PETO VANREDNO ZASEDANjE, 10.07.2002.

2. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

PETO VANREDNO ZASEDANjE

2. dan rada

10.07.2002

Sednicu je otvorila: Gordana Čomić

Sednica je trajala od 10:55 do 18:05

OBRAĆANJA

...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

| Ministarka za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog | Predsedava
Dame i gospodo narodni poslanici, nastavljamo rad sednice Petog vanrednog zasedanja Narodne skupštine Republike Srbije u 2002. godini.
Obaveštavam vas da, prema službenoj evidenciji, današnjoj sednici prisustvuje 132 narodna poslanika.
Radi utvrđivanja kvoruma, molim vas da ubacite svoje identifikacione kartice u poslaničke jedinice.
Konstatujem da je primenom elektronskog sistema utvrđeno da imamo kvorum za rad i da možemo nastaviti rad sednice po utvrđenom dnevnom redu.
Obaveštavam vas da su javili da će odsustvovati sledeći narodni poslanici: Zaharije Trnavčević, Jelena Milenković-Orlić, Predrag Stojanović, Slobodan Pavlović, Miloš Lučić, Miroslav Martić, Mirko Rosić i narodna poslanica Milena Andrić - pre podne.
Obaveštavam Narodnu skupštinu da su pozvani da sednici prisustvuju predsednik, potpredsednici, ministri i sekretar Vlade Republike Srbije, kao i sekretar Republičkog sekretarijata za zakonodavstvo.
Takođe, saglasno članovima 83. i 84. Poslovnika Narodne skupštine Republike Srbije, obaveštavam vas da je predsednica Narodne skupštine Nataša Mićić na ovu sednicu pozvala predstavnike Centra za slobodne izbore i demokratiju, Narodnog pokreta "Otpor", Nacionalnog demokratskog instituta, Udruženja univerzitetskih profesora i nastavnika Srbije - Sekcija "Kolubara" i predstavnike USAID-a .
Pozdravljam prisutne goste.
Prelazimo na 1. tačku dnevnog reda: - PREDLOG ZAKONA O RADIODIFUZIJI (pojedinosti)
Podsećam vas da smo na jučerašnjoj sednici započeli raspravu o amandmanu na član 6, koji su zajedno podneli narodni poslanici Miloš Nešović, Branko Ružić i Rajko Baralić.
U raspravi u pojedinostima učestvovali su narodni poslanici Rajko Baralić, ovlašćeni predstavnik podnosilaca amandmana i Čedomir Jovanović, predsednik poslaničke grupe DOS.
Nastavljamo pretres po ovom amandmanu.
Po jučerašnjem javljanju, danas reč ima, kao prvi, narodni poslanik Vojislav Šešelj, predsednik poslaničke grupe SRS.
...
Srpska radikalna stranka

Vojislav Šešelj

Dame i gospodo narodni poslanici, ovaj amandman bi trebalo prihvatiti, jer agencija ne može da bude samostalan i nezavisan organ, kako je to formulisano u zakonu. Može da bude samostalan organ, ali ona je organ unutar sistema izvršne vlasti. Mera njene samostalnosti se sagledava merom nezavisnosti od najvišeg organa izvršne vlasti, ali u toj istoj meri mora biti zavisna od najvišeg organa zakonodavne vlasti.

Ovo je, po prirodi stvari, delatnost izvršne vlasti, pošto je tako osetljiva, delikatna, pošto je reč o medijskoj sferi koja je veoma opasna u pogledu mogućnosti zloupotrebe od strane izvršne vlasti. Samo se o toj vrsti zloupotrebe govori kao o ozbiljnoj zloupotrebi. Onda, savet agencije treba da bude vezan direktno za zakonodavnu vlast. Ako je direktno vezan za zakonodavnu vlast - na jedan način već jeste, pošto njegove članove bira zakonodavna vlast - onda treba i da odgovara za svoj rad zakonodavnoj vlasti.

Ovde ne postoji institut odgovornosti. Postoji samo precizirano kad pojedinačno po sili zakona prestaje mandat pojedinim članovima saveta, ali odgovornost saveta u celini, pravna i politička odgovornost saveta, apsolutno ne postoji. Takav organ, kao što je ovde koncipiran savet, u našem sistemu apsolutno ne postoji. Svaki organ, bez obzira na stepen samostalnosti ili nezavisnosti, mora nekome da odgovara za svoje postupke.

O nezavisnosti ovde nije moguće govoriti, jer nezavisnost postoji samo u pogledu tri grane vlasti: zakonodavna, izvršna i sudska. Sudska vlast je nezavisna u odnosu na izvršnu i zakonodavnu, izvršna i zakonodavna u odnosu na sudsku itd. Međusobno su te vlasti nezavisne, ali ne u potpunosti. Postoji neki instrument kontrole. Parlament može da kontroliše izvršnu vlast - ima instrument obaranja vlade na raspolaganju. Izvršna vlast može da kontroliše parlament - ima na raspolaganju instrument raspuštanja Narodne skupštine, jer predsednik Republike je organ izvršne vlasti. On je šef izvršne vlasti. Sudska vlast ima mogućnost kontrole i izvršne i zakonodavne; može da poništi njihove opšte akte, Ustavni sud, može njihove pojedinačne akte, to su redovni sudovi.

Ovaj organ prosto štrči u tom sistemu podele vlasti, jer on nikome ništa ne odgovara. Ovde uopšte nije predviđena mogućnost da neko može raspustiti savet agencije u celosti, jer politički proceni da on ne obavlja svoj posao. To vi niste predvideli, kao što ne predviđate još jednu stvar. Neka nova vlast jednostavno će ukinuti ovaj vaš zakon i onda će sve da promeni.
...
Građanski savez Srbije

Nataša Mićić

| Predsedava
Pravo na repliku, narodni poslanik Čedomir Jovanović, predsednik poslaničke grupe DOS.
...
Demokratska stranka

Čedomir Jovanović

Gospođo Mićić, poštovano predsedništvo, dame i gospodo narodni poslanici, pozvao sam se na pravo na repliku zbog očigledno pogrešnog tumačenja. Dakle, članom 6. kroz ovaj amandman se tretira pitanje javnosti rada, kako sam ja razumeo predlagača ovog amandmana, kroz predlog da se u zakon uvrsti novi stav kojim bi se obavezala agencija na davanje jednogodišnjeg, redovnog godišnjeg izveštaja parlamentu. Naknadnim članovima ovog zakona, pre svega članom 33, kojim se definiše izrada statuta kao internog akta agencije, ostavljena je mogućnost za nešto tako, pogotovo kroz klauzulu koja je takođe sastavni deo zakona, u kojoj se kaže da statut postaje pravosnažan pošto ga verifikuje republički parlament.
Mislim da je to dobra intervencija, ali će ona sasvim sigurno biti precizno utvrđena statutom, pošto postoje još neke druge obaveze koje moraju biti utvrđene statutom, recimo, broj zaposlenih, visina njihovog primanja, način finansiranja, prostorije i sve ono što su, između ostalog, utvrđene obaveze, delimično, radom ove agencije. To se ne tiče pitanja nezavisnosti i neutralnog statusa agencije. Agencija mora biti nezavisna od emitera i mora biti zavisna od izvršne i zakonodavne vlasti, pošto se donese ovaj zakon. U suprotnom bi ona bila upravo ono što je osnovna kritika opozicije - agencija kojom se politički manipuliše.
Ako smo ustanovili da ne postoji nezavisnost od izvršne i zakonodavne vlasti, što je jasno kroz stavove ovog zakona, onda vas pozivam da obratite pažnju na član 37. u kome se precizira mogućnost kontrole rada agencije. Ta mogućnost je, pre svega, u domenu sudske vlasti. Dakle, opet je nezavisna u odnosu na politiku i nas kao poslanike, i postoji mogućnost upravnog spora. Ne može se prethodno ni od strane parlamenta osporiti odluka Agencije i to je dobro rešenje.
Ovde se radi o jednom paradoksu. S jedne strane se kritikuje Predlog zakona kao zakon kojim se realno ne izmiče radiodifuzija iz domena politike, dok se s druge strane govori o nemogućnosti kontrole rada Agencije od predstavnika izvršne, odnosno zakonodavne vlasti.
To je dobro. Ovaj amandman u svojoj suštini jeste koristan, ali mislim da bi otvorili čitavo jedno polje i niz problema ukoliko bismo počeli da predmet koji će se utvrditi statutom rešavamo samim zakonom. Bolje da to ostavimo za statut, da preciziramo i rok u kome se podnosi izveštaj, da vidimo da li će to biti na kraju tekuće godine ili godinu dana po primeni ovog zakona itd. Nije loš amandman, ali mislim da nije za zakon.
...
Građanski savez Srbije

Nataša Mićić

| Predsedava
Po Poslovniku? Izvolite, reč ima narodni poslanik Vojislav Šešelj, povreda Poslovnika.
...
Srpska radikalna stranka

Vojislav Šešelj

Uopšte nisam govorio o Čedomiru Jovanoviću ni o njegovom izlaganju, uopšte se nisam osvrtao na njegovo izlaganje. Govorio sam o amandmanu koji je podnela grupa narodnih poslanika. On je odgovarao na moje argumente, iako nije imao nikakvog poslovničkog prava na repliku.
Ne bežim od ove vrste odgovora, ali taj odgovor bi trebalo da pruži ovde predstavnik Vlade, a ne šef DOS-ovske poslaničke grupe. Drugo, izveštaj nije nešto što obezbeđuje javnost rada. Javnost rada obezbeđuju novinari koji prisustvuju sednicama saveta agencije. Izveštaj je akt kojim se savet agencije podvodi pod kontrolu Narodne skupštine. Podnosi se izveštaj, znači da se o njemu raspravlja, da Skupština odlučuje o prihvatanju ili neprihvatanju. Posledica bi bila, ako se izveštaj prihvati - dato je poverenje radu saveta agencije. Ako se izveštaj ne prihvati, savet agencije mora i sam podneti ostavku.
...
Građanski savez Srbije

Nataša Mićić

| Predsedava
Narodni poslaniče - vi ste upravo prekršili Poslovnik tako što ste  zloupotrebili javljanje po Poslovniku da biste ponovo obrazlagali vaš predlog. Pravo na repliku je moje diskreciono ovlašćenje, da odlučim kada neko može da ga dobije ili ne. Vi ste sinoć, recimo, dobili pravo na repliku.
Da li se neko od ovlašćenih učesnika u raspravi javlja za reč o ovom amandmanu? (Ne.)
Na član 8. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Petar Petrović, Miloš Lukić i Adam Urošević.
Da li predstavnik podnosilaca amandmana želi reč? Izvolite, reč ima narodni poslanik Miloš Lukić.

Miloš Lukić

Uvaženi narodni poslanici, uvaženo predsedništvo, predstavnika Vlade nema, ali ipak ću ukratko izložiti stav poslaničkog kluba SSJ u vezi člana 8. stav 1. tačka 1) gde smo predložili da se reči: "Vlade Republike Srbije" zamene rečima: "Narodne skupštine Republike Srbije".
Imajući u vidu značaj dokumenta, a to je - strategija razvoja radiodifuzije u Republici, koju donosi agencija, naša poslanička grupa predlaže da se ovaj dokument donosi uz saglasnost Narodne skupštine. Član 8. stav 1. tačka 1) je u potpunoj suprotnosti sa članom 6, stav 1. a posebno sa stavom 2. Predloga zakona. Naime, ako pogledamo tekst člana 6. biće nam potpuno jasno da se tamo insistira na samostalnosti i da je praktično na ovaj način Vlada Srbije opet prigrabila jedan deo ovlašćenja koja joj ne pripadaju.
To je, već po ko zna koji put, praktično pokušaj da ova skupština bude na marginama svih zbivanja koja su od značaja za ovu državu. Kada je reč o radiodifuziji, sigurno je da je to jedna oblast koja i zbog pokušaja da se na ovaj način, ovim zakonom uredi, predstavlja jedan značajan resurs i smatramo da Skupština Srbije treba da ima direktan upliv i da mora neposredno da ima uvida u rad ove oblasti.
Takođe se postavlja pitanje odnosa Skupštine i Vlade. Mi ovde treba sada samo da izglasamo zakon i posle toga možemo da prepustimo sve Vladi, a mislim da je ipak ovo organ koji je narod birao neposredno i koji zaslužuje da na ovaj način vrši kontrolu. Ako se ovaj član stavi u vezu sa ostalim članovima zakona, posebno sa članovima od 22. do 33, koji regulišu rad saveta agencije, praktično se samo pojačava utisak koji sam izneo, a to je da je neophodno da Skupština Srbije ima neposredni uvid i da se njoj dostavljaju izveštaji o radu, a ne Vladi Republike Srbije.
Zbog toga smatram da je ovaj amandman sasvim na mestu i da ga treba podržati, a ovim putem apelujem na sve poslanike, bez obzira iz koje su poslaničke grupe, da što više uvažavaju parlament kao mesto odlučivanja o svim važnim pitanjima u ovoj državi. Hvala.
...
Građanski savez Srbije

Nataša Mićić

| Predsedava
Da li se još neko javlja za reč o ovom amandmanu? Izvolite. Reč ima narodni poslanik Vojislav Šešelj, predsednik poslaničke grupe SRS.
...
Srpska radikalna stranka

Vojislav Šešelj

Sa podnosiocem amandmana se slažem utoliko što mislim da ovaj postojeći tekst mora da se menja, da ne može strategiju razvoja radiodifuzije u Republici Srbiji da donosi savet agencije, odnosno agencija u celini, uz saglasnost Vlade Republike Srbije.
Prvo, nije precizirano da li se saglasnost daje prethodno ili naknadno. Drugo, ovo je ustavna nadležnost Vlade. Svojim amandmanom, koji sledi i koji ću posebno obrazlagati, već sam tražio da Vlada na predlog agencije donosi strategiju razvoja. To je izvorna nadležnost najvišeg organa izvršne vlasti. Strategiju razvoja Srbije u celini donosi, na predlog Vlade, Narodna skupština.
Drugo, ovde postoji i tačka 2) koja je veoma ozbiljna a do sada niko na nju nije skretao pažnju. U vezi je sa tačkom 1) direktno, jer se govori da agencija vrši kontrolu i stara se o doslednoj primeni odredaba ovog zakona. Ovde je agencija, ovom tačkom, konstituisana kao državna uprava, što znači da će agencija imati svoje inspektore, da će vršiti vlast. Agencija će onda donositi i podzakonske akte. Ona može čak i propisivati određene kazne, na kraju krajeva.
Vi konstituišete agenciju kao organ državne uprave, a da niste ni svesni toga. Ona je organ državne uprave paralelan Vladi. Ona nije ni pod čijom kontrolom. To su dve veoma opasne tačke o kojima treba razgovarati. Naravno, možda ste to i hteli. Možda je neko ko u ime vas to predlaže zaista hteo da ovako deluje agencija. Samo, šta to znači?
Hoće li se i u drugim sferama društvenog života, onim najozbiljnijim, pojavljivati inicijativa ovog karaktera - da radiodifuzija ne bude pod kontrolom ni parlamenta, ni Vlade, ni suda, nego svojevrsne agencije. Pa, onda sledi policija ili bar služba državne bezbednosti - da nije ni pod kontrolom parlamenta, ni Vlade, ni suda nego svoje agencije. I na kraju Vojska.
To su samo ona tri instrumenta koja su od interesa za zapadne sile i NATO; mediji, posebno elektronski mediji, Vojska i policija - tu će da deluju tri agencije koje ćete vi učiniti formalno nezavisnim. Od koga nezavisnim? Od izvršne, zakonodavne i sudske vlasti u Srbiji, ali će one od nekoga i te kako biti zavisne. Vi vrlo dobro znate od koga.