DESETO VANREDNO ZASEDANjE, 09.07.2003.

4. dan rada

OBRAĆANJA

Borivoje Katić

Zaista je gospodine Jojiću vatreno. Bilo me je strah da izađem za govornicu. Dame i gospodo, želim da iskažem svoje osporavanje vezano za ove kandidate okružnog suda u Šapcu, najviše ovog momenta iz principijelnih razloga, jer prošlog puta kada se raspravljalo o ovim predlozima bio je predlog da se ospore kandidati i tražilo se da se najpre izabere predsednik Okružnog suda u Šapcu i tek onda da se raspravlja o sudijama. To je bilo prihvaćeno. Ovaj dom je to prihvtio a sada se isti ljudi predlažu, pa iz istih razloga želim principijelno to da osporim pošto nije izabran predsednik Okružnog suda u Šapcu. Želim da osporim kandidate, tj. predlog sudija za Okružni sud u Šapcu, pošto je Odbor za pravosuđe to uradio vezano za tri imena koja ja neću ponavljati.
Želim, znači, iz principijelnih razloga da se u paketu ospore svi predlozi, pored onih osporavanja Odbora za pravosuđe želim da osporim i gospođu Dražić Radenku i Lazić - Ivanović Biljanu, tako da iz principijelnih razloga smatram da je preko potrebno, s obzirom na celu situaciju u Šapcu vezano za pravosuđe da se izabere predsednik Okružnog suda i da se onda raspravlja o kandidatima za sudije Okružnog suda.
Što se tiče gospođe Pajtić Mirjane o kojoj je ovde bil reči, čak je i jedan od mojih prethodnika pomenuo da je bila član JUL-a, pa da je prešla u Demokratsku stranku, tačno je da je bila u JUL-u, ali očigledno je da je moj prethodnik malo pogrešio kod stranke kojoj ona sada pripada, jer je ona kao predlog došla na inicijativu demokrata u samom Odboru za pravosuđe i bila je osporena. Verujte da nije član Demokratske stranke i ja to ovde moram da kažem. Čiji je pripadnik zaista me ne interesuje i zaista želim da Skupština iz tih principijelnih razloga u Danu za glasanje prihvati ovaj moj predlog i da prvo kada Okružni sud u Šapcu bude dobio predsednika onda da razgovaramo o predlozima za sudije Okružnog suda. Hvala.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

| Ministarka za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog | Predsedava
Reč ima narodni poslanik Rajko Baralić,  posle njega narodni poslanik Dragiša Đoković.

Rajko Baralić

Gospođo Čomić, dame i gospodo narodni poslanici, argumentacija koju je ponudila SPS kod izbora kod promene donošenja novih zakona iz oblasti pravosuđa danas bi sa manje ili više preciznosti mogla da odgovara ovome što su govorile kolege iz DOS-a danas kada su osporavale ovakav način konstituisanja Visokog saveta pravosuđa i ingerencije koje on ima u odnosu na Narodnu skupštinu, na narodne poslanike.
Svaki put kada se neko uplaši legitimiteta narodnog poslanika, njegovog mandata ili legitimiteta parlamenta jedne države napravi kardinalnu grešku. Sada imamo realnu posledicu pređašnje zablude da je moguće da se izvan parlamenta na način koji je propisala Evropska Unija ili neko ko slovi da ima tu vrstu političkog i svakog drugog legitimiteta, dakle, ima obavezu da ispoštuje sve što se traži, a kada se dođe na sednicu Odbora za pravosuđe, trebalo je da taj odbor bude matični za ovu tačku dnevnog reda, onda od svih poslanika ravnomerno, bez obzira iz kojih stranaka dolaze, imamo osporavanje postupka, osporavanje kandidata, zamerki zašto predstavnik predlagača ne sedi danas u parlamentu, zašto nema javnosti u smislu da ne postoji TV prenos i mnogo toga.
Ja sam prisustvovao na poslednjih pet sednica Odbora za pravosuđe, iako nisam član i Odbor je u četvrtom pokušaju obezbedio kvorum i razmatrao deo predloga koji je Visoki savet pravosuđa prosledio ovom parlamentu.
Sada smo dobili izveštaj, između ostalog, Odbora - prilikom razmatranja Dopune predloga Odbor nije podržao da se, i onda da se ne izabare niko od ljudi koji su predloženi, ovde nešto nije u redu. Na jednoj strani imamo potrebu da se izabere veliki broj sudija na upražnjenim sudijskim mestima, ne govorim o onim sudijama koji su bezrazložno zbog političke pripadnosti razrešeni pre isteka mandata, a na drugoj strani odugovlačimo maksimalno sa izborom sudija i činimo da sud ne bude efikasan, da ne donosi presude u interesu države i građana Srbije.
Neko ko je odgovoran mora da sedne i da dogovori šta mu valja činiti, jer ovde imamo zamešateljstvo iz koga je jako teško izaći.
Ovde smo čuli dosta problematičnu argumentaciju da kada neko pripada jednom narodu ili jednoj manjini, ukoliko nije u određenoj političkoj stranci, onda on nije dovoljno dobar predstavnik naroda ili manjine. Ta teza nije samo pogrešna, ona je opasna. Treba voditi računa o tome.
Što se tiče jednog časnog imena koje se ovde pominje, prof. Oskar Kovač, ne znam kako se izjašnjava, ali znam da ne smeta Mađarima da u Bečeju bude profesor na Univerzitetu. Takođe, želim da kažem da ne možemo kada nam šta odgovara da probamo da promovišemo i afirmišemo. Ako smo rekli da nije bio dobar nacionalni ključ, onda treba ponuditi za to valjanu argumentaciju. Ako danas kažemo da treba da bude primenjen ključ, onda se zalažemo da se derogira osnovni princip u demokratiji - jedan čovek, jedan glas. Moramo da znamo šta hoćemo, da nam stavovi budu konzistentni i da znamo zašta se zalažemo.
U Srbiji sa manje ili više, ja bih rekao, sporadičnih problema nije nikada bilo veće muke za pripadnike ovog ili onog naroda ovih ili onih nacionalnih manjina. Ja ne ocenjujem sadašnji trenutak, to će reći neko drugi.
Ovde smo dobili jedan papir - Narodnoj skupštini Republike Srbije, Visoki savet pravosuđa na sednici 9. jula 2003. godine, da se za sudiju Vrhovnog suda u Beogradu izabere Vladan Vukčević, advokat, Advokatska komora Beograd, da odustane od predloga odluke.
Postoji nekoliko problema u vezi sa ovim. Parlament bi morao to da čuje i trebalo bi da se neko o tome izjasni. Da li samo zbog toga što je neko pristao da kao advokat zastupa Jovicu Stanišića ne može da bude izabran na ovu visoku dužnost ili da li zbog toga što njegov otac po službenoj dužnosti, što je pristao da bude branilac Miljenka Hrkača, da li je to danas problem da ovaj čovek ne može da bude izabran?
Da li se oglasila Advokatska komora sa tim u vezi, da li je moguće da se advokatu osporava pravo na klijenta, bez obzira kakav je on zijan napravio i kakva može biti zaprećena kazna po tom zijanu. O tome treba da se vodi računa, jer se ne ponašamo ravnopravno prema svim stvarima ovde, već kako nam kad odgovara.
Na sednici Odbora za pravosuđe gotovo od svih kolega, osporavan je izbor velikog broja ljudi koji je ovde predložen. Ja želim sa tim u vezi da kažem sledeću stvar.
Nije dobro da na sednici odbora neko izrekne da neko ne može biti biran zato što pripada određenoj političkoj stranci. On to može da misli, on svojim političkim delovanjem može da učini sve da do tog izbora ne dođe, kao što će učiniti, ali nije korektno i nema pravo, nema moralno pravo da kaže da neko samo zbog toga što pripada jednoj stranci ne može biti biran na mesto sudije ili na neko drugo mesto. Onda se čini greška i dolazi se u situaciju da se čini gore od onog vremena koje jeste predmet kritike.
Što se tiče zastupljenosti predstavnika manjina u državnim organima i sudijama i tako dalje u sudovima, ta stvar mora negde da se sinhronizuje, za tu stvar odgovoran je onaj ko vrši vlast, viteškim sporazumom, fer-plej dogovorom, mora da se zna i treba da se zna, treba da postoji ravnomernost i treba da onaj ko ima odgovornost za vršenje vlasti u određenim sredinama bude konsultovan i bude presudnog uticaja na izbor, pošto mi ne mislimo da sudije padaju sa neba, već ih neko negde predlaže, daje saglasnost da budu birani i konačno ih bira.
Ako smo elementarno pošteni to je tako i to može da se reši. Prema tome, kada to kritikujete, kritikujte vlast koju činite i kojoj pripadate.
Imam jedno pitanje, ne osporavam izbor, da ne bude zbog zapisnika, u Užicu se bira čovek za koga se tvrdi da je završio fakultet 1975. godine, a da je rođen 1955. godine, to jeste moguće, ali malo je neobično. Neka se proveri, sve ostale stvari u biografiji su dobre.
Radi se o Milović Manojlu, samostalni stručni saradnik u Trgovinskom sudu u Užicu, rođen 4. 11. 1955. godine, u Lunovom selu, pravni fakultet završio 1975. godine u Beogradu i onda sve dalje je u redu. Moguće je da je bio odličan student, ja ne kažem da nije nemoguće, ali neka se proveri.
Ovde je više kolega reklo da ovde treba da prisustvuje gospođa Sonja Brkić, ja takođe mislim da je nemoguće da Skupština zaseda i da odlučuje, a da nema ovlašćenog predstavnika predlagača ili ovlašćenog predlagača, a nama se to dešava često, nema ministara.
Evo danas nema gosođe Brkić. Usput da kažem za kolege koji nude argumentaciju da neko ne može biti biran na mesto sudije okružnog suda sa mesta pravnog referenta ili stručnog savetnika, ja se sa tim slažem ali, gospođa Brkić je imala izvesna preskakanja ovim hijerarhijskim stepenicama, više i brže nego što bi bilo normalno da se toleriše, pa bi bilo dobro da se o tome vodi računa.
U ime SPS-a ja ovde zastupam Moravički okrug. Ovde se predlaže izbor 11 sudija, po pet u Čačku i Gornjem Milanovcu, jedan u Guči, želim da kažem da se radi o dobrim kandidtima. Takođe želim da kažem da je bilo još dobrih kandidata, da potiču iz dobrih porodica i da zaslužuju mesto sudije opštinskog suda. Naša praksa nikada nije da osporavamo izbor ljudi koji po našem mišljenju izbor zaslužuju. Naša praksa je da osporavamo izbor ljudi koji to ne zaslužuju, to smo učinili u slučaju okružnog tužioca.
AÄ propo priče o manjinama želim da kažem da se na ovaj konkurs za sudiju Opštinskog suda u Čačku između ostalog javila Mitrović Tanja. Mitrović Tanja je Romkinja, potiče iz sjajne i poštene porodice. Sa svojom sestrom Sanjom završila je, jedna ekonomski, jedna pravni fakultet, prvi su intelektualci u maloj romskoj zajednici u Čačku i zavrđuje pažnju ovo što govorim, da se jednog dana neko seti i izabere za sudiju, jer po rezultatima u toku školovanja i onome što sada radi, ona to svakako zaslužuje.
Na kraju o razrešenjima:
Poenta je izbor zato što je nemoguće da jedan Okružni sud kakav je Čačak nema 11 popunjenih sudija Opštinskog suda. Lustracija u društvu, lustracija u pravosuđu je nešto sa čime se praktično zvecka, sa čim se preti. To nije dobro.
Ja moram da kažem da dolazim iz sredine koja nikada nije imala nijednu vrstu manipulacije sa ljudima iz pravosuđa, nikada nijedan sudija sa područja Okružnog suda u Čačku nije odgovarao za prekrajanje izborne volje, nikada nijedan sudija iz ovih sudova, radi se o tri suda, nije imao neki drugi problem i danas kod izbora novih sudija vidi se da se to radi u jednoj atmosferi koja je potpuno normalna, da dolaze nove sudije na mesto onih koji odlaze u penziju i želim da kažem da je to, između ostalog, plod minulog rada, tamo je svako radio svoj posao, niko se nije mešao onom drugom u stvari za koje nije nadležan.
Generalno, slušao sam danas na Odboru i ovde u Skupštini, nije dobro da jedan broj ljudi odlazi iz pravosuđa. Radi se o ljudima koji su proveli 20 i više godina, samo zbog toga što se ne uklapa u političku predstavu ili neku drugu, nekoga ko danas jeste u prilici da odlučuje. Ko god to radi loše radi. Zalažem se da ta stvar ide u sasvim drugom pravcu, da oni ljudi koji po rezultatima koje daju, po kriterijumima koji ovde postoje, postoji ocena efikasnosti, dostojnosti i druge, da ostanu na tom mestu dok taj posao mogu da obavljaju korektno. Nije dobro da nabrajate ko je bio u kojoj partiji, ko je u koju partiju prešao. Kada bismo o tome počeli da govorimo, onda bi u ovoj sali bilo stotinak poslanika koji bi mogli da se svrstaju u tu kategoriju. Neki su promenili po nekoliko partija, pa ništa ne smeta da danas budu u jednoj, drugoj, trećoj ili petoj.
Ono što sebi ne uzimate kao problem nemojte drugima stavljati na teret kao krivicu. Hvala lepo.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

| Ministarka za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog | Predsedava
Pravo na repliku narodni poslanik Pal Šandor, osnov za repliku komentar na izlaganje narodnog poslanika koji se tiče učešća nacionalnih manjina u pravosudnim funkcijama.

Šandor Pal

Ja sam mislio ako su naše prirodne sposobnosti jednake, onda krajnji rezultat, u situaciji demokratskih izbora, mora da bude takav da su manjine zastupljene približnom procentu u funkcijama, kao što je to u sastavu stanovništva. To nije slučaj. Ja sam hteo da skrenem pažnju da bi Visoki savet pravosuđa o tome morao voditi računa. Zbog toga sam rekao da se, recimo, pripadnicima manjina ono vreme "ključa" čini demokratskijim i to je ta zabluda, paradoks, kada su bili zastupljeni na određenim mestima gde bi i sada trebalo da budu zastupljeni, ali po sasvim drugim mehanizmima.
Naravno mislim da, jedan birač jedan glas, da je to vrlo gruba demokratija i da u složenim društvima, kao Srbija, to ne može da prođe, jer će pripadnici nacionalnih manjina uvek biti u toj situaciji, marginalizovani u drugom položaju i mislim da neki od Mađara koji se nalaze u drugim strankama nisu bili legitimni predstavnici mađarskog naroda, pokazaće ovaj primer - gospodin Kertes je legitimno izabran u izbornoj jedinici Grocka, kao Mađar. On je bio legitimni predstavnik Srba, a nije bio legitimni predstavnik Mađara zato što u Grockoj Mađara nema, pa Mađari nisu mogli da glasaju. Na tim izborima su vrlo dobro znali koliki je procenat, pogledajte te statistike, glasao za jednu, za drugu ili treću stranku. Prosto, Mađari, to je bila karakteristika na prethodnim izborima za SPS koja je imala pripadnike mađarske narodnosti u svojim redovima, pa i među poslanicima, ili za SRS, nisu glasali ili to nije bilo presudno.
U tom smislu oni nisu bili legitimni predstavnici nacionalne manjine, ali su bili pripadnici nacionalne manjine. To je vrlo bitno. Ja sam o tome govorio. Ako smo mi jednako sposobni ne bi smelo da nam se dogodi da u situaciji kada imamo demokratski proces izbora sudija dođemo u situaciju da Mađara ima manje nego što ih je bilo za vreme komunizma. Zašto? Zato što je onda ključ obezbeđivao određeni procentualni raspored, a sad smo toliko demokratični da Mađari automatski ispadaju nesposobni da budu sudije.
Problem je u tome što nemaju dovoljne mogućnosti društvene promocije zato što im nije bilo omogućeno da se javljaju i da budu izabrani za te funkcije, a materijala ima, molim vas, kad pogledate među advokatima, u opštinama gde su Mađari u većini, taj odnos je srazmeran procentu stanovništva, što će reći da su oni obeshrabreni, da se za ta mesta ne javljaju. Ja sam mislio da Visoki savet pravosuđa o tome mora da vodi računa jer Srbija nema šanse da bude demokratska država ako ćemo izaći iz demokratskih procesa izbora sa manjim brojem pripadnika manjina na sudijskim funkcijama nego što je to bilo za vreme komunizma.
(Predsedavajuća: Tri minuta.)
Kako će to objasniti bilo gde u inostranstvu? Ja sam rekao, drugi mehanizam, demokratski mehanizam ne može da kaže da manjine, u ovom slučaju Mađari, nisu sposobni da budu na adekvatan način zastupljeni. Ja sam o tome govorio. Hvala.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

| Ministarka za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog | Predsedava
Reč ima narodni poslanik Dragiša Đoković, posle njega narodni poslanik Dragan Pavlović.

Dragiša Đoković

Poštovani narodni poslanici, kada se o ovako ozbiljnoj temi razgovara, krajnje je neozbiljno da ne prisustvuje niko od ovlašćenih predstavnika, odnosno predlagača. Nemamo predsednika Vrhovnog suda, gospođu Sonju Brkić, nemamo čak ni ministra pravde koji se pre podne malo pojavio, turistički u prolazu, nemamo čak ni predsednika Odbora za pravosuđe i upravu, gospodina Hibera. Mislim još jednom da je to krajnje neozbiljno, ali kad nemamo ni TV prenosa, kad nemamo ni javnosti u radu, a imamo 166 narodnih poslanika, bar po karticama, onda je sve moguće.
U ovim predlozima za imenovanje i razrešenje ima puno toga što nije dobro, tako da su oni trebali danas narodnim poslanicima, ako ih uopšte uvažavaju, a trebalo bi da ih uvažavaju, da objasne i pojasne neke stvari. Tačno je da smo primetili da je kandidat u Užicu završio fakultet u 20. godini, ali je tačno da imate kandidate koji su završavali fakultet u 28, 30. i 31. godini. Ako sudija treba da bude neki reprezent, neka institucija, a mislim da bi trebalo, onda ćemo se svi složiti da neko ko pravni fakultet završi u 31. godini nije baš dobro rešenje, nije baš dobar predlog za kandidata za sudiju.
Neću pominjati konkretna imena, jer bi to bio posao za organe koji nisu tu, znači za Ministarstvo pravde, za Vrhovni sud i Visoki savet pravosuđa i za Odbor za pravosuđe i upravu.
Sa druge strane, obećali smo narodu, obećali smo biračima i građanima ove države da će doći do razrešenja svih sudija koji su nečasno radili, koji su učestvovali u prekrajanju izborne volje građana, u krađi glasova itd. Imamo jedan predlog gde ima 18 sudija bez obrazloženja, a neko pre mene je primetio da se predlaže razrešenje 18 ljudi, ali nema nikoga ko će nam obrazložiti pojedinačno zašto je ko razrešen, a zašto neko nije razrešen.
Navešću vam jedan primer sa kojim sam upoznao Batića i gospodina Hibera, koji su rekli da sam u pravu i da će se to razrešiti. Recimo da ovde imam odluku gde se kaže - povodom predmeta za razrešenje sudije opštinskog suda u Kosovskoj Mitrovici, Blagoja Jakšića, gde se kaže, između ostalog, da je jedan od zahteva za razrešenje zato što je učestvovao u izbornim krađama. Međutim, sudija izvestilac, gospodin Bunjevački i predsednik veća, gospodin Cvijović, prihvataju izjavu Blagoja Jakšića koji kaže da je bio samo predsednik Opštinske izborne komisije Kosovske Mitrovice za sprovođenje izbora održanih 1996. godine. Ništa dalje, a ovo ovde što vidite to je rešenje Republičke izborne komisije iz 1997. godine, koje je potpisao Balša Govedarica, gde se Blagoje Jakšić imenuje, ni manje, ni više nego za predsednika Republičke izborne komisije Izborne jedinice 27.
Gospoda iz Srpske radikalne stranke, nije tu moj kolega Ljubomir Kragović, vrlo dobro znaju i oni su mu tada podnosili krivične prijave zbog krađa, zloupotreba i ostalog. Tada je, ako se sećate, Milan Milutinović dobio više glasova od Šiptara na Kosovu nego Fatos Nano u Albaniji. Kada sam ovo dao gospodinu Hiberu on je rekao da je samo ovaj razlog, što je slagao Veliko personalno veće, dovoljan za razrešnje. Očekujem da će se ova greška ispraviti, da će se taj i takvi slični, a nije on jedini nažalost, ne samo na Kosovu i tu je bilo najviše izbornih krađa i zloupotreba, da će se razrešiti. Takođe i Batić zna taj slučaj. Frapiran je, ne može tako da se radi i pod hitno ćemo da ispravimo itd.
Gospodi Bunjevačkom i Cvijoviću je trebalo dokaza za ovo. Oni ne znaju da postoji Republička izborna komisija u ovoj zgradi, da ona ima dokumentaciju i da ne mogu da potraže od Republičke izborne komisije, da vidimo ko je to tamo bio i ko je kako sprovodio izbore. Mislim da nije dobar dokaz, nije dobra priča za nas koji smo na jednoj listi 23. decembra dobili 176 mandata, ma gde ko sada bio, da nam ova priča nije dobra i nikome ne ide u prilog, jer takvi ljudi će se preorjentisati, kao što je bila priča za Šabac. Prelaze oni od jednih do drugih, trećih. Ne rade za stranku, rade za sebe, za svoj interes, za novac itd. Nikome ovo neće služiti na čast niti će nam ovakvi primeri podizati rejting.
Očekujem šta će dalje uraditi ministr Batić i gospodin Hiber. Evo dokaza, evo svega, a da ne pominjem onih četiri, pet strana o ostalim zloupotrebama dotičnog gospodina, ali laž, kada čovek laže Vrhovni sudi i Vrhovni sud uvaži tu laž, napravi se da ga eto slagao, prevario, valjda je dovoljan razlog da se konačno prekine sa tom praksom i da se taj razreši.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

| Ministarka za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog | Predsedava
Reč ima narodni poslanik Dragan Pavlović,  posle njega narodni poslanik Dragan Todorović.

Dragan S. Pavlović

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, uvek se postavlja pitanje koji su kriterijumi za izbor sudija. Da li je to politička podobnost, okolnost i poslušnost ili su to rezultati rada, odnosno broj rešenih presuda, presuđenih presuda ili broj vraćenih presuda. Da li će izabrane sudije suditi po Ustavu i zakonu ili će presuđivati kao Slobodan Vučetić, predsednik Ustavnog suda Srbije, koji krši Ustav i zakone Srbije. Ne verujem da neko od ovih kandidata za sudije ne pripada jednoj od političkih stranaka koje su na vlasti u Srbiji ili je njima vrlo blizak. Zbog toga imamo velikih grešaka u predlogu, odnosno nemamo kvalitetan izbor sudija na ovoj listi koja je podneta nama.
Za Opštinski sud u Zaječaru predložena je Selena Janković, sudski saradnik Opštinskog suda u Zaječaru, za koju kolege kažu da nije kvalitetan sudija, da ima tek dve-tri godine radnog staža u sudu i da kriterijum za njen predlog nisu rezultati rada, već privatna veza sa nekim iz suda.
Imamo još jedan predlog što se tiče sudije Opštinskog suda u Pirotu. Radi se naime o gospodinu Dejanu Živkoviću, opštinskom pravobraniocu i predsedniku Opštinske izborne komisije. Ovo bi mu bio prvi posao u sudu, što u principu nije smetnja, ali pošto u obrazloženju Visokog saveta pravosuđa stoji da su za sve kandidate zatraženi podaci o stručnosti od organa i organizacija u kojima je kandidat radio u pravnoj struci, pitam se koje ocene stručnosti i dostojnosti gospodin Dejan Živković ima i da li mu je bivše opštinsko rukovodstvo, pošto su najveće priče o uvođenju privremene uprave u Pirotu, dalo te karakteristike ili će privremena uprava biti uvedena da bi se dobilo mišljenje da je ovaj gospodin dostojan, odnosno moralno-politički podoban za vršenje sudijske funkcije.
Pošto je predstavnik Viskog saveta pravosuđa, gospođa Sonja Brkić, koja će ostati poznata po izjavi da se zakoni ne primenjuju retroaktivno, a da će ona kao predsednik Vrhovnog suda Srbije, kada to bude trebalo, naći načina za tu retroaktivnost, onda sam potpuno siguran da sam u pravu da gospodin Dejan Živković ne treba da bude izabran za sudiju Opštinskog suda u Pirotu. Najnoviju grešku koju je napravio pomenuti gospodin jesu izbori koji su pre 10 dana bili, jer se povukao. Ako se gospodin Dejan Živković povukao to je prava stvar.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

| Ministarka za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog | Predsedava
Reč ima narodni poslanik Dragan Todorović, a posle njega narodni poslanik Petar Cvetković.