TREĆA SEDNICA, PRVOG REDOVNOG ZASEDANjA, 19.05.2005.

25. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

TREĆA SEDNICA, PRVOG REDOVNOG ZASEDANjA

25. dan rada

19.05.2005

Sednicu je otvorio: Predrag Marković

Sednica je trajala od 11:50 do 04:35

OBRAĆANJA

Predrag Marković

G17 Plus | Predsedava
Dakle, ako sam dobro shvatio, vi prihvatate moju inicijativu da se na sastanku vidi da li je to moguće. Hvala vam.
Da li još neko želi reč o ovom amandmanu? (Ne.)
Na član 13. amandman je podnela narodni poslanik Gordana Čomić.
Vlada predlaže da se ovaj amandman ne prihvati. Odbor za pravosuđe i upravu i Zakonodavni odbor predlažu da se amandman odbije.
Reč ima narodni poslanik Gordana Čomić, izvolite.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Demokratska stranka – Boris Tadić
Dame i gospodo, član 13. ima naslov – Potpredsednik Vlade, i u četiri stava definiše, manje ili više, šta je to što treba da radi i kakva je pozicija potpredsednika Vlade u skladu sa celokupnom idejom u Predlogu zakona o Vladi.
Naš amandman se odnosi na promenu prvog stava. U Predlogu zakona prvi stav kaže: ″Potpredsednik Vlade usmerava i usklađuje rad organa državne uprave u oblastima koje odredi predsednik Vlade.″ Amandman, u suštini, jednim delom jezički menja ono što smo dodali, evo videćete to iz citata amandmana. Dakle, predlažemo da prvi stav glasi: "Prilikom izbora Vlade određuje se broj potpredsednika, određuje se potpredsednik koji zamenjuje predsednika Vlade i delokrug rada svakog potpredsednika."
Osim što je u skladu sa svim drugim predloženim amandmanima koje smo podneli na Predlog zakona o Vladi, po našem mišljenju, on potpuno jasno stavlja obavezu pred kandidata za predsednika Vlade da već prilikom izbora Vlade jasno obavesti Narodnu skupštinu šta će biti posao njegovih potpredsednika, ko će ga zamenjivati i kako, jer je to jedini način da Skupština stvarno kontroliše Vladu.
Da ne bi bilo opštih poziva na kontrolu, nego ako imamo u Narodnoj skupštini jasno definisan problem ili temu iz rada Vlade za koju smatramo da je problematična da onda znamo koji potpredsednik je zadužen za to i da zovemo na odgovornost, ili, nadamo se, na ispitivanje tog potpredsednika Vlade.
U suštini, ovim amandmanom jedino pojašnjavamo prvi stav i ukoliko biste pogledali tekstove svih 28 amandmana koje je podnela Demokratska stranka videli biste da usvajanjem svih amandmana dobijate jedan celoviti tekst zakona, jer smatramo da je to jedini odgovoran način na koji možete da podnosite amandmane na neki predlog zakona. Nisu samo u pitanju posledični amandmani, nego je u pitanju pojašnjenje i pojedinim amandmanima uklonjeno je iz zakona o Vladi ono za šta smatramo da nema mesta u zakonu o Vladi.
Potpredsednik Vlade je važna funkcija i bez obzira što je nezahvalno da upoređujemo tekst zakona koji tek treba da bude primenjen na neku buduću vladu ili, recimo, to je čak i naše pitanje – da li će se postojeća Vlada reorganizovati kada poslanička većina usvoji ovakav Predlog zakona o Vladi. Dakle, potpredsednik Vlade je u slučaju postojeće Vlade praktično kopredsednik Vlade za određena pitanja i mi, bez prethodnog, da kažem, papira, bilo koje vrste, otprilike znamo šta je ono čime se bavi potpredsednik Vlade koji zamenjuje predsednika, a šta je ono čime se bavi predsednik Vlade.
Smatramo da je mnogo jednostavnije da to piše u zakonu i da bude potpuno jasan kandidatu za predsednika Vlade, kada se obraća Skupštini, tačan delokrug rada njegovih potpredsednika, kao i to kojeg od potpredsednika će stavljati da ga zamenjuje.
Na ovom mestu samo jedna kratka opaska. Zašto smo podnosili amandmane u ovom obliku kakvi su pred vama? Mi znamo da će Srbija uvek imati koalicionu vladu. I dobro je da se svaki propis koji se tiče organizacije Vlade, Skupštine, da se čak i strategija komunikacija institucija prilagodi realnosti. Znači, nećete imati u Srbiji vladu koju će činiti jedna stranka i niste je imali od 1992. godine.
Često se to zaboravlja, zato što javnost u Srbiji vidi jednu stranku kao vodeću, pa onda zaboravlja, u suštini, ko je to ko podržava vladu; 1992. godine ste imali tihu podršku jednoj vladi koja je pala 1993, pa ste imali koalicionu vladu 1997. godine, pa ponovo koalicionu vladu do 2001. godine, i opet koalicionu vladu i sada imamo koalicionu Vladu.
Biračko telo Srbije je takvo da će uvek rešavati u smislu formiranja koalicionih vlada, pa je zato važno u zakonu tačno znati šta je to što će da bude dužnost potpredsednika, jer će to biti koaliciona vlada. Hvala.

Predrag Marković

G17 Plus | Predsedava
Hvala. Povodom istog amandmana reč ima narodni poslanik Jovan Palalić.
...
Srpska narodna partija

Jovan Palalić

Demokratska stranka Srbije
Dame i gospodo narodni poslanici, gospodine predsedniče, gospodine ministre, na početku diskusije o ovom predlogu zakona svi smo se, manje-više, složili da treba da se donese jedan zakon koji će biti primenljiv i u narednom periodu, bez obzira na to što će se menjati Vlada.
Činjenica je da smo pošli od toga da je potrebno da se uspostavi jasna podela vlasti u Srbiji između zakonodavne, izvršne i sudske vlasti. Bojim se da ovaj amandman u ovom tekstu kako je predložen više liči na neka rešenja koja idu ka tome da se u nekom obliku uspostavi onaj sistem jedinstva vlasti i da se Vladi zavežu ruke kada je u pitanju njena unutrašnja organizacija.
Proučavao sam neka uporedna rešenja, ali ne znam za slučaj da se zakonom definišu nadležnosti potpredsednika Vlade. U većini slučajeva potpredsednik Vlade je zadužen za praćenje stanja u određenoj koordinaciji između pojedinih ministarstava i te nadležnosti mogu da se menjaju tokom trajanja mandata. Upravo je u rukama predsednika Vlade da daje pojedina zaduženja pojedinim potpredsednicima i ako smatra potrebnim, upravo radi efikasnosti rada Vlade i koordinacije, da ih menja tokom mandata.
Mi bismo ovde imali situaciju, ako bismo usvojili ovaj amandman, da Skupština određuje potpredsedniku Vlade koje će njegove nadležnosti biti, odnosno da predsednik Vlade određuje koje će nadležnosti imati potpredsednik Vlade i da te nadležnosti traju tokom čitavog mandata.
Gledajući celinu ovog predloga zakona vidi se jasno da je težnja da se upravo Vlada učini operativnom, efikasnom, da ima samostalnost u svom radu, da predsednik Vlade, upravo rešenjima iz člana 12, ima mogućnost da usmeravanjem politike Vlade na neki način bude jemac sprovođenja te politike. Zašto da se onda ograničava predsednik Vlade davanjem pojedinih nadležnosti potpredsednicima?
Mislim da je ovo loš amandman, da ne treba u toj meri, jer Skupština ima druge instrumente da kontroliše rad Vlade. Upravo ovakvim amandmanom vezuju se ruke Vladi u tehničkim poslovima, operativnim tekućim poslovima. I, kao što sam rekao, onaj veliki posao koji nas čeka, usaglašavanje niza propisa, potreba reagovanja na događaje bila bi sprečena ukoliko bi se na ovaj način vezale ruke predsedniku Vlade davanjem obaveza potpredsednicima.
Treba jasno podeliti nadležnosti između Skupštine i Vlade i ova rešenja koja su u Predlogu zakona data dobra su, a ova rešenja u amandmanu bojim se da podsećaju na neka rešenja koja su bila ranije i koja govore o duhu jedinstva vlasti.

Predrag Marković

G17 Plus | Predsedava
Reč ima narodni poslanik Zoran Krasić.
Podsećam šefove poslaničkih grupa da je sastanak u kabinetu predsednika kroz sedam minuta.
...
Srpska radikalna stranka

Zoran Krasić

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, samo bih skrenuo pažnju na nekoliko stvari povodom ovoga. Vidite, mi imamo ustavnu normu koja kaže da Vladu čine predsednik, potpredsednici i ministri. Naslov iznad člana 12. kaže – predsednik Vlade, naslov iznad člana 13. kaže – potpredsednik Vlade, naslov iznad člana 14. kaže – ministri. Trebalo je da se opredelite da li ćete, kada su u pitanju potpredsednici i ministri, da koristite jedninu ili množinu, jer ako ste kod ministara krenuli sa množinom, onda je ta množina trebalo da bude i u prethodnom članu, ali dobro.
Šta je svrha ovog amandmana i šta reguliše ovaj član? Moram da vas upozorim da član 91. Ustava Republike Srbije ima jasnu normu. Ona kaže ovako: ″Organizacija i način rada i odlučivanja Vlade uređuju se zakonom i poslovnikom.″ Na ovaj način nam je ustavotvorac rekao sledeće – i organizacija i način rada i odlučivanje je pitanje koje treba da bude regulisano zakonom, i to je zakon o Vladi. Pojedina pitanja organizacije, načina rada i odlučivanja, ona tehnička, treba da budu regulisana Poslovnikom Vlade Republike Srbije.
Poslovnik Vlade Republike Srbije mora da bude u saglasnosti sa ovim zakonom, jer on osnov za svoje donošenje dobija u ovom zakonu, zakonu o Vladi. Znači, nužno je da postoji neka odredba. Međutim, ovim amandmanom se ne prejudiciraju rešenja zato što ne koristi termin ″nadležnost″, nego koristi reč ″delokrug″, koja može da se tumači i kao oblast. Dakle, to je kao skup pitanja, oblast itd.
Moram da vas podsetim, ranije, prilikom izbora Vlade Republike Srbije, kada se birao veći broj potpredsednika, onda je mandatar kada je iznosio i predlagao sastav Vlade rekao – potpredsednik taj i taj za oblast privrede i za oblast ekonomskih odnosa, potpredsednik taj i taj za oblast državne uprave, pa za društvene delatnosti, u zavisnosti da li se opredelio da ima tri potpredsednika u Vladi ili četiri ili pet, ali bilo je slučajeva da smo imali jednog i šest potpredsednika 1992. i 1993. godine. Tada se jasno saopštava narodnim poslanicima koji potpredsednik prati koju oblast.
Međutim, ono što mene buni, da budemo načisto, ono što stoji u predloženom članu i ono što stoji u predloženom amandmanu je ista materija, samo što se razlikuju terminološke stvari i neko viđenje, ali ono što ste vi napisali u stavu 1. je nepravilno.
Vi ovde kažete – potpredsednik Vlade usmerava i usklađuje rad organa državne uprave. Samo da vas podsetim, član 94. Ustava Srbije kaže – poslove državne uprave obavljaju ministarstva. Puno puta se kao organi državne uprave ne javljaju samo ministarstva i zato bi bilo mnogo pravilnije da ste ovde iskoristili – usklađuje rad ministarstava; onda ste locirali koji je domen njegovog interesovanja.
Ovo vam pričam na bazi iskustva, jer Vlada, odnosno sve vlade imaju potrebe da potpredsednici dobiju neka zaduženja, da usklade rad tri ili četiri ministarstva koja su šira u nekoj oblasti, da se ne bi dešavalo da potpredsednik Vlade poziva prvostepene organe državne uprave ili organizacije, ili ne znam koga sa strane, a da čak resorni ministar, koji bi morao prvi da se pita, ni ne zna.
Zato mislim da je ova formulacija koja se predlaže amandmanom, mada verovatno i ona trpi neku kritiku, mnogo bolja od ove formulacije koja je u vašem prvom stavu. Govori o delokrugu, znači nečemu najširem, i više je kao saopštavanje poslanicima prilikom izbora za šta je koji potpredsednik u Vladi zadužen.
Moram da vam kažem, ako mislite da i ovaj amandman i ovo što sam ja rekao o načinu funkcionisanja može da blokira rad Vlade, to neće da blokira, u to budite sigurni, rad Vlade, ali pošto ste se opredelili za novi zakon, mi smo se uključili, znači, da ste išli na intervencije, mi ne bismo podnosili amandmane, jer promena svakog zakona nije baš tako jednostavan posao.
...
Srpska radikalna stranka

Stefan Zankov

Srpska radikalna stranka | Predsedava
Da li još neko želi reč? (Ne.)
Na član 15. amandman je podnela narodni poslanik Gordana Čomić.
Vlada predlaže da se ovaj amandman ne prihvati. Odbor za pravosuđe i upravu predlaže da se amandman odbije, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć.
Da li neko želi reč? (Da.)
Reč ima narodni poslanik Gordana Čomić.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Demokratska stranka – Boris Tadić
Dame i gospodo narodni poslanici, član 15. u glavi 2, koja govori o mandatu Vlade, ima naslov – Izbor Vlade i glasi: "Vladu bira Narodna skupština posle svakog konstituisanja, na predlog kandidata za predsednika Vlade." Stav 2: "Narodna skupština odlučuje o izboru Vlade u celini." Stav 3: "Vlada je izabrana većinom glasova od ukupnog broja narodnih poslanika."
Podneli smo amandman kojim se stav 1. menja i glasi: "Vladu bira Narodna skupština, na predlog kandidata za predsednika Vlade, u skladu sa Ustavom", a stavovi 2. i 3. se brišu.
Ovo je prvi član u Predlogu zakona o Vladi, gde se zakonom o Vladi hoće uređivati šta radi Narodna skupština. Postoje još dva člana koji čak govore o rokovima u kojima Skupština treba da glasa. To je nedopustivo. Ono što kod mene izaziva čuđenje je da pristajemo na to u ime predlagača, kao poslanici koji sasvim sigurno znaju da u zakonu o Vladi nema potrebe, niti sme da stoji kako Narodna skupština odlučuje o Vladi. To je predmet Poslovnika Narodne skupštine.
Dakle, poruka nije samo da vam stoji jedan stav viška u članu. Poruka je – ovaj predlagač zakona nešto hoće. Šta hoće? Da propiše Skupštini kako će da glasa o Vladi. Ne može. Naša namera je da samo kažemo da nam je jasno, da ne čitamo to kao zlu nameru. Dakle, sasvim sigurno, ne čitamo to kao nameru predlagača, niti želimo da verujemo da u ovoj vladi ima ljudi koji smatraju da Vlada treba da propisuje Skupštini da li će da glasa u celini i kako će da glasa, većinom od ukupnog broja poslanika ili kako Vlada smatra da treba. Ova dva stava se moraju brisati.
U stavu 1, koji menjamo, stoji – posle svakog konstituisanja. Loše je izbor Vlade definisati posle svakog konstituisanja, jer je to samo jedan od slučajeva kada Narodna skupština može birati Vladu. Znači, vi ovde Predlogom zakona sprečavate da se Vlada konstituiše i bez novih izbora, što su primeri u parlamentarnoj praksi. Samo pitam – da li ima mesta da se ovo čita kao zabrana rekonstrukcije Vlade? Znači, Vlada može da se izabere samo nakon konstituisanja Skupštine.
Kako se zove proces kada biramo Vladu zbog rekonstrukcije? Da li je rekonstrukcija jer je ministar dao ostavku, da li je rekonstrukcija jer se promenila poslanička većina, da li je rekonstrukcija jer predsednik Vlade hoće koordinatora, recimo, za evropske integracije, pa dođe u Skupštinu – dobar dan, ja bih ovo, a svi mi bismo rekli – hajde. Dakle, pitam zaista da li ovo može da se čita da ne može da se bira Vlada, osim posle svakog konstituisanja Narodne skupštine? Ovo vam pokazuje koliko jedna krajnje nespretna jezička formulacija u zakonu može da proizvede vrlo ozbiljne probleme.
Predloženi tekst je, osim toga, ponovo dokaz dekonstitucije Ustava, jer menja ustavno načelo. Kada čitate zakon videćete da se predlagač iz nekih razloga jako kloni toga da upotrebi reči "u skladu sa Ustavom". Ja to mogu da razumem, ne sviđa se njoj ili njemu, ko piše, ali umesto toga ne može da loše prepisuje Ustav, a pogotovo ne može da menja Ustavom garantovana prava Skupštine da odluči o tome kako se bira Vlada.
To su dve stvari koje se ovde brane samo postojanjem dobrih namera. Ponovo kažem, ne izražavam sumnju u postojanje dobrih namera, ali čitam ono što piše. Bez sumnje u to da ste imali dobre namere kada ste predlagali ove odredbe, trpećete ogromnu kritiku zbog upisivanja ovakvih odredaba i, uz onaj član 6, ovaj član 15. mora na ocenu ustavnosti. Mora Ustavni sud da proceni da li zakon o Vladi ima pravo da kaže da se Vlada bira posle svakog konstituisanja Skupštine. Sami znate da nema. Zbog toga je jednostavnije da prihvatite ovaj amandman i da sklonimo svima zajedno jednu nevolju sa vrata. Hvala.
...
Srpska radikalna stranka

Stefan Zankov

Srpska radikalna stranka | Predsedava
Hvala vama. Da li se još neko javlja za reč o amandmanu na član 15? (Ne.)
Na član 16. amandman je podneo narodni poslanik Nemanja Šarović.
Vlada predlaže da se ovaj amandman ne prihvati. Odbor za pravosuđe i upravu predlaže da se amandman odbije, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć.
Da li neko želi reč? (Da.) Reč ima narodni poslanik Nemanja Šarović, a zatim Vjerica Radeta, narodni poslanik.

Nemanja Šarović

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, u ime poslaničke grupe SRS podneo sam amandman na član 16. Predloga zakona o Vladi. Ovim amandmanom traženo je da se promeni stav 2. ovog člana, odnosno da se promeni tekst zakletve koju članovi Vlade polažu pred Narodnom skupštinom. Ukoliko moj amandman bude prihvaćen, stav 2. bi glasio: "Na dan svog izbora članovi Vlade polažu pred Narodnom skupštinom zakletvu koja glasi: Zaklinjem se da ću se u svom radu pridržavati Ustava i zakona i da ću dužnost člana Vlade vršiti odgovorno i savesno".
Ovim amandmanom otklanja se nedoumica iz Predloga zakona kada se polaže zakletva. Mi smo i ranije imali problema u vezi sa trenutkom kada član Vlade treba da položi zakletvu i od kog trenutka mu počinje mandat. Imali smo situaciju da je gospodin Goran Pitić vršio dužnost člana Vlade, iako nije položio zakletvu, već je to uradio tek nakon nekoliko meseci.
Dame i gospodo narodni poslanici, ovde se postavlja pitanje šta uopšte predstavlja ta zakletva. Da li su svi ti akti koje je Goran Pitić u svojstvu ministra potpisao pre nego što je potpisao zakletvu bili validni, da li su konvalidirani naknadno i od kog trenutka je on u stvari bio ministar? Mislim da je, u najmanju ruku, neozbiljno da dopustimo da i u narednom periodu dolazi do sličnih stvari. Prihvatanjem ovog amandmana ovakva mogućnost bi se otklonila.
Drugo, u ovom članu rečeno je u stavu 1. da mandat Vlade teče od polaganja zakletve pred Narodnom skupštinom. Sami znamo da Vlada u svom obrazloženju sada kaže da, naravno, mandat cele Vlade kreće od tog trenutka; svesni ste i vi da naknadno, ukoliko politički trenutak i situacija, odnosno potrebe nekih koji imaju većinu u ovom parlamentu budu tako tražile i zahtevale, vrlo lako, kao i u prethodnom periodu, može doći do tumačenja kako će u tom trenutku odgovarati poslaničkoj većini i da ovo što sada piše i što u ovoj raspravi kao neke ciljeve proklamujete može vrlo lako biti zgaženo.
Drugi deo koji se menja ovim amandmanom je tekst zakletve, ovako kako je postavljena, gde se neko zaklinje svojom čašću, zaklinje se na odanost Republici Srbiji. To su neki, pokazalo je vreme, izuzetno rastegljivi pojmovi. Neki su se, evo, zaklinjali čašću i kada su polagali zakletvu za narodnog poslanika. Bilo je zaista krajnje loših primera u prethodnom periodu.
Imali smo čak i potpredsednika Vlade koji je bio zatečen na delu kako predstavniku strane obaveštajne službe predaje određene informacije, a vi znate da se i taj, ja ne mogu za njega reći gospodin, ali da se i ta osoba, moralna nakaza, zaklela na odanost ovoj državi, zaklela se svojom čašću, a evidentno je da takve osobe čast nemaju, pa je apsurdno da se ovde kroz zakletvu takvi ljudi na čast i pozivaju.
Mislim da je mnogo bolje da se mi držimo u ovom parlamentu Ustava i zakona, da oni koji budu izabrani, da li za predsednika ili potpredsednika Vlade ili za ministre, polože zakletvu da će se u svom radu pridržavati apsolutno Ustava i zakona i da će dužnost člana Vlade vršiti odgovorno i savesno.
U tom slučaju, nećemo imati mogućnost da, ukoliko dođe do kršenja Ustava ili zakona, ti ljudi odgovaraju. Vi vrlo dobro znate da ne postoji ni sud časti, niti neki sud koji bi uticao na nečiju savest, ali postoje redovni sudovi koji bi ovu funkciju mogli da obavljaju.
Onda je, po mišljenju Srpske radikalne stranke, potpuno neprihvatljivo da vi pokušavate da zakonom nekome ko savesti i časti ima ili nema nešto naturate. Za one koji savesti i časti imaju ovaj zakon ništa neće ni značiti, jer će oni to sami osetiti. Za one koji savesti i časti nemaju ni to što ćete vi ovde napisati da neko treba da se zakune čašću svakako ništa neće značiti.
Prema tome, predlažem da prihvatite ovaj amandman. Mislim da je mnogo realniji, da je primereniji situaciji u zemlji, političkom trenutku i razvoju demokratije trenutno kod nas. Znači, dajte da se okanemo više tih moralnih i kvazimoralnih floskula, neka se ministri drže Ustava i zakona, neka svoju dužnost obavljaju odgovorno i savesno i mislim da ćemo svi biti u mnogo boljoj situaciji.