TREĆA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANjA, 20.11.2008.

8. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

TREĆA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANjA

8. dan rada

20.11.2008

Sednicu je otvorila: Gordana Čomić

Sednica je trajala od 10:05 do 20:05

OBRAĆANJA

...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Poštovane dame i gospodo narodni poslanici, nastavljamo rad Treće sednice Drugog redovnog zasedanja Narodne skupštine Republike Srbije u 2008. godini.
Na osnovu službene evidencije o prisutnosti narodnih poslanika konstatujem da sednici prisustvuje 100 narodnih poslanika.
Radi utvrđivanja broja narodnih poslanika prisutnih u sali molim narodne poslanike da ubace svoje identifikacione kartice u poslaničke jedinice elektronskog sistema za glasanje.
Konstatujem da je, primenom elektronskog sistema za glasanje, utvrđeno da je u sali prisutno 89 narodnih poslanika, odnosno da je prisutno više od jedne trećine narodnih poslanika i da postoje uslovi za rad Narodne skupštine.
Obaveštavam vas da je narodni poslanik Mladen Grujić sprečen da prisustvuje sednici.
Obaveštavam vas da je, shodno članu 88. stav 1. Poslovnika Narodne skupštine, predsednica Narodne skupštine Slavica Đukić-Dejanović pozvala da sednici prisustvuju gospodin Slobodan Homen, državni sekretar u Ministarstvu pravde i gospodin Jovan Ćosić, načelnik u Ministarstvu pravde.
Prelazimo na 1. tačku dnevnog reda: – PREDLOG ZAKONA O UREĐENjU SUDOVA (pojedinosti)
Primili ste amandmane koje su na Predlog zakona podneli narodni poslanici: Mićo Rogović, Vladan Batić, Saša Maksimović, zajedno Judita Popović, Slobodan Maraš i Kenan Hajdarević, Stefan Zankov, zajedno Judita Popović i Nebojša Ranđelović, Nenad Konstantinović, Zoran Krasić, Oto Kišmarton, Konstantin Samofalov, Milan Škrbić, Nataša Jovanović, zajedno Milica Radović i Miroslav Petković, Jovan Palalić, Zoran Bortić, Dragan Živkov, Igor Bečić, Vladan Jeremić, Milan Avramović, Mirko Munjić, Momčilo Duvnjak, zajedno Donka Banović i Milica Vojić-Marković, Petar Jojić, Milorad Buha, Sreto Perić, Gordana Pop-Lazić, Radiša Ilić, Boris Aleksić, Dušan Marić, Lidija Dimitrijević, Milovan Radovanović, zajedno Laslo Varga, Balint Pastor, Elvira Kovač i Arpad Fremond, Dragan Stevanović, Dragan Šormaz, Arsen Đurić, Miroslav Petković, Aleksandar Pejčić, Ljiljana Miladinović, Milan Knežević i Dragan Čolić, kao i amandmane koje je podnela Vlada Republike Srbije.
Primili ste amandmane koje je, na osnovu člana 140. stav 5. Poslovnika Narodne skupštine, podneo Odbor za pravosuđe i upravu.
Primili ste izveštaje Odbora za pravosuđe i upravu i Zakonodavnog odbora, kao i mišljenje Vlade o podnetim amandmanima.
Pošto je Narodna skupština obavila načelni pretres, saglasno članu 140. stav 3. Poslovnika Narodne skupštine, otvaram pretres Predloga zakona u pojedinostima.
Na član 1. amandman je podneo narodni poslanik Mićo Rogović.
Vlada i Odbor za pravosuđe i upravu prihvatili su amandman, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć, pa konstatujem da je ovaj amandman postao sastavni deo Predloga zakona.
Na član 2. amandman je podneo narodni poslanik dr Vladan Batić.
Vlada i Odbor za pravosuđe i upravu nisu prihvatili amandman, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć.
Da li neko želi reč? (Da.) Reč ima narodna poslanica Vjerica Radeta.
...
Srpska radikalna stranka

Vjerica Radeta

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, počela je rasprava u pojedinostima o Predlogu zakona o uređenju sudova. Ovo je svakako vrlo interesantna tema i za narodne poslanike i za građane Srbije, pogotovo s obzirom na činjenicu da u sudovima Srbije ima velikih problema i da su problemi nastali zbog rada pojedinih sudija u nekim sudovima.
Naravno da mi iz Srpske radikalne stranke nikada nismo bili mišljenja da sudovi u Srbiji generalno loše rade, niti da su generalno sudije podložne korupciji i uticaju izvršne vlasti, tajkuna, ali, nažalost, u Srbiji postoji jedan broj sudija koji jesu pod uticajem izvršne vlasti, koji jesu pod uticajem tajkuna i koji jesu korumpirani.
Ubeđeni smo da se sudije iz raznih udruženja, računajući i Društvo sudija Srbije, bore upravo protiv tih svojih kolega koji im kaljaju ime, koji im kaljaju profesiju.
Zbog toga ovako reaguju na predlog Vlade Republike Srbije u vezi sa onim što slobodno može da se zove lustracijom – to je predlog da se sve sudije stave na led pa da ih onda biraju u skladu, verovatno, sa političkim opredeljenjima.
Mi smo ubeđeni da bi upravo većina sudija, koji svoj posao rade časno, pošteno i u skladu sa zakonom, došla pod udar ove tzv. reforme i nemamo poverenja u Vladu Republike Srbije, nemamo poverenja ni u skupštinsku većinu i ne verujemo da se iza toga krije dobra namera.
Verovatno gospođa Malović ima iskrene namere kada nam obrazlaže da želi da na ovaj način uradi nešto revolucionarno i epohalno u pravosuđu.
Gospođo Malović, verujte, nećete uspeti ako istrajete u ovom. Trebalo bi da oslušnete glas javnosti, glas građana Srbije, glas ljudi iz struke.
Inače volite, ne mislim na vas lično, mislim na Vladu Republike Srbije i na ove prethodne vlade, da se pozivate na neke javne rasprave, na nekakvo opšte mišljenje, na neke opšte pohvale predloga zakona koje nudite Narodnoj skupštini, ali zato vrlo vešto izbegavate da u javnosti govorite o zakonima koji se odnose na ovo što nazivate reforma pravosuđa, upravo iz razloga što iz stručne javnosti, strukovnih udruženja, iz redova sudija i zaposlenih u sudskoj upravi imate veoma negativno mišljenje o predlozima ovih zakona.
Juče smo govorili više puta, govorićemo i danas u toku dana o tome kako se vrši uticaj na sudije, posredno ili neposredno. Zapravo, hoćete da tom lustracijom u sudove u Srbiji uvedete samo poslušne sudije, one koji će raditi kao što je radilo ovo sudsko veće u Okružnom sudu u Kragujevcu ili ova sudska veća u Okružnom sudu u Beogradu, koja su pod direktnim uticajem izvršne vlasti, pod direktnim uticajima, konkretno u Beogradu - Dragana Đilasa, to je očigledno, donosila odluke koje odgovaraju skupštinskoj većini, odnosno delu skupštinske većine, i onima koji nameravaju da postanu skupštinska većina, a nameravaju da istisnu deo ovih koji su sada skupštinska većina. Ali, to je vaš problem, znate šta se dešava u vašim redovima.
To svakako nije tema za SRS, ali tema jesu sudovi, tema jesu problemi koje imaju građani Srbije kada su u pitanju sudovi, kada je u pitanju pravosudni sistem.
Zaista moramo da težimo ka tom idealu nezavisnosti sudova, sudija, sudskih funkcija, ali to ne možemo dokle god sudijama visi nad glavom onaj mač koji kaže – pazi, pazi, vodi računa, ako ne bude odluka onako kao sam ti telefonom javio, znaš da te čeka skupštinska većina u Skupštini Srbije, da te čeka razrešenje i otkaz i nema nikada više vraćanja u oblast pravosuđa.
Dakle, ne možete, to vam govore svi, od predsednika Vrhovnog suda do svih sudija koji su se ovih dana u javnosti pojavljivali i govorili na ovu temu, promeniti i poboljšati stanje u pravosuđu tako što ćete sve sudije da dovedete u zavisan položaj od Vlade Republike Srbije, bar na neko određeno vreme, bar na neko izvesno vreme, dok ne dođe do toga da se na ovom mestu i u ovoj sali biraju sudije. Dakle, to je poprilično dug period s obzirom na to kada će početi primena ovog zakona. Vi faktički imate u rukama sve sudije. Oni ljudi koji nisu spremni da na njihov rad utiču iz izvršne vlasti jednostavno moraju negde da se sakriju, u mišju rupu; verovatno će držati nerešene predmete ili će u dane kada zakazuju rasprave biti na bolovanju i ko zna šta, zato što se neće usuditi da rade u skladu sa zakonom.
Jer, znate, kad vam neko u ovom vremenu i u ovako teškoj ekonomskoj situaciji i socijalnoj bedi u kojoj se nalazi Srbija – s obzirom na zarade, nešto bolje od prosečnog građanina u Srbiji stoje sudije, ali zato su zaposleni u sudskoj upravi upravo na toj najnižoj lestvici kada su u pitanju zarade u državi Srbiji – stalno preti i kada u podsvesti imate da od nečije volje zavisi da li ćete vi dalje raditi svoj posao ili nećete, onda ne možete da kažete da to nije indirektan uticaj na rad pravosudnih organa. Naravno da uvek ima ljudi koji su spremni da se odupru tome, ali nažalost, ima i onih koji jednostavno imaju te ljudske osobine, vode računa o sebi i prilagođavaju se okolnostima koje im se trenutno nametnu.
Naravno, ima jedan broj onih o kojima mi stalno govorimo. To je onaj mali broj sudija i tužilaca koji su pod direktnim uticajem izvršne vlasti, pod direktnim uticajem politike i vladajuće većine u Srbiji, naravno i tajkuna. Juče vam je gospodin Krasić rekao da je zamalo pao u nesvest kada je video da je pomoćnik ministra gospođe Malović onaj Vojkan Simić. Podsećam, vi u sali uglavnom znate, većina su bili narodni poslanici kada smo o njemu raspravljali, taj Vojkan Simić nije uspeo da dobije glasove skupštinske većine i nije mogao da prođe u ovoj sali, iako je već uradio neke poslove i bio ubeđen da će upravo on biti taj koji će napredovati. Imali smo takve argumente protiv njega da ni skupštinska većina nije glasala za njega. Njemu ste našli... Dakle, ne može tamo gde on hoće, nije loš ni u Ministarstvu pravde. Tako možete da smestite nekog Vojkana Simića ili nekolicinu sudija, ali ne možete sve one koji su pod vašom direktnom kontrolom i direktnom ingerencijom, potpuno suprotno Ustavu i zakonu, Vlade Republike Srbije, predsednika Republike Srbije, gradonačelnika Beograda itd.
Naravno, tema je vrlo interesantna i sve kolege iz Srpske radikalne stranke govoriće povodom amandmana o ovoj temi, iznosićemo dosta konkretnih primera, pre svega radi javnosti, radi građana Srbije i radi pravničke javnosti i ljudi iz oblasti pravosuđa.
Hoćemo da im pošaljemo poruku da poslanici Srpske radikalne stranke žele da se u pravosuđu Srbije promeni nešto nabolje, žele da se poboljša materijalni položaj sudija, žele da sudije rade ni po babu ni po stričevima, nego isključivo u skladu sa zakonom, da svi budu jednaki pred zakonom, da zakon bude isti za sve. Daćemo svoj doprinos, koliko god je to moguće, u tom pravcu, sa namerom da zaštitimo veliki broj časnih i poštenih sudija koji su danas zaposleni u oblasti pravosuđa.
Kada je u pitanju amandman kolege Batića, on se odnosi na član 2. Predloga zakona, a član 2. govori o osnivanju sudova i u stavu 2. kaže: "Ne mogu se osnivati privremeni, preki ili vanredni sudovi." Kolega Batić je predložio da se reč "preki" briše iz ovog stava 2. člana 2. Predloga zakona, sa obrazloženjem: "Pominjanje prekih sudova bio bi recidiv prošlosti u zakonu jedne evropske zemlje u 21. veku. Ovakav anahronizam je bespotreban utoliko pre što bi semantički takvi sudovi pripadali kategoriji privremenih ili vanrednih sudova koji se u tekstu Predloga zakona pominju."
Svakom pravniku koji sada sluša ovo obrazloženje ovo može da bude prilično logično i da kaže - pa dobro, u redu je, šta će nama u 21. veku preki sudovi.
Onda pročitamo zašto Vlada nije prihvatila ovaj amandman, kaže: "Amandman se ne prihvata iz razloga što je odredba člana 2. stav 2. Predloga zakona preuzeta iz člana 143. stav 2. Ustava Republike Srbije." Član 143. stav 2. Ustava Republike Srbije kaže: "Osnivanje, organizacija, nadležnost, uređenje i sastav sudova uređuju se zakonom."
Da li je neko čuo da se ovde pominje reč preki sud? Nije. Dakle, možemo da prihvatimo da Vlada Republike Srbije ne prihvata ovaj predlog kolege Batića, ali morate da date neko suvislo obrazloženje koje neće da nas tera da vas svaki dan upućujemo na Ustav Republike Srbije. Mi smo dovoljno pametni, inteligentni i obrazovani, pravnički školovani, da ne možete na ovaj način da nas prevarite i da mi oćutimo.
Šta je problem u amandmanu kolege Batića? Moram da podsetim na ono čuveno crno vreme akcije "Sablja", kada je uhapšeno 14.000 ljudi, kada je kolega Batić kao ministar predložio da se u Srbiju privremeno vrati smrtna kazna. Na 15 minuta, kaže Zoran Krasić, i verujem. Ne znam sa kojim motivom neko ko je u nekom, njemu se činilo pogodnom, trenutku želeo da vrati smrtnu kaznu kao privremeno rešenje sada predlaže da se briše reč preki sud. Upravo to što je on tada zagovarao jesu bili preki sudovi. Preki sudovi su radili, inače, u vreme akcije "Sablja" i svih 14.000 je po prekom postupku privedeno, zadržano i dan-danas država plaća naknadu svim tim ljudima zbog toga što su nezakonito bili hapšeni i pritvoreni.
Dakle, da je ovaj amandman došao od nekog drugog mogli bismo da razmislimo da je namera iskrena. Sumnjamo u to, a vas, gospođo ministre, molimo da kada vaši saradnici pripremaju (znamo da vi to ne radite) mišljenje Vlade o amandmanima narodnih poslanika vodite računa da poslanici SRS vrlo ozbiljno gledaju svaki amandman, ne samo amandmane koje mi podnosimo.
Nemojte da dovodite sebe u neprijatnu situaciju da moram da vam kažem da u Ministarstvu pravde ne da ne znaju da tumače Ustav, nego ne znaju bukvalno ni da ga čitaju. Hvala lepo.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Da li još neko želi reč? (Ne.)
Na član 3. amandman je podneo narodni poslanik Saša Maksimović.
Vlada i Odbor za pravosuđe i upravu su prihvatili amandman, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć, pa konstatujem da je ovaj amandman postao sastavni deo Predloga zakona.
Na član 6. amandman je, na osnovu člana 140. stav 5. Poslovnika Narodne skupštine, podneo Odbor za pravosuđe i upravu.
Da li neko želi reč? (Da.) Reč ima ministarka Snežana Malović. Izvolite.
...
Socijaldemokratska stranka

Snežana Malović

        Poštovana predsedavajuća, uvaženi narodni poslanici, Vlada Republike Srbije i ja u njeno ime prihvatamo ovaj amandman.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Zahvaljujem. Na član 6. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Judita Popović, Slobodan Maraš i Kenan Hajdarević.
Vlada i Odbor za pravosuđe i upravu prihvatili su amandman, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć, pa konstatujem da je ovaj amandman postao sastavni deo ovog Predloga zakona.
Na član 7. amandman je podneo narodni poslanik Stefan Zankov.
Vlada i Odbor za pravosuđe i upravu nisu prihvatili amandman, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć.
Da li neko želi reč? (Da.)
...
Srpska napredna stranka

Stefan Zankov

Napred Srbijo
Dame i gospodo narodni poslanici, posle načelne rasprave više je nego jasno da predloženim setom pravosudnih zakona niko u Srbiji nije zadovoljan, od sudija, Društva sudija, preko lokalnih samouprava, do građana koji će najviše trpeti zbog ovakvih zakonskih rešenja, jer je sve urađeno bez iole jasnih kriterijuma. I ovo preimenovanje sudova služi da sakrije suštinu, a to je: prvo, narušavanje principa dostupnosti pravde za sve građane i, drugo, protivustavan reizbor sudija, jer Ustav u članu 146. govori o stalnosti sudijske funkcije.
Kako će da sude sudije do 1. januara 2010. godine i šta je ovo nego običan pritisak na sudije, na one koji savesno obavljaju svoju sudijsku dužnost, a ovi drugi su, da kažem, manje bitni. Ko će smeti do tada da se suprotstavi ko zna kakvoj političkoj volji režima, pa makar ona bila protivzakonita? Ovo nije lustracija samo sudija, već i lustracija sudova zbog Predloga zakona o sedištima sudova i javnih tužilaštava.
Sa druge strane, generalno gledano, građani su nezadovoljni radom sudova i vi pokušavate da na tom talasu sprovedete svoje zamisli, a nezadovoljstvo će, u stvari, posle biti još veće. Zašto niste predložili rešenja koja će učiniti da sudije vide da pravilno vrednujete njihov rad, a da se građani osećaju zaštićeni u ostvarivanju svojih prava koja žele da ostvare preko suda? Ne, vi se igrate i sa jednima i sa drugima. Ono što vam nije uspelo 2000. godine, posle dosovske revolucije, pokušavate sada da uradite i da stavite kompletno sudstvo pod političku kontrolu.
Jedan od glasnogovornika režima, a ne bi smeo da bude, jer je tužilac za ratne zločine, Vladimir Vukčević smatra da ovi zakonski predlozi popravljaju i sam Ustav. Pretpostavljam da on sam dozvoljava sebi da kaže da je Ustav loš, što možda misle i neki od vas iz vlasti, ali zakon (jasno je valjda svima, ali ne i ovom tužiocu) može biti u skladu sa Ustavom ili ne, ali ga ne može popraviti ili kvariti, jer je onda to obično bezakonje a ne pravo.
Možda i predlagač ovih zakona misli da na takav način "popravi" i član 142. Ustava koji glasi: " Raspravljanje pred sudom je javno i može se ograničiti samo u skladu sa Ustavom." U Predlogu zakona u članu 7. dodajete samo jednu reč, kaže se da je raspravljanje pred sudom javno i da se može ograničiti samo, dodajete reč - zakonom, u skladu sa Ustavom. Ovo nas navodi na zaključak da se raspravljanje, a ne javnost, može ograničiti.
Zato smo mi podneli ovaj amandman i pokušali smo da amandmanom, ono što je pravno moguće, popravimo tekst zakona. Predlažemo da ovaj član glasi: "Raspravljanje pred sudom je javno. Javnost se može ograničiti samo zakonom, u skladu sa Ustavom." Pozivam vas da glasate za ovaj i ostale amandmane poslaničke grupe Napred Srbijo.
Na kraju bih iskoristio priliku, jer nisam želeo da se javljam po Poslovniku, da se zahvalim građanima opštine Knjaževac na velikom poverenju koje su ukazali Srpskoj naprednoj stranci i Tomislavu Nikoliću. Hvala vam.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Reč ima narodna poslanica Nada Kolundžija.

Nada Kolundžija

Za evropsku Srbiju
Poštovana gospođo predsedavajuća, dame i gospodo narodni poslanici, smisao ovog amandmana jeste da otkloni eventualnu sumnju u to da li je javnost rasprave pred sudom prisutna ili ne, da li ima ograničenje ili ne.
Upravo zbog toga što ovaj amandman pojašnjava malo i otklanja eventualnu sumnju i rezervu, parlamentarna većina glasaće za ovaj amandman u danu za glasanje. Hvala.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Reč ima narodna poslanica Judita Popović, pa narodni poslanik Zoran Krasić, pa narodni poslanik Miloš Aligrudić.
...
Liberalno demokratska partija

Judita Popović

Liberalno demokratska partija
Gospođo potpredsednice, poštovano predsedništvo, gospođo ministarka, poštovane dame i gospodo narodni poslanici, pozdravljam nameru koalicije na vlasti da usvoji ovaj amandman, odnosno da glasa pozitivno o ovom amandmanu. Ne znajući  ishod vaše diskusije javila sam se da kažem koju reč u vezi sa ovim amandmanom. Međutim, s obzirom na to da se već pozitivno rešava po istom, mogu samo da dopunim u tom smislu da nikada nije na odmet neka veća opreznost i neka veća transparentnost, zato što je transparentnost jednako javnost; to su jako bitni elementi za pravično suđenje, jer je transparentnost, odnosno javnost, ona garancija koja omogućava uvid javnosti u tok jednog postupka pred sudom. Dakle, omogućava se javnosti da ima saznanja kako taj tok suđenja protiče i koji su rezultati istog.
Prema tome, podvlačim, kad god se nalazimo u prilici da dopunimo i pojasnimo tako korisne elemente kao što je javnost, koja je regulisana zakonom, ali se pojačava ustavnom snagom, treba podržati i prihvatiti takve amandmane. Ustav se, bez obzira na to kakav je, on je trenutno na snazi, mora poštovati. Ustav predstavlja vrhovni zakonski akt u jednoj državi i samim tim svi zakoni bi trebalo da budu u skladu sa Ustavom. Međutim, to nije uvek tako i zato nije na odmet dopuniti – u skladu za zakonom i u skladu sa Ustavom.