ŠESTA SEDNICA, PRVOG REDOVNOG ZASEDANjA, 14.05.2009.

2. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

ŠESTA SEDNICA, PRVOG REDOVNOG ZASEDANjA

2. dan rada

14.05.2009

Sednicu je otvorila: Slavica Đukić-Dejanović

Sednica je trajala od 10:10 do 20:15

OBRAĆANJA

...
Liberalno demokratska partija

Zoran Ostojić

Liberalno demokratska partija
Hvala, predsednice. Meni je drago da je većina kolega iz vladajuće većine one primedbe koje sam juče prvi izneo, a na koje mi je ministar Dačić tada odgovorio ukravši onih 12 koševa s početka utakmice, podržala.
Profesor Vujanić nije autor ove glupave definicije o saobraćaju. Ali ovako, da raščistimo stvari - u utorak je Odbor za saobraćaj, mi smo podneli 32 amandmana, želimo da popravimo ovaj zakon. Gospodin Ilić je predsednik, pa neka pozove stručnjake koji su učestvovali u izradi zakona iz 2005. godine, koji je kidnapovan kršenjem Zakona o ministarstvima iz tadašnjeg ministarstva nadležnog za saobraćaj u ministarstvo policije, pa ćemo onda raščistiti znanje i neznanje.
Molim one koji su stručni i koji su završili fakultet da više ne koriste izraz ''učesnici u saobraćaju''. Mnogo je stručnije koristiti izraz ''faktori bezbednosti u saobraćaju''. Recimo, sada hiljade ljudi vozi auto, neki prave prekršaj, većina ne, a gospodin Mrkonjić jutros nije vozio, pričao je i rekao da se ne vezuje. On je faktor bezbednosti, nije učesnik u saobraćaju. I mnogo je doprineo, u negativnom smislu, bezbednosti saobraćaja tvrdnjom da se ne vezuje jer je debeo.
Gospodine Mrkonjiću, zaista treba da shvatite da vaše neznanje, da 250 ljudi godišnje umire i 3.000 bude povređeno zato što nije vezano, ne možete širiti, jer ste vi ministar i utičete na ljude. Vi ste faktor bezbednosti, iskreno vam govorim. I Kenan može da se veže, verujte mi i Slobodan Maraš može da se veže, ja mogu da se vežem i ostane još metar, čak i onaj poslanik koga je teže zaobići nego preskočiti, onaj što može da pojede kilo i po mesa u restoranu, a onda novinarima priča kako treba ukinuti dnevnice jer je meso jeftino, i taj može da se veže, on pripada vladajućoj većini.
Elem, pokušaćemo na tom odboru, uz brojne amandmane drugih, da popravimo ovaj zakon. Ovaj zakon nije kompromis između zakona koje je radila struka i koji je kidnapovan u ministarstvu policije. Ovo je zakon policijski, koji policajcima daje suviše velika ovlašćenja.
Evo jednog primera. Svi pričaju i svi misle da vozač treba da propusti pešaka na pešačkom prelazu, a pogledajte šta ste vi napisali. Ovo je još jedan primer nestručnog pisanja. Kaže - ukoliko na pešačkom prelazu saobraćaj nije regulisan uređajima za davanje svetlosnih saobraćajnih znakova (nema semafora) niti znacima policijskog službenika, vozač je dužan da prilagodi brzinu vozila tako da u svakoj situaciji koju vidi ili ima razloga da predvidi može bezbedno da se zaustavi ispred pešačkog prelaza.
To znači da kada moje dete stoji i ne zakorači, nema obavezu da ga pusti. Tek kad zakorači, ne sme da ga udari. Ali, dok nije zakoračio, može satima da stoji na pešačkom prelazu. Vi ste predvideli da nijedan vozač ne mora da se zaustavi i pusti pešaka.
Ima mnogo nelogičnosti. Očigledno je monopol, koji policija od 13. maja 1945. godine ima nad ovom oblašću, pokušao da se zadrži. Ako postoji želja da napravimo kompromis između tih miliona evra koje se vrte u tom biznisu i javnog interesa da ćemo na tom odboru usvojiti ono što je razumno, a ne da policija dobije diskreciona ovlašćenja, a da usput ne dozvoljava po zakonu da se kontroliše, kao što je npr. radar za detektovanje, kao što je npr. zapisnik koji postaje sudski dokaz. Molim vas, hajde da budemo ozbiljni i zaista to uradimo.
(Predsednik: Vreme.) Što se tiče, gospodine Mrkonjiću, pojasa, verujem da bi general Jovanović rekao da se mnogi ljudi kažnjavaju za pojas i da je to otprilike delo koje ima mnogo kazni, ali znamo da svi koji smo, 98% onih koji su kažnjeni za pojase…
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Molim vas, privedite kraju. Zahvaljujem.
Da li se javlja još neko ko nije iskoristio svoje pravo iz člana 93. Poslovnika?
Vi ste iskoristili, gospodine Šami. Nemate više vremena.
(Zoran Šami, s mesta: Imamo još 11 minuta.)
Upisano je da ste sve vreme iskoristili. I ja mislim da ga niste iskoristili, ali je zamenik sekretara tako upisao. Izvolite.

Zoran Šami

Demokratska stranka Srbije - Vojislav Koštunica
Za početak, samo jedna napomena. Dobro vaspitanje mi nalaže da ne komentarišem rad Javnog servisa, jer bih zaradio, sasvim sigurno, isključenje iz ove skupštine na šest meseci. Ali vas molim, neću da kažem šta Javni servis radi sa Skupštinom - trenutno prenosi utakmicu omladinaca. Omladinci u fudbalu su važniji od Skupštine, od zakona o bezbednosti saobraćaja ili zakona koji je sledeći na dnevnom redu.
Dakle, molim vas da razgovarate, ali ne tako što ćete da pijete kafu s gospodinom Tijanićem, nego da obavestite poslanike koji su zainteresovani da dođu na taj razgovor.
Mojoj bivšoj studentkinji. Nažalost, podneo sam amandman da se definicija saobraćaja briše, a to mi je savetovao gospodin Vujanić. Dakle, ta definicija nije dobra, a i nepotrebna je u zakonu, jer bi zapravo zahtevala mnogo više prostora da bi bila prava definicija.
Dalje, sve bi bilo u redu (to je malopre rekao moj uvaženi kolega) da je usvojen zakon koji je bio u opticaju još 2005. godine. On je bio bar tri puta bolji od ovog zakona. Sve što je moglo da se pokvari u tom zakonu, uvažene kolege su pokvarile. Uključivši i to da su ovolike pasuse davali u opis šta mora da zadovoljava ispitivač, i to su zapravo bile lične karte nekih zaposlenih u policiji, umesto da su prosto, najjednostavnije napisali da je stručnjak koji je za to merodavan saobraćajni inženjer.
Kao što je za advokata neophodno da imate završen pravni fakultet. Mogu ja da želim da se bavim advokaturom, ali kad bih tražio dozvolu, s pravom bi mi rekli da sam lud, jer nemam završen pravni fakultet.
Mi se očigledno oko represije ne razumemo. Mora svaki zakon, pogotovo ovaj, da ima predviđene kaznene mere i ima opravdanja da one u nekim situacijama budu i rigorozne. Štaviše, DSS je predložio amandman koji još proširuje šta je nasilnička vožnja.
Apropo nasilničke vožnje, voleo bih da se donese zakon koji bi stvarno policiju naterao da se bavi prevencijom u saobraćaju. Da, ako treba, kažnjava one koji prave prekršaje, ali da to ne bude tako što će da se sakrije u žbun pa da meri brzinu jer je to najlakše, nego da npr. u centru Beograda spreči nasilnička ponašanja.
Ispričaću vam događaj. U vreme kad smo pisali amandmane, izašao sam iz Skupštine u ponoć. Petorica momaka na motorima su projurila sa jedno 80 km na sat kroz crveno svetlo ispred Skupštine (doduše, stali su kod "Londona"), nijedan nije imao kacigu i pri tom su turirali mašine. Tako da su prekršili bar četiri člana ovog zakona.
Svake nedelje nam pogine neki motociklista zbog divljanja po Beogradu. Ne vidim u čemu je problem da se to spreči. Dakle, nije DSS protiv kazni. Čak sam rekao da nijedan amandman na kaznene odredbe nismo stavili. Ako dođe do nekih suštinskih izmena u tekstu, koje će zahtevati izmene kazni, u redu. Ako uočimo (neka to, u krajnjoj liniji, uradi sam predlagač zakona) da su neke kazne nelogične, i to je u redu.
Nismo mi protiv kažnjavanja, mi smo protiv logike primenjene u ovom zakonu. Logika je, u suštini, zadržavanje monopola koji policija ima u okviru bezbednosti saobraćaja. A to ne može tako. To, gospodo, nisu evropske norme, kad se već toliko pozivate na Evropu.
Mada, ne vidim nijedan razlog da se pozivamo na Evropu. Ne živimo mi na Antarktiku, živimo u Evropi. I ne vozimo kola od juče, vozimo ih jako dugo.
Mi smo, naravno, predložili (evo, da obradujem gospodina Dačića), 14 poslova koji su bili u njegovoj nadležnosti smo izbrisali i prebacili u nadležnost, doduše opet ministara iz SPS-a, sedam gospodinu Mrkonjiću, a sedam gospodinu Obradoviću, dakle u Ministarstvo prosvete i ministarstvo nadležno za oblast saobraćaja.
Uopšte ne vidim razloga da se policija bavi time. Šta ima policija da se bavi auto-školom?
Šta ima policija da se bavi davanjem dozvola za tehnički pregled? Je l' to policijski posao? Jeste, jer je monopol. Jeste, ali ne treba da bude. U tome je stvar. Možda je to nečije nasleđeno pravo, biće da se na taj način to gleda.
Malopre sam rekao da je prethodni zakon bio tri puta bolji od ovog. Jeste bio bolji od ovog. Znate, vrlo često ću da vam kažem da za nešto nisam stručan, a retko kad ću da kažem da nešto znam. Proveo sam na Saobraćajnom fakultetu 30 godina. Da sam najgluplji na svetu, nešto bih o saobraćaju naučio.
Evo, ovde sede moji studenti. Među onima koji su pisali onu prvu verziju, bio sam dvojici u komisiji za doktorat, i to upravo iz oblasti bezbednosti saobraćaja.
Prema tome, naravno da bi idealno bilo da možemo da kažemo – evo jednog primera nepolitičkog zakona, zakona za koji smo svi zainteresovani, zakona koji naprosto dira u samu suštinu našeg svakodnevnog života i nečega što ne može da se izbegne. Ali, kada vi nastavite sa jednom pogrešnom logikom, koja je možda mogla da važi 1981. i 1988. godine, ali koja danas po logici stvari ne može da važi, onda, dragi prijatelji, hajde da vidimo da li još nešto možemo da popravimo u ovom izvlačenju, mada, verujte mi, vrlo brzo ćete morati da pišete novi zakon. Hvala.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Da li još neko ko nije iskoristio svoje pravo iz člana 93. Poslovnika želi reč?
Reč ima ministar Ivica Dačić. Samo vas molim da se registrujete.
Izvolite.
...
Socijalistička partija Srbije

Ivica Dačić

| Ministar unutrašnjih poslova
Zahvaljujem na ovoj raspravi. Mislim da je svima jasno da je ova oblast veoma značajna za obične građane, odnosno važna je i za državu i za sve potencijale koje država ima, zato što i po statistikama UN država na saobraćajnim nezgodama godišnje izgubi između 1% i 3% bruto nacionalnog dohotka, a u Srbiji to godišnje iznosi od 1,56% do 1,71% bruto nacionalnog dohotka.
Već sam rekao da je od 1991. godine do danas, ne računajući statistiku sa Kosova i Metohije, a isključivo zbog Rezolucije 1244 i odsustva naših organa unutrašnjih poslova nismo u stanju da imamo tu statistiku sa teritorije naše autonomne pokrajine, poginulo 17.000 ljudi, a više od 240.000 ljudi je lakše ili teže povređeno.
Već sam rekao da ovaj zakon unosi čitav niz novina. Ne bih da posebno govorim detaljno o svemu tome, neke od njih ste ovde isticali, kao što je zabrana prevoza lica koje je nesposobno da upravlja svojim postupcima na prednjem sedištu, kao što je zabrana upotrebe mobilnog telefona osim uz "hends fri" opremu, obaveza upotrebe sigurnosnog pojasa na svim sedištima, zabrana nasilničke vožnje, obaveza prevoza deteta u bezbednosnom sedištu, obaveza uključivanja svih pokazivača pravaca u slučajevima koji su nabrojani u zakonu, smanjenje opšteg ograničenja brzine u naseljenom mestu sa 60 na 50 km.
Razumevajući teškoće u razaznavanju šta je to naseljeno mesto a šta nije, želim samo da istaknem statistički podatak koji su stručnjaci dali, a to je da se smanjenjem brzine sa 60 km na sat na 50 km na sat povećava mogućnost preživljavanja pešaka u sudaru sa vozilom za 40%.
U svakom slučaju, mislim da je to veoma značajna činjenica, bez obzira na to što možda zaista treba još jednom izvršiti analizu toga šta su naseljena mesta, kako se ne bi tumačilo... Neko je ovde pominjao da bi praktično cela Ibarska magistrala mogla da se podvede pod pojam naseljenog mesta.
Zatim, ograničenja brzine u posebnim uslovima, zabrana stavljanja u upotrebu antiradara, uređivanje saobraćaja na raskrsnici, obaveza uključivanja oborenih svetala i danju, preciznije uređenje saobraćaja vozila sa pravom prvenstva prolaza i upotreba žutog rotacionog svetla itd.
Želim da vam kažem da sam kao ministar unutrašnjih poslova dao naredbu i to je sprovedeno, maksimalno je smanjen broj vozila koja uopšte imaju pravo da koriste rotaciona svetla.
Reč je o najmanjem mogućem broju najvažnijih državnih funkcionera. Nemaju to ni svi ministri. Imaju, kao što znate, štićene ličnosti.
Molim za razumevanje i građane i sve poslanike. U ovom poslu kojim se i ja bavim, naravno, pre svega, policija i bezbednosne službe, postoji niz normi i pravila kako funkcioniše sistem bezbednosti u obezbeđivanju određenih ličnosti i objekata u uslovima kada postoje određeni bezbednosni rizici.
Izvinjavam se svim građanima zbog određenih neprijatnosti koje zbog toga postoje. Mislim da su tu krivi i državni organi što ne informišu građane na vreme o tome šta će se tih dana desiti.
Želim odmah ovde da kažem, kada je o ovome reč, da nas već u nedelju očekuje poseta Bajdena, potpredsednika SAD. Normalno je i neminovno da će biti najviši mogući stepen bezbednosti, isto kao kada su u pitanju predsednici stranih država. Isto tako, to imaju i naši predsednici državnih organa kada posećuju strane države.
Kada je reč o domaćim državnim funkcionerima, najmanji mogući broj. Među ličnostima koje se štite, zna se koji su nosioci najvažnijih državnih funkcija. Takođe, za njih isto važi da ne mogu svojim postupcima izazivati saobraćajne nezgode, ali želim da kažem da će se isključivo zbog potrebe bezbednosti primenjivati ovakve mere.
Dao sam naredbu i zaista pozivam da me informišete ukoliko bilo ko neovlašćeno koristi rotaciona svetla. To je isključivo instrukcija iz MUP-a. Zna se kada se ona koriste, zna se zbog čega se koriste, zna se kada policija to koristi, kada koristi hitna pomoć, vatrogasci itd. i zna se ko u stvari koristi rotaciona svetla kada prolazi određenim deonicama. Reč je isključivo o ličnostima čije bi zaustavljanje u saobraćajnim gužvama moglo da prouzrokuje određene bezbednosne rizike. Jednostavno, to su pravila protokola kada su strani državnici u pitanju, koja postoje svuda u svetu.
Kada je reč o stepenu alkohola u krvi, mi smo ovde smanjili taj procenat, ali takođe istraživanja pokazuju da je sa 0,5 promila alkohola u organizmu rizik od saobraćajne nezgode veći 1,2-1,3 puta, a sa jednim promilom alkohola u krvi praktično je pet puta povećan rizik u odnosu na onog vozača koji nema uopšte alkohola u krvi. Naša granica je 0,3 promila. Naravno da bi bilo idealno kada bi bila potpuno zabranjena vožnja pod upotrebom alkohola.
Vidim da mnogi poslanici koriste određene predloge koji su se čuli u javnoj raspravi, što je dobro, ali moram da kažem da tu uvek postoje različiti predlozi. Postojali su i predlozi o kojima smo, u razgovorima sa profesorima, razmišljali da li da ih prihvatimo ili ne. To su tzv. alko-brave, koje već postavljaju određeni proizvođači automobila, gde jednostavno automatski ne možete upaliti auto ukoliko imate uopšte alkohola u krvi. Međutim, to bi značilo da građani moraju da ugrađuju brave u vozila, što bi izazvalo dodatne troškove i ne znam da li bi to uopšte bilo prihvaćeno od strane naših građana.
Tako da vas molim, kada razgovaramo o ovom zakonu, moramo da znamo šta nam je cilj. Cilj nam nije da izazivamo nezadovoljstvo građana zbog mera iz ovog zakona, već da smanjimo broj saobraćajnih nesreća i broj mrtvih i povređenih. Znam da svakome od nas koji smo vozači odgovara da neke od ovih odredaba budu drugačije, ali je to apsolutno nebitno.
Takođe bih želeo da kažem, kada su u pitanju saobraćajne nezgode, da je u prošloj godini bilo 67.708 saobraćajnih nezgoda, od toga 51.000 sa materijalnom štetom, 16.651 sa nastradalim licima.
Nastradalo je 23.172 lica, od čega je 897 poginulo. Od tih lica 36 su deca do 14 godina, a povređeno je 1.972 dece do 14 godina. Takođe, 43% uzroka saobraćajnih nezgoda u prošloj godini je bila nepropisna ili neprilagođena brzina.
Već sam rekao da smo spremni da u razgovorima o ovom zakonu razmotrimo različita mišljenja. Bez obzira što je došlo do promene vlasti u Srbiji, želim da pozovem sve poslanike, poslaničke grupe i partije koje su možda u prošloj vladi imale drugačiji položaj da shvatimo da je ovaj predlog zakona praktično zadržao najmanje 90% svih odredaba iz onoga koji se pojavljivao u prošlom periodu.
Želim sada da vam iskreno kažem, svi ovi ljudi koji sede ovde ispred vas su postavljani u vreme prošle vlade, u vreme ministra Jočića i ministra Velimira Ilića, i takođe su pisali i taj zakon. Prema tome, kada govorite da je ovo policijski zakon, molim vas da se malo vratite u prošlu godinu. Da je vaš kolega, moj uvaženi prethodnik Jočić, ministar unutrašnjih poslova, ne verujem da biste tako govorili o ovom zakonu. Sa te strane, policija nema nikakvih namera da ima monopol u ovoj oblasti. Promenite Zakon o policiji, uvedite drugi državni organ koji će se baviti bezbednošću u saobraćaju, ali Zakonom o policiji mi smo nadležni za bezbednost u saobraćaju. Nemojte onda govoriti o policijskom zakonu. Ne može neko biti zadužen za to a da nema u tome nikakva ovlašćenja.
Takođe, ne znam zašto bi nekome smetalo učešće policije u određenim radnjama kao što je polaganje vozačkog ispita, kada će i Agencija za bezbednost saobraćaja davati licence za one koji će tu predavati i biti ispitivači. Takođe, zapisnik sa lica mesta ili tzv. uviđaj je dokaz i u drugim sudskim postupcima, i kada su neka krivična dela u pitanju, pa zašto ne bi to bio i taj zapisnik ili izveštaj sa lica mesta kada je saobraćajna nesreća u pitanju?
Što se tiče policije, verujte, nije naša ideja da se formira Agencija za bezbednost saobraćaja. To je zahtev stručne javnosti i profesora. Prema tome, molim vas da se ovde opredelite hoćete li agenciju ili nećete agenciju. Što se nas tiče, pošto jedni viču hoćemo a jedni nećemo, sa ove strane, Agencija neće biti na teretu državi jer će se ona finansirati delom iz ovih prihoda koji se ostvaruju na osnovu saobraćajnih prekršaja.
Biće na teret građana, ali vam govorim o tome da do sada ni jedan jedini dinar nije išao u policijski budžet od strane građana koji su krivi za saobraćajne prekršaje. Policija nema normu koliko treba nekoga da kazni, zato što oni ne primaju platu na osnovu toga koliko su naplatili kazni. Naravno da se svakome gleda učinak u radu, ali to nema nikakve veze sa naplaćivanjem kazni. Kao što je učinak i sudija u radu to koliko ima predmeta koje je rešio itd.
Telo za koordinaciju je definisano na takav način da se u njemu nalaze i profesori, industrija, nevladine organizacije, privredne komore, stručne grupe koje predlažu, sekretarijat koji ima logistiku i ministri iz nadležnih ministarstava, gde će se donositi odluke o svom ovim pitanjima.
Sa te strane, Agencija jeste predlog da policija ne radi taj deo posla, nego da ga radi neki nezavisni organ, o čemu ste do sada govorili. Tako da je ovo prihvaćen predlog, u prethodnih nekoliko godina se o tome razgovaralo.
Zašto zakon nije ranije donet - mislim da to nije pitanje koje meni treba da se postavi. Ja sam ministar od 7. jula prošle godine. U svakom slučaju, dugo se radi na ovom zakonu. Mislim da je veliki naš doprinos što smo zajednički predložili ovaj zakon - Ministarstvo za infrastrukturu, Ministarstvo unutrašnjih poslova i stručna javnost.
Profesori su bili sa nama na predstavljanju ovog zakona posle usvajanja u Vladi. Profesor Vujanić je sedeo zajedno sa nama i govorio o ovom zakonu. On sigurno nije zadovoljan, jer nisu prihvaćeni svi njegovi predlozi, isto kao što možda i svako ministarstvo nije zadovoljno time da li je ušlo sve ono što se tražilo, ali je generalno dobro da je ovaj predlog zakona pred nama.
Ovaj zakon treba da važi jednako za sve. I za gospodina Mrkonjića kada ne veže pojas, pošto sigurno neće imati nikakve privilegije, i za bilo koga drugoga. Nema privilegovanih. Ja sam javno rekao i pozvao sve koje poznajem da im ne padne na pamet da me bilo kada zovu, mene ili generala Stojadina, radi intervencije za saobraćajne prekršaje.
Prema tome, ovaj zakon upravo mora da se primenjuje na takav način, ako je jednak za sve i ako iskorenimo korupciju. A korupcija može da bude na različitim mestima - u obrazovanju, na polaganju ispita, na tehničkom pregledu, naravno i prilikom utvrđivanja da li je neko napravio saobraćajni prekršaj ili nije. Što se tiče policije, mi imamo Sektor unutrašnje kontrole, radimo na tome i, kao što znate, dosta policajaca je uhapšeno zbog prekoračenja ovlašćenja ili zloupotrebe svojih ovlašćenja i korupcije.
Kada je reč o interventnoj jedinici žandarmerije, oni se ne bave kontrolom saobraćaja, oni rade druga pitanja. Ali, kao što mi tražimo metode kako da kontrolišemo i rad saobraćajne policije, a kada je interventna policija u pitanju, u Beogradu smo već opremili jedan auto sa kamerom, koji ćemo sada pustiti u upotrebu.
Znači, kada interventna jedinica ide u intervenciju, biće snimak šta se sve dešava, da ne bi posle bilo različitog tumačenja onoga što se desilo na licu mesta.
Vršićemo i kontrole naših saobraćajnih policajaca, ali ova činjenica da neće više biti naplaćivanja kazne na licu mesta je dobra upravo zbog toga da bi se sprečila ta vrsta korupcije.
Na samom kraju želim da kažem da smo spremni da razgovaramo o različitim predlozima koji su se ovde čuli. Do sada su ljudi koji se bave ovim poslom, koji sede ovde ispred nas, razmatrali 140 amandmana. Od toga je prihvaćeno 30, a 10 amandmana će biti predloženo ne u tom tekstu, nego kao predlog Odbora, sa intencijom koja dolazi iz tih amandmana.
U ostalih stotinak amandmana siguran sam da će biti nekoliko desetina koji će biti prihvaćeni, tako da mislim da će sigurno trećina ovih predloženih amandmana biti prihvaćena od strane predlagača, što mislim da nije slučaj ni sa jednim drugim zakonom koji je bio u proceduri u Narodnoj skupštini.
U svakom slučaju, razumem odnose u parlamentu, i odnose vlasti i opozicije, i razumem da stav o nekom zakonu možda zavisi od političke pozicije određene političke stranke, ali u ovom momentu nama je cilj da dođemo do što boljeg teksta zakona, spremni smo za dalje razgovore i nadam se da ćemo što veći broj vaših konstruktivnih, dobrih predloga za unapređenje ovog zakona prihvatiti i da će ovaj zakon doneti rezultat, a to je da će se smanjiti broj saobraćajnih nezgoda, da će se smanjiti broj poginulih, povređenih i nastradalih u saobraćajnim nesrećama u Srbiji. Zahvaljujem.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Zaključujem načelni pretres.
Prelazimo 2 i 3. tačku dnevnog reda – PREDLOZI ZAKONA O OPŠTOJ BEZBEDNOSTI PROIZVODA I ELEKTRONSKOJ TRGOVINI (zajedno u načelu)
Obaveštavam vas da je predsednica Skupštine pozvala da ovom delu sednice, pored ministra Slobodana Milosavljevića, prisustvuju i pomoćnici ministra Dušan Protić i Nebojša Lazarević.
Potpredsednik Ivica Dačić pita za dozvolu Skupštinu da li može da ide.
Zahvaljujem. Naravno da možete. Vaš rad se završava odbranom predloga zakona koji su bili u proceduri. Molila bih vas da ne ometamo red Skupštine.
Saglasno odluci Narodne skupštine da se obavi zajednički načelni pretres o Predlogu zakona o opštoj bezbednosti proizvoda i Predlogu zakona o elektronskoj trgovini, a pre otvaranja zajedničkog načelnog pretresa podsećam vas da, shodno članu 94. Poslovnika Narodne skupštine, ukupno vreme rasprave u načelu za poslaničke grupe iznosi pet časova, kao i da se ovo vreme raspoređuje na poslaničke grupe srazmerno broju narodnih poslanika članova poslaničke grupe.
Prema tome, poslanička grupa Za evropsku Srbiju ima - jedan sat, 33 minuta i 36 sekundi; poslanička grupa SRS - jedan sat, osam minuta i 24 sekunde; poslanička grupa G17 plus - 28 minuta i 48 sekundi; poslanička grupa DSS-Vojislav Koštunica - 25 minuta 12 sekundi; poslanička grupa "Napred Srbijo" - 25 minuta i 12 sekundi; poslanička grupa SPS-JS - 18 minuta; poslanička grupa LDP - 14 minuta i 24 sekundi; poslanička grupa Nova Srbija - 10 minuta i 48 sekundi; Poslanička grupa Manjina - osam minuta i 24 sekunde i poslanička grupa PUPS - šest minuta.
Saglasno članu 93. stav 3. Poslovnika Narodne skupštine, narodni poslanik Vladan Batić, koji nije član nijedne poslaničke grupe, ima pravo da govori do pet minuta.
Molim poslaničke grupe, ukoliko to već nisu učinile, da odmah podnesu prijave za reč, sa redosledom narodnih poslanika.
Obaveštavam vas da će, po ovoj tački dnevnog reda, poslaničke grupe predstavljati: narodni poslanik Milan Lapčević – poslaničku grupu DSS-Vojislav Koštunica, narodni poslanik Dejan Radenković - poslaničku grupu SPS-JS, narodna poslanica Aleksandra Janković - poslaničku grupu NS, narodni poslanik Vladan Jeremić - poslaničku grupu SRS.
Ukoliko tokom ove sednice poslaničke grupe dostave još odluka o ovlašćenim predstavnicima, Narodna skupština će biti obaveštena o tome.
Saglasno članu 142. stav 2. Poslovnika Narodne skupštine, otvaram zajednički načelni pretres o Predlogu zakona o opštoj bezbednosti proizvoda i Predlogu zakona o elektronskoj trgovini.
Da li predstavnik predlagača Slobodan Milosavljević, ministar trgovine i usluga, želi reč? (Da.)
Samo vas molim da jedanput pritisnete taster. Izvolite.

Slobodan Milosavljević

Poštovano predsedništvo, uvažene dame i gospodo narodni poslanici, čast mi je i zadovoljstvo da vas pozdravim i da vam predloge dva nova zakona iznesem. To su zakon o bezbednosti proizvoda i zakon o elektronskoj trgovini.
Ovo su dva, pre svega, stručna ili zanatska zakona, ne politička zakona. Zakoni su jasni, precizni. Zakon o opštoj bezbednosti proizvoda ima 29 članova, zakon o elektronskoj trgovini čak i manje, 23 člana. Oba ova zakona treba da poboljšaju kvalitet života u Srbiji, da povećaju šanse građanima Srbije za novo zapošljavanje i da generalno doprinesu da se u ove dve vrlo važne oblasti najviši međunarodni standardi počnu da primenjuju nakon usvajanja zakona i u Srbiji.
Preći ću na zakon o opštoj bezbednosti proizvoda. Praktično, opšta bezbednost proizvoda je na jedinstvenom evropskom tržištu garantovana već decenijama.
Ova oblast nije do sada na pravi način bila regulisana u Srbiji, a osnov za bezbednost proizvoda je tzv. RAPEK sistem brzog informisanja o bezbednosti proizvoda.
Ono što Srbija prvo mora da uradi nakon usvajanja ovog zakona, nadam se, u Skupštini Republike Srbije, jeste da izradi svoj mali RAPEK sistem internog obaveštavanja i da time postane deo jedinstvenog evropskog sistema o bezbednosti proizvoda.
Ovaj sistem će biti zajednički za više ministarstava, od Ministarstva trgovine i usluga, gde tržišna inspekcija već radi na početku uspostavljanja ovakvog sistema, preko Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Ministarstva zdravlja i još brojnih drugih institucija koje će biti uključene preko svojih službi u izveštavanje i obaveštavanje o opštoj bezbednosti proizvoda.
Ovaj sistem predstavlja i pravni osnov za primenu ovog zakona i verujem da ćemo vrlo brzo, a to je najkraći mogući rok, nekoliko narednih meseci, ovaj sistem u potpunosti pustiti u primenu i u funkciju u Srbiji. Inače, ovim zakonom će u naš pravni sistem biti ugrađene odredbe, odnosno uputstva, direktive Evropske zajednice o opštoj bezbednosti proizvoda iz 2001. godine i uputstvo, odnosno direktiva o obmanjujućim proizvodima iz 1987. godine, tako da sa ove dve direktive, odnosno uputstva mi ispunjavamo najviše evropske standarde u ovoj vrlo važnoj oblasti za bezbednost proizvoda, kvalitet života ljudi i bezbednost svih nas, potrošača građana Srbije.
To su glavni razlozi, ne samo pravni, ne samo usklađivanje i harmonizacija, već i obezbeđivanje visokog nivoa kvaliteta zaštite zdravlja građana Srbije, ali isto tako i potreba da nam se ne dešava, kao što se dešavalo prethodnih godina, verovatno i ove godine, da nedovoljno kvalitetni ili nebezbedni proizvodi koji ne mogu da se prodaju na tržištu EU dođu na tržište Srbije.
Bile su to i igračke bojene nekvalitetnim bojama, štetne po zdravlje dece koja se njima igraju, ali isto tako i hrana i neki drugi proizvodi, i delovi za automobile.
Osnovna intencija ovog zakona i naš cilj, kao predlagača, jeste da najviše evropske standarde u ovoj oblasti počnemo da primenjujemo i u Srbiji i da čitavo tržište Srbije i teritorija Srbije postane zabranjena i za takve proizvode.
Ono što ovaj zakon donosi kao novinu, to su i određene definicije i tumačenja nekih pojmova, kao što je na primer izraz proizvod, koji u ovom zakonu podrazumeva finalni proizvod, koji se uz naknadu ili bez naknade isporučuje krajnjem potrošaču ili mu se čini dostupnim, bilo kroz kupovinu, lizing, zakup, probu i drugo, uključujući i proizvode u vezi sa pružanjem usluga i, bez obzira da li je u pitanju nov, upotrebljavan, popravljan ili prepravljan proizvod.
Na ovaj način obuhvaćeni su i proizvodi koji se koriste prilikom pružanja usluga potrošaču, na primer, hajde da kažemo šamponi za kosu ili lak za kosu koji se korite u frizerskim salonima ili neki preparati koji se koriste u kozmetičkim salonima. Drugim rečima, praktično, sve ono što se koristi u našoj zemlji potpada pod uticaj ovog zakona i siguran sam da će bezbednost i kvalitet zaštite zdravlja građana Srbije usvajanjem ovog zakona biti podignut na najviši mogući nivo.
Takođe, jedan novi pojam je opozivanje. To je pravni institut koji do sada nije bio poznat u našem pravnom sistemu. Ima za cilj privremeni povraćaj opasnog proizvoda od potrošača i drugog korisnika koji im je već isporučen ili učinjen dostupnim.
Pretpostavljam da ste imali svi prilike da čitate u novinama kako su neki automobili, na primer, zbog neispravnosti nekog dela, da li je to kočioni sistem ili sumnje da je možda nešto neispravno, čak i u velikim serijama u Evropi, povlačeni od kupaca ili korisnika tih proizvoda, da bi se izvršila popravka, provera ili otklanjanje nepravilnosti. Upravo ovaj institut opoziva to ovim zakonom će omogućiti kao pravo i svima nama kao potrošačima Srbije, ali i proizvođačima ili ponuđačima, prodavcima tih proizvoda, kako bi se opet predupredili neželjeni mogući događaji i po bezbednost, ajde da kažemo, i života građana Srbije.
Ovaj evropski sistem, praktično, informisanja o bezbednosti proizvoda služi unapređenju saradnje između naših institucija i naših organa, inspekcijskih i drugih institucija i paralelnih evropskih institucija. I ono što u ovom kratkom predstavljanju ovog zakona, pošto je i sam zakon kratak, 29 članova, još jednom ponavljam, želim da kažem, to je da vas pozovem da podržite ovaj zakon, da kroz amandmansku raspravu, ako imate konkretnih ideja i predloga kako da ga u nekim segmentima popravimo, to iznesete.
Mi ćemo, naravno, sa uvažavanjem i poštovanjem, te predloge proanalizirati, a opet da svi zajedno učinimo jednu dobru stvar građanima Srbije i da im pomognemo da se, kao i građani najrazvijenijih država Evrope i sveta, osećaju bezbednijim i sigurnijim. Toliko o zakonu o opštoj bezbednosti proizvoda, a dozvolite mi da vas sa nekoliko reči informišem i o Predlogu zakona o elektronskoj trgovini.
Ovaj zakon ima dvadeset tri člana, treba istaći da je, pre svega, cilj ovog zakona da oblast elektronske trgovine, jednog značajnog i iz godine u godinu rastućeg biznisa u svetu, donesemo i u Srbiji. Nikada u našoj pravnoj praksi nismo imali zakon koji je regulisao elektronsko poslovanje, odnosno elektronsku trgovinu, a naprosto, činjenica da živimo u informacionom društvu, u kome je tehničko-tehnološki progres i u ovoj i u svim drugim oblastima gotovo dnevni, nalaže nam potrebu i da ovu oblast uredimo zakonom.
Što se tiče pretpostavki za razvoj elektronskog trgovanja, pa rekao bih i elektronskog poslovanja u Srbiji, one se iz dana u dan popravljaju. Po podacima Zavoda za statistiku Republike Srbije, u našoj zemlji ima negde oko milion i po računara, preko 80% vlasnika računara koristi internet i to su, zaista, značajne pretpostavke da elektronska trgovina u Srbiji može da se razvije, a s obzirom da je radno mesto u elektronskoj trgovini, nekoliko puta jeftinije nego radno mesto u fabrici ili u nekom drugom sektoru privrede ili vanprivrede, mislim da će u ovim kriznim i teškim vremenima i to biti značajno za građane Srbije.
Praktično, jedan računar, kojih ima preko milion i po u Srbiji, telefonska linija, sto gde će taj računar stajati i dobra volja su dovoljni da bi bilo ko u Srbiji okušao svoju sreću u elektronskoj trgovini.
Praktično, ovaj zakon je vrlo liberalan. On ne donosi restrikcije, omogućava svakom ko to želi da se u ovom poslu okuša, a zakon reguliše pravila elektronskog trgovanja. Mnogo štošta u trgovanju je promenjeno u odnosu na prethodnih samo nekoliko godina i značaj ovog biznisa i njegov rast, kao što sam rekao i uprkos krizi, evo, usvajanjem ovog zakona će biti i šansa za građane Srbije.
Inače, i to je važno znati, elektronska trgovina u svetu je biznis koji vredi na godišnjem nivou globalno gledano i negde do 100 milijardi dolara. Srbija je na samom početku, odnosno rekao bih da u Srbiji imamo elektronske trgovine, ali je ona zaista minorna ili marginalna.
Svega nekoliko ozbiljnih privrednika se elektronskom trgovinom bave, ali jedan od problema sa kojima se svi mi kao građani suočavamo, kada poželimo da knjigu kupimo preko, ne znam, E-buy ili Amazon.com, ili neki drugi proizvod, nažalost nije moguće, i svi oni koji su to probali, znaju da i tamo gde je moguće nešto kupiti preko mreže, plaćamo, praktično, pouzećem, kada taj proizvod stigne kod nas, a ne platnom karticom i ne preko mreže.
Upravo plastično i rečeno, ovaj zakon treba te prepreke i te nemogućnosti da otkloni i da i svima nama omogući da ne platimo više nego što košta, na primer, knjiga – dvadesetak dolara iz Engleske ili Amerike ili Nemačke, a da kod nas, zbog špedicije, zbog carine, zbog već kojekakvih drugih troškova, ona košta možda duplo ili mnogo više.
To su prednosti ovog zakona. Još jednom napominjem da zaista su ovo zanatski zakoni, stručni zakoni, u kojima nema ni politike, ni politikantstva, još jednom vas pozivam da prvo date doprinos kroz ovu diskusiju, ako je moguće da se ovi zakoni poboljšaju i poprave, a naravno i pre svega, da podrškom ovim zakonima, svi zajedno pomognemo građanima Srbije. Hvala.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Da li izvestilac Zakonodavnog odbora, narodni poslanik Vlatko Ratković želi reč? (Ne.)
Da li izvestilac Odbora za trgovinu i turizam, narodni poslanik Milan Đokić, predsednik Odbora želi reč? (Ne.)
Da li izvestilac Odbora za evropske integracije, narodni poslanik Laslo Varga, predsednik Odbora želi reč? (Ne.)
Da li žele reč narodni poslanici koji su izdvojili mišljenje, narodna poslanica Lidija Dimitrijević, na sednici Odbora za trgovinu i turizam? (Da.)
Reč ima narodna poslanica Lidija Dimitrijević.

Lidija Dimitrijević

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, kao član Odbor za trgovinu i turizam izdvojila sam mišljenje na sednici ovog odbora. Čitajući Predlog zakona o opštoj bezbednosti proizvoda, na prvi pogled bi se mogao steći utisak da je vlasti u Srbiji stalo da obezbedi jedan viši nivo zaštite zdravlja i bezbednosti potrošača, koji će kupovati proizvode radi finalne upotrebe i drugih korisnika, koji će proizvode koristiti za svoje potrebe, tj. za obavljanje svojih profesionalnih delatnosti.
Nažalost, istinski razlog donošenja ovakvog zakona jeste usaglašavanje našeg sa zakonodavstvom Evropske unije. To je obaveza koju srpska vlast želi da ispuni, jer živi u uverenju da će Evropska unija primiti Srbiju u svoje članstvo. Ne želi da otvori oči pred istinom da u stvari Evropska unija ne želi pridruživanje Srbije Uniji.
Tako će i ovaj predlog zakona kada bude usvojen, kao i mnogi drugi pre njega, postojati reda radi i neće se primenjivati. To je sudbina mnogih zakona u Srbiji, koji se navodno donose u interesu građana. Činjenica je da ovoj vlasti nisu prioritet interesi građana, već sopstveni interesi i interesi onih izuzetno uspešnih privrednika, koji su njima u kumovskim, rodbinskim, drugarskim i ostalim vezama i koji iza njih stoje svim svojim sredstvima.
Kada bi se doneti zakoni primenjivali, slika srpskog tržišta bi morala da bude sasvim drugačija. Prejak uvoznički lobi učinio je da na našem tržištu bukvalno ima svega i svačega.
Prioritet u tim aranžmanima je iznos provizije koju će neko dobiti, a ne karakteristike proizvoda koji će se uvoziti. Ukoliko je iznos provizije odgovarajući, to da li je proizvod bezbedan ili nije, manje je važno.
U uslovima kada je svet zahvatila ekonomska kriza za građane Srbije to nije ništa novo, jer u takvim uslovima građani Srbije žive godinama unazad. Kada nemate novca da kupite proizvod koji želite, kupićete sličan za koji imate novca, bez obzira da li vam on ne odgovara, njegov kvalitet i ostale njegove karakteristike, ali imate potrebu za njime, za bolji nemate novca i onda kupujete kako ne biste ostali bez ičega.
Koristeći ove teške dugogodišnje uslove života građana Srbije, moćnici obezbeđuju prodor svakojakih proizvoda na naše tržište. Ono što je uznemirilo mnoge u prethodnih nekoliko godina, najpre krajem 2007. a zatim i početkom 2008. godine, o čemu je maločas i ministar govorio, jeste prisustvo opasnih dečijih igračaka na naše tržište.
Roditelji su smatrali da je dovoljno to što su igračke bile označene SЄ (si-i) oznakom na deklaraciji koja je garant bezbednosti. Ispostavilo se da to nije tačno. Ova oznaka trebalo bi da garantuje da igračka zadovoljava minimalne zahteve sigurnosti proizvoda. Problem je u tome što ovu oznaku ne dodeljuje zvanična organizacija, već je sam proizvođač postavlja, kako bi označio da je proizvod izrađen u skladu sa primenjivim direktivama. Na taj način proizvođač je obezbedio nesmetano kretanje proizvoda na tržištu.
Mnoge dečije igračke na našem tržištu nose si-i SЄ oznaku, ali ne poseduju ostale potrebne podatke o proizvođaču, poreklu, hemijskom sastavu, rukovanju i ostale, a koje su neophodne da bi se znalo da je igračka bezbedna za upotrebu.
Postojalo je ubeđenje među našim kupcima da su opasne igračke samo one u kineskim prodavnicama. Međutim, proizvodi slični onima koji su povučeni sa tržišta EU zbog toksičnosti pronađene su kod nas i u renomiranim prodavnicama dečijih igračaka, kao i u veletrgovinama velikih distributera i sve su one na sebi imale si-i SЄ oznaku.
Vredan pažnje je podatak da su sve igračke opasne po dečije zdravlje nađene u pet kineskih prodavnica u Zaječaru i Boru, za koje je nadležni Zavod za javno zdravlje utvrdio da se, prema važećim pravilnicima, ne smeju naći u slobodnoj prodaji, imale rešenje granične inspekcije o ispravnosti. Ove igračke prošle su carinsku kontrolu, dobile sertifikat o ispravnosti i bile su dostupne deci.
Rezultat kontrole ispravnosti pokazuju najveći broj primedaba na organoleptička svojstva, izgled i miris, ali su kod pojedinih pronađeni i tragovi hroma i olova, i to u bojama gumenih igračaka za kupanje, glodalica, zvečki ili automobila igračaka. Neke druge hemikalije, kao što je ftalat (DEHP), nalaze se u senkama, karminima i slagalicama.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Pet minuta. Vreme na raspolaganju za izlaganje za izdvojeno mišljenje je iskorišćeno. Zahvaljujem.
Da li želi reč narodni poslanik Momir Marković, koji je izdvojio mišljenje na sednici Odbora za evropske integracije? (Da.)