PETO VANREDNO ZASEDANjE, 01.06.2005.

3. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

PETO VANREDNO ZASEDANjE

3. dan rada

01.06.2005

Sednicu je otvorio: Predrag Marković

Sednica je trajala od 11:30 do 18:05

OBRAĆANJA

...
Srpska radikalna stranka

Stefan Zankov

Srpska radikalna stranka | Predsedava
Hvala, gospodine Todoroviću.
Da li se još neko od predsednika poslaničkih grupa javlja za reč? (Ne.)
Obaveštavam vas da su, saglasno članu 89. stav 4. Poslovnika Narodne skupštine, do otvaranja pretresa prijave za reč u pisanom obliku, sa redosledom narodnih poslanika, podnele poslaničke grupe: Srpski pokret obnove - Nova Srbija, SRS, G17 plus i DSS.
Dajem reč, sa liste prijavljenih govornika, dr Radoslavu Joviću. Neka se pripremi narodni poslanik Miljko Četrović.

Radoslav Jović

Samostalni poslanik
Dame i gospodo narodni poslanici, ovo je izuzetno važan zakon, koji reguliše materiju koja se tiče životnog standarda, standarda građana u svakodnevnom životu. Konačno, moramo više pažnje da posvetimo upravo takvim rešenjima, jer je period tranzicije inače težak i najteže ga podnose one najsiromašnije kategorije stanovništva.
Mislim da razlozi koji su naveli Vladu da predstavi ovakav zakon u Narodnoj skupštini jesu valjani, korektni i da ovakve izmene Zakona treba podržati u celini. Posebno je važan ovaj deo kojim se daje, praktično, mogućnost Vladi da reaguje fleksibilno u situacijama kada dolazi do bitnih poremećaja na tržištu, jer je poznato svima nama iz svakodnevnog života, i nama koji se ne bavimo ekonomijom, da svako pomeranje cena u energetici bitno utiče na pomeranje cena u svemu ostalom i utiče na inflatorna kretanja u državi.
Ono na šta sam želeo da skrenem pažnju, a i jedan od mojih kolega narodnih poslanika je prethodno govorio o tome, jeste upravo izmena koja se predviđa članom 2. Predloga zakona o izmenama i dopunama Zakona o akcizama. Tu je predviđeno da se uz tačku 1) i 2) doda i tačka 3) u kojoj kaže – ostali derivati nafte koji se dobijaju od frakcija nafte koje imaju raspon destilacije do 380 stepeni celzijusovih.
Čuli smo od gospodina ministra razloge zbog čega je ova tačka ubačena, dakle, da se spreče malverzacije i ono što nazivamo sivom ekonomijom. Međutim, raspitao sam se kod tehnologa i hemičara, kod ljudi koji poznaju ovu materiju, i jasno su mi rekli da se pod ovu tačku može svrstati i nešto što zovemo tečni naftni gas, odnosno mešavina propan butana. Dakle, sa aspekta hemije i tehnologije to može biti svrstano pod tačku 3), a znamo da je prošle godine na predlog Vlade i upravo na predlog gospodina ministra ova skupština ukinula akcizu na tečni naftni gas, koja je bila relativno skromna i iznosila je 1,90, a potom tri dinara po kilogramu.
Bilo bi zaista strašno kada bismo sada prihvatili da se i za tečni naftni gas prihvati akciza od 32 dinara po kilogramu, što bi uvećalo cenu tog gasa za oko 76% u maloprodaji. To bi zaista bio veliki udar i, po meni, najveći udar bi bio na onu najsiromašniju kategoriju stanovništva, koja je ovakvu politiku Vlade, koja je prošle godine jasno definisana ukidanjem akcize na tečni naftni gas, prepoznala kao preporuku Vlade u strategiji i odnosu prema energentima.
Sama činjenica da je u prošloj godini potrošnja tečnog naftnog gasa povećana sa 30.000 tona na 150.000 tona govori o tome da su građani Srbije prepoznali to kao strategiju Vlade kada je u pitanju potrošnja energenata.
Dakle, postoje dva veoma važna argumenta zbog čega tečni naftni gas treba izdvojiti iz ove kategorije i jasno definisati i preporučiti građanima da slobodno nastave investiranje u ugradnju plinskih uređaja u svoje automobile, kupovinu kotlova koji mogu da koriste tečni naftni gas za zagrevanje, i da ne nabrajam još neke uređaje, plinske peći itd. koje takođe mogu služiti kao energenti u domaćinstvima.
Mi smo na Odboru stavili primedbu da tečni naftni gas nikako ne sme biti u ovoj kategoriji svrstan u tačku 3) i došli smo do zaključka da u spisku derivata nafte koji će dati Ministarstvo finansija i energetike (dakle, to je bio zaključak Odbora, ponavljam) nikako neće stajati tečni naftni gas, što je dobro.
Smatram da je predlog ministra prošle godine da se ukine akciza na tečni naftni gas veoma povoljan, ne samo sa ovog ekonomskog i socijalnog aspekta o kojem govorim, već i sa ekološkog aspekta. Poznato je da sagorevanjem tečnog naftnog gasa imamo znatno manja oštećenja životne sredine, odnosno atmosfere, nego kada su u pitanju drugi energenti.
Dakle, i ekonomski, i socijalni i ovaj ekološki aspekt zahtevaju od nas kao Narodne skupštine da se jasno opredelimo i kažemo da podržavamo politiku Vlade da se tečni naftni gas, odnosno mešavina propan-butan i dalje koristi kao alternativno gorivo i da je to jedan od načina da građani Srbije lakše prežive naredne godine, odnosno godine tranzicije i prilagođavanja.
S tim u vezi sam i predložio amandman, koji nije, nažalost, stigao na vreme u Skupštinu, da se u tački 3) doda rečenica koja bi jasno glasila da se u odredbi tačke 3) izuzima tečni naftni gas. Ali, s obzirom na jasan stav Odbora, a iza toga i na jasnu saglasnost ministra finansija, da tečni naftni gas neće ući u ovaj spisak, možemo slobodno da poručimo građanima koji su ga do sada koristili kao alternativni izvor energije da to rade i ubuduće.
Na kraju, još jedan argument koji ide u prilog ovome jeste i činjenica da se tečni naftni gas u Evropi takođe masovno promoviše kao energent i da je tamo odnos između cene tečnog naftnog gasa i benzina otprilike 1:2, pa čak i nešto više. Imam podatak da je trenutno u Italiji cena litra naftnog gasa oko 50 euro centi, a cena benzina 1,2 eura.
Dakle, želeo sam samo da podvučem i da istaknem značaj ovoga da se Vlada jasno izjasni, vezano za tečni naftni gas, da podržim politiku Vlade i ukidanje akcize na ovaj izvor energije.
...
Srpska radikalna stranka

Stefan Zankov

Srpska radikalna stranka | Predsedava
Reč ima narodni poslanik Miljko Četrović, a posle njega narodni poslanik Savo Urošević.

Miljko Četrović

Srpska radikalna stranka
Poštovani narodni poslanici, od 2001, kada je donet Zakon o akcizama, ovo je osma izmena Zakona o akcizama. S obzirom na izmene i promene, krajnje je vreme da se od strane Vlade i ministra za finansije, Ministarstva za finansije predloži jedan nov zakon o akcizama, jer treba pratiti sve ove izmene i dopune za ovih pet godina.

Ministar je izneo ovde tri razloga, obrazlažući dodatno ovaj predlog o izmenama i dopunama Zakona o akcizama: variranje, odnosno povećanje cene nafte na svetskom tržištu; drugi razlog je da se pospeši izvoz derivata nafte; treće, problem koji se javlja kada je u pitanju zloupotreba takozvanih razređivača i odmašćivača; i, kod duvanskih proizvoda koncept minimalne akcize.

I prethodni govornici iz poslaničke grupe SRS naveli su razloge zašto se ne može prihvatiti da Vlada bude ovlašćena da određuje visinu akciza kada su u pitanju nafta i naftni derivati, plus minus 20%. Vlada može samo u izuzetnim situacijama da dobije neka ovlašćenja od Skupštine, kada su okolnosti takve, da jednu alarmantnu nestašicu spreči ili razreši po hitnom postupku, s tim da Skupština posle preuzme dalje na predlog Vlade razrešavanja.

Međutim, svedoci smo da se tokom dva meseca javlja ovaj problem oko naftnih derivata u Srbiji, zbog sukoba tajnog i javnog između rafinerija i prometnika nafte, kako javnih preduzeća u okviru Srbije, tako i privatnih prometnika. Nije položilo ispit Ministarstvo za energetiku za ova dva poslednja meseca, adekvatno tome nije ni Vlada položila ispit, jer smo svedoci velike nestašice dizel-goriva u Srbiji. Da li ministar energetike i ministar finansija to znaju, trebalo bi da znaju, jer više od 20 dana na mnogim pumpama širom Srbije nema dizel-goriva, a da ništa konkretno nije preduzeto da dođe do urednog snabdevanja naftom, ako znamo sada da je sezona poljoprivrednih radova i da nema dizela na mnogim pumpama, a da ne govorim o drugima koji koriste dizel kao sredstvo za prevoz robe u saobraćaju.

Sa ovim što se sada predlaže od Vlade, iako je ovde rečeno od nekih poslanika vladajuće grupacije da opozicija nema šta da prigovori ovom predlogu izmena i dopuna Zakona o akcizama, sa ovih 13 članova, ima razloga da se o svim ovim članovima razgovara, a imajući u vidu uložene amandmane od poslaničke grupe SRS.

Pored navoda od strane ministra i određenih poslanika da rafinerije imaju monopol u Srbiji i da su na neki način dovele do ovakvog stanja, to se pravda sa ovim što će se događati sa NIS-om i rafinerijama da brzo postupaju, odnosno da se i ovo iskoristi kao dodatni razlog da idu u privatizaciju.

A, ako se privatizacija bude sprovodila kako se do sada sprovodila u Srbiji, onda ćemo ostati bez rafinerija i bez javnih preduzeća koja se bave prometom nafte, ali bićemo u većoj krizi nego što smo danas, u ovom trenutku.

Vidimo i znamo šta se događalo poslednjih 15 godina u mnogim oblastima života i rada u Srbiji; i ovi koji su se pojavili kao prometnici nafte, vlasnici benzinskih pumpi i koji su došli do kapitala i do izgradnje benzinskih pumpi i sada sa udruženjem koje su formirali pokušavaju da diktiraju uslove u prometu nafte i naftnih derivata, čast izuzecima, kao i u mnogim drugim oblastima, ti su često bili, iz ovog dela obrazloženja predloga ovog zakona, iz sfere sive ekonomije ili kriminalne ekonomije. Postavlja se pitanje da li je moguće posle ovoliko godina, ako su ovi koji su došli 5. oktobra 2000. godine na vlast legalno sprovodili zakone u državi Srbiji, da i dalje može da se navede da postoji siva ekonomija u prometu nafte i naftnih derivata? Da li je moguće da cisterne kamionske, one koje idu železničkim prugama ili nafta koja dolazi naftovodom, da to bude predmet sive ekonomije?

Kao čovek mogu da prihvatim i dalje postojanje jednog malog dela sive ekonomije, jer i to je predmet ovog zakona, promet duvana, da neko može i dalje da švercuje duvan, da može da prenosi preko graničnih prelaza u torbama, da to carina nije u stanju da uhvati, da kontroliše. Ne mogu da prihvatim da i dalje može da se odvija promet nafte putem sive ekonomije i da država nema instrumente za sve ovo vreme, a izgleda da i dalje nema, da spreči apsolutno sivu ekonomiju u prometu nafte i naftnih derivata.

Kada su u pitanju izmene ovog Zakona o akcizama i sve ono što je rečeno od strane ministra finansija, dakle, od usvajanja budžeta Republike Srbije za 2005. godinu, a pogotovu u poslednje vreme, da je budžet (to smo čuli i danas) faktički u plusu i da je obećan rebalans budžeta do kraja marta 2005. godine iz mnogih razloga, a poseban razlog je bio Zakon o povraćaju sredstava opštinama širom Srbije, a da su istekli i ističu rokovi za izveštaj o izvršenju budžeta za 2004. godinu, bilo bi dobro da Vlada izađe pred Narodnu skupštinu sa izveštajem o izvršenju budžeta za 2004. godinu i sa rebalansom budžeta za 2005. godinu.

Saglasno sa tim, potrebno je i preispitivanje svih zakona koji se tiču obaveza građana u punjenju tog budžeta, samim tim i preispitivanje Zakona o akcizama u celosti, a ne da se svede na ovaj deo koji je sada nužan i kako je ovde predloženo.

U tom smislu, očekujem, kao narodni poslanik, da će Vlada za prvo naredno vanredno zasedanje predložiti izveštaj za 2004. godinu i rebalans budžeta za 2005. godinu.

Tada ćemo moći da sagledavamo sve parametre i pokazatelje, vezano za terete ili obaveze građana i privrede, i po osnovu akciza i tzv. PDV-a i svih ostalih obaveza koje pritiskaju građane.

Predrag Marković

G17 Plus | Predsedava
Reč ima narodni poslanik Sava Urošević, a neka se pripremi narodni poslanik Sreto Perić.

Sava Urošević

G17 Plus
Poštovani predsedniče, poštovani ministre, dame i gospodo narodni poslanici, dva su bitna razloga, po mom mišljenju, za donošenje zakona o izmenama i dopunama Zakona o akcizama. Bez želje da rangiram, jedan od razloga jeste održanje makroekonomske stabilnosti, a drugi je uvođenje reda u određene segmente našeg tržišta, odnosno naše privrede.
Ako govorimo o makroekonomskoj stabilnosti, želeo bih malo da pojasnim vezu između makroekonomske stabilnosti i promene Zakona o akcizama. Poznata je činjenica da se cena derivata nafte vrlo često menja na tržištu i vrlo često je ona posledica različitih političkih potresa koji se dešavaju u svetu, a uticaj cene derivata na cene svih proizvoda koji se proizvode u našoj zemlji je veliki.
U ovom trenutku su se, prema Uredbi o usaglašavanju cene nafte sa cenama nafte na svetskom tržištu, stekli uslovi za promenu na gore, odnosno za povećanje cene naftnih derivata, što bi u velikoj meri uticalo i na povećanje cena svih proizvoda, a samim tim i na povećanje inflacije. Vlada ovom izmenom dobija mogućnost da jednu takvu pojavu spreči time što će smanjiti svoj deo u ceni naftnih derivata. Znači, otvara se mogućnost da se smanjenjem akcize zadrži cena naftnih derivata na postojećem nivou, što je izuzetno dobro i omogućeno je time, kao što je ministar rekao, što je prihodna strana u budžetu za prvih pet meseci veća nego što je bila projektovana.
Govorio bih malo i o tome koji su razlozi, po mom mišljenju, za takvu jednu pojavu, a to je uvođenje PDV-a, koji je na najbolji mogući način opravdao svoju svrhu. Zahvaljujući prelasku sa poreza na promet, kao oblika poreza na potrošnju, na PDV, prihodna strana u budžetu je povećana u odnosu na planiranu za 800 miliona. Ako znamo da su oko 60% prihodne strane u budžetu prihodi od poreza na potrošnju, onda je potpuno jasno da je to pozitivan uticaj PDV-a i još jedna potvrda ispravne politike ove vlade i Ministarstva finansija, koje se upustilo u jedan hrabar korak da uvede PDV, što je nekoliko prethodnih vlada propustilo da uradi. Znamo da su još iz vremena SPS-a donošeni zakoni o PDV-u, ali se nijedna prethodna vlada nije upustila da uradi ovako nešto. Ovo dokazuje spremnost Vlade.
Ja sam čovek koji se bavi poslom i mogu da prenesem i svoje mišljenje i mišljenje mojih kolega, poslovnih partnera, koji su, i pored opravdanog straha od PDV-a, već posle pet meseci primene ovog zakona potpuno zadovoljni kako to sve funkcioniše.
Vratio bih se na jedan detalj iz Zakona o PDV-u, koji kaže da je rok za povraćaj PDV-a, čega su se najviše privredni subjekti plašili, 45 dana, a mi imamo situaciju da se danas PDV vraća i za 20 dana. Mogu da kažem ovde da je mojoj firmi preplaćeni PDV vraćen za 20 dana, što je izuzetno povoljno i država u ovom trenutku spada u najbolje kupce kod većine preduzeća, jer ima najkraći rok za plaćanje, da tako kažem, jer se PDV vraća brže nego što su rokovi odloženog plaćanja na koje se daje roba.
Pored održavanja makroekonomske stabilnosti, rekao bih još nekoliko reči i o drugim razlozima za uvođenje PDV-a. Težište bih bacio na minimalnu cenu akcize za duvan. Pošto će prihodna strana u budžetu smanjenjem akcize biti malo smanjena, promenom akcizne politike kod duvana biće delimično nadoknađen taj manjak koji se nalazi na prihodnoj strani. Mislim da je pravi način za to uvođenje minimalne akcize preko akcize na najpopularnije ili najviše prodavane cigarete, jer, pored toga što se popunjava deficit u budžetu, imamo i jednu stranu koja donosi korist za zdravlje građana Srbije – destimuliše se uvoz najjeftinijih vrsta cigareta.
Puno pozitivnog su o ovoj izmeni i dopuni Zakona rekli moji prethodnici, tako da bih na kraju rekao da je pred nama jedan dobar zakon i da će ga poslanička grupa G17 plus svesrdno podržati.

Predrag Marković

G17 Plus | Predsedava
Reč ima narodni poslanik Sreto Perić, a neka se pripremi narodni poslanik Ištvan Takač.
...
Srpska radikalna stranka

Sreto Perić

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, imam osećaj, kad bi predsednik Skupštine bilo koji zakon uvrstio u dnevni red, pa makar i takav da je ovaj zakonodavni dom obavezan da podnosi svoj izveštaj o radu Vladi, da bi određen broj poslanika, pre svega predstavnika vladajuće većine, izašao i rekao da je zakon dobar. Želim o ovom zakonu da govorim na jedan sasvim drugačiji način.
Ministar je prilikom obrazlaganja ovog zakona rekao da želi da istakne tri njegova segmenta. U dva uopšte ne bih ulazio, ne bih ih procenjivao, a na jedan od ovih segmenata bih se posebno osvrnuo. Činjenica da su ovo devete izmene i dopune Zakona o akcizama, a osnovni zakon je usvojen 2001. godine, ukazuje na to da bi u ovoj oblasti trebalo razmišljati i doneti jedan jedinstveni zakon.
Najkvalitetniji zakon o akcizama bi sigurno bio ako bi se pogledali stenogrami sa održanih sednica Narodne skupštine Republike Srbije kada je ovaj zakon bio na dnevnom redu kao osnovni, a i kasnije sa izmenama i dopunama, i sve one primedbe i sugestije koje su istakli poslanici SRS-a. Ukoliko bi se to prihvatilo i ugradilo u jedan takav zakon, onda bi on sigurno bio kvalitetan i garantovao bi višedecenijsku primenu u dobroj meri.
Videćete, a i samo Ministarstvo finansija kroz štampu najavljuje određene izmene u pogledu oporezivanja nekih grupa robe, poslanici Srpske radikalne stranke su na poslednjoj sednici Narodne skupštine na kojoj je ovaj zakon bio na dnevnom redu upravo to isticali. Jedan od poslanika reče da se ovaj zakon može kritikovati samo ukoliko čovek hoće demagoški da ispriča neku priču, međutim, to nije tačno.
Poslanička grupa SRS želi da ukaže na to da smo i mi za očuvanje makroekonomske situacije, odnosno klime u zemlji i da je dobro što je Vlada razmišljala da se na određen način ne poveća cena nafte i naftnih derivata. S druge strane, postavlja se pitanje da li je Vlada ta kojoj Narodna skupština Republike Srbije treba da prenese ovlašćenje da ona to odlučuje.
Kaže se ovde da će ona da smanji akcize najviše do 20 posto, u slučaju poremećaja cene na svetskom tržištu nafte i naftnih derivata, odnosno da ukoliko dođe do pada cene nafte i naftnih derivata može ponovo da vrati tu cenu na osnovni nivo, tj. na nivo koji je važio pre nego što je Predlog ovog zakona došao pred nas u Narodnu skupštinu.
Postavlja se pitanje da ne dođe do zloupotrebe, nećemo da kažemo da će svesno do toga doći, ali da se ne napravi takva situacija od strane onih koji se bave uvozom, a i prometom nafte i naftnih derivata, da Vlada, da bi očuvala standard građana i da bi uspela da imamo prodaju nafte i naftnih derivata, ne posegne za obaranjem, odnosno smanjenjem akcize nafte samo da bi, u tom slučaju, određeni prometnici ili možda uvoznici nafte profitirali.
Nemamo ništa protiv; naprotiv, mislimo da je dobro zadržati ovu cenu. Još kad bi postojala mogućnost, a ministar nam kaže da punjenje budžeta u ovoj godini ide dosta dobro, da se cena nafte i smanji, odnosno da se smanji akciza, a na nekim proizvodima da se smanji i porez na promet, ništa ne bismo imali protiv. Ali, ni u tom slučaju ne bismo mogli, kao Narodna skupština, odnosno poslanici, da prenesemo to ovlašćenje na Vladu. Možda bi moglo ako bi se utvrdio neki mehanizam i ukoliko se kaže da ukoliko nafta poskupi na svetskom tržištu u određenom procentu, da je to mogućnost za Vladu, ali da se tačno opiše u kojim uslovima Vlada može da interveniše da ne dođe do promene cene nafte.
Ministar je obećao, prilikom usvajanja budžeta za 2005. godinu, u novembru prošle godine, da će se najdalje do 31. marta uraditi objektivni kriterijumi koji će transferisana sredstva prema lokalnim samoupravama na jedan drugi način da usmere, odnosno da se prebacuje njima. Znam slučaj iz opštine Ljubovija, odakle dolazim, da su sredstva koja lokalna samouprava dobija kao transferisana znatno manja od sredstava koja je opštinski budžet dobijao prilikom uplate poreza na promet.
Ministar je obećao da će taj deo svojih obaveza da završi do 31. marta. Nije to urađeno, pa bih ga zamolio, s obzirom da je ovde prisutan, ako već nije ispoštovan taj rok, da se ne duži mnogo sa tim i da, čim to bude moguće, izađe pred Narodnu skupštinu sa nekim drugim kriterijumima za transferisana sredstva prema lokalnim samoupravama.
Što se tiče primene PDV-a, što je prethodni kolega malo hvalio, moja saznanja su, s obzirom da se krećem i razgovaram sa ljudima koji su mi ukazali poverenje i glasali za mene prilikom parlamentarnih izbora, da su pozitivne ocene, vezano za PDV, ali što se tiče tehnike koja je pratila to, mislim da je tu Poreska uprava bila malo rigorozna.
U svim državama prilikom uvođenja PDV-a postojao je period prilagođavanja, gde su tehnički detalji i elementi praćenja takve naplate poreza bili bar šest ili sedam meseci praćeni i ukazivano je poreskim obveznicima na koji način da pravilnije to primene i da dođu što manje u sukob sa onim što je regulisao Zakon o PDV-u. Dešava se da zbog malih tehničkih propusta poreski obveznici budu kažnjeni sa veoma visokim novčanim kaznama, što sigurno ne ide u prilog ovakvom standardu kakav sada imamo u Srbiji.
Ministar je prilikom obrazlaganja ovog zakona rekao da Vlada hoće da bude malo fleksibilnija u sferi akcizne politike. Termin akcizna politika, odnosno akciza na naftu, naftne derivate, cigarete i sve ostalo što je obuhvaćeno akcizama jeste kategorija fiskalne politike. U fiskalnoj politici ne može se biti mnogo fleksibilan i zbog toga poslanici Srpske radikalne stranke jesu za to da se očuva ova cena nafte i naftnih derivata, pogotovo da se stabilizuje tržište snabdevanjem naftom i naftnim derivatima, ali nismo za to da se bezrezervno da ovlašćenje Vladi, bez ikakvih daljih kriterijuma kojima bismo ustanovili u kojim slučajevima i uslovima Vlada može da interveniše da bi zadržali te cene i da bi, pre svega, očuvali snabdevanje tržišta tim proizvodima.

Predrag Marković

G17 Plus | Predsedava
Reč ima narodni poslanik Takač Ištvan, a neka se pripremi narodni poslanik Stevica Deđanski.

Ištvan Takač

G17 Plus
Dame i gospodo, gospodine ministre, gospodine predsedniče, Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona koji je pred nama je dobar zakon u odnosu na stanovništvo i očuvanje standarda stanovništva. Poslanička grupa G-17 plus će podržati ovaj zakon.

Kao što je poznato iz člana 2. osnovnog zakona, akcizni proizvodi su: derivati nafte, duvanske prerađevine, alkoholna pića i određeni uvozni poljoprivredni proizvodi i kafa; proizvodi koji su po Zakonu o akcizama predstavljeni kao kategorija proizvoda i robe koja podleže posebnom oporezivanju. Na ovaj način država obezbeđuje stalan priliv sredstava u budžet, a sa druge strane, obezbeđuje da zajednički troškovi države budu redovno isplaćivani.

U budžetu Republike za ovu godinu predviđene su 82 milijarde dinara, odnosno 21% ukupnog priliva u budžet Republike Srbije.

Kao što je malopre već utvrđeno, uvođenjem poreza na dodatu vrednost, koji se primenjuje u Republici Srbiji od 1. januara 2005. godine, dobili smo određeni pozitivan priliv sredstava i, prema tome, akcizne proizvode možemo ubuduće drugačije tretirati. Posebnim zalaganjem Vlade Republike Srbije, kao i Ministarstva finansija kod inostranih kreditora, a naročito kod MMF-a, Londonskog i Pariskog kluba, obezbeđene su posebne pogodnosti radi smanjivanja spoljnog duga države, i to delom otpisa duga ili pak usmeravanjem njihovog potraživanja, isplaćivanjem. Vlada nadalje preuzima mere za smanjivanje javne potrošnje, a naročito merama za smanjivanje materijalnih izdataka.

Zašto je ovo potrebno naglasiti? Smatram da se preusmeravanjem, odnosno smanjivanjem opšteg duga države prema spoljnim kreditorima omogućava da se dnevni priliv sredstava usmerava na poboljšanje dnevne likvidnosti države, a to znači da se redovno isplaćuju mesečne obaveze prema penzionerima, zdravstvenim ustanovama, školama, policiji itd.

Dame i gospodo, Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o akcizama predviđa dve osnovne izmene: utvrđivanje minimalne akcize kod duvanskih prerađevina i druga izmena je kod primenjivanja akcize na derivate nafte. Minimalna akciza, kao što predviđa zakon o izmenama i dopunama Zakona o akcizama, utvrđuje se po posebnom predlogu zakona na bazi cena tzv. najpopularnijih kategorija koje imaju najveći obim prodaje u Republici Srbiji u proteklom polugodištu. To istovremeno znači da akciza u svakom slučaju ne može biti niža u apsolutnom iznosu ni kod jedne kategorije proizvoda od minimalne akcize.

Druga izmena je kod utvrđivanja primenjivanja akcize na derivate nafte. U slučaju povećanja proizvođačkih cena derivata nafte zbog rasta cena sirove nafte na svetskom tržištu, Vlada Republike Srbije biće ovlašćena da privremeno smanji iznos akcize za koju su povećane proizvođačke cene, i to najviše do 20% iznosa. Predlagač zakona sa ovim izmenama predviđa da ova dodatna interventna mera na ovaj način utiče na stabilnost cena ovih proizvoda na domaćem tržištu.

Kao što je malopre kolega naznačio, na Odboru za finansije Narodne skupštine prilikom razmatranja ovog zakona posebno je bilo reči o akcizama na tečni gas za grejanje u domaćinstvu, kao i pogonsko gorivo kod automobila i slično. Posebno je naglašeno da ovaj zakon to ne predviđa, iako se u javnosti pronela vest o istom.

Smatram da ovaj predlog zakona predstavlja, s jedne strane, usaglašavanje domaćih ekonomskih propisa sa standardima Evropske unije, a sa druge strane, daje mogućnost Vladi Republike Srbije, odnosno nadležnom ministarstvu da izvrši određene intervencije kod cene naftnih derivata u slučaju rasta cena sirove nafte na svetskom tržištu, što ima neposredan uticaj na domaće tržište. Zato G17 plus podržava ovaj zakon i predlaže ostalim parlamentarnim strankama da ga u danu za glasanje isto podrže.