16. sednica Odbora za rad, socijalna pitanja, društvenu uključenost i smanjenje siromaštva

27.05.2026.

Članovi Odbora za rad, socijalna pitanja, društvenu uključenost i smanjenje siromaštva, su na sednici, održanoj 27. maja 2026. godine, razmotrili informacije o radu Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja za period od 1. oktobra do 31. decembra 2025. godine i za period od 1. januara do 31. marta 2026. godine.

Informacije o radu obrazložila je ministarka za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Milica Đurđević Stamenkovski.

Nakon duže rasprave, članovi Odbora usvojili su navedene informacije o radu.

Sednici je predsedavao predsednik Odbora Hadži Milorad Stošić, a prisustvovali su sledeći članovi i zamenici članova Odbora: Anita Nešić, Marko Milošević, Sanja Milošević, Nevena Veinović, Tatjana Petrović Stojković, Tatjana Nikolić, mr Svetlana Milijić, Borislav Novaković, Miodrag Linta, Natalija Stojmenović i mr Danijela Nikolić.

Prisutni članovi

...

Anita Nešić

Srpska napredna stranka
...

Marko Milošević

Socijalistička partija Srbije
...

Sanja Milošević

Srpska napredna stranka
...

Tatjana Petrović Stojković

Srpska napredna stranka
...

Tatjana Nikolić

Srpska napredna stranka
...

Svetlana Milijić

Srpska napredna stranka
...

Borislav Novaković

Narodni pokret Srbije
...

Miodrag Linta

Srpska napredna stranka
...

Natalija Stojmenović

Zeleno-levi front
...

Danijela Nikolić

Srpska napredna stranka

Najvažnije sa sednice

1. OSNOVNE INFORMACIJE O SEDNICI

Odbor: Odbor za rad, socijalna pitanja, društvenu uključenost i smanjenje siromaštva
Datum sednice: 27. maj 2026.
Trajanje sednice: oko 1 sat i 51 minut
Tema / naziv tačke dnevnog reda: Razmatranje dve informacije o radu Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja: za period 1. oktobar – 31. decembar 2025. i za period 1. januar – 31. mart 2026. godine.
Predsedavajući: Hadži Milorad Stošić
Broj prisutnih poslanika: 11 članova, odnosno zamenika članova Odbora.
Učesnici van poslanika: Milica Đurđević Stamenkovski, ministarka za rad i socijalna pitanja, sa saradnicima iz Ministarstva: Bojanom Milenković, Dragicom Ivanović, Marijom Ristić Markov i Danijelom Čukić Vlahović.
Ko je koliko govorio: procena prema formuli 95 reči = 1 minut, bez uračunavanja pauza i tehničkih napomena:
Poslanici vladajuće većine: oko 52%
Poslanici opozicije: oko 8%
Član Vlade/gost: oko 41%

Ukratko sa sednice: Odbor je objedinjeno raspravljao o dve informacije o radu Ministarstva. Glavni deo rasprave bio je posvećen najavljenim zakonima: o roditelju-negovatelju, socijalnoj zaštiti, radu, centralnom registru osoba sa invaliditetom i nestalim licima. Većina poslanika podržala je izveštaje i najavljene reforme, dok je opoziciona poslanica postavila pitanja o bezbednosti na radu, broju inspektora, garanciji za mlade, minimalnim primanjima i zaštiti žena žrtava nasilja. Obe informacije o radu Ministarstva prihvaćene su većinom glasova.

2. STAVOVI UČESNIKA U RASPRAVI

Hadži Milorad Stošić, predsednik Odbora, PUPS – solidarnost i pravda, vladajuća većina
Predsedavao je sednicom, predložio objedinjenu raspravu i vodio glasanje. U raspravi je pozitivno ocenio izveštaje Ministarstva, posebno najavljeni zakon o roditelju-negovatelju, rad inspekcije i saradnju Ministarstva sa Odborom po predstavkama građana. Posebno se osvrnuo na obnovu ratnih memorijala i predložio pažnju prema Zebrnjaku.

Milica Đurđević Stamenkovski, ministarka za rad i socijalna pitanja
Predstavila je rad Ministarstva i najavila više zakonskih i strateških aktivnosti. Kao najvažnije teme izdvojila je nacrt zakona o roditelju-negovatelju, novu strategiju socijalne zaštite, budući zakon o socijalnoj zaštiti, zakon o nestalim licima, izmene Zakona o radu, centralni registar osoba sa invaliditetom, zakon o radnim praksama i izmene propisa o bezbednosti i zdravlju na radu. U odgovorima je branila rad Ministarstva, najavila nova radna mesta za inspektore, iznela podatke o programu Garancija za mlade i naglasila da država mora da balansira zaštitu radnika, interese poslodavaca i realne budžetske mogućnosti.

Natalija Stojmenović, Zeleno-levi front – Ne davimo Beograd, opozicija
Postavila je najviše kritičkih i kontrolnih pitanja. Fokusirala se na bezbednost i zdravlje na radu, broj inspektora, povrede i smrtne slučajeve na gradilištima, posebno na državnim projektima. Pitala je i za rezultate Garancije za mlade, odnos minimalne zarade i potrošačke korpe, mogućnost plaćenog odsustva za žene žrtve nasilja, zabranu rada nedeljom, regulisanje platformskog rada i podatke o sezonskim radnicima koji odlaze u inostranstvo.

Danijela Nikolić, SNS lista, vladajuća većina
Podržala je izveštaje i najavljene zakone, posebno zakon o roditelju-negovatelju, zakon o socijalnoj zaštiti, zakon o radu i centralni registar osoba sa invaliditetom. Najviše se zadržala na centrima za socijalni rad, ocenjujući da su preopterećeni, kadrovski slabi i da im je potrebna reforma i jači nadzor. Govorila je i o potrebi da poslanici direktno komuniciraju sa građanima po predstavkama.

Marko Milošević, SPS, vladajuća većina
Pozdravio je uvođenje kategorije roditelj-negovatelj i istakao da je SPS ranije zagovarao tu temu. Otvorio je pitanja skraćenja radnog vremena, rada bez ugovora, položaja boraca, osoba sa invaliditetom i ljudi koji žive na ulici. Njegova diskusija bila je usmerena na socijalnu ulogu države, ali uz ogradu da mere moraju biti izvodljive u tržišnim uslovima.

Tatjana Nikolić, SNS lista, vladajuća većina
Govorila je najviše iz ugla sistema socijalne zaštite i lokalnih usluga. Podržala je izradu lokalnih akcionih planova za Rome, vodiče za usluge socijalne zaštite, zakon o roditelju-negovatelju i objedinjavanje registara osoba sa invaliditetom. Upozorila je na niske zarade zaposlenih u socijalnoj zaštiti, potrebu za stimulativnim merama za korisnike socijalne pomoći i opravdala povećanje cena usluga u gerontološkim centrima kao nepopularnu, ali potrebnu meru.

Miodrag Linta, SNS lista, vladajuća većina
Podržao je najavljene sistemske zakone, posebno zakon o nestalim licima. Govorio je o položaju prognanih Srba, porodica poginulih boraca, ratnih vojnih invalida, korisnika stanova u zaštićenim uslovima, priznavanju radnog staža iz Republike Srpske Krajine i položaju civilnih žrtava rata. Njegova diskusija bila je usmerena na boračka, izbeglička i statusna pitanja.

3. ZAKLJUČAK SEDNICE

Odbor je većinom glasova prihvatio Informaciju o radu Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja za period od 1. oktobra do 31. decembra 2025. godine, kao i Informaciju za period od 1. januara do 31. marta 2026. godine.

Otvorena su pitanja daljih izmena zakona o radu, socijalnoj zaštiti, položaju centara za socijalni rad, bezbednosti na radu, rezultatima Garancije za mlade, zaštiti žrtava nasilja i statusu pojedinih boračkih i izbegličkih kategorija.

NAPOMENA: Ovaj sažetak je generisan pomoću alata veštačke inteligencije (AI) i može sadržati nenamerne netačnosti. Može se koristiti za brzi pregled dešavanja sa sednice Odbora. Za potpuno pouzdani pregled koristite video zapis sa sednice.

Transkript

NAPOMENA: Transkript sednice odbora generisan je pomoću softvera za automatsko prepoznavanje govora. Uloženi su značajni napori da se osigura tačnost, ali se mogu javiti manje netačnosti. Za potpuno pouzdani pregled koristite video zapis sa sednice.

Učesnici u raspravi
00:00:00
Hadži Milorad Stošić
Partija ujedinjenih penzionera, poljoprivrednika i proletera Srbije – Solidarnost i pravda

Hadži Milorad Stošić

PUPS - solidarnost i pravda | Predsedava
(otvaranje sednice) Dobar dan svima. Poštovani članovi Odbora. Otvaram šesnaestu sednicu Odbora za-zarad, socijalna pitanja, društvenu uključenost i smanjenje siromaštva. Konstatujem da sednici prisustvuje... Deset...

Deset i jedan neregistrovani...

Jedanaest... članova, odnosno zamenika članova Odbora i da su ispunjeni uslovi za rad i punovožno odlučivanje. Pre nego što počnemo sa radom, podsećam vas da se na tok sednice Odbora shodno primenjuju odredbe Poslovnika o sednici Narodne skupštine, član osamdeset dva i devedeset dva Poslovnika. Za ovu sednicu ste dobili dnevni red

I predloženi dnevni red je sledeći. Pod jedan: Razmatranje informacija o radu Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja za period od prvog oktobra do trideset prvog decembra dve hiljadete dvadeset pete godine, dostavljen marta 2026. I tačka dva: razmatranje informacija o radu Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja za period od prvog januara do trideset prvog marta 2026. godine, dostavljen trinaestog maja 2026. godine.

Shodno članu sedamdeset šest Poslovnika Narodne skupštine, predlažem da Odbor obavi zajednički načelni pretres o tačkama jedan i dva predloženog dnevnog reda. Naime, radi se o informacijama o radu koje je dostavilo Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja za periode oktobar-decembar i 2025. i period januar-mart 2026. godine. Stavljam na ovaj, stavljam na glasanje ovaj predlog i-o za,o ra zajedničkoj objedinjenoj raspravi.

Molim vas da se izjasnimo. (pauza do tri sekunde) Zaključujem glasanje. Konstatujem da je Odbor prihvatio predlog za spajanje rasprave, odnosno da se vodi objedinjena rasprava o tačkama jedan i dva većinom glasova. Pošto su se izjasnili o predlogu za zaslanjanje rasprave, sada stavljam na glasanje predloženi dnevni red šesnaeste sednice Odbora u celini. Molim vas da se izjasnimo.

(pauza do devet sekundi) Zaključujem glasanje i konstatujem da smo većinom glasova glasova utvrdili dnevni red sednice Odbora za rad, socijalna pitanja, društvenu uključenost i smanjenje siromaštva. Obaveštavam članove Odbora da sednici prisustvuju predstavnici Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, i to Milica Đurđević Stamenkovski, ministar, Bojana Milenković, vd pomoćnika ministra, Dragica Ivanović, viši savetnik, Marija Ristić Markov, viši savetnik, Danijela Čukić Vlahović, viši savetnik. Zahvaljujem na ovom sastavu i dolasku u-u-u punoj, punom kapacitetu. Ministarka, zahvaljujem. Pozdravljam vas sve i dajem vam reč o tačkama dnevnog reda.

Prelazimo na tačku dnevnog reda. Idemo prva i druga tačka, objedinjena rasprava. Imate dvadeset minuta vremena. Izvolite.
00:04:18
Milica Đurđević Stamenkovski
Srpska stranka Zavetnici

Milica Đurđević Stamenkovski

Ministarka za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja
Zahvaljujem.

Zahvaljujem, predsedniče Odbora. Poštovani narodni poslanici i drage kolege, najpre dozvolite da uputim izvinjenje zbog toga što nisam prisustvovala prethodnoj sednici Odbora. Bila sam opravdano odsutna, a znate i sami da je praksa Ministarstva da uvek učestvuje u punom kapacitetu i na najvišem nivou na sednicama Odbora, zato što na taj način smatramo da iskazujemo poštovanje Narodnoj skupštini, pred kojom smo i dužni da podnesemo izveštaj. Potrudiću se da u navedenom periodu, a verujem i kraće, kako bih ostavila više prostora za vaša pitanja, predloge i sugestije, predstavim šta je to što smo učinili tokom prethodnih meseci, sa osvrtom na one najvažnije i akte i aktivnosti u radu Ministarstva. Najpre, krenuću sa onim što procenjujem kao i najvažnije, s obzirom na to da je privuklo i najveći fokus javnosti i da je to jedna od tema o kojoj smo razgovarali u prethodnom periodu i na samim sednicama Odbora.

U pitanju je Nacrt zakona "Roditelj-negovatelj". Eh, Okončana je javna rasprava, u toku je faza pribavljanja mišljenja drugih organa i ministarstava i još svega tri ministarstva je ostalo dužno, odnosno dva ministarstva i pokrajinski sekretar da prilože mišljenje. Za sada nema značajnijih primedbi na tekst Nacrta zakona "Roditelj-negovatelj" i verujemo da će vrlo brzo biti upućen vama kao narodnim poslanicima i da će se samim tim u najkraćem roku naći i u plenumu, gde ćemo moći da, takođe nakon diskusije, eh...Erm, obavimo i sve neophodne procedure kako bi zakon bio usvojen i prema našoj projekciji, njegova primena puna bi bila od prvog oktobra ove godine. Zakon je nastao kao rezultat društvenog angažmana različitih aktera, pre svega na podsticaj udruženja roditelja, na podsticaj različitih političkih učesnika. Verujem da je on rezultat sveobuhvatne borbe i smatram da, erm, ovu temu ni na koji način ne treba da politizujemo, s obzirom na to da ona tretira unapređenje položaja vrlo osetljive kategorije koja do sada nije bila sistemski prepoznata.

Zakon predviđa materijalnu naknadu za roditelje koji dvadesetčetiri sata neguju svoju decu, a koji iz tih razloga, erm, su sprečeni da se radno angažuju, odnosno koji su nezaposleni i koji svoje vreme provode negujući decu koja su korisnici uvećanog dodatka za tuđu negu i pomoć. Korisnici uvećanog dodatka za tuđu negu i pomoć su ona lica koja, erm, imaju sto odsto invaliditet po jednom osnovu ili sedamdeset posto invaliditet po dva osnova, odnosno to su ona lica koja zaista iziskuju podršku, asistenciju svojih bližnjih. Procena se vrši na osnovu odluke lekarske komisije. Dakle, struka je ta koja utvrđuje da li je lice, erm, postiglo taj stepen invaliditeta koji iziskuje primanje, odnosno ostvarivanje prava na uvećani dodatak za tuđu negu i pomoć ili osnovni dodatak za tuđu negu i pomoć. Mi nismo želeli da pravo roditelj negovatelj isključuje neka druga prava.

Dakle, smatrali smo da zakon treba koncipirati tako da, erm, jedno pravo koje se uvodi ne eliminiše pravo koje već postoji, tako da će ta deca nastaviti da primaju uvećani dodatak za tuđu negu i pomoć. Bez obzira na činjenicu što će njihovi roditelji ostvariti pravo na finansijsku naknadu od šezdeset pet hiljada dinara, što je na današnji dan više od takozvanog minimalca u Srbiji. Takođe smo u okvirima javne rasprave kao ministarstvo izneli prijedlog da se dva puta godišnje, odnosno ne dva puta, nego koliko bude bilo potrebno, da se usklađuje sa prosečnom zaradom, erm, sam taj iznos, kako nikada se ne bi desila situacija da roditelj negovatelj prima manji iznos od onoga što je trenutna minimalna zarada. Pored toga, roditelj negovatelj ostvarivatće pravo na penzijsko zdravstveno osiguranje, odnosno uplatu poreza i doprinosa, čime će njegova bruto plata iznositi oko devedeset tri ili devedeset četiri hiljade dinara. Jako je važno da istaknem da mi ne nameravamo da time okončamo našu borbu za položaj unapređenja roditelja negovatelja.

Smatramo da će oni biti važan faktor tokom pregovora o budućem zakonu o socijalnoj zaštiti, budućem zakonu o radu, naročito što su sve naše usluge koje razvijamo u zajednici, kao što su lični pratioci dnevni boravci i usluge koje su vrlo značajne za položaj porodicama u kojima raste osoba sa invaliditetom, dete ili mlada osoba. Mi nismo želeli da roditelje koji su stekli status roditelja negovatelja diskriminišemo na taj način što ćemo uskratiti pravo na ličnog pratioca. Jer lični pratilac je usluga u zajednici koju želimo u budućnosti da razvijamo i smatramo da zakon roditelj negovatelj nikako ne treba da bude izgovor za obustavljanje razvoja usluga u zajednici, jer one su nam izuzetno značajne, a na kraju krajeva i sami roditelji zbog svoje posvećenosti zaslužuju da imaju i kraći predah tokom boravka njihove dece u dnevnim boravcima, tokom odlaska u školu gde imaju asistenciju ličnih, ličnih pratioca. Moram da napomenem da je bilo u plenumu nekoliko različitih verzija ovog zakona i ne bih želela da ih ni na koji način osporavam sve. One su bile vrlo dragocene i na neki način skretale su pažnju na značaj ove teme, ali one, erm, nisu na adekvatan način tretirale status roditelja negovatelja.

Jer ni jedna od njih, dakle ni jedna od tih verzija koje su u prethodnom periodu ovde bile predlagane, nije obuhvatila uplatu poreza i doprinosa, odnosno svaka od njih je predviđala da roditelj mora petnaest godina da neguje dete da bi mogao da stekne sutra pravo na penziju. Ukoliko bi ta nega iz bilo kog razloga prestala nakon pet, deset ili četrnaest godina, sve te godine ne bi bile uračunate u njegov radni staž. Smatram da je ova verzija, erm, najpravičnija, barem što se tiče ovog pitanja, jer će bukvalno svaki mesec biti uračunat u njihov staž i ukoliko ta nega iz bilo kog razloga prestane, ne daj Bože nekada i tragičnih okolnosti, to opet motiviše roditelja da može da se vrati na tržište rada, jer već ima izvestan broj godina koje je pribelježio kao radni staž. Dakle, da sumiram, uskoro ćete imati priliku da kao narodni poslanici date svoju završnu reč i da ocenite da li je neophodno da parlament usvoji ovaj zakon, a verujem da će podrška biti jednoglasna. Naše ministarstvo aktivno radi i na strategiji o socijalnoj zaštiti.

Očekujemo da ćemo narednih meseci usvojiti i strategiju o socijalnoj zaštiti koja će važiti do dve hiljade, erm, trideset druge godine. Sama strategija ucrtava zapravo koordinate naše socijalne politike i uverena sam da će biti dobra podloga za zakon o socijalnoj zaštiti, na čijim izmenama takođe radimo. Dakle, obrazovana je radna grupa i ono što nas iščekuje u narednom periodu jeste zakon o socijalnoj zaštiti. Prema dosadašnjoj analizi, procene su da će se verovatno ići na usvajanje u potpunosti novog zakona jer će izmene premašivati veći procenat i samim tim nećemo moći da izvršimo izmene i dopune zakona, nego će zakon pa-praktično biti u celosti usvojen. Na današnji dan, šezdeset sedam hiljada porodica u Srbiji koristi novčano socijalnu pomoć.

Taj broj je, erm, otprilike već u kontinuitetu, erm-Eh, sličan. Eh, iz meseca u mesec varira za nekoliko stotina, manje ili više, ali uglavnom nemamo neke indikatore koji ukazuju da je, eh, povećan broj korisnika novčano socijalne pomoći. Kriterijumi se nisu menjali, sve je ostalo isto, izuzev što ste imali priliku da vidite da su promenjeni kriterijumi za ostvarivanje prava na dečiji dodatak. Eh, to je, naravno, Ministarstvo za brigu o porodici, ali Ministarstvo za rad isplaćuje ta davanja, eh, tako da smo bili uključeni. O čemu se radi?

Dakle, pošto je minimalna zarada porasla, eh, trideset osam procenata kumulativno, samim tim su određene porodice izgubile pravo na dečiji dodatak i onda smo mi zapravo povećali za onoliko koliko je povećan minimalac. Za toliko procenata je povećan i cenzus, kako, eh, za ostvarivanje prava na dečiji dodatak, kako oni ne bi bili izopšteni iz ostvarivanja prava na dečiji dodatak u budućnosti. Eh, takođe smo Evropskoj komisiji, eh, uputili i predlog strategije za sprečavanje i borbu protiv rodno zasnovanog nasilja na, nad ženama. Očekujemo uskoro i njihove komentare. Eh, ispunili smo sve naše dužnosti u procesu, eh, evropskih integracija i svega onoga što je, eh, ministarstvo preuzelo kao svoju obavezu.

Eh, jedan od najznačajnijih zakona, po mom mišljenju, koji ćemo usvojiti ove godine je i Zakon o nestalim licima. Dakle, to je nešto što porodice iščekuju već trideset godina. Eh, mnogi od njih i dalje tragaju za svojim najmilijima i prvi put ćemo sistemski rešiti njihov položaj usvajanjem zakona koji će omogućiti pravičnu naknadu za gubitak njihovih najmilijih, ukoliko, naravno, možemo termin pravična naknada i koristiti u ovom kontekstu, ali, eto, to se tako formalno pravno naziva. Eh, ta pravična naknada biće isplaćiva na tri godine, dakle na tri, eh, jednake rate, eh, i, eh, prema preliminarnim dogovorima, ona će iznositi, eh, deset prosečnih plata u Srbiji. Dakle, taj iznos će biti isplaćen, eh, najmilijima koji su, eh, koji su nažalost stradali, odnosno njihovim najmilijima.

Eh, s-sada, eh, bih želela da, da s vama podelim i, eh, važne vesti oko zakona o radu koji je svakako jedan od najvažnijih zakona koji se usvaja u, eh, našoj zemlji. Eh, u toku je druga faza tvining projekta. Eh, prva faza je uspešno okončana. Prepoznato je da Srbija treba da izvrši usklađivanje sa devetnaest direktiva, ako se ne varam, možda i neka više. Dragica, ispravite me.

Dvadeset i nešto, je l' tako?

Dvadeset, dobro. 'Nači, ako je blizu devet-de... Eh, eh, ja sam htela da budemo precizni, ali dobro. Eh, devetnaest ili dvadeset jedna. Nije važno.

U svakom slučaju, u pitanju je usklađivanje našeg radnog zakonodavstva sa zakonodavstvom Evropske unije. To je ono što je bio zadatak tvining projekta, da prepozna šta je to što mi treba da uradimo da bismo, eh, izvršili usklađivanje sa nekim dobrim praksama. Eh, u suštini, sada je u toku druga faza twinning projekta, gde se rade fokus grupe, eh, koja će ubrzo biti okončana, tako da nas vrlo brzo iščekuje i, eh, procedura oko novog zakona o radu. To će svakako biti jedan ozbiljan proces, gde moramo kao društvo da prepoznamo značaj trenutka u kojem se taj zakon usvaja. S obzirom na to da živimo u eri kada...

Su savremene tehnologije i robotika sve prisutnije, što takođe utiče na tržište rada. O tome se ozbiljno razgovara, eh, širom sveta. Eh, postoje neka zanimanja koja će u potpunosti biti potisnuta, zamenjena veštačkom inteligencijom, zamenjena savremenim tehnologijama. Neminovno će to u određenom času, eh, biti i u Srbiji, eh, nešto što će uzeti više maha, tako da su to sve okolnosti na koje moramo da skrećemo pažnju tokom pripreme zakona o radu. Eh, mi svakodnevno razgovaramo sa poslodavcima- I dužnost mi je da, da vam prenesem šta su njihove impresije o poslovanju u Srbiji i oni su u potpunosti zadovoljni poslovnim ambijentom.

Naravno, za neke od njih je povećanje minimalne cene rada bilo, eh, izazovno, ali su itekako svesni da je važno da radnici budu valjano plaćeni da bi kvalitet njihovog rada bio veći. Ono što oni ukazuju kao problem jeste sve veći broj bolovanja, naročito tokom sezonskih poslova, kada, eh, se procenjuje da, eh, bezmalo četvrtina radnika odlazi na, eh, bolovanje. Eh, i, eh, oni zapravo očekuju da mi kao država reagujemo po tom pitanju. Sa druge strane, vama je u potpunosti jasno, jer ovde su sve ozbiljni ljudi, da je vrlo teško, eh, reagovati na tom polju, jer vi zadirete u nečija prava, a pravo na bolovanje je nešto što je i civilizacijska tekovina na kraju krajeva, ali naravno, treba da razvijamo sisteme zaštite od, eh, zloupotrebe, eh, bolovanja, odnosno prava na bolovanje. Eh, nezaposlenost je na istorijskom minimumu, eh, nešto viša od, eh, osam zapeta pet procenata.

Eh, mi, naravno, nameravamo da i dalje različitim javnim pozivima i prekvalifikacijama, različitim obukama, eh, pripremamo ljude kako bi sticali nova znanja i veštine i u tom pravcu sarađujemo i sa Nacionalnom službom za zapošljavanje, čije, eh, čije filijale vrše ispitivanja mikrotržišta, eh, rada i procenjuju u kom pravcu je neophodno da nastavimo sa unapređenjem njihovih, eh, preferenci, odnosno naših samih radnika. Eh, hoću da, da s vama, eh, kratko prođem i još jedan zakon koji se nalazi takođe pred nama. U pitanju je C-zakon o centralnom registru osoba sa invaliditetom. Kada biste vi mene danas pitali koliko mi imamo slepih lica u Srbiji, koliko imamo kvadriplegičara, koliko imamo gluvih, nagluvih, ja ne bih mogla da vam precizno odgovorim na to pitanje jer se vodi više različitih baza. One, eh, nisu međusobno komplementarne i samim tim to otežava, recimo, kreiranje politike prema osobama sa invaliditetom.

Nezvanične su procene da ih u Srbiji ima oko deset posto udela u ukupnoj populaciji, ali pošto...Kao što ste videli maločas, mi ne volimo to blizu oko i tako dalje, nego mora da bude sve precizno. Eh, mi ćemo eh, ove godine usvojiti zakon o Centralnom registru, čime ćemo kao direktnu posledicu imati eh, izdavanje legitimacija za osobe sa invaliditetom. Svaka osoba sa invaliditetom imaće svoju legitimaciju koja će biti izvor njihovih prava, beneficija, privilegija, nešto poput onoga što imaju, recimo, lica koja su eh, pripadnici boračke populacije. Eh, s tim da je jako važno da, eh, da konstatujem da puna primena tog zakona, uprkos činjenici što će biti usvojen u ovoj godini, ne može početi pre 2027. godine jer mi pripremamo cele sisteme.

To su jako ozbiljne baze koje će crpeti podatke sa različitih adresa i, eh, neophodno je određeno vreme kako bismo imali adekvatan sistem. Zakon o radnim praksama je takođe upućen Evropskoj komisiji na eh, mišljenje. Ne očekujemo ni tu značajnije primedbe. Eh, verujemo da smo uradili dobar posao i da ćemo prvi put imati definisane radne prakse. To je mnogo važno za mlade ljude u Srbiji.

Oni će imati, eh, svoju zaradu, svoju naknadu, obavljati i praksu i mislim da je to ono što nam fali, dakle da se nakon školovanja, ali i tokom školovanja mladim ljudima omogući prilika da zarađuju, a prolaze kroz praksu, i da to bude, eh, zakonski sistematizovano, kako ne bi-- naravno, to nije jednako je valentnu ugovoru o radu, ali ima određena prava koja ostvaruje i radnik kada potpiše ugovor o radu. Većinu tih prava ima tako da verujemo da ćemo na taj način obradovati i sve mlade u Srbiji koji treba da prođu, eh, kroz praksu. Ove godine smo, eh, pripremili nacrt zakona o izmenama i dopunama Zakona o bezbednosti i zdravlju na radu. Planiramo uskoro sa Ministarstvom, eh, građevine da, eh, napravimo malo oštrije i rigoroznije, eh, serijale čitave obilazaka velikih infrastrukturnih projekata na kojima se sada radi gde će Građevinska inspekcija i naš Inspektorat rada biti prisutniji kako bismo izvršili prevenciju, ne daj Bože, nekih tragedija ugrožavanja bezbednosti i zdravlja na radu. Mi zaista preduzimamo sve što je do nas, ali često ljudski faktor je tu neumoljiv, jer izbegavaju da primene propise.

Čak se dešava i da sami radnici odbijaju da nose opremu i tako dalje. Nailazimo i na te poteškoće, ali zato će komisije biti aktivnije nego što je to bio slučaj u narednom periodu. Eh, mi zaista obavljamo ogroman broj nadzora kada je u pitanju inspekcija rada i ono što je dobro rezultati su da ukoliko zateknemo radnike koji nisu prijavljeni ili da se kolokvijalno izrazi koji rade na crno, u šezdeset, eh osam posto slučajeva oni zasnuju radni odnos nakon posete inspekcije, znači kada inspekcija zatekne radnike. Uglavnom, gotovo sedamdeset posto njih nakon toga, eh, budu prijavljeni, što pokazuje da ipak delovanje, delovanje naših inspekcija donosi, donosi rezultat. U-s ve ga nekoliko rečenica želim da, da, da sumiram eh, posetu Uzbekistanu.

Hoću da to znate. Uzbekistan je zemlja koja je kapija centralne Azije i jedna od najbrže rastućih zemalja u eh, azijskom kontinentu. Eh, predsednik Srbije je prethodne godine bio u poseti tamo. Otvorena su važna vrata za našu dalju diplomatsku saradnju. Mi smo sa njima potpisali Deklaraciju o namerama, čime smo započeli pregovore o potpisivanju Sporazuma o radnoj mobilnosti.

Srbija ima poprilično fleksibilan zakon kada je u pitanju zapošljavanje radnika iz inostranstva, ali smatramo da ovakav sporazum sa Uzbekistanom nam pruža garancije da imamo u potpunosti kontrolu nad tim procesima. Radne migracije se dešavaju. Znači, to je neminovnost, naročito na evropskom kontinentu. Postavlja se pitanje da li ćemo mi upravljati njima ili će oni upravljati njima? I eh, oni su već eh, potpisali desetak sporazuma sa drugim ozbiljnim evropskim državama, među kojima su iz skandinavske zemlje i zemlje centralne Evrope kao što su Austrija, kao što je Francuska.

Tako da, eh, verujem da će ovaj sporazum, eh, dodatno pomoći da izvršimo kontrolu i da te migracije budu kvalitetnije, posebno što je reč o narodu koji je zaista vrlo vredan, marljiv i koji ne ostaje u zemlji u kojoj radi, nego se vraća u svoju svoju domovinu. Trenutno ih ima oko tri hiljade u Srbiji, a ukupan broj eh, radnih dozvola i boravišnih dozvola koji je dodeljen prošle godine je sto hiljada. Čisto da znate, pošto se spekulisalo oko toga u javnosti da je samo sto hiljada dodeljeno jednoj Gani. Naravno, to je bio apsurd koji se plasirao na društvenim mrežama. Ukupan broj radnih dozvola je sto hiljada, znači u čitavoj Srbiji koji je dodeljen i taj broj ne prelazi taj iznos, znači jedni dolaze, drugi odlaze i tako dalje, tako da se vrši ozbiljna kontrola.

Eh, ostavila bih prostor da možete vi da postavite konkretnija pitanja. Naše aktivnosti eh, na različitim poljima su svakako predmet nekih detaljnijih analiza. Ne bih želela sada da dužim, jer smatram da je ipak ovo prilika kada i vi možete da pitate nešto mene. Hvala.
00:24:34
Hadži Milorad Stošić
Partija ujedinjenih penzionera, poljoprivrednika i proletera Srbije – Solidarnost i pravda

Hadži Milorad Stošić

PUPS - solidarnost i pravda | Predsedava
Zahvaljujem ministarka. Eh, zahvaljujem se na ovom i-izlaganju. Eh, članovi Odbora su-- članovima Odbora su dostavljeni informacije o radu Ministarstva za ova dva ciklusa, odnosno za ova dva perioda, tako da ste imali priliku da se u potpunosti upoznate sa sadržinom i sa ovim što nam je sada dopunski ministarka rekla. Imajući u vidu ovu objedinjenu raspravu nakon diskusija--Ahm, o-o-odlučivaćemo o svakoj informaciji posebno tako da ste da ste u toku, a sada izvolite prijavit se ko želi da diskutuje, a pre neg što se prijavite, ja ću uzeti kratko reč, uz zahvalnost i ministarki i ekipi koja je prisutna. Obe o-ove informacije o radu Ministarstva za naznačeni period su sveobuhvatne i detaljne, što ste mogli videti iz same informacije.

Eh, posebno sam zadovoljan što je u-u nekoj završnoj fazi ovaj zakon o roditelju negovatelju, što je posebno bitno. Znate, već duži period i u skupštinskim raspravama i od strane opozicije i od strane opozicije stalno je insistirano na tom zakonu, tako da taj zakon će pružiti bar n-neki segment (smeh) dobre volje države prema tim ljudima koji treba da budu i roditelji i-i-i negovatelji. Sa ovim, eh, pojedinostima koje je iznela ministarka, ako se ne ispuni petnaest godina da postoji, ostaje onaj uslov da deo godina koje su proveli kao negovatelji budu uračunate u radni staž, tako da se može dopuniti jer penzijo i invalidsko osiguranje podrazumeva petnaest godina ra-aktivnog radnog staža. I-i to je ovako. Posebno bi, ovaj, tu bio istakao kao pozitivu, eh, ovog rada.

Eh, mi smo i na prošlom, eh, odboru govorili o komunikaciji između ministarstava i ovo je posebno također bitno što ministarka naglasila da se sprema, eh, zakon o bezbednosti u saradnji sa Ministarstvom građevinstva, što je svakako bitno, jer, znate, ta komunikacija najčešće je veoma oskudna i veoma loša i stalno neko prebacuje na-na drugu. Nismo nadležni, pa drugi su za to nadzori. I u tom delu i ovi obim efekti Izvršnog inspekcijskog nadzora za naznačene perioda ukazuju na pozitivan ishod kada je reč u oblasti radnih odnosa, oblasti bezbednosti zdravlja na radu, sa primarnim na-ciljem da se obezbede primena zakonskih odredaba i kako bi na neki način i primorali i one koje zaštićujemo da i oni sami sebe zaštićuju, jer ste čuli da najčešće imamo problema sa samim radnicima, da ne nose zaštitnu opremu i dovode svoj život u-u opasnosti. (eh) Važno je napomenuti pozitivan ishod Ministarstva po pitanju izjašnjavanja na pristigle predstavke građana i drugih državnih organa koja se odnose na oblast rada, zapošljavanja, penzijsko invalidsko osiguranje kao i socijalne zaštite. Mi kao odbor često dobijamo predstavke građana.

Često nam i-i-i neke institucije upućuju neke predstavke ili prosleđuju predstavke građana ili nam ih upućuju na izjašnjavanje i mi nakon obrade tih predstavki upućujemo i određenim institucijama i ministarstvima da se mišljenje, kako bi oni eventualno postupili i na neki način uticali. I posebno bi izrazio pohvalu što smo za-mi zaključili da moramo imati povratne informacije. Evo iz Ministarstva rada sve informacije koje smo poslali kao mišljenje do-dobili smo poz-povratno.- Znači čitate mejlove. (smeh) Čitat mejlove zahvaljujući Jeleni koja je veoma uporna i traži da se izjasnite po određenim predstavkama. I to je dobro, jer na taj način radimo sinhronizovano, radimo u interesu građana, jer svako ko se nama obrati nije, ne obraća se radi zabave, nego se obraća radi nekog problema.

Ja bih ovde posebno istakao po-pomenute pripreme analize po u-po oblasti, kao i sprovedene aktivnosti Ministarstva kada je reč o obnovi, sanaciji, rekonstru-rekonstrukciji ratnih memor-memorijala. Dok s druge strane treba pozdraviti i negovanje tadi-tradicije oslobodilačkih ratova Srbije, sa posebnim osvrtom na realizovane projekte radi poboljšanja položaja boraca, vojnih invalida, civilnih invalida rata i porodica nestalih boraca. Pa evo i jedno od, eh, pozitivnosti koje u zadnje vreme, a to su eh, istakli i korisnici boračke i invalidske zaštite koji se mogu pohvaliti isplatama po pravima korisnika, kao i banjsko klimatskim, eh, eh, oporavkom. Ako nije previše, ja bi naročito o ovom pitanju malo govorio obi, obzirom da smo u periodu, hajde da kažem ja i neki moji saradnici, organizovali jedno pokloničko putovanje, eh, do srpskih svetinja i vojničkih grobalja na Balkanu, odnosno Republika Grčka i Republika Makedonija. Ja ću dostaviti ovaj izveštaj koji smo mi sačinili ministarki, čisto da bude upoznata, ali je veoma bitno za sve nas da znamo, da znamo tu našu istoriju i da znamo da poštujemo naše pretke koji su dali živote, eh, u odbrani i naroda i nacije i države u nekom prethodnom periodu, što svakako treba da bude kao pokazatelj i za nas i za naše naslednike, da to treba, eh, tako i raditi.

Eh, ovde, između ostalog, obišli smo vojničko groblje u Solunu.Za i tilnik. Obišli smo Kajmakčalan. Obišli smo Bitoljsko groblje u Bitolju Vojničku iii eh, spomen kosturnicu Zebrnjak kod Kumanova, spomen ob-obrne posvećenu legendarnoj kumanovskoj bitki u Prvom baltskom-skom ratu. Tu treba naglasiti da je... Ta spomen kosturnica hiljadu devetsto četrdeset četrdeset druge godine srušena od bu-bugarskih okupatora.

I sada, u ovom delu obnove sanacije predlažem, ako je u mogućnosti da Ministarstvo predviđa neka sredstva da se ta kosturnica

O Zebrnjaku. Da se obnovi u onom izvornom obliku, jer je veoma, veoma bitno, ah, što, što bi trebalo da doprinese, ja ne znam da li je to međudržavni problem između Makedonije i Republike Srbije, ali svakako, pošto je to bila zajednička borba protiv osmanlijskog okupatora, da bi bilo to dobro i za Makedoniju i za, i za Srbiju. Eh, mogu reći da i za i tilnik i Vojničko groblje u Bitolju prikazuju jedna-jednu brigu o tim našim stradalnicima i da su, da su veoma uređeni memorijali i, i groblja, što bi trebalo. Ja verujem da to ministarstvo ima stalno u planu i stalno ima te aktivnosti, ali jednostavno za Zebrnjak bi molio, ako je moguće, da se obnovi, jer dugo, od četrdeset druge godine, nemamo ga u punom obliku, postojeći spomenik koji je trideset i neke godine, čini mi se, podignut baš kao pažnja i... Za te naše stradalnike u Kumanins-- u tim ra-ratovima Prvog balkanskog, Drugog valskog, Balkanskog prvog i tako dalje.

To je, to je nešto to, evo, ministarka, da ne zaboravimo, ja bih vam podelio, dao ovaj izveštaj naš koji smo radili. Ako ste zainteresovani, ja mogu poslati preko Jelene i svim članovima Odbora, da jednostavno vidite. Znači, ne da reklamiramo nas, to smo obišli, nego čisto da vidite koliko je to zanimljivo i koliko je to dobro i koliko je to uređeno. I sav taj naš, ta naša poseta Grčkoj i Makedoniji podrazumeva da ima i onaj drugi sadržaj, da tako kažem, raznovrse obilaska nekih lepih krajeva i tako dalje. Evo, to bih ja ukratko.

Sada dajem reč St-Stojmenović Nataliji. Natalija, izvolite.
00:33:48
Natalija Stojmenović
Zeleno-levi front

Natalija Stojmenović

Zeleno-levi front - Ne davimo Beograd
Hvala. Eh, ja ću krenuti sa pitanjima koja se konkretno tiču oblasti zdravlja i bezbednosti na radu. Eh, činjenica je da, kad se doneo, jelte, zakon 2024. da je to bila i godina sa najvećim povećanjem povreda i najvećim ugrožavanjem bezbednosti radnika i radnica u Srbiji. Ono što ja znam od podataka da u prethodnih pet godina je, nažalost, u Srbiji poginulo više od dvesta četrdeset radnika, od čega čak pedeset posto na, upravo na gradilištima.

Nedavno smo imali, nažalost, tragediju na gradilištu koje je bio, koji je državni projekat. Radi se o mostu koji se gradi, Starom Savskom mostu, gde je kran pao i usmrtio radnika. Prema izveštaju koji ste vi dostavili i podataka koje sam ja tu mogla da nađem, eh, koliko ja vidim, Inspe-inspektoraq pri Ministarstvu za rad ima dvesto dvanaest zaposlenih, od čega je dvesto sedam inspektora rada. U izveštaju se takođe navodi da mi imamo petsto dvanaest hiljada šesto dvanaest registrovanih subjekata, od čega su sto trideset šest hiljada dvesta trideset četiri privredna društva i trista sedamdeset šest hiljada trista sedamdeset i osam preduzetnika, a da je izvršeno oko petnaest hiljada, eh, malo više od petnaest hiljada- Inspekcijskih nadzora i poseta.
00:35:26
Milica Đurđević Stamenkovski
Srpska stranka Zavetnici

Milica Đurđević Stamenkovski

Ministarka za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja
Za tri meseca.
00:35:27
Natalija Stojmenović
Zeleno-levi front

Natalija Stojmenović

Zeleno-levi front - Ne davimo Beograd
Ono što je meni... Samo, hvala. Ono što je meni paradoks negde jeste da u Ministarstvu za rad mi imamo manjak inspektora za inspekcijski nadzor i za rad. Po ovim podacima, praktično tih dvesta sedam ljudi treba da kontroliše jedan inspektor, treba da kontroliše oko dve i po hiljade privrednih subjekata. Ja u izveštaju ne vidim da li Ministarstvo za rad planira povećanje inspektora i, eh, koliko i prosto, mislim, neverovatno mi je da imamo povećanje povreda na radu, a da očekujemo toliki posao da pada na o-ovoliki broj ljudi.

Druga stvar, već kao što sam navela, u 2024. smo imali povećanje smrtnih i teških povreda na radu, pogotovo u prerađivačkoj industriji, trgovini, zdravstvu i građevini. Pa me zanima koje ste ciljane preventivne mere preduzeli baš u tim sektorima do sada ili koje se planiraju u narednom peri-periodu. Posebno me zanima koliko je inspekcijskih nadzora izvršeno na projektima koje finansira država, eh, i eh, koje, koje projekte zapravo planirate u tom smislu najviše i da pratite u narednom periodu. To je što se tiče ovog dela o bezbednosti i zdravlja na radu.

Ono što me posebno zanima jeste, u izveštaju se navodi, i, to jest mera garancija za mlade. Koliko sam ja videla, ona je pilotirana u tri filijale u Kruševcu, Nišu i Sremskoj Mitrovici. Ono što mogu da vidim prema informaciji koju ste dostavili, da postoji izrađen plan komunikacije, eh, Izveštaj o aktivnostima do 2025. godine, eh, da je održan sastanak stručne grupe, verujem, desetog februara i dvadeset petog februara 2026. Različite se aktivnosti navode, ali meni nedostaje ključni podatak, a to je broj mladih koji su obuhvaćeni ponudom, broj mladih koji su dobili, broj zaposlenih, broj mladih koji su ostali u zaposlenju i koje je prosečno vreme bilo do ponude posla.

Ja mislim da ne možemo da analiziramo jednu meru ako ne vidimo, molim?Da ne možemo da analiziramo jednu meru ako ne vidimo koji je njen krajnji ishod bio, pošto je pretpostavka ove mere jeste da mladi ostaju u radnom odnosu. Eh, sledeće što me zanima jeste, eh, kada govorimo o minimalnoj zaradi i minimalnoj potrošačkoj korpi. Meni je prosto izgleda neverovatno da imamo jasne podatke o minimalnoj zaradi, da imamo podatke o minimalnoj potrošačkoj korpi, a da ne možemo da vidimo koliko zaposlenih u Srbiji prima manje od minimalne potrošačke korpe, to jest koliko zaposlenih u Srbiji faktički ne može da priušti sebi ni potrošačku eh, korpu.
00:38:26
Milica Đurđević Stamenkovski
Srpska stranka Zavetnici

Milica Đurđević Stamenkovski

Ministarka za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja
Ja bi samo zamolila još jednom da ponovite to pitanje
00:38:50
Natalija Stojmenović
Zeleno-levi front

Natalija Stojmenović

Zeleno-levi front - Ne davimo Beograd
Naravno. Znači ovako. Eh, imamo broj ljudi koji prima minimalnu zaradu u Srbiji. Minimalna zarada u Srbiji je na deset hiljada od granice siromaštva.

Imamo podatke o tome koliko iznosi minimalna pros, potrošačka korpa, ali nemamo- (kašalj) Podatak koliki broj ljudi se nalazi ispod minimalne zarade i ne može da pro, da priušti sebi minimalnu potrošačku korpu. Ali ga ja ne nalazim. Ostavljam mi to da, eh, da sam, eh da sam možda tu pogrešila. Koliko ljudi je ispod minimalca?
00:39:25
Milica Đurđević Stamenkovski
Srpska stranka Zavetnici

Milica Đurđević Stamenkovski

Ministarka za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja
Pa ispod minimalca ne može biti niko. Shvatate to.
00:39:29
Natalija Stojmenović
Zeleno-levi front

Natalija Stojmenović

Zeleno-levi front - Ne davimo Beograd
Mislim može- Ispod minimalne potrošačke korpe. Koliko je ljudi ispod minimalne potrošačke korpe?

Video snimak sednice

Poslednji put ažurirano: 12.06.2026, 13:07