TREĆA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANjA, 16.12.2008.

26. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

TREĆA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANjA

26. dan rada

16.12.2008

Sednicu je otvorila: Slavica Đukić-Dejanović

Sednica je trajala od 10:05 do 18:35

OBRAĆANJA

...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Poštovane dame i gospodo narodni poslanici, nastavljamo rad Treće sednice Drugog redovnog zasedanja Narodne skupštine Republike Srbije u 2008. godini.
Na osnovu službene evidencije o prisutnosti narodnih poslanika, konstatujem da sednici prisustvuje 120 narodnih poslanika.
Radi utvrđivanja broja narodnih poslanika prisutnih u sali, molim narodne poslanike da ubace svoje identifikacione kartice u poslaničke jedinice elektronskog sistema za glasanje.
Primenom elektronskog sistema za glasanje utvrđeno je da je u sali prisutan 101 poslanik, odnosno da je prisutno više od jedne trećine narodnih poslanika i da postoje uslovi za rad Narodne skupštine.
Obaveštavam vas da sam, saglasno članu 88. stav 1. Poslovnika Narodne skupštine, pozvala da današnjoj sednici prisustvuju gospodin dr Slobodan Ilić, državni sekretar u Ministarstvu finansija, gospođa Živana Bogatinčević, savetnik ministra finansija, (pozdravljam gospodina Ilića), gospođa Jasmina Benmansur, pomoćnik ministra za državnu upravu i lokalnu samoupravu, i Ljerka Ećimović, načelnik Odeljenja za vođenje registra udruženja.
Prelazimo na 11. tačku dnevnog reda – PREDLOG ZAKONA O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O STEČAJU I LIKVIDACIJI BANAKA I DRUŠTAVA ZA OSIGURANjE (pojedinosti)
Primili ste amandmane koje su na Predlog zakona podneli narodni poslanici: Jorgovanka Tabaković, Veroljub Arsić, Milorad Buha, Gordana Paunović-Milosavljević, Lidija Dimitrijević i Dejan Mirović, kao i obaveštenje narodnog poslanika Veroljuba Arsića da povlači amandman koji je podneo 12. novembra 2008. godine na član 2. Predloga zakona.
Primili ste mišljenje Vlade i izveštaje Odbora za finansije i Zakonodavnog odbora o podnetim amandmanima.
Pošto je Narodna skupština obavila načelni pretres, saglasno članu 140. stav 3. Poslovnika Narodne skupštine, otvaram pretres Predloga zakona u pojedinostima. No, pre toga se javio gospodin Markićević, reklamira povredu Poslovnika. Izvolite, imate reč.
...
Nova Srbija

Miroslav Markićević

Nova Srbija
Poštovana potpredsednice, kolege narodni poslanici, poštovana ministarko, građani Srbije, pozivam se na član 226. Poštovana predsednice, zaista mi je potrebno, a mislim i svima nama, jedno obaveštenje. Neću da ponavljam, cela Srbija zna o čemu ću da govorim. Dakle, o parama za invalide, odnosno za ljude sa posebnim potrebama, za izgradnju nekoliko igrališta.
Konačno sam dobio odgovor od Ministarstva finansija, ne znam da li ste ga pročitali, ali građani svakako ovo moraju da znaju.
(Predsednik: Gospodo poslanici, molim vas da budete tiši kako bih mogla da pratim i ja i svi mi da čujemo gospodina Markićevića.)
Kao čovek, hoću pošteno ovde da kažem da je dr Diana Dragutinović uradila ono što je u njenoj nadležnosti. Između ostalog, pismo je poslala kamenom Ministarstvu omladine i sporta. Neću da ponavljam šta sam pitao, to svi znate ovde i znaju svi građani Srbije.
Pogledajte šta ministarka Dragutinović u zadnjih nekoliko redova kaže: "U vezi sa tim, ukazujemo da je realizacija predviđenih sredstava Zakonom o budžetu Republike Srbije za 2008. godinu u nadležnosti korisnika budžetskih sredstava na čijoj aproprijaciji su odobrena navedena sredstva, u ovom slučaju Ministarstva omladine i sporta. S obzirom na kratak rok za davanje odgovora...", a dobro se setite, i svi građani Srbije, kada sam prvi put pitao, "...Ministarstvo finansija je faksom prosledilo zahtev narodnog poslanika Miroslava Markićevića nadležnom ministarstvu, tj. Ministarstvu omladine i sporta. Kako do sada nismo dobili traženi odgovor, obaveštavamo vas o navedenom i napominjemo da, ukoliko dobijeno odgovor od nadležnog ministarstva, odmah ćemo vam ga proslediti".
To znači da Ministarstvo za omladinu i sport ignoriše zakone koji se donose u Skupštini, ignoriše amandman koji je postao sastavni deo zakona i pokazuje svoje delo i nebrigu za invalide, te tako svim građanima Srbije, i invalidima i onim zdravima (a ne znaju ni zdravi šta sutra može da im se desi), predlažem da, pošto 1. januara stupa na snagu zakon o besplatnim akcijama, svi odu u G 17, podignu tri do pet hiljada evra, kako je rečeno (zavisi koliko ko ima punoletnih u domaćinstvu), pa odu lepo u "Fijat" u Kragujevac da kupe nov Fijatov model koji će se proizvoditi u Kragujevcu, pa onda lepo svi da uzmemo pasoše i odemo u DS da nam overe besplatne vize, i tako svi zajedno da putujemo u Evropu.
Ovo je vlada barona Minhauzena. Od 1990. godine, od nastanka višepartijskog sistema, ne postoji vlada koja je više slagala i obmanula građane od vlade Mirka Cvetkovića. Hvala.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Po Poslovniku, gospođica Nataša Jovanović.
...
Srpska napredna stranka

Nataša Jovanović

Gospođo predsednik, dame i gospodo narodni poslanici, ne znam da li ste imali prilike sinoć na prvom programu TV Crne Gore da pratite emisiju koja je tretirala srpsko pitanje i pitanje položaja srpskih političkih stranaka u toj srpskoj republici i situaciju u kojoj se nalazi srpski narod posle odluke separatističkog i kriminalnog rukovodstva, na čelu sa Filipom Vujanovićem i Milom Đukanovićem, da prizna kvazišiptarsku državu Kosovo.
Postavila sam pitanje pre više od mesec dana, gospođo Đukić-Dejanović, i nisam dobila odgovor – dokle se stiglo u pregovorima sa crnogorskim vlastima po pitanju dvojnog državljanstva naših sunarodnika u toj srpskoj republici, s obzirom na činjenicu da je u prvim izjavama crnogorski ministar unutrašnjih poslova Jusuf Kalamperović, posle razgovora sa ministrom unutrašnjih poslova Srbije Ivicom Dačićem, rekao da kome je do matice Srbije i ko hoće srpsko državljanstvo, neka ide tamo, ali će zato izgubiti sva prava i postaće građanin, praktično, drugog reda u Crnoj Gori?
To se u stvarnosti i dešava. Danas ljudi koji glasno govore da su Srbi, kao što su se izjasnili pre nekoliko godina na popisu, u Crnoj Gori imaju veliku represiju od strane režima nad sobom, nad članovima svojih porodica.
Apelujem na Vladu Republike Srbije da to ne bude, kako bi neki rekli, poslednja rupa na svirali, nego da se uzmete u pamet i da krenete, na osnovu, pre svega, predloga nas srpskih radikala, sa kojim smo izašli još pre nekoliko meseci, da izradimo strategiju pomoći, odnosno svih prava koja treba da zatražimo, po svim međunarodnim dokumentima, za naš narod u Crnoj Gori.
Naši poslanici dr Nikola Žutić i gospođica Marina Raguš su, zajedno sa Strankom srpskih radikala i našim čelnicima u Crnoj Gori, sa mnogim ljudima iz oblasti nauke i sa crnogorskim intelektualcima, sa Srbima koji su zaista časni i moralni ljudi, otpočeli jednu široku kampanju promovisanja srpske strategije i opstanka srpskog naroda u Crnoj Gori. Mi smo pre sedam dana imali jedan takav skup u Podgorici i nastavićemo i dalje, od mesta do mesta, od grada do grada.
Moram da vas podsetim da smo pre godinu dana u širokoj akciji "Sloboda Šešelju", zbog činjenice da se stranka u Crnoj Gori ne zove Srpska radikalna stranka već Stranka srpskih radikala, pošto je srpski heroj i junak dr Vojislav Šešelj za Mila Đukanovića i za njegove prijatelje...
(Predsednik: Vreme.)
...naravno šiptarske separatiste, neko ko je nepoželjan i u naslovu stranke kojoj pripadaju ti ljudi, da se Vlada Srbije što pre oglasi po ovom pitanju, jer kako moramo da rešavamo pitanje pasoša i legitimnosti i mogućnosti da srpska dijaspora putuje, budite sigurni da u rangu prioriteta ništa važnije nije ovo pitanje, čak i najvažnije, položaja Srba u Crnoj Gori. Hvala.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Gospođice Jovanović, vaše pitanje je zapravo bilo poslaničko pitanje. I ovom prilikom želim da ažuriram odgovor na to pitanje, ali zaista nije bilo neophodno da dobijete informacije kako biste učestvovali u radu Predloga zakona o izmenama i dopunama Zakona o stečaju i likvidaciji banaka i društava za osiguranje, a što je na dnevnom redu.
Na član 1. amandman je podneo narodni poslanik Milorad Buha.
Vlada i Odbor za finansije nisu prihvatili amandman, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć.
Da li neko želi reč?(Da.)
Reč ima narodni poslanik Milorad Buha. Izvolite.

Milorad Buha

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, podneo sam amandman u ime SRS na član 1. Predloga zakona o stečaju i likvidaciji banaka i predložio da se posle reči "fizičkih lica" dodaju reči "preduzetnika i pravnih lica". To je pravni sled onoga što smo napravili u ime SRS u smislu korekcije ova tri zakona.
Moram, radi upoznavanja javnosti, da pročitam odredbe člana 9, koji se menja, iz matičnog Zakona o stečaju i likvidaciji banaka i društava za osiguranje. Naime, član 9. kaže: ''Agencija je dužna da isplati osigurane depozite fizičkih lica, u skladu sa zakonom kojim se uređuje osiguranje depozita''.
Ovaj amandman je od strane Vlade odbijen. Neću mnogo komentarisati, slična situacija je bila i kod ostala dva zakona. Ostaje činjenica da Vlada nije prihvatila - i mislim da je to greška, da je to pogrešan stav Vlade - zaštitu velikih preduzeća, velikih sistema, a posebna je greška u tome što je isključila iz zaštite velike državne sisteme, javna preduzeća, pa i komunalna preduzeća, koja tu spadaju prema kategorizaciji koja je iskazana u Zakonu o reviziji. U svakom slučaju, radi se o grešci Vlade.
Ono što je bitno napomenuti jeste da je celokupan kontekst koji je iznela Vlada vezano za povećanje iznosa osiguranog depozita od strane države dobio političku konotaciju, zaintrigirao javnost i izazvao reakciju javnosti. Reakcija javnosti je usledila u materijalno-finansijskom smislu, kroz prekid oročavanja u bankarskom sistemu.
Znači, bežali smo od stvarnosti, bežali smo od činjenice da će nam ekonomska kriza, koja je već godinu, godinu i po dana bila prisutna na tržištima SAD u početku, a kasnije i EU, doći u naše dvorište. Svi predstavnici Vlade, pa i guverner Narodne banke, optimistički su iskazivali i iznosili činjenice o tome da krize na našem tržištu sigurno neće biti, da nema čega da se plašimo, da je bankarski sistem stabilan i da neće biti poremećaja na našem monetarnom, finansijskom, pa ni ekonomskom tržištu.
Međutim, onog trenutka kada je Vlada ova tri zakona uputila u Skupštinu Srbije, reakcija građana je bila onakva kakva je u odnosu na sve ono što su građani doživeli u poslednjih petnaestak godina.
Mislim da je tu greška Vlade. Morala je otvoreno da kaže javnosti koje će sve posledice izazvati ova globalna ekonomska i finansijska kriza koja je bila prisutna u svetu.
Ono što je bitno napomenuti i upoznati javnost, mogli smo i od ministra finansija sinoć da čujemo kako je naš bankarski sistem siguran, kako imamo kvalitetne banke i nemamo čega da se plašimo.
Sa finansijskog aspekta, možda je to i tako. Banke su u 2006. godini ostvarile dobit od 200 miliona evra. Pitam vas – ko je proizveo ovu dobit bankama? Proizveli su građani i privreda. Zašto? Zato što imamo najveće kamatne stope i najveće naknade koje plaćaju građani i privreda od svih evropskih zemalja. To je rezultat dobrog sistema. Vlada se zaklanja iza dobiti bankarskog sistema i dobiti koje se ostvaruje u bankarstvu, a ne kaže da je rezultat te dobiti i te sigurnosti, nazovi sigurnosti bankarskog sistema to što građani plaćaju najveće kamatne stope i najveće naknade u Evropi.
Ako smo rekli da je ekonomski postulat i finansijski postulat da kamatna stopa bude u određenom procentu veća u odnosu na inflaciju, to su ekonomski postulati i o njima ne moramo govoriti. Mi po zvaničnoj statistici imamo inflaciju koja se kreće negde između 8 i 9, pa da kažem i do 10%.
Naše kamatne stope, aktuelne, ali ne samo aktuelne, nego ono što ide za građanstvo, ono što je prisutno u 2007, 2008. godini, to je negde u 2007. godini oko dvadesetak posto. Zvanična inflacija nam je bila 8,5%. U ovoj godini ćemo imati prosečnu inflaciju, nešto jaču od 9%, a naše kamatne stope će biti u proseku negde oko 25%. Sada trenutno imamo za keš i potrošačke kredite kamate preko 30%. Vidite vi sad tu razliku.
A još nepovoljnija slika je kada vidimo odnos pasivnih i aktivnih kamata. Pasivne su one kamate koje banke plaćaju na određene depozite koje dobijaju od građana, privrede, uzimaju iz inostranstva. Aktivne su one kamate po kojima se prodaje taj kapital.
Znači, input je u proseku do 10%, a prodajemo po 20, 25, 30%. Vidite tu razliku. Da li to igde u Evropi ima? Nema.
U normalnom evropskom bankarstvu odnos između neke bazne inflacije i bazne kamate je 1%, 1,5% do 2%, a kod nas je 10-15%. Zato imamo takvo bankarstvo. Da li građani Srbije, osiromašeni, bez posla, mogu plaćati ovako visoke kamate i stvarati ovako "dobar i siguran bankarski sistem"? Stanovništvo i privreda Srbije je osiromašena, ne može i ne sme.
U 2007. godini imali smo referentnu kamatnu stopu na nivou 10%. Pre mesec ili mesec i po dana podigli smo je na 17,75%. Ko to može da plati? Koja privreda to može da istrpi? Ni najprofitabilnija evropska preduzeća neće i ne mogu plaćati ovako visoke kamatne stope, a ne osiromašena srpska privreda. O tome moramo govoriti. Vlada mora da se pozabavi ovim pitanjem, bez toga nema Vlade, nemamo privredu.
Postavljam pitanje Vladi, dobila je jasnu informaciju i poruku, između ostalog i opozicije, posebno su se tu istakli predstavnici SRS koji su ukazivali na enormne zarade u upravnim odborima, direktora u javnim preduzećima, rukovodnih struktura u javnim preduzećima – šta je tu učinjeno? Ništa. Zašto? Zato što su tamo ljudi iz stranaka iz koalicije koja je trenutno na vlasti.
Postavljam pitanje ministru finansija – da li ste, kada ste predložili i izabrali upravne odbore u javnim preduzećima, dali jasne instrukcije članovima i predsedniku upravnih odbora šta da rade, koje su im obaveze? Da li ste održali ijedan sastanak sa upravnim odborom NIS, "Srbijagasa" itd.? Niste. To nije ni uobičajeno. Da li ste zatražili informaciju kada ste dobili informacije o enormnom povećanju zarada koje se isplaćuju zadnje dve-tri godine? Da li ste pozvali predsednika upravnog odbora i direktora javnog preduzeća i rekli - na temelju čega vi to isplaćujete; vi ste monopolisti, ne možete to raditi. Koje su sankcije usledile? Obećali ste u javnosti da ćete doneti pravilnik kojim ćete ograničiti zarade direktorima i predsednicima i članovima upravnih odbora. Da li ste to učinili? Niste učinili. Ne smete, to su vaši ljudi. Vi ste u kandžama tih direktora, odnosno vaših stranačkih kolega.
Ovde smo juče od ministra finansija dobili informaciju da je plata predsednika Upravnog odbora u Agenciji za osiguranje depozita 34.000. Ali, s druge strane, direktor Centralnog registra, isto državnog organa, ima zaradu, platu, naknadu, više ne znam koliko - to je objavljivano, niko to nije opovrgao, 1.200.000. Da li je posao te žene koja obavlja posao direktora i predsednika upravnog odbora 35-36 puta odgovorniji, složeniji u odnosu na predsednika Upravnog odbora Agencije za osiguranje depozita? Nije. Te odnose morate menjati, ali nemate snaga unutar postojeće Vlade i postojeće vlasti. Ne može to, nema države, nema sistema ako to ne ograničite.
Ne može se u ekonomskoj krizi živeti na taj način da neko razbacuje, a neko nema zaradu.
Mi smo svedoci da svakog dana imamo po nekoliko desetina, stotina hiljada ljudi koji gube posao, s druge strane, određene države, monopolističke organizacije i ustanove, instituti, agencije itd. dele koliko hoće samo zato što su monopolisti. Vi to morate preseći. Ne smete dozvoliti te odnose u platama.
Čime to možete opravdati? Kako izaći u javnost i reći – evo, u ovoj agenciji je naknada za obavljanje posla predsednika upravnog odbora 34.000, a tamo je 1.200.000 - 35 puta veća? Da li je taj posao toliko odgovorniji i složeniji? Nije, nije ni 1,5%, čak je ovo odgovorniji posao.
Nemate snaga, nemate mogućnosti da pogledate u oči te direktore. Ministar finansija u ovom slučaju mora snositi odgovornost. Čim ste uočili to, pa vi ste to znali, ali kada je izašlo u javnost promptno ste morali to zaustaviti, doneti pravilnik o visini zarada i nema više. Najviša zarada mora biti zarada predsednika, premijera itd. po hijerarhiji. Onda ne bi bilo trčanja u upravne odbore i direktore javnih preduzeća. Ne bi tu bilo otimanja, razrešili bi to za tren.
Nadalje, kada govorimo o državnoj pomoći, mislim da ste tu zakazali, da tu niste napravili nikakav iskorak, nikakav pomak koji bi ostavio određeni pozitivan trag. Morate doneti zakon o državnoj pomoći. Ne smete dozvoliti da nam određene subvencije, određena državna pomoć koja se izdvaja jedne godine, bude na nivou 27 milijardi, kao što je to bilo ove godine za poljoprivredu, iduće godine će biti nekih 17, odnosno 18 milijardi. Poljoprivredu ne smemo staviti u taj položaj. Kako će taj poljoprivrednik, taj seljak koji živi od poljoprivrede, od proizvoda koje proizvodi, moći da bude konkurentan nekom poljoprivredniku u Nemačkoj, u Holandiji, pa čak i u susednoj Hrvatskoj, kada dobija tri, četiri ili možda deset puta manje nego što dobija seljak u tim zemljama koje sam nabrojao?
Nemate zakon. Obavezali ste se propisima EU da ćete doneti taj zakon, da ćete doneti zakon o kontroli državne pomoći, da ćete izvršiti sve poslove vezane za kontrolu državne pomoći i da ćete izdvojiti određena budžetska sredstva u te namene. Niti ste izdvojili sredstva, niti je ovaj zakon donet, niti vršite kontrolu, a oštetili ste najvitalniju granu od koje živi gotovo pola...
(Predsednik: Vreme.)
...Hvala vam.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Zahvaljujem.
Da li još neko želi reč? (Da.) Reč ima gospodin Lazić.

Nikola Lazić

Demokratska stranka Srbije - Vojislav Koštunica
Uvaženi članovi predsedništva, poštovana gospođo ministar, juče je bio 15. decembar, datum kada je probijen zakonski rok da budžet bude usvojen u Narodnoj skupštini Republike Srbije. Nažalost, on je tek nedavno upućen iz Vlade Skupštini na razmatranje.
Želeo bih da se osvrnem na zakon koji je na dnevnom redu, odnosno na amandman vezan za izmene i dopune Zakona o stečaju i likvidaciji banaka i društava za osiguranje, a u vezi s tim izmene i dopune Zakona o Agenciji za osiguranje depozita, s obzirom da ta dva zakonska predloga blisko korespondiraju, a i razmatrani su u paketu, zajedno sa izmenama i dopunama Zakona o osiguranju depozita.
Stečaj kao institut je svakako značajan, jer to je zakonski dobar put da banke koje nisu likvidne budu ili reorganizovane ili da dođe do njihove likvidacije. U tom smislu se, naravno, ne sme ostaviti prostora za manipulacije, a važno je primetiti da je u prethodnom periodu bilo dosta polemika oko načina na koji je izvršen stečaj u četiri velike domaće banke, kada su se zaposleni našli na ulici, a sa imovinom tih banaka je moralo biti transparentnije postupano. Neke od tih banaka i danas imaju svoje žiro-račune, pa se postavlja pitanje da li su one morale da završe na takav način.
Zanimljivo bi bilo u tom smislu pogledati knjigu Džona Perkinsa sa naslovom "Ispovest ekonomskog ubice" i uporediti preduzete mere sa opisanim scenarijima u toj knjizi. Inače, mere u četiri velike domaće banke su uvedene 2002. godine, za vreme trajanja novogodišnjih praznika.
S tim u vezi, bitno je pomenuti suštinu predloga izmena i dopuna Zakona o Agenciji za osiguranje depozita koji, pored toga što za cilj ima usaglašavanje sa Zakonom o osiguranju depozita, jeste da se Agenciji za osiguranje depozita daje ovlašćenje da kupuje akcije banaka koje svojim poslovanjem ugrožavaju stabilnost finansijskog sistema.
Dakle, intencija, kako iz vladajuće koalicije tvrde, jeste da se pravovremeno reaguje u uslovima finansijske krize primenjivanjem mera radi pokrivanja eventualnih gubitaka i sprečavanja štete koju građani u tom smislu mogu da pretrpe. Uz razumevanje dobrih namera ostaje zaista niz nejasnoća, poput pitanja ko i na koji način egzaktno utvrđuje koje banke svojim poslovanjem ugrožavaju finansijsku stabilnost. Agencija dobija velike nadležnosti, a posebno je zanimljivo pomenuti da će ona imati diskreciono pravo da odlučuje o ovim pitanjima.
Neko bi mogao da se zapita čemu onda služe tenderi za prodaju banaka i drugih preduzeća ako Agencija sama odlučuje koju će banku da dokapitalizuje. Da li tu ima prostora za manipulacije­ - još je jedno pitanje koje se postavlja. Na kraju, šta će država sa tim problematičnim vlasništvom, kao da već nema dovoljno gubitaša u sopstvenom vlasništvu.
Predstavnici vlasti su govorili o potrebi vraćanja poverenja u bankarski sistem. Mislim da se ovo pitanje može proširiti i na pitanje kredibiliteta institucija, odnosno uvođenja instituta odgovornosti jer obično poverenje i odgovornost idu jedno sa drugim.
Olako data obećanja ne prati njihovo ispunjavanje, a samim tim građani gube poverenje u institucije, a sa druge strane, naravno, niko ne snosi odgovornost za to.
Ovo se vidi i kroz primer koliko su građani povukli novca iz banaka u prethodnom periodu. I ne samo kroz taj primer, već i kroz to koliko je svežeg novca uloženo u banke u Nedelji štednje.
Mislim da je to takođe posledica kasnog i limitiranog reagovanja Vlade na opštu finansijsku krizu. Dobro se sećamo da je bilo samozadovoljnih najava najviših državnih funkcionera da će kriza imati povoljan efekat po Srbiju i da će Srbija zapravo profitirati iz međunarodne finansijske krize. Svakodnevne činjenice koje se ogledaju u teškom životu građana to demantuju. Sam život građana to demantuje. Čak je i guverner Jelašić nedavno zavapio da Vlada treba da pomogne Narodnoj banci kako ona ne bi ostala usamljena u borbi za očuvanje stabilnosti dinara.
Upravo u tom smislu je DSS i predložila, u formi zakona, da se od predstavnika relevantnih institucija formira komisija za praćenje međunarodne finansijske krize, a odbijanje našeg predloga nije išlo na štetu nijedne političke partije, već isključivo na štetu državnih interesa i interesa svih građana.
Tako je vladajuća većina postupila i kada je DSS predložila zakon o osiguranju depozita do 20.000 evra, govoreći kako je to čista demagogija. Ubrzo zatim je sama Vlada predložila osiguranje depozita do cifre od 50.000 evra, iako se postavlja pitanje da li postoji realna finansijska podloga za to. Čini mi se da je to pre virtuelna mera nego ona koja zaista može da umiri građane.
Sledeće godine privredi dospeva oko tri milijarde evra duga za otplatu, a budući da se tada očekuje da će zbog limitiranih prihoda biti teškoća sa servisiranjem dugova, može doći do prelivanja na finansijski sektor, uz opasnost kraha i povratka na hiperinflaciju iz devedesetih godina, koje se, verujem, svi veoma dobro sećamo.
Ovome bi trebalo dodati procenu da će u svetu finansijska kriza trajati oko dve godine, svakako sa procenom da će se kod nas ona zadržati znatno duže, prosto zbog strukture i načina na koji funkcioniše naša privreda.
Kriza se ne sme koristiti kao izgovor za olako data obećanja od pre samo šest-sedam meseci. Onaj ko je davao ta obećanja, a sada ih ili poriče ili ih u značajnoj meri menja, ili tada nije bio sposoban da prepozna šta se dešava na globalnom planu ili je jako dobro znao šta se dešava na globalnom planu, ali je ćutao dajući nerealna obećanja, sve zarad uspeha na izborima. Nažalost, i u ovoj situaciji su građani ti koji su ostali na margini.
DSS je bila voljna da kroz predlaganje određenih zakonskih rešenja ponudi vlasti da se napravi jedna vrsta dogovora kako bi se zajednički tražio izlaz iz krize u koju naša država ulazi.
Inače, DSS ima sveobuhvatan program i plan kako da se građani maksimalno poštede negativnih efekata i to ne samo kroz pasivne mere, već i kroz aktivne razvojne mere. Danas će te mere biti zvanično javnosti predstavljene.
Nažalost, kao što sam rekao, vladajuća većina je odbila sve predloge opozicionih partija po ovim pitanjima i, kao što ih ne zanima bilo kakav dogovor sa opozicijom po ovom pitanju, verujem da se odsustvo volje za dogovor može videti i u tome da ne postoje nikakvi zajednički dogovori vezani za funkcionisanje parlamenta, već zbog toga dolazi do međusobne razmene optužbi ko je kriv za opstrukciju, za neefikasnost parlamenta, itd.
Rezultati toga što vlast ne zanima ništa osim nje same jeste da je usvajanje budžeta probilo sve zakonske rokove, a ono ne kasni zbog opozicije, nego zato što vlast nije mogla da se usaglasi oko njega i da ga na vreme dostavi parlamentu na razmatranje.
Čini mi se da opozicija takođe nije odgovorna zbog drastičnog pada dinara. Postavlja se pitanje ko je odgovoran za obećanje otvaranja 200.000 novih radnih mesta, koje se pretvorilo u napor za očuvanje postojećih radnih mesta.
Pitam se šta je sledeća izjava vezana za radna mesta. Šta je sa povećanjem penzija? Da li neko smatra da treba za sve ovo da snosi odgovornost, ili će državni funkcioneri, umesto jedne aktivne uloge, igrati ulogu poštara koji građanima nose hrpe telegrama sa lošim vestima? Hvala.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Zahvaljujem, gospodine Laziću.
Reč ima gospodin Tomislav Nikolić, po Poslovniku, zatim gospodin Batić, po Poslovniku.
...
Srpska napredna stranka

Tomislav Nikolić

Napred Srbijo
Dame i gospodo narodni poslanici, na osnovu čl. 225. i 226. zamolio bih predsednika Narodne skupštine, pošto je danas Dan holokausta nad Romima, da organizuje jednu skupštinsku delegaciju koja bi obišla neko romsko naselje. Kao što se putuje u Moskvu, Lisabon, može jedna delegacija uglednih narodnih poslanika, po izboru predsednika Narodne skupštine, da obiđe i jedno romsko naselje u Beogradu.
To je zato što, uz sve dosadašnje napore države da im bar malo olakša život, mislim da će (Evo, i gospodin Mićunović mi lupa, preneo se ritam.) nadolazeća kriza, koja će pogoditi mnoge građane Srbije, najpre da se obruši na najsiromašnije stanovnike, a Rome svakako treba ubrojiti u one koji su najsiromašniji, koji mnogo strepe za svoju budućnost.
Mislim da bi im bar ohrabrujuće reči predsednika Narodne skupštine, a ona ume da ohrabri, mnogo značile i predstavljale bi siguran znak da je Srbija, osim toga što govori o tome da je evropska država, u stanju da uradi nešto za svoje, rekao bih, najlojalnije građane.
(Sve vreme govora narodnog poslanika Tomislava Nikolića poslanici SRS lupaju o klupe.)

Whoops, looks like something went wrong.