ČETVRTA SEDNICA, PRVOG REDOVNOG ZASEDANjA, 10.04.2003.

3. dan rada

OBRAĆANJA

Golub Rajić

Poštovano predsedništvo, dame i gospodo narodni poslanici, na Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o javnom tužilaštvu podneo sam amandman i na član 6. ispred poslaničke grupe Socijalističke partije Srbije. Inače, ovaj član Predloga zakona predviđa da rešenje o premeštaju zamenika javnog tužioca donosi republički javni tužilac.
Predložio sam da se član 6. briše jer je mnogo bolje zakonsko rešenje po kome Visoki savet pravosuđa odlučuje o premeštaju, odnosno donosi rešenje o premeštaju zamenika javnog tužioca.
Po do sada važećem Zakonu o javnom tužilaštvu ovo je bio član 45. i on je regulisao da "zamenik javnog tužioca može biti premešten u drugo javno tužilaštvo istog ranga, samo uz svoju pismenu saglasnost.
Rešenje o premeštaju donosi Visoki savet pravosuđa. Zamenik javnog tužioca trajno nastavlja dužnost u drugom javnom tužilaštvu".
To je bilo, po meni, bolje rešenje nego ovo što se nudi članom 6. Predloga zakona, gde se, kao i kod člana 4 (malopre sam obrazlagao amandman), a i uopšte predloženim izmenama i dopunama, narušava podela po Ustavu na zakonodavnu, sudsku i izvršnu vlast.
Tužilaštva postaju organi uprave, Vlada je organ iznad tužilaštva, a zamenici javnog tužioca, koji su do sada bili zaposleni u pravosuđu sa posebnim pravima i ovlašćenjima, sada će biti zaposleni u organima uprave, što je takođe u suprotnosti sa načelom podele vlasti. Zahvaljujem.
...
Građanski savez Srbije

Nataša Mićić

| Predsedava
Da li se još neko javlja za reč o ovom amandmanu? (Ne.)
Na član 8. amandman je podneo narodni poslanik Bora Stanimirović.
Odbor za pravosuđe i upravu nije prihvatio ovaj amandman, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć.
Da li podnosilac amandmana želi reč?
Reč ima narodni poslanik Bora Stanimirović.

Bora Stanimirović

Dame i gospodo, poštovano predsedništvo, u ime poslanika SPS predlažem da se briše član 8. Predloga zakona o izmenama i dopunama Zakona o tužilaštvu, i  da ostane član 56. kako je i glasio; tamo je izbor sasvim drugačiji. Ovde posebno iznenađuje i zbunjuje da se npr. za relativno kratko vreme daju dijametralno suprotni predlozi.
Samo ako pogledate ovaj član, tri funkcionera, znači, javni tužilac, zamenik javnog tužioca i zamenik, kao da rade potpuno dijametralno suprotne poslove, takav je način izbora. Znači, jedne predlaže Vlada, bira Skupština, druge predlaže ministar za pravosuđe, bira Vlada, a treće ponovo predlaže Vlada, a bira Skupština.
Mislim da je to moglo da se izbegne, i to je jedan od razloga zbog čega i predlažem amandman, polazeći od toga da je u stvari pravosuđe to koje bi moglo da predloži kandidate za zamenika, odnosno javnog tužioca, a da se onda praktično taj posao obavi u Skupštini. Ovo utoliko pre što je ranije bilo mnogo sličnih predloga.
Sećam se da kad smo u Zakonu o univerzitetu, 1998. godine, imali samo nekoliko članova koji su odudarali i gde je Vlada imenovala neke funkcionere, pored ostalog i dekane, isti ti ljudi koji danas predlažu da Vlada bira, odnosno ministar predlaže, tada su bili apsolutno protiv toga; čitava Evropa, odnosno Evropska unija, bila je uključena protiv ovakvog jednog, kako su govorili, necivilizacijskog zakona. Kada se došlo do vlasti, kasnije, taj isti zakon, te iste članove, koristili su maksimalno i postavljali svoje funkcionere, od rektora, pa sve do dekana i do drugih funkcija.
Slična se situacija i sada ponavlja. Naime, mi smo pre nekoliko meseci usvojili ovaj zakon. Nema mnogo razloga. Ako je vanredno stanje, prihvatamo ga kao stanje koje se može tolerisati, ali je tragedija u tome što će ovaj zakon važiti i posle vanrednog stanja i što će se on primenjivati i posle 1. maja, i posle Uskrsa (za kada se najavljuje ukidanje vanrednog stanja); i, ono što je najgore u čitavoj toj stvari, to je da će se ovaj zakon primenjivati posle, i kada dođe do promene vlasti.
Prema tome, predlažemo da se ovaj član briše i da ostane član 56. u onom tekstu kako je i predložen. Hvala.
...
Građanski savez Srbije

Nataša Mićić

| Predsedava
Da  li se još neko javlja za reč?
Ima reč narodni poslanik Dragan Todorović.
...
Srpska radikalna stranka

Dragan Todorović

Dame i gospodo, suština predloženih izmena položaja javnih tužilaca, tačnije, zamenika javnih tužilaca, jeste izražena u ovom članu. Podsećanja radi, ja bih vas još jednom upozorio na način na koji su se javni tužioci birali po odredbama prethodnog Zakona o javnom tužilaštvu, dakle, zakona koji je bio važeći od 1991, uz izmene 1992. godine, do 2001.
Dakle, republičkog javnog tužioca, po odredbama člana 31. tadašnjeg zakona, birala je Narodna skupština, na predlog nadležnog radnog tela Narodne skupštine. To je najkraće definisana procedura. Dakle, radno telo Skupštine, tj. Odbor za pitanja pravosuđa bio je taj koji je davao predlog Narodnoj skupštini o izboru nosilaca javnotužilačke funkcije. Ovim članom počeli smo od zakona koji je bio važeći od 1991. do
2001. godine, a 2001. godine u skupštinsku proceduru stavljen je set zakona iz oblasti pravosuđa, kojima se to pitanje uredilo na drugi način.
Podnosilac seta takvih zakona bila je poslanička grupa DSS, uz saglasnost Vlade Republike Srbije i poslaničke većine, dakle DOS-a. Predviđena rešenja za izbor javnih tužilaca bazirala su se onda na razlikovanju položaja javnih tužilaca i zamenika javnih tužilaca, i SPS je amandmanima reagovala da se taj položaj izjednači. Međutim, naši amandmani tada, dakle oktobra 2001. godine, nisu bili uvaženi i donet je zakon kojim se određivao način izbora javnih tužilaca, onako kako je u zakonskom predlogu bilo predviđeno.
Međutim, 2002. godine ona rešenja koja smo mi predlagali godinu dana ranije su usvojena, prezentirana kao predlog Vlade i došlo se do izmena i promena, odnosno dopuna Zakona o javnom tužilaštvu, kada su usvojene izmene člana 56. koji reguliše izbor javnih tužilaca i zamenika javnih tužilaca, i kaže se u članu 1. : "Javnog tužioca i zamenika javnog tužioca bira Narodna skupština, na predlog Visokog saveta pravosuđa".
Danas ponovo, u drugom slučaju se javlja ova odredba. Predloženim izmenama i dopunama brišu se ova rešenja, što ponovo govori o nekonzistentnosti politike u odnosu na pravosuđe, od strane DOS-a, i ja ne znam zaista kakve će ideje moći da padnu na pamet predlagačima ovakvih izmena i dopuna zakona u narednom periodu, jer očigledno je da oni jasne stavove o ovim pitanjima nemaju.
Opet moram da kažem da ne možemo da prihvatimo rešenja koja su predložena ovim izmenama i dopunama, upravo zbog toga da se ne bi stvorile razlike između javnih tužilaca i zamenika javnih tužilaca; da njihov izbor mora da bude regulisan na način koji će obezbeđivati njihovu samostalnost; da predlagač rešenja za imenovanja na javnotužilačke funkcije, tačnije za izbor nosilaca javnotužilačkih funkcija, ne može da bude Vlada, već to treba da bude Visoki savet pravosuđa; da nosioci javnotužilačkih funkcija moraju da budu birani u Narodnoj skupštini, na predlog Visokog saveta pravosuđa, a da zamenici javnih tužilaca moraju da budu birani po odredbama iste procedure, a nikako u veoma širokim ovlašćenjima izvršne vlasti, koja ta svoja ovlašćenja može i te kako da zloupotrebi.
Zbog toga se nadam da sam uspeo da vam dočaram kakva je geneza izmena i dopuna zakona ili kretanja statusa nosilaca javnotužilačkih funkcija u zadnjih nekoliko godina. Naši stavovi su nepromenjeni i mislimo da bi ovakav amandman doprineo boljem regulisanju situacije u pravosuđu.
...
Građanski savez Srbije

Nataša Mićić

| Predsedava
Da li se još neko javlja za reč o ovom amandmanu?
Ima reč narodni poslanik Dejan Mihajlov.

Dejan Mihajlov

Svakako da je namera podnosioca amandmana dobra. I sama definicija pojma tužilaštva je da je on samostalan upravno-sudski organ. To znači samostalan u vršenju svojih poslova i nezavisan od vlasti. Ovde dobijamo opet subjekat podjarmljivanja pravosuđa, odnosno javnotužilačke funkcije.
Ovde treba voditi računa o izgradnji institucija. Ako Vlada koja misli da će time što će ona kontrolisati i držati javno tužilaštvo, biti jača, ljuto se vara. Na taj način ne doprinosi izgradnji niti svog autoriteta niti svog ugleda. Ako krenemo od one narodne "kome snaga leži u topuzu, tragovi mu smrde nečovještvom", tako i ovde to koncentrisanje moći u Vladi jednostavno neće doprineti izgradnji institucija i izgradnji države, već nasuprot, ono će samo oslabiti državu i poziciju Vlade, zato što se ne vodi računa o izgradnji institucija u koje će građani imati poverenja i kojima će moći da se obrate. Radi se o izgradnji jedne institucije koja će biti podjarmljena. Zato je važno ovde povući paralelu. Ne vidim da postoje neke druge namere sem ove da se podjarmi tužilaštvo, da se donese ovakav zakon.
Ovakva rešenja ne postoje nigde u svetu, čak ni u Crnoj Gori, na koju smo se pozivali. Ovakva rešenja će biti jedinstvena. Ona su možda u skladu sa vojnim huntama u Južnoj Americi ili sa onim kako su vladali Pinoče i drugi, ali svakako nisu u skladu sa načinom na koji treba da se vlada u jednoj demokratskoj i pravnoj evropskoj državi. Ovako se približavamo onome što smo nekada, dok smo bili opozicija, pričali i vezivali za Miloševića, Sadama, Severnu Koreju i ostale. Mi se sada ponašamo ili hoćete da se ponašate isto, da podjarmite sudstvo. Meni je žao što ovde sedi puno ljudi koji su drugačije razmišljali dok su bili opozicija i koji su mislili da ćemo drugačije raditi.
Mislim da ovde moramo povesti računa o tome šta radimo i šta ostavljamo. Treba imati u vidu da mi državu ostavljamo za nama i da mi institucije ostavljamo za nama, ako nas jednog dana u ovim klupama ne bude bilo, kada tu budu sedeli neki drugi poslanici. Batina ima dva kraja.
Bilo je reči da je Poslovnik koji je donet na predlog DSS-a loš poslovnik. To je poslovnik koji je možda dobar za one koji su vlast, ali je loš za opoziciju. Kao neko ko je učestvovao u izradi toga mogu da kažem da je to bio loš poslovnik i da batina ima uvek dva kraja. Treba i vi da vodite računa da batina ima dva kraja i da neretko i onaj drugi kraj proradi.
...
Građanski savez Srbije

Nataša Mićić

| Predsedava
Da li se još neko prijavljuje za reč o ovom amandmanu? (Ne.)
Na član 8. amandman je podneo narodni poslanik Zoran Krasić. Odbor za pravosuđe i upravu nije prihvatio ovaj amandman, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć.
Reč ima narodni poslanik Zoran Krasić.
...
Srpska radikalna stranka

Zoran Krasić

Srpska radikalna stranka
Članom 8. Predloga zakona se određuje organ koji odlučuje. Odlučuje o izboru, o imenovanju i, po toj logici stvari, donosi konačnu odluku o razrešenju. Da bi se primetila razlika u koncepcijama, pročitaću ono što sada stoji u zakonu upisano, a to je član 56. postojećeg zakona, koji kaže: "Javnog tužioca i zamenika javnog tužioca bira Narodna skupština, na predlog Visokog saveta pravosuđa.
Broj zamenika javnih tužilaca za svako javno tužilaštvo određuje Narodna skupština, na predlog Visokog saveta pravosuđa".
Vlada to želi da promeni i ona predlaže da to glasi: "Javnog tužioca bira Narodna skupština, na predlog Vlade. Zamenika javnog tužioca imenuje Vlada, na predlog ministra nadležnog za pravosuđe. Broj zamenika javnih tužilaca za svako javno tužilaštvo određuje Narodna skupština, na predlog Vlade".
Ovim amandmanom mi to želimo da vratimo u ono stanje koje bi nam garantovalo da su javni tužilac i zamenik oslobođeni nekih pritisaka koji su po prirodi stvari nešto što prati izvršnu vlast. Kadroviranje u javnom tužilaštvu nije izvršna funkcija. Ona čak ne može biti ni ako mi u zakonu navedemo u nekoj odredbi da će Vlada da imenuje zamenike javnog tužioca. To što eventualno prođe u zakonu suštinski ne pokazuje da je to izvršna funkcija, već je to funkcija koja pripada zakonodavnom telu.
Zbog toga smo mi amandmanom predložili da se član 56. promeni i da glasi: "Republičkog javnog tužioca bira Narodna skupština, na predlog nadležnog odbora Narodne skupštine Republike Srbije. Okružne i opštinske javne tužioce, zamenike Republičkog javnog tužioca i zamenike okružnih i opštinskih javnih tužilaca imenuje Narodna skupština, na predlog Republičkog javnog tužioca. Broj zamenika javnih tužilaca za svako javno tužilaštvo određuje Narodna skupština na predlog Republičkog javnog tužioca".
Smatramo da se ovim odredbama pruža garancija samostalnosti javnog tužioca u vršenju njegove funkcije, iz prostog razloga što on, kao organ koji treba da štiti ustavnost i zakonitost, koji treba objektivno, nepristrasno, bez bilo kakvog uticaja, pritiska, a može se reći i nezavisno, da odlučuje o tome koga će da goni, treba da bude i samostalan u potpunosti, i radi jedinstvene primene naših propisa i radi obezbeđenja onog dela ljudskih prava koja su omeđena istim tim pravima koja pripadaju i drugim ljudima. Zbog toga se ovim amandmanom na jedan specifičan način uspostavlja ta samostalnost, barem u onom delu odluke ko bira i ko imenuje.
U ranijim izmenama ovog zakona bilo je malo terminoloških problema, zato što u Ustavu Republike Srbije, u odredbama koje se tiču javnog tužioca, stoji "bira Narodna skupština". Po toj logici stvari, neki su zaključili da Narodna skupština nije ovlašćena da imenuje. Narodna skupština je, kao najviši organ i kao organ zakonodavne vlasti, ovlašćena da imenuje, ovlašćena da to uredi, pogotovo u onim oblastima za koje Ustav do kraja ne razvija čitavu koncepciju, a to je situacija sa zamenicima javnih tužilaca.
Po Ustavu, Narodna skupština Republike Srbije obavlja i druge poslove koji su joj određeni zakonom. Ne bih navodio odredbe drugih materijalnih zakona po kojima Narodna skupština takođe radi neke poslove, iako nisu kao takvi taksativno navedeni u samom Ustavu. Znači, ne postoji nikakva smetnja ukoliko zamenike imenuje Narodna skupština, niti problem ukoliko to radi na predlog Republičkog javnog tužioca.
Još jedanput ističem da, posle donošenja Zakona o uređenju sudova i potpuno novih ovlašćenja i nadležnosti, mada malo može da se priča o nadležnostima, ali novih ovlašćenja Vrhovnog suda Srbije, mi praktično imamo Republičkog javnog tužioca za koga sa preciznošću ne može da se kaže koji je taj sud pred kojim on postupa. Ipak je on taj koji ujednačava kaznenu politiku u onom delu krivičnog gonjenja. Zbog toga je potrebno da se tužilaštvo najtešnje veže i najbliže bude Narodnoj skupštini Republike Srbije.
Ni to nije neka bog zna kakva garancija, zbog ukupnog odnosa snaga u Narodnoj skupštini, ali to je mnogo veća garancija, nego ako se tužilaštvo stavi pod patronat Republičke vlade, koja je poprilično (ne samo ova vlada, to je sklonost svih vlada, sklonost izvršnih vlasti), radi te efikasnosti, u stanju da i pređe preko nekih osnovnih ljudskih prava, svesno ili nesvesno, to u krajnjem slučaju nije tako bitno. Sklonost kršenju ljudskih prava postoji pre svega od države. Javni tužilac treba da štiti našeg građanina i njegova garantovana prava, pre svega od države. Naravno, javljaju se kasnije druge situacije kada se kao učinioci dela koji ugrožavaju ljudska prava javljaju i drugi subjekti.
Znači, doslovno idemo našem konceptu o mestu i ulozi Republičkog javnog tužioca i uopšte tužilaštva.
...
Građanski savez Srbije

Nataša Mićić

| Predsedava
Da li se još neko prijavljuje po ovom amandmanu?
Da, narodni poslanik Dragan Todorović, ovlašćeni predstavnik SPS-a.