Uvažena gospođo predsednice, uvažene koleginice i kolege narodni poslanici, čast mi je i zadovoljstvo da danas pred vama mogu da iznesem izmene i dopune četiri pravos, eh, četiri izborna zakona, odnosno zakona koji tangiraju izborni sistem, tako da u ovom prvom izlaganju, naravno, kako ste i usvojili dnevnim redom, govoriću o izmenama i dopunama Zakona o izboru narodnih poslanika, izmenama i dopunama Zakona o lokalnim izborima i dopuni Zakona o izboru predsednika Republike. Ovaj proces deo je šire aktivnosti koje je naša zemlja imala sa posmatračkom misijom OED, ODIH-a, a u cilju unapređenja izbornih procesa nakon održanih parlamentarnih izbora sedamnaestog decembra dve hiljade dvadeset i treće godine. Ono što, od čega bih krenuo jeste izbor, jesu izmene i dopune Zakona o izboru narodnih poslanika. Prvo na čemu smo radili jeste povećanje kapaciteta biračkih odbora, odnosno organa za sprovođenje izbora, kako srednjeg nivoa, tako i onog nižeg nivoa. Kada kažem srednji nivo, mislim na organe za sprovođenje izbora, poput gradskih izbornih komisija i opštinskih izbornih komisija, a kada govorimo o nižem nivou organa za sprovođenje izbora, mislim na biračke odbore.
Usvojili smo preporuku Validira i tu preporuku implementirali kroz naša zakonska rešenja, a koja se ticala da svi članovi odbora gra-biračkih odbora, tako i gradskih i opštinskih izbornih komisija prođu jedan standardizovan eh, tipizirani tip obuke i da nijedno lice u sastavu, kako gradskih, tako i opštinskih i izbornih komisija, tako naravno, i ni-na kraju i biračkih odbora, ne može da bude deo tih organa ukoliko nije prošlo obuku i nije dobilo potvrdu Za organ koji će biti zadužen za organizovanje, sprovođenje i propisivanje te o-o-obuke opredeljen je RIK, odnosno Predlogom ovog zakona propisano je da to bude RIK. RIK će, naravno, se, imati obavezu da sarađuje sa gradskim i opštinskim izbornim komisijama, odnosno gradske i opštinske izborne komisije moraće da sarađuju sa RIK-om u cilju realizacije ovog programa obuke. Takođe, RIK će morati da vodi, eh, da vodi evidenciju, elektronsku bazu svih lica koja prođu ovu obuku. U toj bazi nalaziće se podaci poput imena i prezimena lica koje je prošlo obuku, njegovog jedinstvenog matičnog broja, broja telefona, broja elektronske pošte, broja, eh adrese, adrese tog lica i ono takođe što je bitno napomenuti kod ove evidencije jeste da će ona imati i rubriku u koju će biti upisan datum kada je lice završilo, odnosno prošlo obuku i dobilo potvrdu. Zašto nam je taj podatak bitan?
Taj podatak nam je bitan zato što će te potvrde važiti tri godine. Išli smo na-a zakonsko rešenje, odnosno na predlog zakonskog rešenja da to bude tri godine, zato što je (izdah) u redovnim uslovima ciklus, odnosno, eh, mandatUmmm, poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srbije četiri godine i na taj način smo želeli da dok ne dođu redovni izbori, ona lica koja su već prošla obuku opet polažu za tu potvrdu, odnosno opet pohađaju obuku i na taj način svoja znanja stalno, stao-stalno unapređuju i nadograđuju. Takođe, ovim izmenama i dopunama Zakona o izboru narodnih poslanika propisani su i slučajevi u kojima lica koje su stekla potvrdu gube tu potvrdu. Predviđeno je, naravno, ukoliko je lice pravosnažno osuđeno za neko krivično delo čime je povređeno izborno pravo, to lice ne samo što će izgubiti potvrdu, nego u naredne tri godine neće moći da pohađa obuku i neće moći da dobije potvrdu. Takođe, predviđeno je da sva lica koja su bila u sastavu biračkog mesta gde su izbori poništeni, odnosno gde će biti ponovljeno glasanje, da sva ta lica gube potvrdu.
To rešenje je bilo analogno rešenju koje smo imali do sada u zakonu, a to je da kada izbori budu poništeni na nekom biračkom mestu, članovi biračkog odbora koji su sprovodili te izbore koji su poništeni ne mogu ponovo biti birani, odnosno pred-predlagani od zakonom ovlašćenih predlagača da budu u sastavu biračkih odbora. Izmenom i dopunom ovog zakona predvideli smo takođe da jedno lice sada svojim potpisom može podržati više lista. To je bila jedna od preporuka ODIR-a koja je bila targetirana i u njihovim izveštajima sa nekih prethodnih izbora, gde su napominjali da bismo trebali da ispreispitamo tu mogućnost i da našim zakonskim rešenjima to i predvidimo, da jedno lice može svojim potpisom da podrži više lista. Mislimo da je takvo rešenje dobro i da je takvo rešenje prihvatljivo, pogotovo što i na levoj i na desnoj strani imate više političkih opcija, tako da građanin, odnosno birač onda može da da svoj potpis podrške svim opcijama sa leve ili sa desne strane ili kako on smatra da treba, a onda na kraju, kada dođe dan izbora, on na osnovu programa pol, uhm, tih političkih opcija stranaka njihovog delovanja može da odluči kome će dati glas, ali svakako da ni jednog momenta ne uskraćujemo njegovu volju da ukoliko želi da da potpis s podrškom većem broju lista da to može učiniti i mislimo da je takvo zakonsko rešenje naročito korisno u onim opštinama koje su sa manjim brojem birača, da bi se omogućio veći stepen pluralizma, što je bila jedna od preporuka ODIR-a i da bi se omogućila veća mogućnost izbora građanima na sam, na sam dan, dan izbora Takođe, ovaj, ovim izmenama i dopunama zakona predvideli smo i mogućnost, odnosno izbrisali ceo jedan član koji se tič-ticao odbijanja proglašenja izborne liste usled zakonom propisanih slučajeva, a to je bilo ukoliko lice koje se nalazi kao nosilac ili kao kandidat za narodnog poslanika nema izborno pravo, ukoliko se kao kandidat za poslanika nalazi ili kao nosilac liste, na toj listi nalazi lice koje već na proglašeno nalazi, na već proglašenoj, na već proglašenoj izbornoj listi ili ukoliko na toj izbornoj listi nije poštovano pravilo zastupljenosti polova ili ukoliko u nazivu liste nije određen naziv liste u skladu sa zakonom. Znači u tim slučajevima podnosiocu liste biće ostavljen dodatan rok, dodatan rok, gde može da otkloni sve te nedostatke, a izborna lista neće biti odbijena.
Takođe, izmenom i dopunom ovog zakona intervenisali smo i kada je u pitanju proglašenje manjinskih lista na taj način što sada stranka nacionalne manjine koja želi da dobije status manjinske liste mora da bude upisana u registar političkih Stranaka kao stranka nacionalne manjine i tako što u nazivu liste mora da bude sadržan pun ili skraćeni naziv liste stranke nacion-, uhm, stranke nacionalne manjine. Kada je u pitanju koalicija stranaka nacionalnih manjina, to moraju biti sve stranke nacional, sve stranke nacionalnih manjina i u nazivu liste takođe moramo imati pun ili skraćeni naziv stranke nacionalne, nacionalne manjine, a takođe te stranke moraju biti upisane u registar političkih stranaka kao stranke nacionalne manjine. Kada je u pitanju grupa građana, u nazivu liste mora jasno da stoji interese koje nacionalne manjine zastupa ta izborna lista. Da bismo zaštitili ceo sistem od zloupotreba kroz plan, stotinu trideset osam smo predvideli da nosilac liste ili kandidat za narodnog poslanika ne sme biti lice koje je istaknuti član većinske političke stranke, odnosno političke organizacije. Uhm, takođe, k-izmene koje smo predvideli Zakonom o-o-o izboru narodnih poslanika u dobroj meri se oslikavaju i na izmeni i dopuni Zakona o lokalnim izborima i ovde bih napomenuo i to da smo prihvatili još jednu od preporuka ODIR-a koja, koja je targetirala proces prikupljanja potpisa, jer je ODIR imao informacija od civilnog sektora, od nekih drugih organizacija da često prilikom prikupljanja potpisa dolazi do zloupotreba, kako su naveli, tako da smo sada prihvatili njihov predlog i kao zakonsko rešenje i predvideli to da organ za sprovođenje izbora, kada je u pitanju Zakon o-o-o izboru narodnih poslanika, onda je to RIK, a kada je u pitanju zakon o lokalnim izborima, onda su tu u pitanju gradske i opštinske izborne komisije, može podneti krivičnu prijavu nadležnom javnom tužilaštvu ukoliko je došlo do zloupotrebe podataka o ličnosti prilikom prikupljanja potpisa podrške jednoj izbornoj listi Kao što sam već i napomenuo, kad, uhm, kada je u pitanju Zakon o lokalnim izborima jasno propisano da sva lica koja participiraju u gradskoj i opštinskoj izbornoj komisiji moraju da prođu obuku i moraju da imaju potvrdu da su, da su prošli obuku, bez obzira ko je zakonom ovlašćenih predlagačnih lica u gradskoj i opštinskoj izbornoj komisiji, da li je to izborna lista, da li su, da li su to odborničke grupe, da li je, da li je to nadležna gradska, odnosno opštinska uprava ili kada je u pitanju Zakon o izboru narodnih poslanika, da li je tu u pitanju Ministarstvo pravde, kada je u pitanju glasanje koja se sprovodi ukazano popravnim ustanovama ili Ministarstvo spoljnih poslova, kada je u pitanju glasanje u našim diplomatsko-konzularnim predstavništvima.
Znači bukvalno sva lica, članovi, zamenici članova, sekretar i zamenik sekretara kod GIK-a, odnosno OIK-a moraju imati potvrdu da su prošli obuku i naravno da je ta potvrda važeća, odnosno to proveravamo kada pogledamo datum kada je lice steklo potvrdu, a tu evidenciju vodi kao što sam već rekao malopre, uhm, RIKEhm, takođe, ono što je ono što je isto ono što se odnosi na proglašenje lista nacionalnih manjina kada su u pitanju zakoni o narodnim poslanicima. To se takođe odnosi i kada su u pitanju lokalni izbori, da je to stranka nacionalne manjine koja je u registar političkih stranaka upisana kao stranka nacionalne manjine, da naziv liste sadrži pun ili skraćen naziv stranke nacionalne manjine, kad je u pitanju koalicija da su u pitanju sve stranke nacionalnih manjina, da u nazivu liste sadrži pun ili skraćen naziv stranke nacionalne manjine, a kada je u pitanju grupa građana da u nazivu liste imamo jasno napisano interese koje nacionalne manjine ta lista zastupa. To je bilo i-- to je takođe nešto na čemu je insistirao ODIR da to decidirano tako napišemo zato što, kako su oni imali informacija, dolazilo je do zloupotreba, da manjinska lista ima naziv koji nikako ne ukazuje na to da bi bile u pitanju manjinska lista, tako da su tražili da onda predvidimo takvo zakonsko rešenje gde ćemo staviti da u nazivu liste mora jasno da stoji interese koje nacionalne manjine zastupa ta lista. Eh, kada je u pitanju dopuna Zakona o izboru predsednika Republike, eh, tu je propisan jedan član gde članovi biračkog odbora moraju imati potvrdu, odnosno moraju da prođu obuku i da i da dobiju i da dobiju potvrdu. Na kraju bih govorio o zakonskim, o važnosti zakona, odnosno primenjivanju pojedinih odredaba ovih izmena i dopuna zakona kod Zakona o izboru narodnih poslanika, odnosno izmenama i dopunama Zakona o izboru narodnih poslanika.
Odredbe koje se odnose i kod zakona od, odredbe koje se odnose na to kada će RIK i u kom roku će RIK propisati ovaj program obuke i način sprovođenja obuke. To je rok od tri meseca od momenta važenja zakona. Znači, zakon stupa na snagu osmog dana od dana donošenja, a odredba koja se odnosi na propisivanje obuke i način sprovođenja obuke RIK ima rok od tri meseca da, da to, da to predvidi Takođe, članovi gradskih i opštinskih izbornih komisija koji su izabrani na te funkcije pre stupanja na snagu ovog zakona imaju rok od šest meseci da prođu obuku, da steknu potvrdu, a najkasnije do trideset prvog dvanaestog dve hiljade dvadeset i šeste godine, a kada su u pitanju ona lica koja će biti imenovana u organe gradskih i opštinskih izbornih komisija, a nakon stupanja na snagu ovog zakona, oni imaju rok od tri meseca da prođu obuku i da, i da steknu potvrdu. Kada su u pitanju članovi biračkih odbora, išli smo sa dužim rokom, sa dužim rokom. To je rok od, i to će se primenjivati od prvog prvog dve hiljade dvadeset osmi.
Išli smo na tako da kažem duži rok zato što je to negde oko između sto pedeset i dvesta hiljada lica koja bi trebala da prođu o-obuku. Ako uzmem u obzir da sada obuku mora da prođe svako lice, da svako lice mora da ima potvrdu, kako lica koja se nalaze u stalnom sastavu biračkih odbora, tako i ona lica koja se nalaze u proširenom sastavu biračkih eh, biračkih odbora. Ja bi za ovo prvo izlaganje toliko, pa tu sam, naravno, za-sva pitanja