PRVA SEDNICA, PRVOG REDOVNOG ZASEDANJA, 23.04.2002.

14. dan rada

OBRAĆANJA

...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

| Ministarka za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog | Predsedava
Reč ima narodni poslanik Zoran Anđelković, posle njega narodni poslanik Jakob Stamenković.

Zoran Anđelković

Dame i gospodo, SPS smatra da su reforme u obrazovanju neophodne i potrebne. Reforme koje su u korist učenika, u korist đaka, u korist građana Srbije, a ne reforme koje se sprovode samo radi objašnjavanja da ova vlada ide reformskim kursom i da sprovodi neki novi zakon. Izmene i dopune ovih zakona u stvari su kvazireforme, a tačnije rečeno one podrazumevaju samo legalizaciju nečega što je urađeno u prethodnih godinu dana uredbama.

Izmene i dopune su u stvari realizacija i ugrađivanje uredbi u ove predloge zakona. Jedna od tih uredbi je uvođenje veronauke u škole. U koje vreme i kada je veronauka uvedena u škole? Uvedena je upravo u trenutku kada je došlo do faktičkih protesta SPC posle protivustavnog izručivanja građana Srbije Haškom tribunalu (žagor u sali), a kada je trebalo smiriti SPC, koja je reagovala da se u državi koja je imala Dušanov zakonik ne može raditi na taj način, onda je uvedena veronauka u škole.

Nije ovde spor o tome da li se veronauka treba da izučava ili ne, nego gde treba da se izučava. Nije ovde spor u tome. SPS smatra da Vlada Srbije treba da obezbedi sredstva i pomoć verskim zajednicama da se veronauka izučava. Mi smo za to i smatramo to neophodnim i potrebnim; država ima načina i mogućnost da predvidi odgovarajuća sredstva da se u verskim objektima izučava verska nastava. To podrazumeva finansijska sredstva, to podrazumeva obučavanje i finansijska sredstva za stručno usavršavanje ljudi i profesora koji će te poslove da rade. Naravno, verska nastava se ne može izučavati u školama.

Kada se verska nastava izučava u školama, delujemo suprotno, u Ustavu, a u Srbiji je država odvojena od crkve. Iz tih razloga smatramo da verska nastava ne treba da bude predviđena u samom zakonu, već da treba da bude organizovana i sprovedena u verskim objektima, a država treba da obezbeđuje finansijska sredstva za realizaciju verske nastave.

Drugo pitanje, kako se ovaj zakon odnosi prema obrazovanju na Kosovu i Metohiji. Tačnije rečeno, da li će se po programu Vlade Republike Srbije, po programu Skupštine Srbije naravno, nastava u školama na Kosovu i Metohiji nastava izučavati na srpskom jeziku ili ne. Ovo tim pre što smo poslednjih dana ili nedelja čuli različite izjave gospođe Turajlić o tome ko će postavljati direktore škola na Kosovu, po kom programu će se organizovati nastava na srpskom jeziku u tim školama na Kosovu i Metohiji. Ko će finansirati taj obrazovni proces?

To je važno zato što su upravo prosvetni radnici na Kosovu i Metohiji bili jedni od najzaslužnijih što je ostalo 120 hiljada Srba na Kosovu i Metohiji. Da podsetim, u sporazumu ili tačnije rečeno u dokumentu koji je Vlada Srbije usvojila prošle godine, negde sredinom jula meseca, bilo je predviđeno da će se na Kosovu i Metohiji raditi po programu Republike Srbije u obrazovnim institucijama sa srpskom nastavom, pa će Vlada Republike Srbije faktički postavljati direktore škola i da će faktički finansirati obrazovni program za srpsku nastavu na Kosovu i Metohiji. Kasnije, novembra meseca, potpisivanjem novog sporazuma Čović - Hekerup od toga se faktički odstupilo. Šta je sada tačno, da li su tačne izjave, da li je tačan sporazum ili će se na Kosovu i Metohiji faktički obrazovni sistem predati potpuno sadašnjoj Vladi Kosova, UNMIK-u ili nekom trećem.

Mislim da je važno da mi danas znamo ovde kada ovaj zakon stupi na snagu na koga se odnosi i kakva će pozicija nastave na Kosovu i Metohiji biti, profesora i učenika; naravno, uvek govorim o srpskoj nastavi, a ne o nastavi na drugim jezicima ili na albanskom jeziku.

Još treće pitanje i samo nekoliko rečenica, a to je oko imenovanja i postavljenja direktora škola. Ovde se govori o revolucionarnoj stvari da je sada reformski obezbeđeno da neće više Vlada Republike Srbije postavljati direktore, nego da će postavljati školski odbori. Razlika je u sledećem: u dosadašnjem zakonu školski odbori su faktički predlagali i davali mišljenja na imenovanje direktora, a ministar je postavljao, a sada ispada da školski odbori postavljaju direktora, a ministar daje saglasnost. Samo, da li bez saglasnosti može biti postavljen direktor škole? Očito da ne može.

Ako ne može biti bez saglasnosti postavljen, to znači da u stvari saglasnost znači proglašenje tog direktora, a to znači da se de fakto jedino ministar pita ko će biti u krajnjoj instanci direktor škole. To u stvari znači da nije napravljen veliki pomak koji obezbeđuje da tamo na terenu, u toj osnovnoj ili srednjoj školi, taj školski odbor bude dominantan i određuje ko će biti direktor u toj sredini.

Mislim da je neophodno da taj školski odbor bude dominantan i da odlučuje o tome ko će biti direktor škole u toj sredini, a ne ministar prosvete, bez obzira da li to bilo kroz imenovanje ili kroz saglasnost. Hvala.
...
Građanski savez Srbije

Nataša Mićić

| Predsedava
Za reč se javio ministar prosvete, gospodin Gašo Knežević.
...
Građanski savez Srbije

Gašo Knežević

Samo meritorno, ko ima domantnu ulogu u odnosu ministar - školski odbor, potpuno je jasno kroz odredbe o v.d. direktoru. Ako se uskrati saglasnost, v.d. direktora imenuje školski odbor i time je jasno stavljeno do znanja ko ima dominantnu ulogu.
...
Građanski savez Srbije

Nataša Mićić

| Predsedava
Reč ima narodni poslanik Jakov Stamenković.

Jakov Stamenković

Poštovano predsedništvo, dame i gospodo narodni poslanici, uvaženi ministre, s obzirom da je ovde uglavnom bilo najviše primedaba na to da li su ovi zakoni reformski i sa kojom brzinom se odvijaju reforme u oblasti obrazovanja, najpre ću se osvrnuti na te primedbe.
Dakle, ako želimo da govorimo o brzini provođenja reformi u obrazovanju, moramo najpre da se podsetimo šta smo zatekli i koliko je vremena imalo na raspolaganju ovo ministarstvo za reforme.
Stanje u prosveti, da vas podsetim ili možda ne treba posebno da vas podsećam, posledica je ukupnog stanja u društvu; svi znamo da je to stanje bilo više nego loše, a ovo ministarstvo je počelo sa radom februara 2001. godine. Rezultati aktivnosti Ministarstva prosvete predstavljeni su u "Beloj knjizi" na januarskoj konferenciji u "Sava centru". Tu je predstavljena celokupna strategija reformi obrazovanja i to samo godinu dana nakon rada ovog ministarstva.
Postoji jasna vizija u pogledu reformi obrazovnog sistema. Brzina odvijanja reformi biće u skladu sa brzinom ostvarivanja odgovarajućih preduslova. Ovo govorim stoga što je poznato da ozbiljne i zanačajne reforme traju godinama i one prolaze kroz nekoliko faza: izradu, dogovaranje, pripremanje, obrazovanje svih aktera obrazovnih procesa, pilotiranje, doterivanje, implementaciju u talasima, monitoring i dalje usklađivanje.
Dakle, da bi se prvi rezultati videli, potrebno je da prođu godine, konkretno da prva generacija prođe bar jedan obrazovni ciklus u ovako reformisanom obrazovnom sistemu. Zato sa reformom treba ići pažljivo, dobro odmeriti svaki potez, kako bi se izbegle eventualne slabosti, kako po generaciju koja će biti pilot u novom obrazovnom sistemu, tako i za društvo u celini.
Da bi se ostvarila sveobuhvatna reforma obrazovnog sistema, zasnovana na ocenama i predlozima međunarodnih izveštaja o stanju u obrazovnom sistemu u Srbiji, koje su krajem 2000. i januara 2001. godine sačinili UNICEF, OECD i Svetska banka, moraju se ispuniti odgovarajući uslovi u pogledu decentralizacije i demokratizacije. Pod tim se podrazumeva prenošenje ingerencija sa države na lokalnu samoupravu i participacija interesnih grupa u procesu odlučivanja.
Mora se poboljšati kvalitet obrazovanja u smislu uspostavljanja sistema za procenu kvaliteta i evaluacije, poboljšanja obrazovanja nastavnika, uspostavljanje sistema za kontinuirano profesionalno obrazovanje i razvoj nastavnog osoblja i osavremenjivanje planova, programa i udžbenika.
I kao treće, unapređenje obrazovne infrastrukture i opremanje obrazovnih institucija. Tu se pre svega misli na osposobljavanje obrazovnog osoblja, formiranje novih institucija i tela koja će biti u službi obrazovnog sistema i pružiti mu podršku, podsticanje razvoja škola na lokalnom nivou, opremanje školskih objekata modernom nastavnom tehnologijom i podizanje upravljačkog informacionog sistema.
Mora se, takođe, obezbediti koordinacija između sektora obrazovanja i sektora ekonomije, tako da obrazovanje može da izađe u susret ekonomskim i društvenim potrebama.
Da bi se ovo realizovalo, mora se stvoriti i materijalna potpora nastavnog osoblja, kako bi postojao motiv da se zamišljene reforme sprovedu.
Predloženi zakon treba da ispuni neke od pomenutih zahteva. Naš obrazovni sistem je uveliko centralizovan, pa je u prvoj fazi potrebno da se decentralizuje i demokratizuje. Decentralizacija se sastoji, pre svega, u prenošenju nadležnosti u oblasti osnovnog i srednjeg obrazovanja lokalnim samoupravama, što je posledica usvajanja novog Zakona o lokalnoj samoupravi. Osim toga, sami školski odbori raspisuju konkurse za izbor direktora i vrše njegov izbor, a kao što znate, do sada je ministar imenovao direktore.
Demokratizacija se ogleda u sastavu školskog odbora jer je on takav da ga predstavljaju sve zainteresovane strane: lokalna samouprava, predstavnici kolektiva i predstavnici roditelja.
I normalno, ovde je bilo najviše sporenja oko sastava školskog odbora. Stojim na stanovištu da je predloženi odnos 3+3+3 u trenutnoj situaciji najpovoljniji, jer ovde, praktično, sve zainteresovane strane participiraju u istom odnosu. S jedne strane, lokalna samouprava, koja je do sada imala ogromne obaveze, pogotovu u investicionom održavanju i pokriću materijalnih troškova, a nije imala praktično nikakva prava; svakako da su zainteresovani i roditelji, čija su deca korisnici usluga škola; i na kraju kolektiv, čiji zaposleni žive za školu i od škole.
Svakako da učešće lokalne samouprave u organima upravljanja u stvari usklađuje odnos između obaveza - koje lokalna samouprava ima, kao što sam rekao, u investicionom i tekućem održavanju pre svega - i prava da participira u upravljanju školom.
Slažem se i sa onima koji insistiraju na povećanju, odnosno većoj participaciji broja nastavnika iz samog kolektiva. Ali, zaista želim da vas podsetim da mi još uvek živimo u društvu u kome je sve ispolitizovano, pa i same škole.
Znači, da bi se povećalo brojčano učešće nastavnika u školskom odboru, mora doći do depolitizacije i sa stepenom ostvarivanja te depolitizacije dolaziće postepeno i do povećanog učešća samih uposlenih u sastavu školskog odbora.
Želim samo da vam kažem da nije škola ispolitizovana zato što su nastavnici, ili profesori to hteli, nego smatram da je to bila jedna od najvećih prevara prethodnog režima, jer to je isto kao kada detetu date igračku da se zaigra i da zaboravi da je gladno.
Znači, svi smo se mi bavili politikom. Jednostavno, to je ona "bačena kost" oko koje smo se mi gložili i na taj način se htelo da zaboravimo na sve probleme, na jad, bedu, u koju nas je doveo prethodni režim.
S obzirom da se reforma obrazovanja sprovodi postupno, po principu "korak po korak", menjaju se postojeće odredbe zakona koje se odnose na stručno usavršavanje nastavnika i saradnika. U toku usavršavanja mogu se steći, kao što je već puno puta rečeno, sledeća zvanja: pedagoški savetnik, mentor, instruktor i viši pedagoški savetnik.
Jasno je da je cilj da se na ovaj način, kroz razliku u koeficijentima za plate, stimuliše stalno stručno usavršavanje nastavnika.
Sledeća novina je ograničen broj mandata direktora, što ima takođe za cilj da smanji posledice odsustva direktora iz nastave, tj. da se lakše prebrodi kontinuitet u nastavnom radu.
Novina je i to što se predloženim izmenama i dopunama razdvajaju upravni i stručno-pedagoški nadzor, opet sa jasnim ciljem, da se na taj način poveća stručna kontrola u svakom segmentu rada škole, kao i efikasnost i kvalitet te kontrole.
Predloženi zakon omogućuje direktoru da izriče sankcije, do isključenja, prema nastavnicima koji ne poštuju odredbe iz Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima i pravima deteta, kao i član 13. Ustava Republike Srbije. Da vas podsetim, ove se odredbe odnose na podsticanje rasne, verske i jezičke diskriminacije, kao i na zanemarivanje ili podsticanje svih oblika zlostavljanja. Znači, fizičkog, mentalnog, seksualnog ili korišćenja narkotika.
Na kraju, treba pomenuti da se predloženim zakonima anulira uredba i na zakonit način uređuje organizovanje i ostvarivanje verske nastave i alternativnog predmeta.
Kad smo već kod verske nastave, dosta je oprečnih mišljenja ovde izneto, želim samo da vas podsetim da je naš cilj da uđemo u Evropsku uniju. Ako ste pogledali zakonsku regulativu verske nastave u Evropskoj uniji, videćete jasno da su sve članice Evropske unije u svojim školama uvele veronauku kao predmet.
Mi možemo da se sporimo jedino oko toga koji model primeniti, jer neke zemlje primenjuju model - obavezan predmet, a druge - izborni predmet. Međutim, ako je stav brojnih međunarodnih institucija da uvođenje veronauke podstiče i pomaže ostvarivanje prava i sloboda čoveka, a vi znate da se na tim pravima i slobodama posebno insistira, onda jednostavno, bez obzira šta u našim stranačkim programima piše, mi moramo da se prilagodimo i shvatimo da moramo da poštujemo neka pravila igre u onim institucijama čiji sastavni deo želimo da budemo.
Na kraju, želim da vas podsetim da se paralelno sa izmenama i dopunama postojećih zakona o osnovnom i srednjem obrazovanju odvija i proces tehničke opremljenosti, za sada najviše zahvaljujući sredstvima iz donacija; nadam se- kasnije će to biti obaveza države, u skladu sa stepenom razvoja domaće privrede. Važno je naglasiti da se donacije ostvaruju uglavnom uz pomoć i saradnju sa nevladinim organizacijama, a smatram da će njihova uloga u reformi obrazovnog sistema i dalje biti značajna.
S obzirom na zatečeno stanje u obrazovanju i vremena koje je imalo na raspolaganju Ministarstvo prosvete i sporta, smatram pa su predložene izmene i dopune ova dva zakona u skladu sa realnim stanjem, da su za mene, kao i za poslanike DS, prihvatljivi i mi ćemo, svakako, glasati za njih.
Hteo bih da odgovorim, pošto je bilo i primedaba da su neki profesori i nastavnici manipulisali decom i izvodili učenike na proteste, zveravam vas da je istina, u stvari, da su učenici izašli na proteste, a da su profesori išli za svojim učenicima. To nije manipulacija jer je profesorima mesto tamo gde su njihovi učenici - deca.
...
Građanski savez Srbije

Nataša Mićić

| Predsedava
Po poslovniku? Predsednik poslaničke grupe SPS-a  narodni poslanik  Žarko Obradović, povreda Poslovnika.
...
Socijalistička partija Srbije

Žarko Obradović

Kolege poslanici, reklamiram povredu Poslovnika, član 98. i član 100. Moram reći da je kolega poslanik, prethodni govornik, sam sebe doveo u  jednu kontradikciju. Ispada da je u prethodno vreme država pozivala prosvetne radnike da izlaze na ulicu i manifestuju svoje lično i političko nezadovoljstvo.
Juče sam rekao da je situacija bila složena, ali je činjenica da su pojedini profesori svoje političke stavove želeli iskazati na ulici i da su zbog toga izvodili učenike. Ali, reći da je država pozivala, a sa druge strane davati slobodu profesorima da to rade, opravdavajući to, to jedno sa drugim apsolutno ne ide. Stvari treba nazvati pravim imenima, reći ono što je bilo. Situacija je bila jako teška....
...
Građanski savez Srbije

Nataša Mićić

| Predsedava
Gospodine Obradoviću, niste dobili pravo replike nego imate reč povodom povrede Poslovnika.
...
Socijalistička partija Srbije

Žarko Obradović

Materijalna situacija prosvetnih radnika takođe, ali i političko nezadovoljstvo se  izrazilo izvođenjem učenika na ulice. Hvala.