PETA SEDNICA, PRVOG REDOVNOG ZASEDANjA, 24.04.2009.

1. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

PETA SEDNICA, PRVOG REDOVNOG ZASEDANjA

1. dan rada

24.04.2009

Sednicu je otvorila: Slavica Đukić-Dejanović

Sednica je trajala od 10:10 do 20:15

OBRAĆANJA

...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Zahvaljujem. Reč ima narodni poslanik Milan Nikolić, umesto narodnog poslanika Milisava Petronijevića. Izvolite. Samo se prijavite, molim vas.

Milan J. Nikolić

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija
Poštovano predsedništvo, uvažena gospodo ministri, dame i gospodo narodni poslanici, slika makroekonomskih pokazatelja u prvim mesecima, precizne podatke imamo za prva dva meseca godine, dosta je sumorna.         Podaci govore da beležimo pad industrijske proizvodnje za 18,7% , od čega prerađivačke industrije za 24,4, izvoza 26,9% i uvoz za 28,5, a inflacija u proseku raste 10% i beležimo pad zarada zaposlenih. Ovi su podaci više puta danas pominjani. Radi javnosti ih pominjem. Procene su da će bruto društveni proizvod na kraju ove poslovne godine biti manji za nekih dva procenta, da će izvoz pasti za 14,8%, uvoz za 21%, i da će stopa inflacije biti u proseku oko 10%.        Sve ovo pokazuje da je uticaj globalne ekonomske krize veliki i da su posledice očite. Vlada Republike Srbije je još u oktobru prošle godine preduzela određene mere da amortizuje uticaje krize na način da je  povećala garantovani nivo štednih depozita na 50 hiljada evra, ukinula porez na kamate na deviznu štednju, na kapitalnu dobit i na prenos apsolutnih prava, takođe, ukinuta je i obavezna rezerva banaka na nove kredite iz inostranstva.        S obzirom da su to bile nedovoljne mere, država januara ove godine reaguje novim paketom mera i to kreditima za likvidnost privrede, kreditima za investicije, potrošačkim kreditima za kupovinu domaćih proizvoda uz beneficirane kamatne stope.

Početkom aprila ove godine, Vlada donosi paket mera u oblasti fiskalne politike u cilju smanjenja javne potrošnje, sa ciljem da uštedi blizu 100 milijardi dinara. Uporedo sa tim dogovoren je aranžman sa MMF koji treba da ojača devizne rezerve zemlje i osigura finansijsku stabilnost. Dakle, projektuje se štednja u cilju smanjenja nepovoljnih efekata krize. Pošlo se zapravo od pretpostavke da ušteda i racionalizacija rashoda državne administracije neće ugroziti vitalne funkcije i da će se pozitivno odraziti na realni sektor. Povećaće se socijalna odgovornost i zaštita standarda građana, podstaći će se privredna aktivnost i zapošljavanje.

Izmenama Zakona o porezu na dohodak građana predviđa se povećanje poreske osnovice za sve oblike prihoda, povećava se akciza na derivate nafte, uvodi se akciza na mobilne telefone, celokupna dobit javnih preduzeća ide u budžet, povećava se porez na registraciju motornih vozila, plovnih objekata i letilica, povećava se porez na držanje oružja, smanjuju se plate u državnoj administraciji, povećavaju se takse, ali i zaustavlja prijem novih radnika u administraciji, uz zaustavljanje troškova putovanja i reprezentacije, ukidaju se bonusi do smanjenja troškova mobilnih telefona i kancelarijskog materijala.

Poštovane dame i gospodo narodni poslanici, nije uobičajeno da se vrši rebalans već donetog budžeta u tekućoj godini, međutim, na ovakav potez Vladu prinuđuju mnogi pobrojani razlozi i najteža ekonomska kriza od Drugog svetskog rata do danas i prisutna recesija koja je zahvatila čitav svet.

Ako je nužda naterala Vladu da promeni budžet, onda je dobro opredeljenje Vlade da najveći teret mera podnese država i njena administracija. Dobro je i opredeljenje da se plate u administraciji smanje, ali da se tako smanjene mogu redovno da primaju. Dobro će biti ako će se iz ovih razloga smanjiti broj zaposlenih u administraciji, s tim što država mora da vodi računa da sačuva kvalitetne kadrove i da ovakva mera ne može biti dugoročna. Mere štednje su dosta sveobuhvatne i u skladu sa preporukama MMF-a, ali ima još dosta prostora za nove mere i štednju. Mora da se nastavi dalja racionalizacija, pre svega na mestima kojih nije malo, kao što su duple nadležnosti u pojedinim resorima, gde iste poslove obavljaju ministarstva i agencija. Treba zaustaviti ulaganja u neke projekte za koje smo sigurni da se neće realizovati na duži rok. Sva sredstva iz ušteda treba usmeriti na oživljavanje privrede, jer je to uslov našeg ukupnog opstanka.

Neophodno je uvesti jaču finansijsku disciplinu i ubrzati tokove novca, pre svega u blagovremenom izmirivanju obaveza svih subjekata. Neefikasna naplata i usporeni tokovi novca su svojevrsna blokada za efekte preduzetih mera. Mora se preciznije definisati status banaka, pre svega inostranih banaka i osiguravajućih društava, i oni moraju podneti teret krize u našoj zemlji, a ne da profit iznose iz zemlje.

Odlična je mera Vlade da se iz budžeta stimuliše niska kamata za privredu, ali gde je tu konkretan doprinos banaka? Banke moraju odmah ići na smanjenje kamata, jer je Srbija dugo vremena tržište gde sve banke najbolje profitiraju. Mora se ulagati u znanje i struku, koja će umeti da oživi privredne objekte u koje se malo ulaže, ljudi se brzo zapošljavaju, a ulog se brzo vraća, sa šansom da se nadalje profitno posluje. Poljoprivreda, klima, zemljište i jeftina radna snaga su dobre pretpostavke i za profit i za zapošljavanje.

Smanjena izdvajanja za lokalne samouprave predstavljaju svojevrsnu opasnost za prestanak mnogih neophodnih aktivnosti u tim posebno nerazvijenim opštinama. Daljim merama ekonomske politike Vlada bi morala da tu opasnost osujeti i iznađe mehanizme za dodatno finansiranje lokalnih samouprava ili izmeni kriterijume u smanjenju izdvajanja, koja inače lokalnim samoupravama idu.

U ovoj zemlji svako svakome duguje i ma koliko to izgledalo nemoguće, neophodna je uredba Vlade o sprovođenju multilateralne kompenzacije, kako bi se međusobne obaveze mnogih dužnika i poverilaca smanjile i stvorila mogućnost za uvođenje reda i finansijske discipline. Ne može se boriti protiv krize privreda koja je u februaru imala blokirane račune u iznosu od 214,6 milijardi dinara, a bilo je blokirano 57 hiljada privrednih subjekata. Privrednici često pitaju šta država može učiniti kod banaka u vezi ukidanja dodele kredita sa valutnom klauzulom?

Mora se uvesti obaveza da svi korisnici budžetskih sredstava svoje dugove prema privredi izmiruju u najkraćem mogućem roku. Mora se uvesti efikasan i pojednostavljen mehanizam kreditiranja izvoza. Jednostavno rečeno, svi učesnici u stvaranju i trošenju budžetskih sredstava moraju podići efikasnost i racionalnije se odnositi prema svim zadacima. Naravno da će poslanička grupa SPS-JS u danu za glasanje podržati rebalans budžeta, sa pratećim zakonima. Hvala.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Zahvaljujem. Reč ima narodna poslanica Aleksandra Janković.

Aleksandra Janković

Nova Srbija
Nijedna mera od Vlade ne podstiče proizvodnju, ne doprinosi povećanju izvoza, niti očuvanju, a kamoli otvaranju nekakvih novih radnih mesta, što bi svakako morao da bude osnovni zadatak Vlade u ovom trenutku.
Ovaj novi aranžman sa MMF-om je dokaz da postojeća Vlada Srbije umesto vođenja realne politike jeste zapravo najgrublje obmanjivala građane Srbije i prevare sa kojima se služila, kao i potpuna nesposobnost, dovele do ivice potpunog kolapsa. Sve sam stručnjak do stručnjaka, a nisu mogli da predvide ni sneg u decembru, kišu u martu, a kamoli svetsku ekonomsku krizu. Prava istina je da ste imali informaciju, ali zarad dobijanja izbora morali ste da obećate kule i gradove, znajući da kada laži i nesposobnost postanu vidljivi imaćete najbolje objašnjenje, koje se u psihologiji zove racionalizacija, da bi sve bilo drugačije da nije ove globalne ekonomske pošasti. Ne bi bilo strašno što ste lagali, izbrukali se, da se to tiče samo vas. Problem je što kada se uporede predizborna obećanja i program koji je izložio bivši ministar finansija, a sada čuvar Vlade u prolećnom periodu, sa sve ovim novim aranžmanom sa MMF, postaje jasno da će građani Srbije sami platiti, i to skupo, lažna obećanja i prevare.
Mi finansiramo EU time što nas je vladajuća većina uvalila u jednostavnu primenu SSP-a. Da stvari budu gore, mi finansiramo i "Fijat", koji nikako nije u partnerskom odnosu sa državom Srbijom, već rešava probleme u sopstvenoj firmi, preko osnivačkog uloga koji naravno obezbeđuju naši građani.
Mogla bih do jeseni da pričam o pojedinim stavkama ovog budžeta, ali ću se usmeriti samo na ono što se tiče Ministarstva kulture, koje pod dirigentskom palicom Nebojše Bradića i uz zdušnu pomoć takvog lumena kakav je pomoćnik ministra kulture, Branislav Dimitrijević, funkcioniše kao Ministarstvo mornarice u Češkoj – nema ga, a kada ga ima, onda su rezultati još sramniji, te se pare daju tročlanim grupacijama delinkventne orijentacije, za zadovoljavanje njihovih seksualnih preferenci i projekata tipa osećaja za filing, impresiju utiska, a nije ni loš ni uvod u celinu.
Dakle, na strani 63, Ministarstvo kulture, razdeo 23, funkcija 820, usluge kulture, ekonomska klasifikacija 481, dotacije nevladinim organizacijama, deo sredstava ove aproprijacije namenjen je za rad strukovnih i drugih udruženja u iznosu od 102 miliona 800.000. U budžetu za 2009. godinu iznos je bio 162 miliona, a opis ove aproprijacije je glasio...
(Predsednik: Vreme.)
Evo, samo da završim rečenicu.
Sredstva ove aproprijacije u iznosu od 120.000 namenjene su za finansiranje obnove Hilandara i sredstva u iznosu od 52 miliona 800.000 za rad strukovnih i drugih udruženja.
Dakle, u rebalansu budžeta namerno nije definisan iznos za Hilandar. A kako bi kada u slučaju ove srpske svetinje ne postoji lična motivacija i interesovanje koje je postojalo za pravo gej populacije, sve do nivoa ozbiljnog sukoba interesa.
Šta očekivati od gospodina Bradića, kome je "Kvirija" prirasla za srce ili možda nekakav drugi duhovni organ, i šta očekivati od pomoćnika zaduženog za međunarodne odnose, koji je otvoreno u emisiji "Da, možda ne", na RTS, podržao antisrpske stavove Borke Pavićević, omalovažavao SPC i čak prećutno podržao minimiziranje ustaškog genocida u Jasenovcu.
Za njega je sasvim u redu da se kaže da je tamo ubijena samo 75.561 žrtva, a moralnost ove dve figure, provučene kroz ovaj predviđeni izostanak sredstava za obnovu Hilandara u ovom rebalansu budžeta, nikako ne znači da će oni snositi zakonske konsekvence.
U nekim drugim zemljama te razvijene Evrope, za koju su nam već obezbedili prolaz, ali kroz gasnu komoru izgleda, zbog ovakvog stava podrazumevala bi se, a ne samo tražila, ostavka obojice.
Ono što je veoma važno jeste da vas upozoravam kao stranka koja jeste narodna, dolazi iz naroda i u narod se vraća, imaćete problem. Amandmane na ovakve balanse i rebalanse pisaće vam narod. Ništa nije gotovo, tek počinje.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Gospodin Jovan Nešović ima reč.

Jovan Nešović

Ujedinjeni regioni Srbije
Poštovani predsedavajući, poštovani članovi Vlade, koleginice i kolege narodni poslanici, kada govorimo o rebalansu budžeta za 2009. godinu važno je sagledati stanje u kome se danas živi, kako u Srbiji, tako i u celom svetu.
Prvi put u zadnjih 60 godina, usled svetske ekonomske krize, globalna ekonomija sveta beleži recesiju. Recesija se beleži u najrazvijenijim zemljama sveta i beleži se i u najrazvijenijim zemljama EU. Usled pogoršanih uslova poslovanja i privređivanja i smanjenja prihoda u državnim kasama mnogih država Evrope planiraju se, ili su već izvršene, izmene budžeta.
Sagledavajući dosadašnji uticaj krize na našu ekonomiju i naše društvo, Vlada Republike Srbije u ovom trenutku predviđa da će pad društvenog proizvoda u Srbiji u 2009. godini biti 2%.
Tačno je, kada smo govorili o budžetu za 2009. godinu u decembru 2008. godine, da je Vlada prognozirala da će BDP u Srbiji u 2009. godini rasti za 3,5%. I tu jeste Vlada pogrešila. Vlada je pogrešila zato što jednostavno i mnogi drugi ekonomisti u svetu, nezavisni analitičari, nisu očekivali ovoliki pad i ovoliku krizu.
Ako se uzme, iskreni da budemo, da u 2007. godini BDP je rastao 7%, u 2008. godini nagli pad je došao u četvrtom kvartalu 2008. godine, onda zaista to može da opravda Vladu i predlagače budžeta za 2009. godinu što su pogrešili oko visine rasta BDP.
Ono što takođe treba očekivati i što Vlada u ovom trenutku planira jeste, zbog smanjenja tražnje, kako na domaćem tržištu, to znači pad uvoza robe negde za 21% u odnosu 2008. godinu, i takođe pad izvoza robe preko 14% zbog smanjenja tražnje za našom robom u zemljama u koje izvozimo. Takođe, treba očekivati smanjenje stranih direktnih investicija zbog same krize, nedostatka novca i smanjenja zahteva tržišta za robom koja se može proizvoditi ovde u Srbiji i opreza investitora da jednostavno ulažu u nove investicije.
Iskreni da budemo, Vlada Republike Srbije, možemo govoriti da li na vreme ili ne, sa krizom je počela da se suočava i da reaguje već u oktobru 2008. godine.
Na predlog Vlade, Skupština Republike Srbije, u kojoj smo svi sedeli, u oktobru 2008. godine, donela je niz mera koje su imale cilj da podstiču domaću štednju. Setimo se da je bilo osiguranje depozita na 50.000 evra. Ukinuti su porezi na kamate na štednju, ukinuta je obavezna rezerva banaka na nove kredite iz inostranstva.
S druge strane, u januaru kako se kriza produbljivala, Vlada je pokušavala da pomogne i privredi. Krajem januara donete su određene mere koje su imale cilj da pomognu likvidnost privrede i četiri milijarde dinara Vlada je predvidela za subvencionisanje kredita banaka.
Krediti za investicije su takođe nešto što se našlo u merama Vlade Republike Srbije u januaru i pet milijardi dinara je takođe predviđeno za subvencionisanje kamatne stope za investicije privrednih subjekata u Srbiji.
Vlada Republike Srbije takođe je odvojila za potrošačke kredite, za subvencije kamatnih stopa jednu milijardu za kupovinu domaće robe, prvenstveno se misli na automobile i na traktore, kako se sada i dalje krenulo.
Treća grupa mera je doneta početkom aprila 2009. godine. Tom trećom grupom mera predviđeno je fiskalno prilagođavanje budžeta Republike Srbije u iznosu od 95,4 milijardi dinara koje su ugrađene u ovom budžetu. To fiskalno prilagođavanje od 95,4 milijardi znači program mera, odnosno smanjenje povećanja prihodne strane za 30 milijardi i ta prihodna strana će se ostvariti u porezu na dohodak građana, akcize na benzin i na dizel, akcize na impulse mobilnog telefona i na plaćanje poreza na registraciju vozila, kao i transfere od javnih preduzeća i svih onih ustanova koje ostvaruju dobit prema budžetu Republike Srbije.
S druge strane, predviđeno je i smanjenje od 65 milijardi. Smanjenje se odnosi na plate, na zapošljavanje, na rashode u ministarstvima, smanjenje transfera u lokalnim samoupravama i smanjenje transfera Republičkog zavoda za zdravstveno osiguranje.
Kada smanjujete bilo kome nije dobro. Nije dobro smanjivati transfere u lokalnim samoupravama, ali znate šta – krizu moraju da podnesu svi, moraju lokalne samouprave i država u celini.
Petnaest milijardi jeste manje za lokalne samouprave i sigurno je da će se odraziti i na investicije u lokalnim samoupravama, ali lokalne samouprave moraju da počnu da razmišljaju o štednji, o smanjivanju administracije u lokalnim samoupravama, a to znači – smanjivanju javne potrošnje u lokalnim samoupravama. Čini mi se, ako tako budu razmišljale, da će lakše podneti ovo smanjenje koje ide sa centralnog nivoa vlasti.
Takođe treba istaći i što je ovim budžetom predviđeno, to je dodatnih 23,9 milijardi za penzioni fond. Samim tim što se loše puni penzioni fond, moraju se za naše najstarije sugrađane obezbediti sredstva iz budžeta i to je planiranih 23,9 milijardi, a ukupno 213,2 milijarde koje će otići na penzioni fond.
Generalno kada se pogleda u budžetu, prihodna strana ovog budžeta je smanjena za 49,4 milijarde, rashodna strana je smanjena za 28,8 milijardi.
To znači da je povećan budžetski deficit sa 50 na 70,5 milijardi, što je u saglasnosti sa dogovorom Vlade Republike Srbije i MMF. Time se stvaraju uslovi da država Srbije može potpisati novi aranžman sa MMF od 3 milijarde za 2009. i 2010. godinu, koji će imati važnost za stabilnost kursa dinara u narednom periodu.
Ono što je važno je za stranku G 17 plus zato što je krizno vreme, zato što imamo štednju na svim mestima u kojima je moguće, određena sredstva koja su namenjena za "start ap" kredite, to su krediti za početnike, jer nama treba otvaranje novih preduzeća za zapošljavanje novih ljudi, odnosno subvencionisani krediti za likvidnost privrede, za investicije i programe zamene starih automobila i traktora, za nove mašine, odvojeno je 13,4 milijarde i to je nešto što je ostalo i što je dobro u ovom budžetu. S druge strane, aktivne mere zapošljavanja kod Nacionalne službe zapošljavanja i 10 hiljada pripadnika, to su ljudi koji su mlađi od 30 godina, jeste 3,5 milijardi, što će se ostvariti u 2009. godini. Sredstva koja su namenjena za najnerazvijenije opštine u Srbiji kojima treba u ovom trenutku čini mi se posvetiti posebnu pažnju. Dva segmenta su važna. Jedan jeste za razvoj preduzetništva i preduzeća, gde je namenjeno otprilike 2,5 milijarde, a drugi segment jeste za razvoj infrastrukture u tim najnerazvijenijim opštinama Republike Srbije i to je 2 milijarde dinara.
Vlada će se takođe starati oko poboljšanja kvaliteta usluga, vezano za ugostiteljske i turističke usluge, naravno, uz strategiju za razvoj turizma Republike Srbije. Sigurno će biti nedovoljno sredstava za projekte NIP, ali znate šta, ako država bude našla povoljne kredite iz određenih institucija, onda se može očekivati da se tim povoljnim kreditima investicije, koje će ići preko ministarstva za NIP i drugih ministarstava, jednostavno može nadomestiti nešto što se zove nedostatak u budžetu Republike Srbije.
Da li je ovo zadnji rebalans budžeta ili nije, da li su ove mere dovoljne ili nisu – pokazaće vreme. Potpuno sam siguran da će u narednom periodu biti teško, ali to je ono što nas očekuje i sa time moramo da se suočimo. Sledeća stvar koju hoću da kažem jeste u vezi sa zakonom o mirovanju i otpisu duga po osnovu doprinosa za obaveze za zdravstveno osiguranje. Mi smo izmene i dopune Zakona usvojili prošle godine i sada pravimo nove izmene. Tada smo predvideli da do 31. decembra 2008. godine svi podnesu zahtev da doprinosi koji su iz ranijih godina u naredne tri godine miruju i posle tri godine će biti otpust tih dugova.
Statistički podaci pokazuju da je samo 281 pravno lice podnelo taj zahtev u iznosu od 282 milijarde, a da je manje od 10% onih privrednih subjekata koji duguju po ovom osnovu. Dug je samo kod pravnih lica 33 milijarde, a kod preduzetnika 11 milijardi. Ovo jeste važno da se produži, kako je predviđeno u Zakonu, do 31. decembra 2009. godine.
Dva razloga su veoma bitna. Jedan jeste da se pomogne privredi da se rastereti, da ne bi došlo do blokade od nekih dugova koji su od ranije. Druga stvar koja jeste važna, da osiguranici mogu overiti zdravstvene knjižice, da mogu koristiti obavezno zdravstveno osiguranje koje je definisano zakonima iz oblasti zaštite zdravlja.
Drugi zakon, o kojem hoću vrlo kratko nešto da kažem, jeste zakon o privremenom smanjenju plata, odnosno zarada, neto naknada i drugih primanja u državnoj administraciji i javnom sektoru. Mislim da je o ovome u Narodnoj skupštini i u javnosti dosta govoreno. Dosta je govoreno zato što su, moram priznati, u jednom trenutku naknade članova upravnih i nadzornih odbora javnih preduzeća i nekih drugih agencija bile, ne mogu da kažem nenormalno, ali bile su velike.
Ovim zakonom sada više nije preporuka Vlade Republike Srbije, već zakoni moraju i da se poštuju – ko ga ne bude poštovao, biće kažnjen. Ovde se definiše na koga se zakon odnosi i na koga se ne odnosi.
Važno je da će se oporezovati samo zarade koje su da kažem u državnoj administraciji i veće od 40 hiljada dinara. Znači, od 40 hiljada do 100 hiljada, na tu razliku porez je od 10%, a preko 100 hiljada porez je 15%. U državnoj administraciji više se ne može desiti da bude plata veća od 180 hiljada dinara, šest prosečnih plata u Republici Srbiji.
S druge strane, ograničene su i plate upravnim i nadzornim odborima. Kaže se da u upravnim i nadzornim odborima članovi mogu imati prosek plate iz oktobra 2008. godine, predsednik može imati 50% veću nadoknadu, a zamenik 20% veću nadoknadu.
U članu 7. čini mi se da je Vlada dobro procenila da u ovo ne ulaze dodaci koji su vezani za minuli rad, za noćni rad, za rad za vreme državnih praznika i za dodatno opterećenje u radu.
Sagledavajući sve ovo, poslanička grupa G17 plus će podržati sve ove zakone i zakon o budžetu za 2009. godinu i poziva druge poslaničke grupe da učine isto. Hvala.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Pre nego što dam reč sledećem prijavljenom, narodnoj poslanici Juditi Popović, obaveštavam Narodnu skupštinu da će današnji rad biti u direktnom prenosu do 19.00 časova, a posle toga naš rad će biti u odloženom prenosu.

Reč ima narodna poslanica Judita Popović, posle nje narodna poslanica Gorica Mojović. Vreme na raspolaganju poslaničke grupe LDP 7 minuta i 30 sekundi.
...
Liberalno demokratska partija

Judita Popović

Liberalno demokratska partija
Poštovana potpredsednice, dame i gospodo narodni poslanici, ovaj rebalans budžeta u tri bitne tačke direktno ugrožava Autonomnu Pokrajinu Vojvodinu iz koje dolazim.
Naime, članom 2. stav 2. ovog budžeta direktno se kaže – da ovaj rebalans budžeta ne namerava da finansira eventualne prenete nadležnosti na Pokrajinu Vojvodinu.
To znači dragi Vojvođani, dragi građani, da nema statuta Vojvodine, novog statuta – jer novog statuta nema bez zakona o nadležnostima. Tog zakona o nadležnostima nema zato što nema sredstava iz kojih bi se finansirale te nadležnosti, a te nadležnosti dakle neće postojati ukoliko ne budu mogle biti finansirane. Dakle, nema statuta, nema zakona o nadležnostima, nema bilo kakvog proširenja autonomije Pokrajine Vojvodine.
Što se tiče druge tačke, to je poljoprivreda, zato što kada spomenemo Vojvodinu, mi automatski asociramo i na poljoprivredu. Poljoprivreda je očigledno i ovde ugrožena zato što je smanjeno za otprilike 4,6 milijardi davanje za poljoprivredu.
Ujedno, ako kažemo "poljoprivreda", mislimo i na subvencije, zato što poljoprivreda bez državnog subvencioniranja ne može da opstane. Ako mi smanjimo subvencije sa 40,9 milijardi na 34 milijarde, to znači da smo mi znatno smanjili izdvajanja za subvencije, a najviše poljoprivreda očekuje pomoć države, najviše očekuje dakle da joj se pomogne – da se subvencionira. To znači da Vojvodina ni na koji način ne može biti zadovoljna ovim rebalansom budžeta koji joj se nudi. To znači da Srbija zaista misli da ostane na istom putu, da nastavi isti trend što se decentralizacije tiče, što se položaja Vojvodine tiče i njenog tretmana.
Htela bih samo da vam napomenem, kao jedan dobar pokazatelj, na koji način se vodi računa o interesima Vojvodine, a to je kao jedan veoma dobar primer – Nacionalni investicioni plan, koji je od ukupno 4.020 projekata, na kojima je Vojvodina učestvovala sa 774, usvojio svaki 110. projekat Vojvodine, ukupno sedam projekata od usvojenih 339 u vrednosti od 201 milion dinara. Poređenja radi, Jagodina je dobila po istoj odluci NIP-a preko 250 miliona dinara, ako sam dobro videla u ovoj odluci. Vojvodina jednako Jagodina. Toliko znači ovoj Srbiji ova Vojvodina.
Prema tome, Srbija ostaje jedna centralizovana, jedna partijska država, jedna visoko etatizovana država koja je veoma skupa i smatram da ovim rebalansom budžeta nismo završili sa smanjenjem potrošnje. Ta potrošnja će morati i dalje da se smanjuje. Očekujemo rebalans i u septembru, pa ćemo onda videti da li će država ostati na ovakvim rezovima, ovim kozmetičkim rezovima koji očigledno nisu dovoljni.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Reč ima narodna poslanica Gorica Mojović, posle nje narodni poslanik Jovan Palalić. Molim samo da se registrujete u elektronskom sistemu, da bi mogla da vam dam reč.

Gorica Mojović

Za evropsku Srbiju
Poštovano predsedništvo, gospodo ministri, predstavnici Ministarstva, dame i gospodo narodni poslanici, govoriću o onom delu budžeta iz razdela 23 i 23.1, reč je o Ministarstvu kulture.
Govorila sam i o sredstvima za Ministarstvo kulture u decembru, kada smo imali na dnevnom redu predlog budžeta za 2009. godinu, naravno, vrlo pohvalno, pre svega sa stanovišta sredstava koja su bila predviđena za kulturu u 2009. godini, ali sam tom prilikom ukazala na neke okolnosti koje nisu ni u tom budžetu bile dobre.
Prvo, na nedostatak finansijskog plana Ministarstva za kulturu, koji je i ovo ministarstvo, kao i sva druga programska ministarstva, bilo u obavezi da dostavi u okviru zakona o budžetu, a to su učinila neka ministarstva koja imaju mnogo šire nadležnosti kao što su ministarstva obrazovanja, zdravlja itd.
Drugo, ukazala sam i tada na visok iznos sredstava koja se nalaze na tzv. diskrecionoj poziciji, odnosno na ekonomskoj klasifikaciji 424. To je ona pozicija o kojoj o trošenju sredstava se odlučuje po posebnom aktu Vlade.
Treće, zbog čega sam i tada, a i ovog puta dala amandman, na neprimereno nizak nivo sredstava za osnovnu delatnost, odnosno za programske aktivnosti nacionalnih institucija kulture.
Zašto kažem da sam i tada ukazala na ove okolnosti? Zato što su one tek sada u potpunosti vidljive, kada govorimo o rebalansu. Nedostatak finansijskog plana dovodi u pitanje neke iznose, jer nemamo program, namene, projekte, ne znamo za šta će određena sredstva biti potrošena. Kada je reč o ovoj poziciji, odnosno ekonomskoj klasifikaciji 424, po posebnom aktu Vlade, odnosno možda bih mogla da kažem po posebnoj volji Ministarstva, ona i dalje ostaje najviša, kada su u pitanju programske pozicije. Kada su u pitanju nacionalne institucije, bez obzira na to što je budžet Ministarstva kulture, kao i budžeti većine ministarstava, smanjen za 26%, nedopustivo je da je upravo pozicija za programe nacionalnih institucija kulture smanjena za 40%.
Da ne bi bilo zabune, pomenula bih samo neke od tih 24 nacionalne institucije kulture, da bismo se razumeli o čemu govorim. Reč je o Narodnom muzeju, Narodnom pozorištu, Narodnoj biblioteci, Republičkom zavodu za zaštitu spomenika kulture, Arhivu Srbije, Beogradskoj filharmoniji, Kinoteci, Nacionalnom ansamblu "Kolo", Istorijskom muzeju, Etnografskom muzeju, Muzeju savremene umetnosti, Muzeju "Staro selo", Muzeju "Sirogojno", Muzeju naivne umetnosti, odnosno Biblioteci "Matice srpske" itd, sve sa još 14 ustanova kulture sa KiM.
O čemu se zapravo radi? Za ove namene u 2008. godini, prema rebalansu budžeta koji smo usvojili za 2008, predviđeno je 287 miliona. U projekciji budžeta koje je Ministarstvo kulture dalo Odboru za kulturu Skupštine Srbije u novembru prošle godine poželjan iznos za ove namene je iznosio 445 miliona, da bi se iz nepoznatih razloga u samom budžetu usvojenom u decembru iznos sveo na 320 miliona.
Ova pozicija u odnosu na 2008. godinu je imala najmanji rast, ali je u rebalansa u odnosu prema budžetu koji je usvojen u decembru imala najveći pad, kao što rekoh 40%, odnosno za sve ove institucije u 2009. godini, po zakonu o kome danas raspravljamo, predviđeno je 196 miliona.
Ako imamo u vidu da bar dvadesetak posto ovih sredstava treba da bude utrošeno za ustanove kulture sa KiM, to znači da za sve druge ustanove ostaje po tri-četiri miliona za godišnje programe.
Ne znam koliko će izložba Narodni muzej moći da organizuje, koliko će pozorišnih predstava imati Narodno pozorište, koliko će spomenika kulture moći da zaštiti Republički zavod za zaštitu spomenika kulture. Ne mora da bude tako.
Ima mogućnosti preraspodele i to upravo sa pozicija koje sam pomenula, mislim, pre svega, na diskrecionu poziciju. Ali, ima još jedna zanimljiva pozicija, a to je pozicija 451, jer je ovo Ministarstvo kulture i medija. Na toj poziciji i dalje se nalazi iznos od 330 miliona koji je predviđen za finansiranje institucija čija se transformacija, bez obzira na to što smo imali i obaveze iz zakona, i dalje ne pominje.
Mislim na "Tanjug", na "Filmske novosti", "Radio Jugoslaviju", "Privredni pregled" i prištinsko ''Jedinstvo".
Ne mislim da je ovo ministarstvo krivo što još uvek bez transformacije ostaju ove institucije, ali mislim da se ne može govoriti o transformaciji ustanova kulture, pa i o njihovom ukidanju, a da pri tom ove institucije informisanja i dalje opstaju na budžetskim jaslama.
Da završim, nemam ništa protiv "Tanjuga" ,"Radio Jugoslavije", "Filmskih novosti", ali imam protiv da se dovode u pitanje nacionalne institucije, jer kao što kažem brinemo o onome što su simboli nacionalnog suvereniteta, integriteta. Svi znamo da su stubovi nacionalnog identiteta jeste kultura, a nosioci tog identiteta jesu nacionalne ustanove.
One treba da budu menjane, treba da budu transformisane, treba da budu unapređivane, ali ovakvim odnosom, pa i finansijskim, ne treba da ih vodimo ka laganom odumiranju. One će praktično moći samo da prežive sa platama i nekim osnovnim, elementarnim troškovima, ali bez programa.
Moj zaključak je, dakle, da i ovaj budžet, sa ukupnim smanjenjem od 26%, može da obezbedi opstanak kulturne delatnosti, ali sa preraspodelom unutar samog tog budžeta, imajući u vidu pozicije i namene o kojima sam govorila.