Druga sednica, Drugog redovnog zasedanja, 29.10.2008.

4. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

Druga sednica, Drugog redovnog zasedanja

4. dan rada

29.10.2008

Sednicu je otvorila: Slavica Đukić-Dejanović

Sednica je trajala od 10:10 do 17:45

OBRAĆANJA

...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Reč ima narodni poslanik Miletić Mihajlović, ovlašćeni predstavnik Poslaničke grupe SPS-JS.
...
Socijalistička partija Srbije

Miletić Mihajlović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija
Poštovana potpredsednice, poštovana ministarko, dame i gospodo narodni poslanici, dakle, pred nama su dva zakona, Zakon o otpisu kamate na dospele obaveze po osnovu određenih poreza i doprinosa za obavezno socijalno osiguranje i Predlog zakona o mirovanju i otpisu duga po osnovu doprinosa za zdravstveno osiguranje. SPS-JS će svakako podržati donošenje ova dva zakona.        
Iz mnogo razloga država je, odnosno ceo sistem je zapao u blokadu, a sa druge strane, građani, znači, fizička lica, pravna lica, zaglibili su u velike dugove koji su nepremostivi i sve to blokira normalno funkcionisanje sfere socijalne zaštite i zdravstvene zaštite. Gotovo da je takva pozicija da je nemoguće dalje ići u ovom pravcu bez preduzimanja nekih mera, jer punjenje ovih fondova dolazi pod znak pitanja. To uzima maha, a sa druge strane obesmišljava se bilo koji način naplate ovog duga i dospelih kamata. Prosto je nemoguće to izvesti.
Dakle, ovim prvim zakonom o otpisu kamate na dospele obaveze po osnovu javnih prihoda, podrazumeva se oslobađanje kamate na poreze, i to, njih osam i na dva doprinosa. Donošenjem ovog zakona o oslobađanju kamate stvara se pravni osnov i mogućnost otpisa obračunate, a neplaćene kamate na obaveze po osnovu određenih javnih prihoda. Ovim se stvara uslov za oživljavanje privrede i preduzetništva, rasterećenjem privrede, preduzetnika i fizičkih lica, što će doprineti novom zamahu njihove delatnosti, a sa druge strane, ostvarivanje prava na otpis kamate uslovljava se izmirivanjem duga, što će svakako doprineti i dati mogućnost punjenju ovih fondova za svoje svrhe.
Prilikom prijavljivanja za ostvarivanje prava za otpis kamate, kao i u ovom drugom zakonu o mirovanju i otpisu duga po osnovu doprinosa za zdravstveno osiguranje, zakonom je predviđeno da se priloži određena dokumentacija kojom su obveznici u obavezi da dokumentuju da li ostvaruju prava koja proizilaze iz zakona. Tu se kaže da sadržinu i obrazac zahteva bliže uređuje ministar nadležan za poslove finansija.
Mislim da bi trebalo sadržinu takvog obrasca upotpuniti onom dokumentacijom i onim podacima iz kojih će se videti da li je dolazilo do zloupotrebe određenih subjekata, odnosno obveznika doprinosa ili poreza, znači, mogli su da plate svoje obaveze, ali im je veća korist bila da to ne čine.
Sada dolazimo do onog moralnog pitanja u odnosu na one koji su to redovno činili. Znači, morao bi da se iznađe mehanizam bar za buduće vreme, da ne dođe do zloupotreba, odnosno do načina kontrolisanja ovih obveznika doprinosa i poreza u odnosu na ono što treba da čine.
Kada je reč o Predlogu zakona o mirovanju i otpisu duga po osnovu doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje, treba naglasiti da je donošenje ovog zakona svakako nužno i neophodno. Mi na terenu imamo mnogo ljudi, mnogo građana, njihovih porodica, članova porodica koji ne mogu da koriste osnovnu zdravstvenu zaštitu, ne mogu da overe knjižice, a ne postoji nikakav izgled da izađu iz jednog takvog problema i da to ubuduće reše bez donošenja ovog zakona.
Neplaćanjem doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje, od strane obveznika doprinosa, onemogućena je zdravstvena zaštita, a sa druge strane fondovi se ne pune. Veliki dugovi su nastali i do 31. decembra 2006. godine, kada su doprinosi za obavezno zdravstveno osiguranje i za PIO plaćeni vezano, zajedno, tako da su oni koji su želeli da uplaćuju za zdravstvenu zaštitu bili onemogućeni, jer su bili u obavezi da plaćaju i doprinose za PIO.
U svakom slučaju, od 1. januara 2007. godine, kada su ove obaveze odvojene, pokazalo se da je to mnogo bolje rešenje. Mislim da bi trebalo razmišljati o izmenama i dopunama, recimo, Zakona o zdravstvenom osiguranju, jer ovaj koji je donet decembra 2005. godine pokazuje mnoge manjkavosti koje neće doprineti rešavanju nastalih problema, a koje mi sada pokušavamo da rešimo donošenjem ovog predloženog zakona.
Primenom Zakona o zdravstvenom osiguranju, zaduženja za plaćanje doprinosa vrše se na porodicu, a recimo, u Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju imamo kategoriju domaćinstva. Jedno domaćinstvo, po važećim odredbama Zakona o zdravstvenom osiguranju, može imati po nekoliko porodica, tri ili četiri i da svaka dobije zaduženje u visini od 22.246,32 dinara.
Kao kriterijum za raščlanjavanje domaćinstva u porodice uzete su godine starosti članova domaćinstva, odnosno porodica, a ne platežna, odnosno ekonomska moć, tako da imamo situaciju da jedno višečlano domaćinstvo, a koje po normama može da bude jedna porodica koja je ekonomski dobrostojeća, da ne kažem bogato, plaća jedno zaduženje, a ono koje ima više punoletne dece, po tri-četiri zaduženja, iako je reč o porodici koja je materijalno jako lošeg statusa i stanja.
Takođe, nije iskristalisana pozicija nezaposlenih lica koja su bez posla, a žive na selu i plaćaju osiguranje kao nosioci porodice. Na primer, roditelji imaju nešto malo zemlje, plaćaju jedno zaduženje, a njihova ćerka je lekar, živi na selu, bez posla je i ona dobija drugo zaduženje kao poljoprivrednik.
Valjalo bi razmišljati da se zaduženja, ako bi došlo do izmene, a mislim da to treba analizirati i sagledati, koliko je realno moguće da funkcioniše jedan postojeći zakon sa ovim rešenjima, ali bi valjalo razmišljati da se zaduženje u okviru porodice vrši po članu domaćinstva i da se odredi mera, da li 2.000, 3.000, 4.000, nisam u stanju da licitiram, niti da predlažem cifre, to je stručna stvar, stvar jedne analize.
U svakom slučaju, takvo rešenje bi omogućilo realniji zahvat ovih obaveza i veći obuhvat onih ljudi koji žele da se osiguraju, odnosno koji treba da budu osigurani. Ovakav postojeći način dovodi do blokade. Imamo jedno nepravedno zaduživanje i onda neminovno dolazimo do nefunkcionisanja čitavog sistema.
Ima slučajeva da se članovi porodice silom prilika nalaze na različitim adresama stanovanja, te da ih zakon tretira kao dve porodice. A da ne govorim o tome da u poreskim upravama, gde još nije završen proces razvrstavanja porodica i definisanja koje su to porodice u okviru jednog domaćinstva, tu su mnogi problemi.
Primena čak i ovog zakona koji je sada na dnevnom redu, odnosno ovih zakona neće biti u mogućnosti da se otpočne zbog nepripremljenosti onih koji to treba da sprovedu. Takođe, treba skrenuti pažnju na to da osnovnom zdravstvenom zaštitom nisu pokrivene sve kategorije stanovništva, na primer, diplomirani studenti, postdiplomci ili nezaposleni koji ne primaju naknadu sa tržišta rada, a to je veliki broj porodica koje čak imaju i decu, mnogi od njih, tako da ni deca nemaju zdravstveno osiguranje.
Imamo velikih problema, a jedan od tih je i da poslodavci kao obveznici plaćanja doprinosa ne vrše to ili vrše čak obustave u nekim slučajevima, a ne uplaćuju doprinose za zdravstveno osiguranje.
Zato mora da se ustanovi jedna kontrola u smislu izvršavanja svojih obaveza.
Veliki broj građana je prepušten sam sebi, na milost i nemilost shvatanju pojedinaca, odnosno poslodavaca koji to olako odbacuju ili na jedan pogrešan način tretiraju ono što je njihova obaveza.
Trebalo bi kao humano društvo svakako da utvrdimo da je zdravlje ljudi prioritet i da je to osnovna kategorija koja pretpostavlja sve ono što nadalje dolazi i iz toga proizilazi. Uočeni problemi su i previsoke participacije koje proizvode izuzetno lošu zdravstvenu zaštitu stanovništva, jer mnogi građani nisu u stanju da plaćaju lekove, preglede, čak i deca nemaju besplatne lekove, plaćaju se mnogi antibiotici. Visoke su participacije za lekove, za aparate za astmu, takođe, naplaćuju se usluge stomatologa, ni zubne proteze nisu besplatne za decu itd.
Dakle, to su sve problemi koji su sada u jednoj drugoj sferi o kojoj bi valjalo razmišljati i, naravno, rešenja koja su zakonski regulisana. Taj zakon i takva rešenja su doneta ovde u Narodnoj skupštini i ja nikoga ne okrivljujem zbog toga. To je rešenje neke ranije Skupštine.
Međutim, moramo da menjamo te zakone. Praksa i život su pokazali mnoge manjkavosti ovih rešenja. Mislim da će se nerešavanjem ovih problema vrlo brzo obesmisliti donošenje ovakva dva zakona koja su pred nama. Jer, oni jesu, na prvi pogled, ova dva zakona, prihvatljivi, jeste da obećavaju rešavanje nastalih problema, rešavaju probleme građana, rešavaju probleme sistema, ali neće imati dugoročni uticaj ako iz osnova ne promenimo neka zakonska rešenja koja se tiču sfere zdravstvene zaštite, PIO, socijalne zaštite itd.
Trebalo bi razmisliti i izvršiti opet stručnu analizu o pomeranju rokova datih u Predlogu zakona. Dakle, ovo kada govorim i kada uzimam u razmatranje kao mogućnost, ne tvrdim decidno da je to tako, ali da li će veći efekat i veća korist u smislu ostvarivanja onoga što je namera zakona, što se traži i očekuje, da te rokove pomerimo, recimo, kada je reč o zakonu o mirovanju duga i otpisu duga po osnovu doprinosa za zdravstveno osiguranje, i da to ne bude period od 1. januara 2008. godine do 1. januara 2011. godine...
Molim? Zapravo, izvinjavam se, hvala vam, poštovana ministarka.
Znači, reč je o dugu od ranije, da ne bude 31. decembar 2007. godine već da bude 31.12.2008. godine i da to mirovanje bude do 31. decembra 2012. godine.
Zašto razmišljamo mi iz SPS o tome? Zbog toga što u međuvremenu, evo, već ističe ova godina, već je ova godina dala svoj efekat u smislu zaduženja obveznika doprinosa, u velikoj meri, a pogotovo je to sporno u onim kategorijama fizičkih lica, npr. pre svega poljoprivrednika ili samostalnih delatnosti itd.
Dakle, pitanje je samo da li država tu gubi. Korisnije je za državu, uslovno, tako da kažem, hoću reći za fondove, da to ostane kako je stavljeno u Predlogu zakona ili je ipak korisnije i za fondove ali, pre svega, za građane, odnosno za obveznike doprinosa da ove rokove pomerimo.
Dakle, SPS, u svakom slučaju, podržaće ova dva zakona. Mislimo da su neophodnost i da imaju svoj smisao i da će dati svoj efekat na dve strane, i u onome što je interes građana i što je interes sistema koji reguliše ovu materiju. Ovi zakoni će svakako biti kratkog daha ako ne regulišemo i ne doteramo zakone koji regulišu ova pitanja, a to je, pre svega, Zakon o zdravstvenom osiguranju, Zakon o socijalnoj zaštiti, o PIO osiguranju. Zahvaljujem.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Reč ima narodna poslanica Jorgovanka Tabaković, ovlašćena predstavnica Poslaničke grupe Napred, Srbijo.
(Poslanici SRS lupaju o klupe.)
...
Srpska napredna stranka

Jorgovanka Tabaković

Napred Srbijo
Poštovani građani Srbije, pred nama su dva zakona koji tretiraju problematiku mirovanja duga i otpisa kamate na obaveze prema budžetu Republike Srbije. Moram, pre svega, da iznesem stav Srpske napredne stranke po kojoj nam Vlada nije omogućila da glasamo za ovaj zakon. Nije nam omogućeno da damo podršku ovom zakonu zato što iznosi i kvantifikacija efekata nije data onako kako se to očekuje od jedne ozbiljne i odgovorne Vlade.
Ako nam je u Predlogu zakona o otpisu kamate na dospele obaveze, po osnovu određenih poreza i doprinosa za obavezno socijalno osiguranje, dato da će efekat primene ovog zakona biti oko 15 milijardi dinara, to znači da će u budžetu doći manje 15 milijardi dinara, dakle, po osnovu poreza na dohodak građana, znači, obaveza dospelih kao kamate na taj osnovni dug koji nije plaćen na vreme po osnovu poreza na dohodak građana, poreza na dobit preduzeća, ali mi nemamo informaciju kojih preduzeća.
Koja to preduzeća prikazuju da ostvaruju dobit, ali ne uplate porez na dobit na vreme, pa dođu u ovu zakonsku obavezu? Da li ta preduzeća iz određenih razloga prikažu dobit da bi imala neku povlašćenu poziciju na berzi, na tržištu akcija, da bi se nekome prikazala uspešnijim nego što jesu? Mi to iz ovog obrazloženja i podnetog zakona ne vidimo.
Tu su i kamate na dospele, a na vreme neplaćene obaveze po osnovu poreza na nasleđe i poklon, poreza na promet, poreza na registrovano oružje, što je, zaista, besmisleno, da nekome opraštamo kamatu, a nije platio porez na oružje, ali mislim da je još veći problem da otpisujemo kamatu onome ko nije platio porez na dobit. Znači, neko ko u ovom društvu radi dobro, jer mu je to omogućeno, bilo iz kog razloga, ali država snosi neki deo svojih zasluga za stvoren ambijent za uspešno poslovanje.
Mi toj državi uskraćujemo u zbiru 15 milijardi dinara u budžetu iz čega bi moglo da se finansira omladina, pomoć porodici ili bi, makar, mogao da deficit bude manji.
Prema tome, da ova obaveza pritiče u državnu kasu kako treba, nama bi deficit bio 30 milijardi, a ne 45. Ili, to Vlada nama kaže da će za minus 15 milijardi dinara napraviti neke uštede, jer je ovaj zakon i u januaru mesecu bio na dnevnom redu, ali zbog izbornih kampanja nije bio usvojen u ovoj skupštini.
Postavljam pitanje Vladi i svima onima koji znaju, da li vam je poznato da kada hoćete kod banke da povećate dozvoljeni minus (možda to nije zakonito, možda to ne znaju svi u Vladi) ali građani koji moraju da povećavaju svoje minuse da bi preživeli susreću se sa praksom da im banke traže potvrdu o izmirenju poreskih obaveza – da li poreska uprava daje potvrdu pre donošenja ovog zakona i posle? Zanima me razlika. Da li su te obaveze izmirene na vreme ili nisu?
Dakle, građani uopšte, oni koji su obveznici poreza na dohodak građana, pa recimo, treba da povećaju minus ili da putuju u inostranstvo, da dobiju vizu i u tom slučaju im se traži dokaz da su svoju obavezu izmirili na vreme, šta za njih znači ovaj zakon? Znači, da postoji jasno kvantifikovan i definisan iznos sredstava po svakom porezu ili po grupi obveznika po ovom porezu SNS bi mogla da se opredeljuje.
Ovako, mogu da mislim da iza ove odluke postoji pozadina o kojoj ja i mi poslanici ne znamo dovoljno i čak mogu da sumnjam da činim dobro nekome izgovarajući se zdravstvenim knjižicama poljoprivrednika u ovom drugom zakonu ili, ovde, time što je kamata prevazišla osnovni dug i građanima omogućujemo da ga plaća redovno. Nije nepoznata praksa da se u dužničko-poverilačkim odnosima pogađaju, dogovaraju, onaj ko potražuje i onaj ko duguje, pogotovo kada su u pitanju kamate i mirovanje.
Ali, ako država zakonom ustanovljava nešto što može da ima prizvuk podsticanja na poresku nedisciplinu, postavlja se pitanje, da li pravim i onima koje ste nam ovde ukazali činimo ustupke ili, u januaru mesecu kada je o ovom zakonu bilo reči, bilo je čak govora u skupštinskim kuloarima, da je ovo jedan od zahteva stranih kupaca, na primer u "Želvozu", koji je ispunjenje svojih ugovornih obaveza uslovljavao donošenjem jednog ovakvog zakona.
U neko vreme, a ja sam poslanik u Skupštini Srbije od izbora 1992. godine, i u vremenskom periodu od 2000. do 2006. godine nisam bila, dakle, u ono vreme kada nije bilo dovoljno savremenih sredstava za obračun, nije bilo softvera, toliko računara, uz svaki zakon je stajala precizna procena ekonomskih efekata svakog zakona. Šta to znači za budžet, koliko je uskraćen? Ko će od zakona, i to se operacionim istraživanjima i preciznim matematičkim metodama utvrđivalo, imati koristi, a ko štete?
Mi smo danas sa toliko savremenih sredstava komunikacije došli u situaciju da vi nama iznesete jednu jedinu rečenicu, da će efekti zakona biti oko 15 milijardi dinara. Ja nisam pristalica onoga da u prošlim sistemima treba rušiti sve da bi gradili istoriju od početka. Da nije u tom procesu uništeno jedno od najboljih dostignuća onog ranijeg sistema, a to je Služba društvenog knjigovodstva, mi ne bismo imali praksu da nemamo plaćen porez na fond zarada, da nemamo plaćene doprinose, a da imamo isplaćene plate. Jer, imate i ovde u tekstu da vam čak i poslodavci duguju 10 milijardi dinara na neplaćene poreze i doprinose.
Ja sam do 1999. godine živela u Prištini. Radila sam u banci i Službu društvenog knjigovodstva, smatram nekom opštom zaslugom svih nas koji smo redovno završavali fakultete i ponosili se svojim ekonomskim znanjem, i za rad Službe društvenog knjigovodstva u kojoj, tvrdim vam za Prištinu u kojoj sam živela, nije postojalo ime ni telefon sa kojeg je mogao doći nalog da se isplati plata, a da se ne plate porezi i doprinosi, odnosno obaveze prema državi.
Da li upravo iz tih razloga mi danas nemamo precizan uvid u ukupne tokove finansijskog sistema, šta su to porezi, koliko se dnevno priliva po osnovu kog poreza, ko to pere novac ili kako se u našim bankama ulivaju po određenim osnovama određena sredstva, nego imamo Zakon o sprečavanju pranja novca, po kojem je, ipak, gospodin Đelić mogao da uplati 9,99 procenata svog udela u firmi "Sopar SAS", a ne 10%, jer bi sa 10 morao i svoju fotografiju da prikaže da je on osnivač te firme.
Da je to raniji SDK radio i bez ovog zakona se ne bi mogao desiti taj i mnogi slučajevi, o kojima ćemo tek slušati. A sada, pored toga što postoji nebrojeno institucija, agencija, zakona, saveta, u stvari, imamo situaciju u kojoj oni koji zloupotrebljavaju vašu dobru nameru i želju da ovoj privredi i građanima pomognemo postanu toliko bogati, i kao da kažu – donosite zakone kakve hoćete, formirajte agencije kakve hoćete, na primer, taj Đelić, ja ću u jednom trenutku biti toliko bogat da ću kupiti svaki vaš organ koji treba o meni da odlučuje ili koji treba meni da sudi.
Da sam u pravu kad ovo govorim, govori i činjenica da vi u budžetu, to je moja posebna molba vama, kao ministru, date razložene stavke namenjenih sredstava ministarstvima. Na primer, u Ministarstvu pravde – razdeo 13, nema posebno kvantifikovanog iznosa šta se daje za stručno osposobljavanje sudija i ostalog kadra u pravosuđu, ali u obrazloženju zakona o izmenama i dopunama Zakona o budžetu stoji da Ministarstvo radi i taj deo posla, znači i prima sredstva i daje ga u svrhu obučavanja sudija. Mi to po budžetu niti vidimo koliko, niti možemo da kontrolišemo i to je idealan uslov za korupciju, idealne okolnosti.
Zašto sam uzela samo taj primer?
Ako želimo da se kao ozbiljna država kvalifikujemo za saradnju sa svetom ne treba nama kontrola drugih, ni štap Monetarnog fonda ni njihovo rendgensko svetlo, naša odluka da živimo mnogo bolje, da imamo nove kriterijume koji se zovu rad, čast, poštenje, odgovornost za javnu funkciju, odgovornost za javnu reč, znači da sami radimo na poboljšanju pravosudnog sistema, gde nećemo sudijama pretiti reizborom, kao Damoklovim mačem, već ćemo omogućavati da kroz obuku, ovu masu zakona koju donosimo, prouče, sagledaju tuđa iskustva i da mogu da pomognu svima nama da živimo bolje.
Kad kažem da sam uzela taj primer, to je samo jedan od mnogih u kojima nam se na svakom od tih novih načina za prihodovanje u budžetu onemogućava kontrola, pa i vama kao ministru od koga ćemo mi tražiti odgovornost, onemogućava precizan uvid u način trošenja. Upravo je to suština primedbi na ovaj zakon.
Vi imate zakon u kojem kažemo da ćemo osloboditi muke sve poljoprivrednike time što će oni sada moći da overe svoje zdravstvene knjižice i to treba uraditi.
Moram da podsetim građane i kolege, kada smo ovde usvajali Zakon o budžetu za 2007. godinu, imali smo situaciju, od preuzimanja kormila na čelu Ministarstva finansija, od gospodina Dinkića, da gospodin Cvetković krene to da radi, da se suficit gospodina Dinkića pretvorio u deficit gospodina Cvetkovića. Kako je to moguće? Upravo, neprikazanim obavezama za Zavod za zdravstveno osiguranje. Po priznanju ministra Cvetkovića za ovom govornicom, o čemu postoje stenogrami, nije prikazano 23 milijarde dinara u Dinkićevoj varijanti budžeta obaveza prema Zavodu za zdravstveno osiguranje.
Da li ste u ovom trenutku dobro odmerili da li je trebalo ovaj Zavod lišiti 42 milijarde dinara priliva ili samo za ono što su osigurani poljoprivrednici sa 22 milijarde, ali svakako manje 10 milijardi dinara za poslodavce koji nisu svoju obavezu izmirili? Za toliko oštećujete budžet. Za toliko će u budžetu nekome biti manje, jer ja nisam sigurana da ste vi spremni, ne vi lično nego Vlada, da napravite uštede na osnovu kojih bismo mi mogli ovo da pokrijemo.
Iz iznetih razloga, uz molbe da shvatite ozbiljno nas koji o ovome želimo da razgovaramo, a ne da se bavimo lupanjem, svaki vaš sledeći predlog, zaista, očekujem da ima makar ekonomske efekte zakona sa jednim širim obrazloženjem, jer to treba i nama ovde i građanima u čije ime mi postavljamo pitanja.
Hvala na pažnji.
(Sve vreme trajanja govora narodnog poslanika Jorgovanke Tabaković, poslanici SRS su lupali o klupe.)
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Reč ima narodni poslanik Zoran Krasić, želi da govori o povredi Poslovnika na osnovu člana 100.  
...
Srpska radikalna stranka

Zoran Krasić

Srpska radikalna stranka
Gospođo Čomić, ne znam, nešto nije u redu sa članom 27. našeg Poslovnika i stičem utisak da morate pod hitno da obavestite ovu radnu grupu koja se bavi izradom novog poslovnika da nešto promeni u tom članu ili da se dopiše neki novi član jer se ovde grubo, pre svega, krši dostojanstvo građana Republike Srbije, ali se i remeti skladan rad u Narodnoj skupštini.
Uvek u onom trenutku kada SRS snagom argumenata pokaže kakva je Vlada i kakav je Boris Tadić, a evo da budete informisani šta radi Boris Tadić (pokazao fotografiju), to je nešto što on pomaže nekima, samo da, navodno, prave cirkus ovde po Skupštini, lažno se predstavljajući da su neko i nešto.
Moram da vam skrenem pažnju da je danas Četvrto opštinsko javno tužilaštvo pokazalo napokon to interesovanje za uništavanje i činjenje nedostupnim službenih isprava i verovatno će uslediti i krivični postupak, ali da ne prejudiciram stvari, za mene je bitno da, ako treba, i neka odbace krivičnu prijavu da bismo mi nastupili kao supsidijarni tužioci. Ovde postoje ljudi koji prekrajaju izbornu volju građana Republike Srbije.
Znate, kada neko ukrade mandat, nije to neki veliki problem, ali je problem kada struktura u Skupštini podržava lopovluk, e, to je već veliki problem. Upozoravam vas, kažite gospođi Đukić-Dejanović, ona je uspela za ovih nekoliko meseci kao predsednik Narodne skupštine da napravi svoju stranku, jer imamo u Skupštini nešto što nije učestvovalo na izborima, niko ne zna ko su ti. Oni, praktično, sa parama Borisa Tadića i ovih tajkuna, Caneta-Žapca itd, sada prave maglu kako se ne bi videlo da ova Vlada srlja u propast. Hajde što ona pravi propast, nego što građanima Srbije pravi veliku propast.
Zamolio bih vas da ubuduće ovi sporedni elementi koji služe da dezavuišu raspravu, koji omogućavaju da nekoga lažno predstavite da je nešto ovde, da se to prekine. Evo, ljudi koji su bili naši odbornici na opštini Palilula, bili su prevareni, vratili se, pričaju kakve su prevare u opštinama gde se vraćaju naši odbornički mandati koji su pokradeni. Jedino u Narodnoj skupštini u kontinuitetu ide saučesništvo u izvršenju krivičnog dela.
Šta je pozadina? Da li Amerikanci, da li Englezi, da li Boris Tadić? Verovatno Boris Tadić. Da nije, on bi se ogradio od toga, gospođo Nado. On se ne ograđuje, on ćuti.
(Nada Kolundžija, sa mesta: Ja se ograđujem i u njegovo ime.)
Šta vredi, nije on vas ovlastio da se vi u njegovo ime ogradite. Dajte da rešimo to. Sve se može konstatovati jer je sve opštepoznato. Molim vas, celoj Srbiji je sve opštepoznato, ali vama su oni potrebni da budu ovo kamenče. Nisu kamenče više, to smo izbacili, sad su veliki teret koji će samo da omogući da što pre potone ova Vlada.
Molim vas, vodite računa o Poslovniku i vodite računa o dostojanstvu. Građani Srbije sve znaju, gospođo Čomić. Pričam vam ovo u ime građana Srbije, jer ja imam neki legitimitet. Nemojte odmah bez legitimiteta da dajete reč, jer onda stvarate ovu situaciju gde ne može ni normalno da se radi pošto otvoreni prozor klepeće, a preko prozora dobijamo emisiju "Glas Amerike".
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Nije bilo povrede člana 27. ni u jednom od stavova. Reč je tražila i dobila na osnovu toka sednice i pravila Poslovnika ovlašćena predstavnica poslaničke grupe Napred, Srbijo, narodna poslanica Jorgovanka Tabaković, a ja sam shodno Poslovniku obezbedila da se u miru i tišini, poštujući sve odredbe Poslovnika Narodne skupštine, narodna poslanica sasluša i iznese svoje stavove kako nama narodnim poslanicima tako i onima koji u direktnom prenosu gledaju ovu sednicu.
Znači, povrede člana 27. nije bilo.
Reč po povredi Poslovnika ima narodni poslanik Milan Dimitrijević, pa Gordana Pop-Lazić.

Milan Dimitrijević

Demokratska stranka Srbije - Vojislav Koštunica
Gospođo predsedavajuća, dame i gospodo narodni poslanici, reklamiram član Poslovnika 104. a u vezi člana 200. Da bih objasnio vezu između ova dva člana moraću da citiram ove članove.
Član 200: ''Na usmeno postavljeno poslaničko pitanje, Vlada, odnosno ministar, moraju odmah usmeno odgovoriti. Ako je za davanje odgovora potrebna određena priprema, oni to moraju odmah obrazložiti, a odgovor narodnom poslaniku dostaviti u pismenom obliku, u roku od osam dana od dana kada je pitanje postavljeno.''
Član 104: ''Nije dozvoljeno korišćenje uvredljivih izraza, kao ni iznošenje činjenica i ocena koje se odnose na privatni život drugih lica.''
Pažljivom analizom stenografskih beležaka sa sinoćnog izlaganja gospođe ministarke, moram da citiram kako je to ministarka odgovorila na jedno postavljeno pitanje u vezi mog poslaničkog pitanja i traženja uzroka zbog čega su cene lekova pojedinih farmaceutskih kuća u Srbiji sedam puta veće nego u Crnoj Gori.
"Inače, poznajem tržište Crne Gore i moram da priznam da sam bila prilično iznenađena činjenicom da su u Crnoj Gori cene daleko niže nego u Srbiji. Mogu da kažem, definitivno znam, sigurno, voda je tamo daleko skuplja, skoro kao mleko, a kilovat struje je daleko skuplji, lekove, srećom, nisam kupovala tako da ne mogu ništa da kažem.
Pijaca je nešto skuplja u Crnoj Gori, to ne znam, ali na osnovu provedenog godišnjeg odmora u poslednjih 20 godina u Crnoj Gori znam da Crna Gora definitivno nije jeftina država".
Ovo je skandalozno! Gospođo ministarka, ne vodimo mi privatni razgovor pa da nama vi objašnjavate kako vi letujete 20 godina u Crnoj Gori i kako vama lekovi nisu bili potrebni.
Postavljam pitanje – zbog čega građani Srbije lekove pojedinih srpskih fabrika plaćaju sedam puta skuplje? A vi nama odgovarate kako vi letujete u Crnoj Gori, kako idete na pijacu. Na šta to liči?! Kakav je to odgovor? Vi vređate dostojanstvo Narodne skupštine.
Mi vam postavljamo ozbiljno pitanje. Ovo je ozbiljan atak na budžet građana Republike Srbije, a vi nama govorite o pijacama u Crnoj Gori. Ovo je sramota. Ko vam je dao pravo da tako odgovarate narodnim poslanicima?
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Narodni poslaniče, nema povrede člana 200. jer član 200. ne može da bude primenjen na ovoj sednici. Niste mogli, stenograma radi, da postavite poslaničko pitanje i nijedno poslaničko pitanje nije postavljeno tokom sednice koja je u toku.
Molim vas da pažljivije konsultujete članove Poslovnika Narodne skupštine, da ne dovodite u zabludu ni sebe ni one kojima se obraćate. Poslanička pitanja se postavljaju na posebnoj sednici koju predsednica Skupštine zakazuje na zahtev poslaničke grupe ili nakon što se iscrpe sve tačke dnevnog reda. Dakle, nijedno poslaničko pitanje nije postavljeno tokom ove sednice, te ne može da bude povrede člana koji ne može da bude u primeni tokom sednice koja je u toku.
Što se tiče člana 104, takođe, nema povrede Poslovnika, jer u izlaganju ministarke Diane Dragutinović nije bilo omalovažavanja Skupštine niti je bilo povrede bilo kojih od članova, a koje smo obavezni da poštujemo tokom komunikacije i sednice u sali Narodne skupštine.
Želi da govori o povredi Poslovnika narodna poslanica Gordana Pop-Lazić i dobija reč, na osnovu člana 100. stav 1.

Gordana Pop-Lazić

Srpska radikalna stranka
Poštovani narodni poslanici, gospođo predsedavajuća, građanka koja je bila za ovom govornicom, a ističem povredu Poslovnika vezanu za član 104, dostojanstvo Narodne skupštine, možda jeste nečija poslanica, možda poslanica Borisa Tadića, možda ambasadora Velike Britanije, možda ambasadora SAD, ali nikako ne može da bude poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srbije, jer kao takva nije imenom i prezimenom, a ni kao član neke političke partije, nije izašla na izbore.
Dakle, agonija koja se produžava u ovom parlamentu, vezana za priznavanje mandata nekih ljudi koji ovde na neki volšeban način još uvek sede, verovatno će se nastaviti još neko vreme, ali će imati svoj epilog. To govori o moralu tih ljudi, naročito o toj gospođi koja se našla za ovom govornicom.
Gospođa je dva puta izdala sebe i izdala je onoga koji joj je dao sve što u životu ima, Vojislava Šešelja.
Jednom, na dva dana pre nego što će on krenuti u Hag, kada je vratila svoju poslaničku legitimaciju, rekavši da je nezadovoljna što tada nije poslanik, a onda, nakon što smo joj omogućili da se vrati u političku partiju i da se ponovo angažuje, jer je Vojislav bio bolećiv pa je rekao – eto, neka, možda je imala nekih zdravstvenih problema, možda je imala neki razlog da se povuče, da bude nezadovoljna, neka je, neka radi, treba joj pružiti mogućnost da se dokaže, sada, ponovo, kada mu je opet najteže, okreće mu leđa, zabija mu nož u leđa i odlazi iz političke partije koja joj je omogućila da ima sve što ima.
Ali, to joj je bilo malo, treba joj još jedan stan u Beogradu pored stana u Novom Sadu, i to baš u Ulici dr Zorana Đinđića. Dakle, njeni lični interesi, dragi građani, da znate, uvek su ti koji nju motivišu da bilo šta u životu radi, njeno bogatstvo, a ne interesi bilo koga od vas.