaljujem.
Zahvaljujem gospođo Gojković.

Dame i gospodo narodni poslanici, poštovani ministre sa saradnicima, podneo sam amandman na član 9. Predloga zakona o utvrđivanju činjenica o statusu novorođene dece, za koju se sumnja da su nestala iz porodilišta u Republici Srbiji.

Amandmanom sam tražio brisanje navedenog člana zakona. Ovaj problem nije od juče i on se provlači već decenijama. Zbog onoga što se dešavalo u ovoj oblasti, niko ne krivi aktuelnu vlasti, međutim, kao da ova vlast ima neodoljivu potrebu da rešava nešto što do sada niko nije rešio. Ne vidim u tome ništa loše, ali jednostavno se mora znati da ima stvari za čije se rešenje zakasnilo.

Smatram da bi ova vlast trebala da vodi računa samo o tome da se takvi slučajevi ne dešavaju u njenom mandatu, a šta je bilo pre 30, 40 godina, to je sada nemoguće utvrditi.

Ovako, čini mi se da je opet u pitanju samo marketingški trik pred izbornu kampanju. Ružno je nekome ko je na ovakav način ostao bez novorođenog deteta davati lažnu nadu da će se stvari rešiti. Zato smatram da se sa ovim stvarima mora vrlo oprezno postupati kako zakon ne bi naneo više štete nego koristi.

Ovaj zakon je loš i treba da povući iz procedure. To je stav SRS. Hvala.
Zahvaljujem, gospodine Marinkoviću.

Dame i gospodo narodni poslanici, poštovani ministre sa saradnicima, podneo sam amandman na član 32. Predloga zakona o pravima boraca, vojnih invalida rata i članovima njihovih porodica.

Ovo je jedan veoma značajan zakon kroz koji se ogleda odnos države prema onima koji su je stvarali i branili. Za ovaj zakon se slobodno može reći da predstavlja zakon savesti jednog naroda i jedne države.

Nažalost, država Srbija ne može da se pohvali stvarima u ovoj oblasti, naprotiv, i to nije samo slučaj sa ovom vlasti, to je i slučaj sa svim prethodnim vladama, sve do one Vlade koja je postojala u vreme Kraljevine Srbije.

Naši borci su redovno zapostavljani, zaboravljani što ne bi smelo da se dešava. Naša država i celo naše društvo nikad nisu vodili računa o našim borcima u svim otadžbinskim ratovima, a bilo ih je dosta. To se i danas ponavlja. Ja imam dosta primera sa Kosova, odnosno Kosovskog Pomoravlja, ali ću navesti samo jedan primer iz jednog sela Gornje Kusce kod Gnjilana.

Mladić koji je regrutovan po imenu Aksentije Zubić, sa svojih 20 godina prešao je ratnu golgotu od Beograda, Cera, preko Albanije, Solunskog fronta, sve pod komandom majora Gavrilovića, učestvovao je u odbrani Beograda. Vraća se u svoje rodno selo Kusce sa 23 odlikovanja, ruska, francuska, srpska i još mnoga druga odlikovanja.

Možete zamisliti takvog borca kako je završio. Umro je kao najveći siromah, gladan, žedan, bolestan i tako je okončao svoj život. Sahranjen je na gradskom groblju u Gnjilanu.

Nažalost, ovakvih primera ima mnogo po celoj Srbiji. Zato apelujem na ovu Vladu i na sve buduće Vlade da se više ovakvi slučajevi ne dešavaju i ne ponavljaju. Zahvaljujem.
Zahvaljujem, gospodine Milićeviću.

Dame i gospodo narodni poslanici, poštovani ministre sa saradnicima.

Podneo sam amandman na član 27. Predloga zakona o igrama na sreću. Amandmanom sam tražio izmenu navedenog člana zakona. Ovaj član govori o slučajevima kada se izvlačenje dobitaka kod igara na sreću izvlači pred TV kamerama. Amandmanom sam tražio da se ova stvar definiše na bolji i precizniji način. Tražio sam da se doda pojam „izvlačenje pred kamerama u realnom vremenu“ što će poboljšati tekst zakona.

Imali smo mi i slučajeva kada su se vršile zloupotrebe i u direktnim televizijskim prenosima. Setite se samo situacije od pre izvesnog vremena kada se priređivali nagradna igra „Najmanja jedinstvena ponuda“. I šta se desilo? Posle izvesnog vremena ustanovilo se da dobici idu kod iste osobe. Tek tada se upalio alarm i došlo je do reakcije nadležnih.

Dakle, uvek postoji opasnost od eventualnih zloupotreba, pa makar se izvlačenje vršilo i u direktnom TV prenosu. Iz toga razloga je neophodno da se svaka stvar definiše na jasan i precizan način, jer ovako moguće zloupotrebe će se i dalje dešavati bez obzira što vi smatrate da tako nešto zakon sprečava.

Zahvaljujem.
Zahvaljujem, gospodine Marinkoviću.

Dame i gospodo narodni poslanici, poštovani ministre sa saradnicima, podneo sam amandman na član 16. Predloga zakona o utvrđivanju porekla imovine i posebnim porezu. Ja sam svojim amandmanom tražio da se reči: „Jedinica Poreske uprave“, zameni rečima „Poreska uprava“.

Smatrao sam da se na ovaj način tekst zakona definiše na bolji i precizniji način. Poznat vam je stav SRS da mi principijelno nemamo ništa protiv da se stvari u ovoj oblasti urade na način kako to najviše odgovara našim građanima. Međutim, više nego očigledno je da se ovaj zakon donosi iz marketinških razloga i da on služi samo u predizborne svrhe.

Postoji opravdana bojazan da će se ovaj, kao i mnogi drugi zakoni, primenjivati selektivno, što će stvoriti dodatne probleme našoj zemlji i našim građanima. Imovina, pogotovo privatna imovina je nešto sa čim se niko ne bi smeo igrati. Nema toga kantara na svetu koji će na pravilan način izmeriti nečiju imovinu. Naravno, tu pre svega mislim na imovinu koju poseduje prosečan ili malo boljestojeći građanin. Kao lice koje je rođeno i sve do nasilnog egzodusa živeo sam na Kosovu i Metohiji i ja i moja porodica smo posedovali solidnu imovinu u našem rodnom Gnjilanu.

Država Srbija se ogrešila svojim neodlučnošću i beščasnoj međunarodnoj zajednici, kojoj se sve vreme udvara, zbog svoje iluzije evropskog puta i nije adekvatno reagovala na zaštiti državne, društvene i privatne imovine. Narod je morao u bescenje da prodaje svoju pradedovsku imovinu i tiho nestaje u samoći i tugom, a šire se groblja širom Srbije.

Proteraše nas albanski teroristi, uz podršku međunarodne zajednice, a država Srbija svojom nedovoljnom brigom dodatno nas šamara i ponižava. Zakon nije dobar, zato treba da se povuče iz procedure. Zahvaljujem.
Hvala, gospodine Marinkoviću.

Dame i gospodo narodni poslanici, poštovani ministre sa saradnicima, podneo sam amandman na član 6. Predloga zakona o Memorijalnom centru Staro Sajmište.

Nažalost, država Srbija ovakve stvari nije shvatila na ozbiljan način. Dobro je što se ipak setila da donese zakon koji govori o srpskim stradanjima. Ono što nije dobro je činjenica da se zakon odnosi samo na jednu lokaciju, odnosno Staro Sajmište.

Šta je sa ostalim srpskim stratištima kojih, nažalost, ima mnogo i na teritoriji Republike Srbije, a pogotovo na područjima koje danas pripadaju drugim državama bivše SFRJ? Kao lice koje je rođeno i odraslo na Kosovu i Metohiji, uvek sam pokazivao zanimanje za ovu oblast, gde je samo tokom 20. veka stradao ogroman broj Srba.

Kada govorimo o podizanju memorijalnih spomen obeležja i sličnih kompleksa, Kosovo i Metohija, kao i cela Srbija, dalo je brojne žrtve, počev od balkanskih ratova, preko Prvog i Drugog svetskog rata, do najnovijih ratnih sukoba od 1998. do 2004. godine i kasnije.

Posebno su nedužne žrtve stradale u višenacionalnim sredinama, kakva je zapravo bila naša pokrajina Kosovo i Metohija. Tamo je bilo žrtava i u periodima kada ne bi trebalo da ih ima, u periodima mira i razvoja bratstva i jedinstva, u periodima pobuna ekstremnih separatističkih snaga, inače dominantnog stanovništva kosovskih Albanaca posle oba svetska rata.

Moderna svetska istorija nije zapamtila zločin kakav se desio na Kosovu i Metohiji. Primera ima mnogo, a ja ću odavde pomenuti samo jedan, a to je onaj koji se desio nakon prestanka ratnih dejstava 1999. godine. Reč je o zločinu u selu Staro Gracko kod Lipljana, kada je usred bela dana na zverski način pobijeno 14 žetelaca pomenutog sela. Ni do današnjeg dana počinioci ovog strašnog zločina nisu otkriveni.

Sve te žrtve zaslužuju svoje obeležje. Predlažem da se donese odluka o podizanju spomen obeležja stradalima od balkanskih ratova do danas sa teritorije Kosova i Metohije, ma gde da su ostavili svoje kosti, u zarobljeništvu, kazamatima, Golom otoku ili na pragu svoje kuće, i postavi u centralnom delu naše južne srpske pokrajine.

Na kraju još ovo da kažem – u Srebrenici nije bilo genocida. Zahvaljujem.
Zahvaljujem, gospođo Gojković.

Dame i gospodo narodni poslanici, poštovani ministre sa saradnicima, podneo sam amandman na član 6. stav 1. Predloga zakona o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova 2021. godine.

Mi u ovom parlamentu donosimo veliki broj zakona, ali ovo je jedan od najznačajnijih zakona. On nam govori ko smo, šta smo i koliko nas ima. Na žalost, država Srbija i ostale države u kojima smo živeli nisu ovo shvatili na ozbiljan način. Ovde pre svega mislim na popis stanovništva na teritoriji Kosova i Metohije. Svi dobro znamo da popis dole nikada nije urađen na valjan način. Broj Srba je uvek prikazivan u umanjenom obimu, dok je sa Šiptarima bivalo obrnuto.

Ta činjenica je predstavljala generator svega onoga što danas imamo na KiM. Zato pitam predstavnike Vlade, na koji način misle da izvrše popis na teritoriji KiM? Ovde pre svega mislim na one sredine u kojima još uvek ima srpskog stanovništva. Kao lice koje je rođeno i odraslo na KiM, uvek sam pokazivao zanimanje za ovu oblast. Lično sam sakupljao, istraživao sve podatke do kojih sam došao u vezi sa ovim. Podaci do kojih sam došao su veoma zanimljivi i oni govore da su Srbi vekovima predstavljali većinsko stanovništvo na KiM.

Evo, ja po ovom pitanju nudim svoju pomoć, spreman sam da ustupim sve podatke do kojih sam došao, takođe sam spreman da volonterski učestvujem u predstojećem popisu. Zahvaljujem.
Zahvaljujem, gospodine Milićeviću.

Dame i gospodo narodni poslanici, podneo sam amandman na član 13. Predloga zakona o izmenama i dopunama Zakona o planiranju i izgradnji. Ja sam svojim amandmanom tražio da se ovaj član zakona briše.

Poznat vam je stav SRS da mi principijelno nemamo ništa protiv da se stvari u ovoj oblasti urade na način kako to najviše odgovara našim građanima.

Međutim, mi smatramo da su se mnoge stvari u ovom zakonu mogle rešiti na drugačiji način i efikasniji način. Državna uprava nam je sve više nestručna i nesposobna za poslove koji su joj povereni. Postoji opravdana bojazan da će ovo u bliskoj budućnosti stvoriti ogromne probleme našim građanima. Iskustva nam govore da je moj strah opravdan.

Ne može ministarka da dođe pred narodne poslanike i da se ponaša kao da je u njenom resoru sve u najboljem redu. Kakvo je stvarno stanje, mogu videti i sami građani Srbije u mestima u kojima žive.

Mnogi naši građani i dalje nemaju rešene elementarne komunalne potrebe, to je nedopustivo u 21. veku. Situacija je pogotovo kritična na rubnim područjima gradova, kao i u većini sela.

Izmena ovog člana neće doprineti poboljšanju ovog zakona. Zakoni je u osnovi loš i koči postupak legalizacije. Zato sam mojim amandmanom tražio brisanje ovog člana, jer je neophodno da se donese potpuno novi zakon. Zahvaljujem.
Zahvaljujem gospodine Marinkoviću.

Dame i gospodo narodni poslanici, podneo sam amandman na član 29. Predloga zakona o izmenama i dopunama Zakona o planiranju i izgradnji.

Slično kao i kod mog prethodnom amandmana gde sam izrazio bojazan da će nesposobna državna uprava ovakvom politikom dovesti građane u ćorsokak ovde izražavam jednu drugu vrstu bojazni. Svaka nova izmena zakona je po pravilu gora od prethodne verzije. Nijedno dosadašnje zakonsko rešenje nije sagledalo kompletnu situaciju na teritoriji čitave naše zemlje. Ovde ima mnogo otvorenih pitanja koje negativno utiču na jednu oblast koja se bukvalno tiče svakog građanina Srbije.

Kao lice koje rođeno i najveći deo života proveo na KiM pitam ministra kakva je dole situacija u ovoj oblasti, koliko je novca izdvojilo njeno ministarstvo za izgradnju stambenih objekata na području KiM? Ovde pre svega mislim na one sredine koje većinski nastanjuje srpsko stanovništvo. Da je samo 10% novca koje je nepotrebno poklonjeno američkoj firmi „Behtel“ uloženo u srpske sredine na KiM danas bi dole imali barem još nekoliko hiljada naših sunarodnika. Ali, ko u ovom ministarstvu još razmišlja o Srbima koji su ostali da žive na teritoriji KiM?

Postojeći zakon nije moguće popraviti bilo kakvim izmenama i dopunama. Osim toga, predložene izmene su u interesu malog broja ljudi i predviđaju izdavanje građevinskih dozvola za mini hidroelektrane bez planske dokumentacije. Ove izmene će biti izvor zloupotrebe i izazvaće nezadovoljstvo velikog broja ljudi u Srbiji. Zahvaljujem.
Zahvaljujem, gospodine Marinkoviću.

Dame i gospodo narodni poslanici, podneo sam amandman na član 41. Predloga zakona o izmenama i dopunama Zakona o planiranju i izgradnji. Ovim mojim amandmanom sam tražio da se ovaj član, kao i ostali članovi zakona brišu.

Stav SRS je da je sprovođenje ovakvog zakona neizvodljivo, iako je jasno da je ova oblast podložna korupciji, koruptivnim radnjama, a sada neka od takvih treba zakonski legalizovati. Džaba se vi gospođo Mihajlović hvalite činjenicom kako je Srbija značajno napredovala u ovoj oblasti.

Realnost na terenu je drugačija. Ostavimo sad po strani autoputeve, to niko ne želi da spori, da vidim šta je sa onim stvarima koje neposredno tište naše građane. Ogroman broj srpskih porodica i dalje nema komunalne uslove dostojne savremenog čoveka. To je ono o čemu vi treba da vodite računa. Koliko puta sa ovog mesta poslanici SRS, treba da vam ponove da ovakav zakon nanosi ogromnu štetu našim građanima? Zato je najbolje za sve da ovaj zakon povučete iz procedure, predložite potpuno novi koji će uzimati u obzir sve ove primedbe koje ovde navodimo. To nisu naše lične primedbe, to su primedbe građana Srbije. Zahvaljujem.
Zahvaljujem.

Dame i gospodo narodni poslanici, podneo sam amandman na član 3. Predloga zakona o hidrografskoj delatnosti. Ovim mojim amandmanom sam tražio da se izmeni stav 2. ovog zakona, kako u njemu jasno stoji da je hidrografija delatnost od javnog interesa za celokupnu teritoriju Republike Srbije.

Ovako kako je predloženo u zakonu stvara se nedoumica da li ovaj zakon važi na teritoriji AP Kosovo i Metohija i da li je AP Kosovo i Metohija sastavni deo Republike Srbije.

Da li ste pre pisanja zakona pogledali šta kaže Ustav Republike Srbije? Svakoj državi na prvom mestu moraju biti državni i nacionalni interesi i država Srbija u tom smislu ne treba da bude nikakav izuzetak.

Po završetku NATO agresije morao sam da napustim svoje rodno Gnjilane i lično sam na svojoj koži osetio kako to izgleda preko noći ostati bez svoje imovine. Pitajte moje Gnjilance, a i ostale građane srpske nacionalnosti, šta oni misle o ovome. Pitajte njih da li je Kosovo i Metohija sastavni deo Srbije i dobićete nedvosmisleni odgovor. Kosovo i Metohija je sastavni deo Republike Srbije po Rezoluciji 1244.

Zato vas molim da dobro razmislite o mom amandmanu i donesete jedinu moguću odluku. Prihvatanjem ovog mog amandmana na najbolji način se štiti državni i nacionalni interes. Zahvaljujem.
Zahvaljujem, gospodine Arsiću.

Podneo sam amandman na član 33. Predloga zakona o izmenama i dopunama Zakona o vazdušnom saobraćaju. Ovim mojim amandmanom sam tražio da se ovaj član definiše na drugačiji način. Naime radi se o rokovima za donošenje podzakonskih akata. Zakon se donosi po hitnom postupku, što nije sporno. Sporna je jedna druga stvar, a to je da su rokovi za donošenje podzakonskih akata neopravdano dugi. Na taj način se obesmišljava sam zakon. Niste predvideli da se podzakonskim aktom moraju doneti u roku od 18 meseci, što je apsolutno neprimereno.

Šta je razlog da se to ne donese u kraćem roku, u roku od šest meseci kao što sam tražio svojim amandmanom. Možda je razlog za to činjenica da su mnogi nosioci visokih državnih funkcija na sumnjiv način došli do svojih akademskih zvanja. Nikada nisu razrešeni slučajevi sumnjivih diploma i sumnjivih doktorata nekih državnih funkcionera. Onaj koji je na sumnjiv način došao do akademskog zvanja, on je logično podložniji i korupciji od onoga koji je do toga zvanja došao na regularan način. U najboljem slučaju on je nesposoban da svoj posao obavlja na vreme i na valjan način. Sve dok se dešavaju ovakve stvari situacija će biti kakvu imamo trenutno. Zahvaljujem.
Zahvaljujem.

Dame i gospodo narodni poslanici, podneo sam amandman na član 16. Predloga zakona o posebnim postupcima radi realizacije projekta izgradnje i rekonstrukcije linijskih, infrastrukturnih objekata od posebnog značaja za Republiku Srbiju.

Ovaj moj amandman sam tražio da se ovaj član, kao i ostali članovi zakona brišu. Stav Srpske radikalne stranke sprovođenje ovakvog zakona je neizvodljivo.

Amandman je u skladu sa stavom Srpske radikalne stranke i da je neprihvatljivo da se donosi sa ovakvim posebnim zakonom.

Svi poslovi iz ovog Predloga zakona o eksproprijaciji i drugim, tako da je neophodno da se konačno, posle dvadeset godina postupi izgradnji jednog sistematskog zakona iz oblasti građevinarstva i urbanizma.

Izmena ovog člana neće doprineti poboljšanju ovog zakona. Zakon je u osnovi loš, zato sam mojim amandmanom tražio brisanje ovog člana, jer je neophodno da se donese potpuno novi zakon.

Zahvaljujem.
Zahvaljujem.

Dame i gospodo narodni poslanici, poštovani ministre sa saradnicima, podneo sam amandman na član 2. Predloga zakona o izmenama i dopunama Zakona o kulturi. Amandmanom sam tražio da se član 2. ovog zakona definiše na bolji i precizniji način. U pitanju je stvar na koju SRS neprestano insistira, a to je da svi zakoni moraju imati nacionalni predznak i da se donose u interesu građana Srbije, a ne zbog preporuke EU.

Ovo se posebno odnosi na Zakon o kulturi, koji predstavlja jedan od najznačajnijih zakona jednog naroda i jedne države.

Svima nam je dobro poznato da se naše najvrednije kulturno blago nalazi na Kosovu i Metohiji. Pošto sam ja rođen i najveći deo svog životnog veka proveo na Kosovu i Metohiji, tražim od ove Vlade da učini sve što je u njenoj moći da se to neprocenjivo kulturno blago zaštiti. Znam da tu postoje mnoge prepreke, ali s obzirom kakva je vrednost u pitanju, ne sme se ni po koju cenu odstupati od toga.

Svedoci smo da Šiptari pokušavaju da prisvoje naše kulturno nasleđe, ali i svaki naš pojedinac mora da uradi sve što je u njegovoj moći da se tome suprotstavi.

Moja malenkost čini sve da očuva deo naše kulture koja se tiče Kosova i Metohije, pogotovo kulture Kosovskog Pomoravlja. Imamo aktivno udruženje koje se bavi ovim pitanjem. Lično sam skupio, napisao, komponovao, objavio veliki broj narodnih pesama iz mog zavičajnog Kosovskog Pomoravlja.

Dakle, kao pojedinac sam jednim delom doprineo očuvanju naše kulture, na šta sam izuzetno ponosan. U ovome su mi pomogli moji zemljaci iz zavičajnog kluba iz Gnjilana, ali nisam imao nikakvu pomoć države. Znam da postoji još mnogo entuzijasta koji rade slične stvari.

Zato apelujem na predstavnike Vlade da pruže određenu pomoć ovakvim pojedincima kojih ima u celoj Srbiji. Zahvaljujem.