TREĆE VANREDNO ZASEDANjE, 27.06.2007.

7. dan rada

OBRAĆANJA

Radojko Obradović

| Predsedava
Na član 27. amandman je podneo narodni poslanik Zlatan Jovanović.
Vlada predlaže da se amandman ne prihvati, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć.
Reč ima narodni poslanik Zlatan Jovanović.

Zlatan Jovanović

Dame i gospodo poslanici, više od mesec dana poslanici Srpske radikalne stranke iznose činjenice u ovom parlamentu i pokazuju i dokazuju građanima Srbije koliko je izvršna vlast u Srbiji štetna po državu Srbiju i po svakog građanina, odnosno pojedinca, dakle, od onog nesrećnog predsednika Srbije, pa do poslednjeg ministra u Vladi, skoro bez izuzetka.
Juče sam govorio o štetnosti jednog učesnika vlasti iz političke organizacije G 17 plus i na primeru njihovog amandmana koji su podneli na član 6. ovog predloga izmena Zakona o akcizama dokazao njihovu nedoslednost i neprincipijelnost. Danas ću se samo kratko osvrnuti na to sa jednog drugog aspekta.
Naime, poslanik Živadinović iz poslaničke grupe G 17 plus podneo je amandman na član 6. Naravno, na isti član i u istom obliku podnela je amandman i Srpska radikalna stranka tražeći da se ne prihvati uvođenje akciza na tečni naftni gas. U svom izlaganju gospodin Živadinović je na kraju rekao, a ja ću vam citirati dve poslednje rečenice: "Zbog toga što je ovo minimalan prihod za budžet Srbije, ja sam ispred G 17 plus i predložio amandman da se ove akcize ukinu. Očekujem da svi narodni poslanici koji vode računa o interesima građana koji su glasali za njih u danu za glasanje podrže ovaj amandman i da ćemo i dalje biti bez akciza na tečni naftni gas".
Posle dva dana isti poslanik je povukao taj amandman. Moram da podsetim da ovo nije bila njegova lična namera i želja, da je on, kako ovde sam kaže, podneo amandman ispred poslaničke grupe G 17 plus, što znači da je vrh stranke za ovo znao i, naravno, odobrio takav amandman.
Ono što je interesantno ovde, to je da je amandman podnet posle usvajanja predloga budžeta na samoj Vladi. Naime, u četvrtak, 14. juna, Vlada je usvojila na svojoj sednici predlog budžeta, a tek posle toga, dakle, u petak popodne, predlog budžeta je stigao u Skupštinu i mi kao poslanici smo dobili taj predlog i tek tada smo mogli da podnosimo amandmane.
Znači, predstavnici G 17 plus sede u Vladi, glasaju za predlog budžeta i posle toga podnose amandmane na isti taj predlog. Znajući gospodina Dinkića, znajući karakter ove političke organizacije, ja tvrdim da se ovde radi o trgovini jednog ministra sa ostatkom Vlade, odnosno premijerom.
Sada takođe želim da vam ukažem na štetnost ove vlade, i citiraću samo deo iz obrazloženja budžeta koji je usvojen pre nekoliko dana. U obrazloženju na strani 81. pod naslovom - Makroekonomski okvir za sprovođenje fiskalne politike, stoji: "Budžet Republike Srbije za 2007. godinu zasniva se na ostvarenim makroekonomskim i fiskalnim rezultatima u 2006. godini i u proteklom delu 2007. godine, na predviđenom kretanju privredne aktivnosti i planiranoj fiskalnoj politici za 2007. godinu".
Dalje, na sledećoj strani predlagač je rekao: "Prema preliminarnim podacima Republičkog zavoda za statistiku, realni rast bruto domaćeg proizvoda u prvom kvartalu 2007. godine procenjuje se na oko 7% u odnosu na prvi kvartal 2006. godine." Na istoj strani dalje stoji: "Procena realnog rasta bruto društvenog proizvoda u 2007. godini iznosi 5,9%".
Molim vas, za prva četiri meseca realan rast je bio 7%, a procena je da će na nivou godine biti 5,9%. To znači, za preostalih osam meseci, kada imamo Vladu, imaćemo pad ovog bruto društvenog proizvoda ili ćemo imati mnogo manji rast nego što smo imali u periodu bez Vlade. Faktički, u prva četiri meseca ove i tokom nekoliko meseci prethodne godine mi smo bili bez vlade; ona je sama priznala, bila je tehnička i nije mogla da donosi nikakve važne odluke, niti da utiče na privredna kretanja i život u Srbiji. Prema tome, Vlada sama priznaje ovde da je štetna po Republiku Srbiju i kao takva nam nije ni trebala, naravno, ne u ovom obliku i sastavu.
Što se tiče amandmana, ja sam podneo amandman na član 27. Predloga zakona o izmenama i dopunama Zakona o akcizama, a član 27. se odnosi na član 40đ osnovnog Zakona o akcizama. Ovaj član 40đ govori o načinu objavljivanja maloprodajnih cena i njihove promene u "Službenom glasniku Republike Srbije" i obavezi tog objavljivanja od strane onih koji se bave prometom duvanskih prerađevina.
Po postojećem zakonu, ova obaveza je bila u Upravi za duvan. Odnosno, po postojećem zakonu to je bila Agencija za duvan, a po Zakonu o duvanu Agencija za duvan je ukinuta, ugašena, a osnovana je Uprava za duvan u Ministarstvu finansija.
Ovaj predloženi član ima dva segmenta. Prvi je taj tehnički, što se deo ovog zakona usaglašava sa Zakonom o duvanu. Po Zakonu o duvanu agencija više ne postoji, postoji Uprava u sastavu Ministarstva finansija i logično je da te nadležnosti koje je imala agencija pređu sada u nadležnost Uprave. Onaj drugi deo, onaj drugi segment ovog člana je taj suštinski deo u kome se govori da obavezu objavljivanja maloprodajnih cena i njihove promene više nema Uprava za duvan, već to moraju uraditi proizvođači, odnosno uvoznici. Po ovom predlogu proizvođač, odnosno uvoznik mora da prijavi Upravi za duvan promenu maloprodajne cene, a zatim, po dobijanju saglasnosti od Uprave, da on sam objavi tu promenu u "Službenom glasniku Republike Srbije".
Ponavljam, do sada je to bila obaveza Uprave za duvan i moj amandman ide u tom smeru, da to ostane obaveza Uprave za duvan i da se ne prenosi na proizvođače, odnosno uvoznike. Zašto to kažem? Kažem zbog toga što ovo kako je ovde napisano menja karakter Zakona o duvanu. Ovde ima dosta pravnika, ja nisam pravnik ali mislim da ne možemo kroz Zakon o akcizama promeniti neke stavove Zakona o duvanu.
U članu 67. Zakona o duvanu iz 2005. godine stoji, citiram: "Proizvođač, odnosno uvoznik duvanskih proizvoda dužan je da pre stavljanja u promet duvanskih proizvoda odredi maloprodajne cene tih proizvoda i prijavi Upravi. Lica iz stava 1. ovog člana dužna su da Upravi prijave i svaku promenu maloprodajne cene duvanskih proizvoda pre njihovog stavljanja u promet." Ova obaveza je definisana Zakonom o duvanu.
Predlagač u Zakonu o akcizama unosi u ovaj član novi stav koji glasi: "Proizvođači, odnosno uvoznici duvanskih prerađevina dužni su da u prijavi maloprodajnih cena iz stava 1. i 2. ovog člana, odnosno u aktu o utvrđivanju, odnosno promeni maloprodajnih cena iz stava 1. i 2. ovog člana naznače dan od kada se te maloprodajne cene primenjuju." Ovaj stav je potpuno suvišan, jer je sve ovo lepo definisano Zakonom o duvanu.
Dalje, u članu 68. Zakona o duvanu stoji: "Rešenja o upisu u registre", ovde se misli na registre proizvođača, uvoznika, prerađivača itd, "koji se vode u skladu sa ovim zakonom, odnosno maloprodajne cene iz člana 67. stav 1. ovog zakona, objavljuju se u Službenom glasniku Republike Srbije". Sledeći stav: "O objavljivanju rešenja i o objavljivanju maloprodajnih cena iz stava 1. ovog člana u "Službenom glasniku Republike Srbije" stara se Uprava."
Znači, Zakonom o duvanu definisano je da je to nadležnost Uprave za duvan i ne možete sada Zakonom o akcizama da tu nadležnost prebacujete na nekog drugog. Molim vas, ovo treba uskladiti sa Zakonom o duvanu i mislim da predlagač još uvek može da reaguje tako da ostavi samo ovaj tehnički deo ovog predloga i ovog člana 27, a ovaj suštinski deo, koji prebacuje nadležnost na uvoznike i prerađivače, da izbaci iz ovog člana, da bi ovo bilo sasvim korektno. No, uradite kako hoćete, u vašim rukama je i nož i pogača, ali vodite računa, pogača je sve manja.

Radojko Obradović

| Predsedava
Da li se još neko javlja za reč? (Ne.)        Na član 28. amandman je podneo narodni poslanik Milan Škrbić.
Vlada predlaže da se amandman ne prihvati, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć.
Da li neko želi reč? Reč ima narodni poslanik Veroljub Arsić. Izvolite.
...
Srpska napredna stranka

Veroljub Arsić

Dame i gospodo narodni poslanici, Srpska radikalna stranka je protiv uvođenja akciza na tečni naftni gas. Ovaj član, u stvari, reguliše samo usklađivanje sa prethodnim članovima, odnosno izmenama i dopunama ovoga zakona. Ovo su kaznene odredbe zakona, i to sa prilično visokim rasponom kazni.
Novčanom kaznom od 5.000 do 500.000 dinara kazniće se za prekršaj fizičko lice - preduzetnik ako ne prijavi Poreskoj upravi, dodaje se tekst - centrali, mesto na kome obavlja prodaju tečnog naftnog gasa krajnjem potrošaču za pogon motornih vozila.
Prvo, nije mi jasno čemu ova odredba. Potpuno je suvišna u zakonu i ko god da se malo razume u naš fiskalni ili poreski sistem zna da ako nije obaveznik po osnovu akciza, po osnovu poreza na dodatu vrednost jeste. Znači, on je već prijavljen poreskom organu za delatnost koju obavlja i prijavljeno je mesto na kome obavlja tu delatnost. Čemu taj strah i ta paranoja da će neko da pokuša da vas prevari?
Hajde ovaj prethodni, odnosno ove tačke koje su ranije stajale u tom zakonu se odnose na to da ako ne uplati akcizu u propisanom roku, država može da primeni, i ukoliko neko zakasni sa prijavom, odnosno sa plaćanjem akciza u datom roku; ako ne podnese ili ako blagovremeno ne podnese obračun akcize, hajde i to razumem; ako ne prijavi početak obavljanja delatnosti nadležnom poreskom organu, i to razumem, ali pazite sad ovaj deo koji se dodaje "odnosno ne prijavi Poreskoj upravi - centrali mesto na kome obavlja prodaju tečnog naftnog gasa krajnjem potrošaču za pogon motornih vozila".
Oni koji se već bave tom delatnošću prijavljeni su Poreskoj upravi, jer su PDV obveznici, a za one koji će da otvaraju svejedno je, da li se bave prodajom cigareta, prodajom kafe ili nekog drugog proizvoda koji je opterećen akcizom, to nije navedeno ovde u zakonu, nego se isključivo insistira da u zakonu bude navedeno da oni koji prodaju tečni naftni gas namenjen za pogon motornih vozila moraju posebno da prijavljuju svoje mesto na kome će da obavljaju tu delatnost.
Dalje, kaže se u tački 4) tog člana koji se menja: "ako pri promeni stopa i iznosa akcize ne izvrši popis akciznih proizvoda na zalihama ili ako u nove cene ne ukalkuliše povećanu, smanjenu ili ukinutu akcizu". Razumem potpuno da se i za to primenjuju kaznene odredbe. Dalje: "ako nije dostavio nadležnom poreskom organu dokaz da je sredstva preneo na kupca"; to je sada malo diskutabilno, to se ranije radilo, kada su bile one poreske izjave i kada se popunjavalo i kada je bilo namenjeno za neku drugu prodaju itd. To se primenjuje i prilikom obračuna PDV-a, za akcize je potpuno suvišno, jer akcize plaća onaj prvi, znači ili uvoznik ili proizvođač, i nema pravo da prenosi na nekog drugog.
"Ako maloprodajne cene duvanskih prerađevina nisu prijavljene Upravi, kao i ako nisu istaknute u odnosno na objektu trgovine na malo tako da su jasno vidljive" – to je potpuno suvišan stav i to je već regulisano opštim zakonima i zakonskim propisima.
Samo da vam kažem, prva stvar koju tržišna inspekcija radi kada uđe u bilo koji maloprodajni objekat, da li se bavi prodajom robe široke potrošnje, da li prodajom duvana i duvanskih prerađevina, jeste da proveri da li su cene lepo istaknute. Moraću da kažem, gospodine ministre, valjda ćete to preneti nekome u Vladi Republike Srbije da su tu i najveće zloupotrebe od strane tržišne inspekcije, da čak i svesno obaraju cene sa rafova da bi kaznili prodavce i da su kazne koje tom prilikom određuju drakonske.
Iskoristio bih priliku da postavim jedno pitanje – je l' to nalog ministarstva da bilo koji tržišni inspektor ili bilo koji inspektor koji radi za državnu upravu Vlade Republike Srbije mora da popuni određen broj zapisnika i da kazni nekog prodavca, prerađivača ili proizvođača? Ako neko obavlja neku delatnost i ne krši zakon, dajte da se uhvatimo za neku sitnicu, ako je i nema, izmislićemo je i napravićemo je, i da kaznimo te ljude.
Kada su u pitanju te vaše kaznene mere i kazne koje primenjujete, nikako da se odviknete od stare prakse i da prestanete da postavljate znak jednakosti između onoga ko ne prijavi porez i onoga ko blagovremeno ne prijavi porez. Slažem se da postoji krivična odgovornost onoga ko ne prijavi porez, ali ne možete u upravnom postupku isto da ih tretirate i isto da ih kažnjavate.
Isto tako, postavljate znak jednakosti kada je u pitanju lice koje neblagovremeno plati porez i lice koje uopšte ne plati porez, nego ga Poreska uprava natera u tom postupku da plati porez. Ista je kazna i za onoga ko je neblagovremeno platio porez i za onoga ko uopšte nije imao nameru. Taj koji nije blagovremeno uplatio porez, uradio je to zbog muke, nije imao dovoljno novca i ne vidim zašto bi bio isto kažnjavan u tom prekršajnom postupku koji se vodi protiv njega. Razdvojte građane koji hoće da izvršavaju svoje obaveze prema državi od onih koji to uopšte ne žele. Nemojte kažnjavati drakonski one koji teško ispunjavaju svoje obaveze prema državi, jer i država često ne ispunjava na vreme svoje obaveze prema njima.
Samo ću vam dati jedan takav primer. To je poteklo iz vašeg ministarstva, od tadašnjeg ministra Mlađana Dinkića. Imali smo jedan zakon koji se zvao Zakon o porodicama sa decom, pa su određeni iznosi koliko se dobija za prvo, drugo i treće dete, a kasnije i za svako sledeće, a onda je to poremetilo tu rashodnu stranu budžeta, što uopšte nije tačno. Umesto da roditelji dobiju novac odmah, onda kada im je najpotrebniji, dat je predlog izmena i dopuna tog zakona i to je podeljeno na rate, pet, šest, deset, ne sećam se, tako da tu pomoć primaju maltene dok dete ne pođe u školu, a ne jednokratno i u punom iznosu, kada im najviše treba; primaće 1.000 dinara mesečno umesto 60, 90 ili 120, kada im je najpotrebnije, sa obrazloženjem da roditelji ne umeju da čuvaju novac, da raspolažu sa njim i ne umeju da podižu svoju decu. Eto, u šta se uplela Vlada Republike Srbije.
Promenite pristup i prema poreskim obveznicima, ne opterećujte zakone suvišnim članovima jer su opšti zakoni to već regulisali, nema potrebe za paralelnim zakonodavstvom. Ionako ste već i krivični postupak, koji je donet 2005. godine, već samo mesec ili dva kasnije potpuno poništili i uveli potpuno paralelno krivično zakonodavstvo, pa sada imamo situaciju da imamo zakone iz Krivičnog zakonika koji su za jednu namenu, u suprotnosti sa posebnim zakonima, koji ne bi trebalo uopšte da ulaze u krivičnu materiju.
Prestanite sa ovakvim glupostima, nema potrebe za ovim članom, to je već regulisano drugim opštim zakonima.

Oliver Dulić

| Predsedava
Da li još neko želi reč? (Ne.)
Na član 29. amandman je podneo narodni poslanik Stefan Zankov.
Vlada predlaže da se amandman ne prihvati, Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć.
Reč ima narodni poslanik Stefan Zankov.
...
Srpska radikalna stranka

Stefan Zankov

Dame i gospodo narodni poslanici, poruke koje smo od Vlade dobijali ovih dana svim ovim predlozima, i budžeta i seta pratećih zakona, nisu dobre, ne obećavaju ono što je Srbiji najpotrebnije danas: ravnomeran ekonomski razvoj, radna mesta za sve građane i socijalna pravda za ljude kojima je potrebna.
Umesto da vam prioriteti u vođenju politike, koju na izvestan način najbolje oslikava budžet, budu privredni rast, zapošljavanje, što će obezbediti bolji život u Srbiji, vama su ponovo razlozi za određene izmene zakona usaglašavanje sa propisima i standardima EU, od kojih građani imaju odmah samo štetu, a možda za dvadesetak godina bude nešto dobro od toga. Ali, kažem, za 20 godina, i to možda.
Zašto ne kažete da verovatno nikada nećemo ući u EU? Da li pratite izjave čelnika EU poslednjih dana, možda i meseci? Zašto ne kažete istinu građanima, nego pod maskom približavanja Evropskoj uniji i pričom o Evropskoj uniji, a znamo u kojim uslovima živimo, samo otvaramo tržište za strane kompanije? Posledice su, naravno, manje posla za sve naše građane koji zbog toga, na kraju krajeva, i ostaju bez tog posla.
Ovakvom politikom akciza i poreskom politikom se ne rešavaju problemi, nego se samo podstiče rast spoljnotrgovinskog deficita. Neverovatno je da jedna država stimuliše privredni rast drugih država i bolji život građana drugih država. To vi upravo danas u Srbiji radite. Danas kada država uzima određene kredite ili daje garancije za određene kredite, te finansijske institucije koje kredite daju, ispod žita, rekao bih, a nekad i javno, uslovljavaju da se kupuju njihovi proizvodi, da se angažuju njihovi proizvođači.
Tako nam pokazuju kako vode računa o sopstvenim interesima i kako se kreditira svoja proizvodnja, a vi nam pokazujete kako se ne vodi računa o interesima naših građana i naše privrede.
To sad mogu da povežem sa vašim brojnim, ne mislim lično vašim, gospodine ministre, ali svih vas iz demokratskog bloka, brojnim kursevima, brojnim seminarima, Ohajom, Maršalovim centrom i slično, gde su vas naučili možda sve o bezbednosti, o ekonomiji itd, ali jednu stvar vas nisu, ili jesu, naučili, a to je da vodite računa o njihovim interesima, a ne o interesima građana Republike Srbije. Ali, pošto vi celu vašu politiku, DOS-ovsku, od 2000. godine zasnivate na lažima, na obmanama, podsetiću na jedan interesantan primer i za građane, pre nego što budem govorio o ovome što je danas na dnevnom redu.
Sećate se, po obećanju DOS-ovske vlasti, trebalo je da 2001. godine svi građani kupe automobil, 2002. godine da svi šalju decu na školovanje u inostranstvo, da 2003. godine svi reše stambeno pitanje, to je išlo kao reklama na televiziji posle izbora. Danas je realnost nešto drugačija, surova. Samo hoću da kažem da danas ljudi svoju decu ne mogu da školuju ni u Srbiji, a o automobilima i kućama ćemo nešto kasnije, jer su i na neki način tema danas. Tako vam je i sa ovih 100 evra po hektaru, obećanih u ovoj kampanji pred ove parlamentarne izbore. Sada ih u budžetu nismo videli.
Hoću još jednom, pri kraju rasprave o Zakonu o akcizama, da podsetim građane Srbije na sve ono što se ovim zakonom menja, a što pokazuje da prvi koraci nove vlade nisu dobri, nisu ono što je obećavano građanima Srbije.
Prvo, i možda najvažnije, ako izuzmemo pitanje amandmana koji ste odbacili, a ticalo se ukidanja PDV-a na bebi opremu, za odeću i obuću za bebe i za decu do 10 godina, uvodi se akciza na auto-gas, nešto što nije bilo, šest dinara do nove godine, a od nove godine i celih 10 dinara, što će cenu auto-gasa podići na skoro celih 50 dinara. U isto vreme vi ukidate akcizu na kerozin i avio-gorivo, kažete zbog podsticanja razvoja avio-delatnosti.
Vlada Srbije ima, po meni, jednu osnovnu funkciju. Ona mora da vodi više računa o građanima koji možda nisu sami u stanju da vode o sebi računa. Ne treba da vodi računa o onima koji mogu da se voze avionom. Pretpostavljam da oni koji imaju avione mogu da vode računa sami o sebi, takav im je posao, ali Vlada Srbije mora da pomogne onima koji ne mogu sami da izdrže ova teška vremena, da uzima od bogatih, a da daje siromašnima kroz poresku politiku i politiku akciza.
Stidljivo ste ovo objavili u medijima, svi smo slušali o smanjenju poreza na računare sa 18 na 8%, o tome su brujali mediji, a ovo mediji nisu objavili nijednom.
Čini mi se, da nije bilo sednice, da nije bilo prenosa, građani to ne bi ni znali, nego bi to na pumpi tamo videli kada budu točili taj auto-gas ili tečni naftni gas.
Ukida se akciza na uvozne sokove i bezalkoholna pića. Možda to sad nije bitno, svejedno koji se kupi, ali bitno je, jer su nam bitniji oni sokovi koji se proizvode u Srbiji, gde naši građani rade, zarađuju taj lini dohodak, izuzetno je zbog toga bitno.
Slušamo toliko o prvom stanu, kupovini i oslobađanju od poreza na prenos apsolutnih prava, poreza na dodatu vrednost, ali vrlo uzan krug ljudi će koristiti ove olakšice, jer ste vi u zakonu to ograničili raznim stvarima, kvadraturom, bračnim statusom, pa posle govorite da će moći i ovi drugi i sl.
Mislim da je nešto drugo tu mnogo, mnogo bitnije. Ovo je samo jedno trapavo sprovođenje predizbornog obećanja. Ovde je jedna druga stvar bitna: ne kako da mladi ljudi, ljudi u srednjim godinama, penzioneri koji nemaju rešeno stambeno pitanje, pronađu tih par hiljada evra koje smanjujete ovim izmenama i dopunama zakona, već kako da pronađu nekoliko desetina hiljada evra da kupe taj stan. Vi ništa tu ne rešavate problem. Ovo je u redu, nije sada to ni bitno, ali situacija u Srbiji je izuzetno teška, a 2003. godine je trebalo da svi, po vašem obećanju, imaju rešeno stambeno pitanje. To je pitanje za Vladu. Treba tu Vlada da pomogne, ovo drugo je samo trapavo sprovođenje jednog predizbornog obećanja.
Zašto nove akcize, zašto veći nameti, zašto vam je potreban ovakav budžet? U jednom intervjuu koji je dao odmah po formiranju Vlade ministar odbrane Dragan Šutanovac, na pitanje kako funkcioniše nova vlada i kakvi su odnosu u njoj, kaže – u Vladi su trenutno specifični odnosi, jer svaki ministar pokušava da zauzme što bolju poziciju u odnosu na budžet koji se priprema, odnosno da zahvati što više narodnih para za svoje potrebe.
Ako uporedite Predlog zakona o budžetu koji je utvrdila tehnička Koštuničina vlada i onaj koji je utvrdila sadašnja Koštuničina vlada, shvatate o čemu je govorio Dragan Šutanovac. Uočavaju se velike razlike po razdelima, i po nekoliko milijardi dinara, negde manje, negde više. Sve je isto, obaveze, prava, zakoni, potrebe itd., samo se ime ministra razlikuje, a razlike u milijardama. To zaslužuje objašnjenje. Morao je Mlađan Dinkić da dobije 29 svojih milijardi, morao je Velja Ilić da dobije ne znam koliko svojih. To su osnovni razlozi za ovakav jedan budžet. Očigledno je da se ovde radi paušalno, neozbiljno. Mi sada posle usvajanja tog budžeta čujemo određene kritike iz vladajuće većine, ali to je trebalo da iznose i pričaju sa ove govornice pre usvajanja budžeta. Nemoguće je da su oba predloga dobra, da je hvaljen i onaj predlog budžeta i ovaj koji je sada usvojen.
Drugi razlog zašto su vam potrebna nova poreska zahvatanja preko akciza jesu enormni troškovi za neke institucije, kancelarije, agencije koje građanima Srbije ništa dobro ne donose, koje su paralelni organi ministarstvima i služe za zapošljavanje vaših kadrova, kao što se vidi iz onog pregleda koji ste dali u okviru budžeta. Podsetio bih, Kancelarija za saradnju sa medijima 73,8 miliona, Kancelarija za pridruživanje EU 77 miliona, Savet za borbu protiv korupcije samo 13 miliona. Vi biste njega ukinuli, ali ne smete, pa im dajete koliko za plate, ali 13,7 miliona dinara, ne date im da rade. Zaštitnik građana 25 miliona, poverenik za informacije 22,7 miliona dinara i još desetine ili stotine miliona dinara za razne druge paradržavne organe.
Zaboravio sam malopre da kažem, i Đilas je dobio malo veću igračku od one koju je prethodni put imao, u skladu sa težinom koalicionih partnera u novoj vladi. Umesto Narodne kancelarije dobio je ministarstvo za finansiranje DS-a, odnosno Ministarstvo bez portfelja.
Iz Nacionalnog investicionog plana, samo da pomenem, u Zaječaru su finansirani projekti tipa renoviranje prostorija državnih organa. Daleko je to od investicionog plana kakav je Srbiji potreban.
Može se zaključiti da je ponašanje državnih organa, državne vlasti izuzetno komotno i neprimereno situaciji u privredi i među građanima. Mnogo ima ovde prostora za štednju i drugačiju politiku prihoda i rashoda i smanjenje javne potrošnje, pogotovo ako imamo u vidu da se ceo naš budžet puni od potrošnje, a ne iz proizvodnje.
Pošto nisam imao prilike, zbog restriktivnosti Poslovnika Narodne skupštine i zbog spajanja načelne rasprave o čak šest tačaka, hoću samo sa dva aspekta da prokomentarišem budžet koji je usvojen, a nisam hteo da se javljam po Poslovniku. Iskoristiću ova dva minuta samo za te svrhe.
Dakle, jedna stvar što se tiče procedure i termina - ova će godina ostati upamćena po tome kada je Skupština raspravljala i glasala o budžetu, kod vas je sve moguće, krajem juna. Imajući u vidu, što je mnogo bitno, činjenicu da od 2001. godine nismo videli nijedan završni račun, potpuno postaje besmisleno da mi uopšte raspravljamo i usvajamo budžete, a da u kontinuitetu nijedna DOS-ovska vlada ne želi da položi račune građanima Srbije. Jedno je ono što vi ovde usvojite, ali mi nemamo informacije kako vi novac građana trošite.
Još jedna interesantna tema, mislim da je niko detaljnije nije analizirao. U najkraćem, puna su vam usta decentralizacije, ali samo dok ne dođe budžet na dnevni red. Vi iz DS-a ste počeli, za sada, da ispitujete javno mnjenje, da tražite autonomne pokrajine po Srbiji, preko Boška Ristića, pa ćete da vidite, u zavisnosti od reakcije i građana i stranaka, da li da idete ozbiljnije sa tim ili ne, pa tražite autonomne pokrajine, da bi navodno bilo više para za određene delove Srbije.
Sa druge strane ste odredili transferna sredstva za lokalne samouprave toliko da imaju za puko preživljavanje. Zašto jednostavno niste značajno povećali, kao prvi korak, ova sredstva i zatvorili biste usta svima koji su za rastakanje Srbije na ovaj način. Vi želite da je rasparčate po autonomaškom modelu, a nama ne trebaju novi administrativni centri, jer ta autonomna pokrajina koja se pominjala tiče se i dela Srbije iz koga ja dolazim. Ne treba nam novi administrativni centar, ne treba nam nova administracija, već pravedna i pravična podela onoga što Srbija trenutno ima, čime Srbija danas raspolaže.
To je, rekao bih, samo jedna vaša igra. S jedne strane vi taj budžet delite, a ovamo se neko od vas žali, iz Demokratske stranke, da to nije pravedna podela. Vidite, rešite to unutar stranke, nemojte da cepate Srbiju zbog toga.
Ekonomska situacija u Srbiji je takva da je svima malo novca, naročito onim opštinama koje su kažnjene jer na vlasti nisu oni puleni koji vladaju na republičkom nivou. U takvim situacijama država je maćeha, pa čak za vas ne važe ni kriterijumi Zakona o raspodeli transfernih sredstava. Onda velikodušno skidate stopu poreza koju ste ustupili drugim nivoima vlasti. To je vaša providna igra. Smanjujete sredstva opštinama, a na sva usta plačete zbog toga.
Iskoristio sam svojih 15 minuta. Srbiji se sa vama ne piše dobro. Hvala na pažnji i izvinjavam se za malo prekoračenje.

Oliver Dulić

| Predsedava
Da li se još neko javlja za reč? (Ne.) Prekidamo prepodnevni deo rada. Nastavljamo u 15,00 časova, amandmanom na član 30.
(Posle pauze – 15.00)
...
Bošnjačka demokratska stranka Sandžaka

Esad Džudžo

| Predsedava
Poštovani narodni poslanici, za početak bih dao samo jedno obaveštenje: radićemo, u skladu sa članom 85. Poslovnika, i nakon 18 sati, po onoj tački dnevnog reda koja bude na dnevnom redu u tom momentu.
Na član 30. amandman je podneo narodni poslanik Milan Avramović.
Vlada predlaže da se amandman ne prihvati, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć.
Izvolite, kolega Avramoviću.

Milan Avramović

Hvala, gospodine predsedavajući. Naravno, Vlada predlaže da se amandman odbije, jer nije Vladi u korist, već je u korist građana.
Dame i gospodo narodni poslanici, podneo sam amandman na član 30. Predloga zakona o izmenama i dopunama Zakona o akcizama.
Zarad javnosti, dužan sam da taj član pročitam: "Prvo godišnje usklađivanje dinarskih iznosa akciza iz člana 10. i člana 23. stav 2. ovog zakona, u skladu sa ovim zakonom, izvršiće se u januaru 2008. godine sa stopom rasta cena na malo u 2007. godini".
Razlog zašto sam dao amandman da se član 30. briše je sledeći. Možete već jasno videti, kao i svi ostali koji su čitali zakon, ali zarad građana moramo da damo više informacija, jer građani ne mogu sve članove, stavove, predloge da imaju pored sebe u kući ili ispred televizora dok gledaju ovaj prenos Skupštine. Dakle, član 30. se poziva na član 10. Zakona koji kaže: "Dinarski iznosi akciza iz ovog zakona usklađuju se godišnje stopom rasta cena na malo u kalendarskoj godini koja prethodi godini u kojoj se usklađivanje vrši". Dakle, već se u ovom članu 10. jasno i precizno kaže u kom vremenskom periodu se vrši usklađivanje dinarskih akciza. Dakle, dalje član 30. se poziva na član 23. stav 2. koji opet kaže – u periodu od 1. januara do 31. decembra 2009. godine u iznosu tom i tom ...
Dakle, u ova dva člana na koja se poziva član 30. već je jasno definisan, gospodine ministre, vremenski rok i ovaj član 30. je više pravopisna greška nego što je u funkciji. Nema potrebe zamarati ovim zakonom koji je generalno loš. Podsetiću vas u kasnijoj diskusiji zašto, kroz neke detalje. Nema potrebe da ovaj pravopisni problem ili ovaj višak člana koji je napisan stoji, čisto da bi bio napisan, u predlogu, jer je sve dato u objašnjenju ova dva člana na koji se poziva član 30.
Dakle, Vlada kaže da ovaj zakon mora da se donese po hitnom postupku i daje obrazloženje zašto se zakon uopšte i donosi. Znači, pričam vezano za član 30, pošto ste vezano za ceo zakon slušali celog današnjeg dana. Kaže se - sa usvojenim rešenjima... Ovo moram da ponovim, jer je veoma bitno. Ovo je pročitala moja koleginica i sve ostale kolege i ponavljamo to non-stop da bi došlo do zdrave svesti i pameti ministra i Vlade koja je predložila ovo, da je to velika greška. Znači: "... sa usvojenim rešenjima iz Akcionog plana za implementaciju CEFTA sporazuma u delu koji se odnosi na proizvodnju i promet duvana i duvanskih proizvoda, kojima je predviđeno izjednačavanje akcize na domaće i uvozne cigarete, čime se obezbeđuje poštovanje principa nediskriminacije i jednakosti na tržištu, a time se eliminišu štetne posledice iz člana 161. Poslovnika Narodne skupštine Republike Srbije".
Zamislite vi tu štetu, kaže, u Poslovniku član 161, zbog čega se donosi po hitnom postupku ovaj predlog zakona, uzimajući u obzir situaciju u prethodna četiri meseca koliko se predlagači ovog zakona dogovaraju oko sastava Vlade.
Već je dovoljno vremena izgubljeno, a sada se navrat-nanos forsiraju zakoni koji su više štetni po građane nego korisni. Još se pozivaju licemerno na član koji kaže da je štetu za građane moguće sprečiti donošenjem ovog zakona po hitnom postupku.
Dakle, zarad građana Srbije, šta znači CEFTA sporazum? Mi smo ovde čuli obaveštenje gospodina Krasića i svih ostalih prethodnih govornika iz SRS da CEFTA sporazum nije ratifikovan u republičkom parlamentu, datum njegovog donošenja, njegova namena itd. Dakle, to je jedan nelegitiman sporazum osam zemalja, od kojih su većina članice bivše zemlje Jugoslavije. Ponoviću da su to: Bugarska, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Albanija, Moldavija, Rumunija, Srbija i Crna Gora, s tim što su Rumunija i Bugarska izašle faktički iz ovog sporazuma samim ulaskom u Evropsku uniju.
Dalje, najbitnija stvar, politička, kako su to rekli moji prethodnici, jeste priznavanje od strane ovih ostalih zemalja predstavnika UNMIK-a za teritoriju Kosova i Metohije. Nama je poznato da su to prijatelji albanskih separatista i terorista, čim na ovaj način priznaju nezavisno Kosovo. Ali, iznenađenje je, tačnije, jasan pokazatelj građanima Srbije, da je za ovo potpis stavio gospodin Parivodić, čini mi se, i time dao saglasnost za nezavisno Kosovo.
U tom CEFTA sporazumu kažu nešto i predstavnici UNMIK-a. Kažu da ga predstavlja UNMIK, ali u saradnji sa institucijama privremenih kosovskih vlasti. Tako je Kosovo pristupilo Evropskoj energetskoj zajednici, učestvovalo u proširenju jedinstvenog evropskog neba itd. Pre CEFTA sporazuma Kosovo je imalo potpisane sporazume sa Makedonijom i Albanijom, što je izazvalo proteste tadašnjih vlasti; ove godine sa Bosnom i Hercegovinom i Hrvatskom, što je prošlo prilično neopaženo.
Koliko se često zaboravlja da u regionu ima i teritorija, a ne samo država, možda najbolje ilustruje činjenica da je predstavnik UNMIK-a, prilikom dogovora o proširivanju i modernizaciji CEFTA ugovora, morao da kaže da želja za priključivanjem Evropskoj uniji nije nešto što UNMIK deli sa ostalim potpisnicima. Dakle, ovo je jasna stvar, tu predstavnici UNMIK-a kažu šta misle o CEFTA sporazumu i na koji način pokušavaju da preko ovog sporazuma odvoje Kosovo od Srbije, mnogo mnogo ranije.
Da bi sve to izgledalo kako izgleda, moram da vas podsetim i na član 49. tog ugovora koji kaže: "1) pristupanje ovom sporazumu moguće je samo uz saglasnost svih strana, 2) uslovi pristupanja treba da budu utvrđeni u sporazumu o pristupanju zaključenom između svih strana u ovom sporazumu, strane koja pristupa, kao i strane koja je već pristupila".
Dakle, jasno je da se ovde promoviše nezavisno Kosovo, da je nezavisno Kosovo prioritet i u trgovini i u slobodnom kretanju robe, što naravno nije smelo da bude parafirano nikako od strane predstavnika srpskih vlasti, a urađeno je.
Evo šta na to kažu Hrvati. Proširenje CEFTA-e je predložila Hrvatska kao alternativu prvobitnoj ideji EU o stvaranju tzv. balkanske zone slobodne trgovine. Ovo govorim zarad građana, ne govorim zarad poslanika DS-a, pošto oni imaju pametnija posla. Ministar me i ne sluša. Molim vas, probajte to zvono da li radi, pošto ovi predstavnici koji ovde sede, ja ne znam ni ko su ni šta su.
Kaže: "Plan Brisela naišao je na žestoke kritike u Hrvatskoj jer su se mnogi žalili da podseća na bivšu Jugoslaviju i da će usporiti put Hrvatske ka pridruživanju EU, svrstavajući je sa zemljama koje nisu odmakle toliko daleko u procesu pridruživanja". Zamislite, Hrvatska, koja je najviše zadužena zemlja u regionu, brine o svom načinu pridruživanja EU i vremenskom periodu u kom će se pridružiti. Da bi na kraju rekli, 30 milijardi evra... Tako je, i gospodin Parivodić, koji se slaže sa izjavom hrvatskog premijera Ive Sanadera, koji kaže - cilj je da se ostvari značajan profit u akciznim prihodima do 2012. godine, s obzirom da bi trebalo da dođe do povećanja izvoza u duvanskoj industriji, kao i da se ohrabre poljoprivrednici da uzgajaju veće količine duvana i proizvode bolji duvan. A šta, gospodine Parivodiću, ako ne bude povećanje izvoza, a šta ako preplave tržište hrvatski proizvođači, šta ćemo onda?
Ovde se poziva, evo ja vam mogu reći, već i na neke loše odredbe ovog ugovora CEFTA, u kome se može primetiti nepostojanje režima TIR za međunarodni prevoz robe, pa onda nisu primećene poteškoće u vezi sa vizama, problemi koje imaju vozači i izvoznici prilikom putovanja u inostranstvo, pa onda nisu uvršteni visoki troškovi, teškoće i problemi koje imaju izvoznici prilikom dobijanja finansijskih sredstava od banaka.
Dakle, u ovom CEFTA sporazumu niko nama nije ukinuo vize, niko nama nije dao povlastice da možemo robu da prenosimo sa jedne teritorije na drugu na bolji način, niko ništa nama ovde nije dao. Samo su nam dali svoj proizvod, a traže naše tržište.
Gospodine ministre, mislim da je vama veoma jasno da ovim stavljate domaće proizvođače u lošu poziciju u odnosu na inostrane, tačnije na uvoznike, jer jasno je da je domaća industrija privatizovana i prodata još mnogo ranije. Od 2003. godine četiri duvanske kompanije investirale su oko milijardu evra u srpsku duvansku industriju, to je podatak koji je svima jasan. Njima je garantovano da do 2009. imaju zaštitu. Oni imaju čak i neki slobodni ugovor koji su napravili sa Hrvatskom mnogo ranije.
Ta zaštita nije ostvarena kroz ove akcize ako ih stavljamo u istu ravan plaćanja akciza kao i za uvoznike. Ipak je to velika investicija za strane uvoznike.
Moram da vas podsetim i na tehničke prepreke koje su predstavljene u ovom ugovoru CEFTA, u kome se jasno kaže, član 13 - tehničke prepreke: "Strane će preuzeti mere za uklanjanje prepreka trgovini", o tehničkim preprekama vezanim za trgovinu, i onda tačka 3) stav a) "Strane se obavezuju da neće uvoditi nove nepotrebne tehničke prepreke trgovini". Da li su Rumuni po ulasku u EU ukinuli nama vize ili su ih uveli, da li su Bugari ukinuli vize ili su ih uveli? Znači, postavite pitanja ravnopravnosti domaćih proizvođača i uvoznika.
Da ne bih širio ovu priču, mi srpski radikali imamo uvek naravno i predlog rešenja, ne samo kritiku predloženog zakona. Piše u obrazloženju ovde da je bolje i dosadašnje rešenje, kao što je rekla koleginica Marija, jer je primerenije ekonomskoj situaciji i zaštiti domaćih proizvođača duvana. U dosadašnjem zakonskom rešenju se jasno kaže da se akciza na cigarete u periodu do 30. 12. 2007. godine plaća, i to na cigarete iz uvoza u jednom iznosu i na cigarete koje su proizvedene u zemlji u drugom iznosu, znatno manje. Dakle, za cigarete iz uvoza 18,36, a na cigarete proizvedene u zemlji u iznosu 5,44 dinara po pakovanju. Dakle, jasne su stvari.
Pošto nije bilo dovoljno vremena da se javim kada je bilo u pitanju nametanje građanima akcize na gas koji koriste motorna vozila, rekao bih sada par reči. Mi smo svedoci svuda u Beogradu, jer tu živimo, u svim lokalnim samoupravama, da svaka lokalna samouprava, pogotovo gde je na vlasti DS, kiti sebe u predizbornoj kampanji kako će, tobož, u toj lokalnoj samoupravi da sprovede gasifikaciju. Onda se kopaju ulice, onda se ulice asfaltiraju pred predizbornu kampanju, gasifikacija nije završena, pa se ulice ponovo kopaju itd.
Poštovani građani Srbije, gas za domaćinstva nije u ovom predlogu za akcize. Zašto? Zato što treba prvo da ga uvedete, da platite priključak od 1.500 evra, da se plati firmi koja je zadužena za uvođenje, to je, recimo, na Savskom vencu firma "Gemaks", da dođete do predsednika te lokalne samouprave ili sredine u kojoj se gas uvodi, da date određenu sumu novca firmi koja je posrednik između izvođača i firme koja zaključuje ugovor. E, onda kada se svi prikačimo lepo na gas, koji smo platili oko 1.500 evra, u sledećoj godini dolazi akciza i na gas koji će biti upotrebljen u domaćinstvima.
Sada ovde toga nema, ovde je sada gas, gas je gas, ali ovaj gas je samo za motorna vozila predviđen, znači za onaj najgori sloj stanovništva, a za ovaj sloj koji već može sebi da priušti 1.500 evra za priključak – držaćemo ih na stendbaju da što više priključaka napravimo.
Pa ćemo posle akcizu i na taj gas i eto para u budžetu za neke druge predizborne kampanje, obećanja itd.
Još jedna veoma bitna stvar: CEFTA sporazum je priznat, tačnije pokrenut od Međunarodnog pakta za stabilnost. Mi smo svedoci kakav je odnos taj pakt imao prema nama, mi smo svedoci kakav odnos imaju Hrvati prema nama. Zašto Slovenci nisu ušli u taj CEFTA sporazum, zašto neke ekonomski jače zemlje nisu ušle u taj sporazum? Ušla je Moldavija, koja je prepolovljena 1991. godine na dva dela, koja živi najsiromašnije u Evropi, ušle su zemlje koje su priznale nezavisno Kosovo, ušla je Albanija. Dajte neku zemlju koja je ekonomski jača od Srbije, nemojte nam davati da sarađujemo sa zemljama koje su ekonomski slabije od Srbije. To su stvari koje nisu prioritet za Srbiju.
Gospodine ministre, uvaženi građani, narodni poslanici, akcize koje se nameću nama da ih plaćamo... Doduše, ja sam nepušač, verujem da je gospodin ministar pušač, pa domaće cigare i nisu prioritet ni ministru, ni ministrima, ni Vladi u kojoj nažalost funkcionišemo, ali moram da vam kažem da prioritet ne sme da bude strano ulaganje, nego naše, nijedno drugo. Shodno tome treba da se vodimo. Rešenje iz postojećeg zakona je mnogo bolje, ekonomičnije i isplativije i veća je zaštita domaćih proizvođača. Hvala.
...
Bošnjačka demokratska stranka Sandžaka

Esad Džudžo

| Predsedava
Zahvaljujem.
Na član 31. amandman je podnela narodni poslanik Radica Jocić.
Vlada predlaže da se amandman ne prihvati, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć.
Da li neko želi reč? (Da.)
Reč ima narodni poslanik Radica Jocić.