31. sednica Odbora za evropske integracije

25.02.2026.

Sednica broj: 31

Predsedavajuci: Elvira Kovač

Odbor: Odbor za evropske integracije

Na 31. sednici, održanoj 25. februara 2026. godine, članovi Odbora za evropske integracije razmotrili su Predlog zakona o uspostavljanju i funkcionisanju sistema za upravljanje kohezionom politikom, u načelu.

Predlog zakona obrazložio je predstravnik predlagača Branko Budimir, pomoćnik ministra za evropske integracije, šef Sektora za planiranje, programiranje, praćenje i izveštavanje o sredstvima EU i razvojnoj pomoći. Nakon rasprave, članovi Odbora prihvatili su Predlog zakona, u načelu.

Sednici je predsedavala predsednica Odbora Elvira Kovač, a sednici su prisustvovali sledeći članovi i zamenici članova Odbora: Goran Milić, Dubravka Filipovski, Dejan Bulatović, Dragan Jonić, prof. dr Slobodan Cvejić, Robert Kozma, Života Starčević, dr Aleksandra Tomić, Nikola Lazić, Dunja Simonović Bratić, Milan Radin i Sanja Džajić.

Prisutni članovi

...

Goran Milić

Srpska napredna stranka
...

Dubravka Filipovski

Srpska napredna stranka
...

Dejan Bulatović

Srpska napredna stranka
...

Dragan Jonić

Narodni pokret Srbije
...

Slobodan Cvejić

Srbija centar
...

Robert Kozma

Zeleno-levi front
...

Života Starčević

Jedinstvena Srbija
...

Aleksandra Tomić

Srpska napredna stranka
...

Nikola Lazić

Srpska napredna stranka
...

Dunja Simonović Bratić

Socijalistička partija Srbije
...

Milan Radin

Srpska napredna stranka
...

Sanja Džajić

Srpska napredna stranka

Najvažnije sa sednice

1. OSNOVNE INFORMACIJE O SEDNICI

Odbor: Odbor za evropske integracije

Datum sednice: 25.02.2026.

Trajanje sednice: oko 1h 44min (od 00:00 do 01:44)

Tema / tačka dnevnog reda: Razmatranje Predloga zakona o uspostavljanju i funkcionisanju sistema za upravljanje kohezionom politikom (Vlada podnela 06.02.2026.)

Predsedavajući: Elvira Kovač

Broj prisutnih poslanika: 13 (na početku sednice konstatovan kvorum)

Učesnici van poslanika: Branko Budimir (pomoćnik ministra u Ministarstvu za evropske integracije); pomenuta i Valentina Vidović (načelnica odeljenja)

Ko je koliko govorio (procena prema 95 reči = 1 minut):

Poslanici vladajuće većine: ~55,5%

Poslanici opozicije: ~26,5%

Član vlade/gost: ~18,0%

Ukratko sa sednice: Rasprava o zakonu brzo se proširila na širu političku debatu o stanju evropskih integracija, vladavini prava, ulozi civilnog društva i kapacitetima države da upravlja fondovima (posebno kroz primer IPARD-a). Ton je povremeno bio oštar, uz dobacivanja i upozorenja predsedavajuće da se rasprava vrati na dnevni red. Odbor je na kraju većinom glasova prihvatio predlog zakona.


2. STAVOVI UČESNIKA U RASPRAVI

Branko Budimir (gost, Ministarstvo za evropske integracije)
Predstavio je zakon kao deo usklađivanja sa pravnim okvirom EU za kohezionu politiku, uz naglasak da se sistem mora graditi godinama pre pristupanja. Objasnio je zašto je zakon namerno “opštiji” (promenljiv EU okvir, detalji kroz podzakonske akte) i opisao uloge upravljačkog, posredničkog, revizorskog i koordinacionog tela, kao i logiku “deljenog upravljanja” i kontrola. U odgovoru na kritike naglasio je da se principi partnerstva već primenjuju u IPA programima, da su uključene organizacije civilnog društva i lokalni akteri, te da obuke i jačanje kapaciteta traju kontinuirano.

Elvira Kovač (SVM, vladajuća većina, predsednica Odbora)
Vodila je sednicu kroz usvajanje dnevnog reda i zapisnika, a u raspravi je branila tezu da nema “teorije zavere” oko toga što se zakon ranije nije našao na dnevnom redu (promena vlade i povlačenje starih predloga). Isticala je značaj javnog slušanja i prisustva stručnog predstavnika ministarstva, kritikovala politizaciju i dobacivanja, i više puta pokušala da vrati diskusiju na zakon i proceduru. Na kraju je sprovela glasanje i konstatovala da je predlog zakona prihvaćen većinom.

Robert Kozma (Zeleno-levi front – Ne davimo Beograd, opozicija)
Tvrdio je da se zakon “vadi iz fioke” kao politički pokušaj da se popravi slika i otkoče integracije, dok su suštinski problemi u vladavini prava i institucijama nerešeni. Problematičnim je ocenio način na koji se u praksi zamišlja “sveobuhvatno partnerstvo” sa civilnim društvom, medijima i građanima, uz tvrdnje o pritiscima i delegitimizaciji tih aktera. Kao ključni argument za kapacitete naveo je nizak nivo povlačenja sredstava iz IPARD-a (po njegovoj oceni pokazatelj slabe administracije) i tražio da se objasni zašto se sredstva ne koriste bolje.

Slobodan Cvejić (SRCE, opozicija)
Pozdravio je prisustvo predstavnika ministarstva i rekao da je korisno da se razgovara sa “ljudima iz struke”, ali je naglasio da bez uređenih pravosudnih temelja i nezavisnih kontrolnih mehanizama sistem lako postaje “fasada”. Postavio je pitanje zašto se u kontrolnim i antikorupcijskim strukturama ne predvide jače garancije nezavisnosti (npr. učešće evropskih ili nezavisnih aktera), izražavajući sumnju u efikasnost tela koja dolaze iz kompromitovanog javnog sektora. Ostavio je otvorenom mogućnost da, ako odgovori ne budu uverljivi, zadrži pravo da ne podrži zakon.

Dragan Jonić (Ekološki ustanak, opozicija)
Zahvalio je Budimiru na jasnom izlaganju i ocenio da se rasprava nepotrebno širila na teme koje nisu predmet zakona. Tvrdo je isticao da bez izmena spornih zakona i suštinskog pomaka u vladavini prava nema ubrzanja integracija, a da se zakoni često usvajaju pa “odlažu na policu”. IPARD je koristio kao “pilot” primer: po njegovom stavu, ako povlačenje sredstava izostaje, krivica je pre svega na državi i nedovoljnim kapacitetima da korisnike osnaži.

Života Starčević (Jedinstvena Srbija, vladajuća većina)
Podržao je zakon kao korak ka usklađivanju sa EU standardima i ravnomernom regionalnom razvoju. Istovremeno je tvrdio da zakon sam po sebi neće ubrzati integracije jer se proces, po njegovom prikazu, više vodi politikom nego standardima. Veći deo nastupa usmerio je na kritiku opozicionih metoda političke borbe i optužbe za politizaciju, uz poruku da će njegova stranka podržati zakon.

Milan Radin (vladajuća većina)
Osporavao je kritike o pravosudnim zakonima kao neprecizne i “kritiku radi kritike”, uz tvrdnju da se prejudicira mišljenje Venecijanske komisije. Napadao je opoziciju zbog navodne nedoslednosti prema EU, pominjao NVO i medije u polemičkom tonu i zaključio da očekuje da opozicija konačno podrži zakon koji je povezan sa evropskim putem.

Dubravka Filipovski (vladajuća većina)
Ocenila je da opozicija koristi temu pravosuđa i korupcije u političke svrhe, uz podsećanje na prethodne vlasti. Podržala je zakon kao pripremu za korišćenje fondova i kao ulaganje u kapacitete ljudi koji treba da rade na evropskim sredstvima.

Aleksandra Tomić (vladajuća većina)
Snažno je podržala zakon, oslanjajući se na argument da se EU okvir menja i da je zato zakon pisan bez preteranog detaljisanja, uz kontrolu EU mehanizama (uključujući OLAF). Na temu IPARD-a navela je objašnjenje da poljoprivrednici često nisu finansijski mogli da obezbede sopstveno učešće, uz tvrdnje o rastu domaćih subvencija. U polemici je optužila opoziciju da traži obustavu EU fondova i preusmeravanje ka civilnom sektoru i insistirala da je koheziona politika važna za infrastrukturu, energetiku i digitalnu transformaciju.

Dejan Bulatović (vladajuća većina)
Govorio je u izrazito polemičkom tonu, tvrdeći da opozicija manipuliše i širi “laži”, uz poređenja sa ponašanjem u parlamentu i na ulici. Podržao je zakon kao instrument evropskih integracija, uz širu političku odbranu politike vlasti i naglašavanje interesa Srbije.

Goran Milić (vladajuća većina)
Nastupio je konfrontaciono, tvrdeći da opozicija “nije videla E od Evropejaca” i da deluje protiv evropskog puta. Deo izlaganja bio je obeležen dobacivanjima i ličnim prozivkama, nakon čega je ipak zaključio zahvalom ministarstvu i podrškom predlogu zakona.


3. ZAKLJUČAK SEDNICE

Formalni ishod: Odbor je većinom glasova prihvatio Predlog zakona o uspostavljanju i funkcionisanju sistema za upravljanje kohezionom politikom.

Otvorena pitanja: Opozicioni učesnici su ostavili otvorene dileme o stvarnim administrativnim kapacitetima, nezavisnosti kontrolnih tela i vezi između primene ovog zakona i šireg konteksta vladavine prava; vladajuća većina je insistirala na tome da zakon predstavlja nužan korak pripreme i usklađivanja sa EU pravilima, uz postojeće mehanizme kontrole i partnerstva.

NAPOMENA: Ovaj sažetak je generisan pomoću alata veštačke inteligencije (AI) i može sadržati nenamerne netačnosti. Može se koristiti za brzi pregled dešavanja sa sednice Odbora. Za potpuno pouzdani pregled koristite video zapis sa sednice.

Transkript

NAPOMENA: Transkript sednice odbora generisan je pomoću softvera za automatsko prepoznavanje govora. Uloženi su značajni napori da se osigura tačnost, ali se mogu javiti manje netačnosti. Za potpuno pouzdani pregled koristite video zapis sa sednice.

Učesnici u raspravi
00:39:21
Elvira Kovač
Savez vojvođanskih Mađara

Elvira Kovač

Savez vojvođanskih Mađara | Predsedava
Zahvaljujem. Reč ima zamenik predsednika Odbora, narodni poslanik Milan Radin.
00:40:25
Milan Radin
Srpska napredna stranka

Milan Radin

ALEKSANDAR VUČIĆ - Srbija ne sme da stane
Izvolite Zahvaljujem, predsedavajuća. Moram ja da krenem s time, pošto vidim da su svi ovako nekako baš slobodno shvatili zadatu temu danas, pa da postavim pitanje opet koje slušamo već neko vreme. Ne valjaju pravosudni zakoni, ne valjaju, a niko ne kaže tačno u čemu. Niko ne kaže kako evropske države rešavaju pitanje devolucije ili supstitucije što se tiče njihovih tužilaštava. Doduše, ni ko s druge strane.

Ja sam još, pa pre jedno dva meseca pričao sa kolegom Radićem oko toga. On zna kako rešavaju, vi očigledno ne znate, tako da apsolutno nije ni dalje ikome jasno zbog čega ta kritika, sem da je kritika radi kritike. Šta više, ovde sad dolazimo u jednu vrlo zanimljivu situaciju. Ovde vi sad prejudicirate odgovor Venecijanske komisije, koja vama očigledno nije bitna. Mislim, shvatam da vam nije bila bitna kada ste terali sudije da daju ostavke, da čine samoubistva, da ljudi su gubili živote zbog te vaše reforme pravosuđa koju ste vi sprovodili u prethodnom periodu.

Ali sada opet na isti način da Venecijansku komisiju- -diskreditujete ili da smatrate da apsolutno njeno mišljenje nije bitno, nije mi baš najjasnije čemu sada sve ovo, pogotovo za nekog ko se predstavlja velikim Evropljaninom

Molio bih da mi vratite vrijeme- -čisto da povedemo računa o tome, da. Ali kažete, ne može Srbija u Evropskoj uniji bez slobodnih nevladinih organizacija, bez slobodnih medija. Sad ja moram opet da postavim još jedno pitanje, slobodno odgovarajte koliko vam je volja. O koliko slobodnim nevladinim organizacijama i medijima pričate, pošto nevladine organizacije poput one inicijative A11, gde su sedeli pojedini poslanici poput Biljane Đorđević, koje su tvrdile, Albanke su naše sestre, su slobodne da kritikuju Srbiju kad god treba, a Albankama nikad da pomognu, jer s obzirom da smo videli uopšte na ovim fajlovima koji su izašli, stotine albanske dece je bilo kidnapovano i korišćeno na najgnusniji moguće načine. Tada im Albanka očigledno nisu sestre.

Albanke su im sestre samo kad treba Srbija da se pljune. Gde su ti slobodni medijiNajslobodniji mogući mediji, prvaci istraživačkog novinarstva po, kako bi se reklo mišljenju svih ostalih nevladinih organizacija. Ajde sad koliko je to očigledno, relevantno se vidi po tome najbolje zato što ni oni ne smeju da pomenu reč, ne smeju da zucnu redak, da napišu oko toga zašto se veliki broj političara iz naše južne pokrajine nalazi u Epshtonovim fajlovima. Zašto se Milo Đukanović tamo naziva odličnim momkom, ko su hrvatski tajkuni koji su sedeli zajedno sa Džefri Ejpštinom i ostalim, aa, zverima, ako možemo tako da ih nazovemo. S obzirom na šta su bili tamo optuženi i niko, mi možemo, vi ne možete, vi to ne možete da pomenete.

Vaši mediji za koje tvrdite da su nezavisni, da su istraživački ne smeju oko toga ništa da pišu, ne smeju da zucnu oko tog. Da li iko od njih nazvao bilo koga, ispričane da pita, izvinite, kolko albanske dece ste žrtvovali u periodu od devedeset osme do dvijiljadite treće. A ono što je pitanje za nas jeste za kolko te mrtve albanske dece koje su završile ko zna gde su optuženi državljani Republike Srbije. Ono za-iza čega ste vi stajali, gde su te nevladine organizacije govorile da ovi državljani Republike Srbije, srpska vojska i srpska policija su krivi za to. I vi ste ih u tome podržavali, tapšali ste Nataši Kandicu, Anji Likti i ostalima, a sad se postavlja sasvim opravdano pitanje šta je od toga istina i šta ste znali od toga da je istina.

Ono makar što me raduje ovde iz vaše prethodne diskusije jeste da izgleda ćemo konačno imati jednu situaciju, jednu, da navodno proevropske opozicione stranke podrže makar jedan zakon koji nas dovodi bliže Evropskoj uniji. Ako sam dobro shvatio stručnjaka za korupciju i ostale koji su ovde diskutovali s druge strane, dolazimo do toga da ćete vi konačno uraditi nešto povodom toga. Do sada, ja ne znam na ovom odboru, predsedavajuća ako možemo čisto da vidimo jel su dva, tri zakona podržali, ako i tolko. Da ne grešim duša li u plenu, ali sam siguran da niste ni jedan. I kako je vama uopšte stalo do evropske integracije Srbije?

Kako vi možete da pričate o evropskim integracijama Srbije kada do sada nijednom niste podržali nijedan zakon koji je bilo neophodno doneti zarad evrointegracija Srbije? Sve što ste radili do sada je čisto opstruisanje, apsolutno i totalno opstruisanje evropskog puta Srbije. Nadam se da sad konačno se ovde nešto menja, da će doći do nekih promena. Znam da će doći do promena u tim klupama nakon izbora. Nećete tad sedeti tu, nećete imati prilike tada da podržite evropski put Srbije, ali makar sad dok ste ovde ja vas molim i možda mogu čak i unapred da se zahvalim ako ćete glasati za ovaj zakon. Zahvaljujem predsedavajuća
00:45:38
Elvira Kovač
Savez vojvođanskih Mađara

Elvira Kovač

Savez vojvođanskih Mađara | Predsedava
Zahvaljujem. Reč ima narodna poslanica Dubravka Filipovski. Izvolite.
00:45:45
Dubravka Filipovski
Srpska napredna stranka

Dubravka Filipovski

ALEKSANDAR VUČIĆ - Srbija ne sme da stane
Zahvaljujem predsedavajuća. Pa interesantno je čuti ove opservacije kolega iz opozicije. I pravosuđe nije tema ovog odbora, ali se naravno koristi u političke svrhe i koriste je predstavnici onih eh, prethodnika koji su birali i sudije i tužioce u, na svojim stranačkim organima. I naravno, govore i o vladavini prava. A prethodne, prethodnih godinu i nešto dana su na svakom koraku kršili vladavinu prava, ugrožavali građane Srbije i to predstavnici Evropske unije kod kojih idete i kod kojih opanjkavate svoju zemlju vrlo dobro znaju.

Što se tiče korupcije, pa Indeks korupcije nije mogao da izmeri razmere korupcije vaših prethodnika koji su i dalje zajedno sa vama u skupštinskim klupama još malo. I da mi se predlogom ovog zakona pripremamo za korišćenje evropskih fondova, dok predstavnici opozicije traže da se ti fondovi uskrate građanima Srbije i da se daju njima na upravljanje. I na kraju bih samo rekla da je ovaj predlog zakona dobar. Ja u njemu prepoznajem stalno i kontinuirano ulaganje u razvoj kapaciteta ljudi koji treba da budu spremni i obučeni da koriste eh, fondove, odnosno novac iz Evropske unije. Zahvaljujem.
00:47:20
Elvira Kovač
Savez vojvođanskih Mađara

Elvira Kovač

Savez vojvođanskih Mađara | Predsedava
Zahvaljujem rečima narodna poslanica dr. Aleksandra Tomić. Izvolite.
00:47:27
Aleksandra Tomić
Srpska napredna stranka

Aleksandra Tomić

ALEKSANDAR VUČIĆ - Srbija ne sme da stane
Zahvaljujem predsedavajuća. Eh, mislim da pre svega treba pohvaliti ovaj zakon i donošenje ovog zakona i način na koji se donosi kada je u pitanju javno slušanje koje smo imali prilike da održimo kao odbor, jer smo imali prilike detaljno da čujemo o čemu se radi. U međuvremenu, znači, juče i prekjuče smo, predsednica ovog odbora i ja imali prilike da budemo, kao i svake godine, na Nedelji parlamentarizma, gde Evropska unija poziva, znači, sve evropske poslanike, kao i, eh, poslanike zemalja članica EU, ali kao i poslanike kandidata, da jednostavno prezentuje plan za budućnost, pogotovo kada je u pitanju ekonomski razvoj, finansije i budžetiranje za sledeću godinu. Zašto nismo do sada donosili ovaj zakon? Pa pre svega zato što je na snazi još uvek postojeći zakon koji podrazumeva kohezionu politiku, koja je definisana planom 2021.

do 2027. godine, i eh, jednostavno ovo što je Evropska unija tražila od vas kao predstavnike ministarstva da decidno ne definišete eh, sve detalje upravo zbog toga što priple-premaju novi finansijski okvir 2028.-2034. godina, u kome ni oni sami-To su rekli na Odboru za finansije još uvek nemaju iskristalisane sve detalje. Imali smo prilike da se predstavimo kao zemlje regiona koje smo govorili o toj regionalnim nacionalnim planovima, pošto je to bila jedna od tema i pre svega zapadni Balkan ima te svoje mehanizme i oni to vide, kao mnogi naravno članice Evropske Unije vide kao jedan od načina koji treba podržati kao svoj način investiranja u uopšte regione, zato što smatraju da su visoke stope rasta u ovom trenutku upravo u zemljama Zapadnog Balkana, nego što je to Evropska unija. Zato što Evropska unija je imala pad ekonomskog rasta u prošloj godini od jedan posto.

Ona sad planira da to enostavno preskoči. Er, time što će uvesti novu poresku politiku, znači, ići će na oporezivanje nekih novih stvari kao što su elektronski otpad, ne znam duvan, velike kompanije, uvodi taj porez na kapitalnu dobit, ali će zbog toga definisati svoje budžete koji će biti pet puta veći u odnosu na odbranu i dva puta veći u odnosu na nauku. E, sad šta se dešava sa kohezionom politikom? Er, oni to jednostavno vide, pogotovo u oblasti inovacija, oblasti zelene energije i preduzetništva kao jedan od načina u kojem će oni investirati novac i naravno dobiti velike benefite. Er, prema tome, oni koji daju novac, oni će ga i kontrolisati.

I zato su vam i dali kao predlog da Olaf bude jedna od najznačajnijih organizacija koja će kontrolisati sredstva. Bez obzira da li mi to radili na ovaj ili onaj način na koji vi ovde predlažete, er, mi moramo da kontrolišemo jer postoji kancelarija za upravljanje sredstvima Evropske Unije koja vrši reviziju stalnu projekata. I zašto je svega četiredeset dva procenata povučeno iz Iparda dva? Zato što naši poljoprivrednici jednostavno finansijski nisu bili sposobni da povuku za njihove standarde ta sredstva, jer ću vas podsetiti šezdeset, od pedeset do šezdeset procenata poljoprivrednici dobijaju sredstva Evropske Unije, ostalih četirdeset do pedeset procenata trebalo sami da obezbede i vrlo su velike visoki standardi za obezbeđenje tih sredstava od samih poljoprivrednika u Srbiji. Država je pokušavala, ima sada najveći budžet kad je u pitanju poljoprivreda u oblasti subvencija sto osamnaest milijardi dinara.

To do sada nikada nije imala, ali ono što jednostavno traže poljoprivrednici kad je u pitanju mleko, pošto imate jel' trenutno te proteste, traže upravo ovo što je rekao moj kolega rušenje SSP-a, znači zabranu uvoza i s druge strane da država otkupi sve količine po ceni koja njima odgovara Znači, to je jednostavno nemoguće, ne samo u našoj zemlji, ne samo u zemljama regiona, nego u zemljama Evropske Unije, jer osnovna tema Evropljana inače je bila jedinstveno tržište kako održati jedinstveno tržište, kako zadržati, naravno, mnoge kompanije u Evropi da ne odlaze za Ameriku i kako se suprotstaviti jednostavno, aa, karinama koje im se uvode s različitih strana. Šta mi sad ovde imamo kao jedan od predloga te jednostavno, aa, politike koja je potpuno kontradiktorna, koja nam ovde daje predloge, a to je da nevladin sektor znači preuzme, a, praktično upravljanje finansijskim sredstvima od strane Evropske Unije. To je predlog, znači konkretan. Pa predlog imate kolegu iz Zelene, iz Zelene stranke koji je držao konferenciju za štampu kad su bili evropski, a, kad su bili evropski poslanici i koji je tražio da sva sredstva Evropske Unije se zadrže, jednostavno obustave Srbiji i da se preusmere na nevladin civilni sektor. Znači, to je predlog, jesam pogrešila nešto?

E, prema tome, imamo dalje predloge znači da ljudi koji su slobodni građani imaju svoje proteste. Ovde se bave jednostavno koji inače pale prostorije i bave se nasiljem. Da onda dolazimo do toga da ti ljudi su slobodni građani i da u stvari mi treba da dozvolimo paljenje institucija, da pozdravimo, tapšemo kad nas ovde posipate, znači, protivožarnim aparatom, šok bombama, biber sprejevima i da kažemo bravo, to je vladavina prava, jel tako I na kraju, znači, imamo taj predlog za poljoprivrednike, znači da ugasimo tržište slobodno, što je suprotno interesima Evropske Unije, da bi došli do toga da sve fondove Evropske Unije se prebace na civilni sektor. Znači, ta politika jednostavno ne može da donese ništa dobro nijednom građaninu Srbije, pa i onim građanima koji podržavaju ovakvu vašu politiku. Mislim da je kohezioni fond jako bitan u budućnosti i zbog izgradnje infrastrukturnih projekata zelene energije, diverzifikacije i digitalne transformacije na kojoj Evropa ide i mislim da ukoliko zaista želimo da budemo članovi Evropske unije, mi moramo da se prilagodimo tim tokovima.

Ovaj zakon je jedan od tih da bismo imali sarađuju po pitanju uopšte sa Evropskom unijom u oblasti kohezione politike. Mi moramo da izglasamo ovaj zakon. A vi koji se zalažete za Evropsku uniju, nemojte da glasate za taj zakon i onda objasnite našim evropskim prijateljima i kolegama zbog čega niste glasali za ovaj zakon, koji, naravno, je dobio podršku uopšte svih evropskih zvaničnika, zato što i predlog je pravljen u saradnji sa ljudima iz Evropske unije i Evropske komisije Tako da mislim da je ovde nama pokušaj da se na odborima bavimo politizacijom određenih tema na jedan način koji ništa dobro ne može da donese nikome od nas, a pogotovo ne građanima Srbije, jer ti fondovi upravo u budućnosti treba da budu benefiti svima. Znači, autoputevi škole, bolnice, energetska transferzale kojima bi se obezbedila diverzifikacija dostupnost energija sa različitih mesta. Znači, to je benefis za sve nas i za budućnost svih nas.

Prema tome, mi se krećemo tim putem i tim putem evropskih integracija, a vi kojim putem želite da idete? Izvolite, pa recite hvala
00:55:29
Elvira Kovač
Savez vojvođanskih Mađara

Elvira Kovač

Savez vojvođanskih Mađara | Predsedava
Zahvaljujem. Reč ima narodni poslanik Dragan Jonić. Izvolite.
00:55:38
Dragan Jonić
Narodni pokret Srbije

Dragan Jonić

Ekološki ustanak
Hvala predsedavajućoj. Poštovane građane Srbije, poštovane predstavnici Ministarstva, poštovane kolege. Najpre bih želeo da s-zaista da s-zahvalim gospodinu Budimiru, koji je jedan od retkih ljudi iz Ministarstva koji se pojavio pred odborom i obratio razumljivim jezikom bez eh, birokratskih poštapavica. Imali smo čast da na ovoj sednici koja je posvećena kohezijnoj politici slušamo analize o paljevinama, Kosmetu, nevladinim organizacijama, slobodnim medijima, Ali, ali i ali. U Briselu su posle mnogo vremena počeli da se pale i uključuju alarmi i ostavlja pitanje kako je Srbija sebi dozvolila da od predvodnika u evropskim integracijama, u našem regionu Zapadnog Balkana, sada nosi fenjer na začelju.

Da nije za to kriva opozicija, ili onaj koji je na vlasti sve ovo vreme.

Što se tiče nekadašnje vlasti, one u paučini od pre, od pre trinaest godina, odgovoriću jednom cincarskom izrekom, to je narod koji veoma poštujem. Den me afora, den me pirazija. To znači nije me briga i ne tiče me se jer o tome nisam učestvovao.

Operativni tim.

Znate ono, kad hoćeš nešto da razvodneš, rastegneš. E, napravi komisiju.

Upusti se u protok vremena. Možda ti se nešto i posreći u međuvremenu, možda te Bog pogleda.

Šta da učinimo kada se i dobronamerne eh, kritike opozicije, kojih je svakako bilo, dočekuju no-nož, kao i upozorenja da će svaka integracija biti ukočena ako se usvoje štetni Mrđićevi zakoni koji su naškrabani bez ikakvog učešća javnosti i mišljenja Venecijanske komisije. Kol'ko god da se oni hvale. Da li mi nešto iz opozicije znamo ili ne znamo? Možda i ne znamo. Ne kažem, nisam stručnjak.

Evropska komisija je jasna. Nema daljih integracija dok se ovi štetni zakoni ne izmene. Secite, pecite, tako je. I nema spinovanja i praznoslovlja koje će to promeniti. Ovaj predlog zakona će se, nadam se, pred poslanicima naći relativno brzo.

Skupština će ga najverovatnije usvojiti i onda će, kao i mnogi drugi slični propisi, biti odložen na neku policu da čeka lit-promenu licemerne politike koja se tobože zalaže za ulazak u Uniju, a sve čini da do tog ulaska ne dođe. Moram da se osvrnem i na IPARD fondove koji su, ajde da kažemo, neka ilustracija onoga, i ajde da kažemo pilot verzija kohezionog fonda. Ako se sredstva ne povlaču u dovoljnoj meri, zato nisu nikada krivi korisnici. Za to su krivi oni koji moraju da ih obuče za udruživanje u zadruge, za formiranje klastera, za finansijsko ojačavanje poljoprivrednika. Mi to nemamo.

Administrative kapaciteti su, po svemu sudeći, nedovoljni. I šta će biti onoga dana kad, nadam se, za neku godinu uđemo u Uniju, sve će se to samo multiplikovati sa kohezionom fondom, sa kohezionom fondom. Navodim, eh, primer Bugarske koja je za sedam godina, čini mi se, dobila iznos opredeljenih sredstava iz ovog Fonda od jedanaest zapeta šest milijardi evra. Mislim da imamo problem sa komunikacijom prema našim građanima. Zato što se građanima, čch, eh, Evropska unija uporno prikazuje kao nekakav kolektivni zapad koji je za sve kriv i kos- odakle dolaze sva zla.

I dakle, kakvi su naši administrativni i stručni kapaciteti i kako ćemo dočekati kohezioni fond ovako neorganizovani i korumpirani? Činjenica je da je Bugarska imala veliku aferu sa zloupotrebom sredstava iz evropskih fondova zbog toga što su tamo na vlasti slični ljudi kao i ovde Na kraju jedna hajde, malo vedrija vest. Pročitao sam maločast da je pokrenuta inicijativa za ukidanje roaminga između Evropske unije i zemalja zapadnog Balkana, što je konačno dobra stvar koja će se odraziti na sve naše ljude koji, eh, putuju. I pitao sam se zašto je do toga došlo tek sada, kada su Moldavija i Ukrajina od prvog januara od dve hiljade dvadeset šest ste već obuhvaćene tim procesom Dakle, to ukazuje opet na našu, na naše nesnalaženje i inerciju po ovom pitanju. Da li će doći do ubrzanja evropskih integracija sumnjam, ali preduslov za to jeste da se mi uključimo u Uniju spremni i da se ne nadamo da će nas uvući u nekakvom paketu džuma sa ostalim zemljama. Hvala lepo
01:00:55
Elvira Kovač
Savez vojvođanskih Mađara

Elvira Kovač

Savez vojvođanskih Mađara | Predsedava
Zahvaljujem. Reč ima narodni poslanik Dejan Bulatović. Izvolite.
01:01:02
Dejan Bulatović
Srpska napredna stranka

Dejan Bulatović

ALEKSANDAR VUČIĆ - Srbija ne sme da stane
Hvala. Poštovani,(kachanje) najpre ja bih rekao da, uviđam da zaista na svakom odboru postoji samo demagogija, politička manipulacija i to je ono što zaista poražavajuć. I mislim da to nikako ne znači i-i neumitno govori da se bas od strane opozicije ne misli o građanima Srbije, posebno kada je i ovako tema mnogo ozbiljna. Evropske integracije, zakoni koji će služiti u interes europskih integracija.Znate, kada se govori o Evropi, nešto na šta bi se mi trebali da ugledamo. Znate, ja sam pored srpskog državljanstva imam i francusko državljanstvo i živeo sam dugo u Parizu, ali ovako šta, nisam mogao da vidim.

Da u parlamentu, recimo, tuku žene, narodne poslanice, da se jedna od naših narodnih poslanica borila za život, kao i njeno nerođeno dete. Znate, to niste baš mogli tako često da vidite, osim u Francuskoj revoluciji, recimo. Tad ste mogli da vidite takve stvari, a ne u dvadeset i prvom veku. Mogli ste da vidite u, ma Kosovu i Metohiji od strane onih terorista, to ste mogli da vidite u njihovom parlamentu, a niste mogli da vidite to u evropskim normalnim parlamentima. Ili ako jeste taj zaista događaji, ali ne ovakvog merd, da unosite divne bombe, da otvarate vatrogasne one...

Zaista, koliko je to strašno bilo videti. I to se događalo u srpskom parlamentu. I ko je to radio? Pa, srpska opozicija, parlamentarna srpska opozicija. A onda govorite tako, tako neposredno ispalo bi kao da ste dušebrižnici, pa kažete kako Evropa, a poljoprivrednici jadni su nam znate na putevima.

I zamislite ti baš poljoprivrednici, koji su izašli sa traktorima koji vrede više od dvesta hiljada evra, a onda pitate i samo malo uđete u to odakle ti traktoru, ono, to su subvencije države, a država im dala te pare da kupe te traktore da obrađuju zemlju, a ne da oru puteve. Ne na taj način da se borite protiv države Srbije. Ne na taj način da vam to bude poruka. Ne u dvadeset i prvom veku. Ne znate, obojena revolucija nije u skladu i nije u interesu evropskih integracija.

Možda vi mislite na Evropu drugačije. Videli smo neke ljude, imali smo u medijima priliku da vidimo Miketića kako on možda prezentuje evropske vrednosti. On je iz vašeg poslaničkog kluba, ne iz našeg. A morali bi da se odredite je l' to ta evropska, evropski pogledi od srpske, od strane srpske opozicije Znate vi iz Srpske napredne stranke malo drugačije gledamo na tu stvar. Možda i naizgled, ja bih rekao da je suštinski ovde jedan drugi problem, a to je što država Srbija i to što predsednik Aleksandar Vučić gleda malo drugačije, a radi samo u interesu Srbije.

Možda je to vaš problem, što je Srbija okrenuta sama-samoj sebi. Što predsednik Srbije Aleksandar Vučić sa svojom vizijom isključivo radi u interesu Srbije i srpskoga naroda. Ne radi u interesu ni Francuske, ni Engleske, ni Amerike, ni Kine, ni Rusije. Možda vam je problem vaš odabir strateških prijatelja Srbije, kao što je, recimo, Mađarska. Napravljeno strateško partnerstvo, prijateljstvo, ja bih rekao bratstvo koje nikad nije bilo.

Evo bili ste na vlasti, pa šta ste vi uradili? Šta ste vi napravili? Srbija ima strateškog partnera i to smo videli kada smo imali najstrašniju energetsku kri-krizu, energetsku krizu. Pogledali, vidite koliko je značilo to prijateljstvo sa Mađarskom. I koliko to znači za srpski narod.

I opet i uvek u interesu Srbije i tako da diplomatija i taj naš interes da uđemo u Evropsku uniju, moram da vam, da vam kažem krajnje iskreno, pa to je interes Srbije, to je interes građana Srbije Da evropskim integracijama, jer to jeste potreba Srbije, jer mi vidimo sebe u sastavu evropskih država i to je sasvim normalno. Mada, mada, možda bi pitanje bilo više za vas, evo, iskoristiću ovaj momenat da vas pitam da li vi iz srpske opozicije podržavate i je l' to evropski, kada recimo Picula dođe u parlament, pa posveti nekoliko sekundi onome što je Hrvatska radila četrdesetih godina. Na Jas-O Jasenovcu, jasno govorim fašističkim uš-ustaškim divizijama. Zašto niste vi koji ste, kažete, doveli njega i vi koji ste ga tako primili ovde u ovaj narodni dom, što ga niste malo proveli tamo da čovek po, da pokažete čoveku i da kažete i da ukažete da nije normalno da zemlja koja je članica Evropske unije ima koncert od 800 ljudi gde je bilo prisutno toliko i toliko hiljada ljudi? Da li je to normalno i da li je to evropski?

Da li je to normalno da krvavim rukama objašnjavate da Srbija treba da uđe u Evropsku uniju? Nemojte to da radite. Srbija na svakom metru ima znate one grobove spomenike koji su ginuli za evropsku slobodu. Srbija je znala da brani evropsku slobodu Srbija je evropski cenjen narod. Znate?

Srbija je itekako bila ponosna i biće ponosna za sve što je radila u svojoj istoriji. Ali ovo moram sad da kažem, da po prvi put se stidimo nečega što se zove srpska opozicija. Mene je sramota. Mene je sramota da, da treba kako da objasnim to što radite po ulicama, palite prostorije vladajuće stranke, pretite ubistvima, pretite predsedniku i njegovoj porodici, pretite svim naprednjacima kako ćete ih vešati, kako ćete organizovati preke sudove, kako ćete se vi razračunati sa nama. Je l' to ta Evropa?

Jel' vi o toj Evropi pričate? Jel' vi na taj način ukazujete kako ćemo ući u Evropsku unijuZnači, Srbija će ući u Evropsku uniju praveći još više prijateljstava poput sa mađarskom prijateljskom zemljom, ali nikad se neće odreći Kosova i Metohije. Neće se odreći daljim građenjem mostova, pruga, domova zdravlja, škola, autoputeva. Spajaćemo Evropu sa putevima, prugama. Bićemo ponosan evropski narod, ali nikad nećemo bit protiv svoje zemlje i uvek, ali uvek samo raditi u interesu srpskog naroda. Hvala.

Video snimak sednice

Poslednji put ažurirano: 08.04.2026, 11:14