DRUGA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANjA, 20.11.2009.

15. dan rada

OBRAĆANJA

...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Zahvaljujem.
Reč ima gospodin Miloš Aligrudić.
...
Nova Demokratska stranka Srbije

Miloš Aligrudić

Demokratska stranka Srbije - Vojislav Koštunica
Gospođo Kalanović, znam da ste vi hteli da ovaj postupak, mislim na vas, vašu stranku i sve tamo koji ste smislili ovu lepotu od zakona, pojednostavite i znam da ste hteli da otpuštate to nešto ljudi što ste zamislili tako što ćete to sve prebiti preko kolena i poizbacivati na ulicu, s otkazima koji iza sebe imaju vrlo prostu formulaciju, kroz ocenu – ne zadovoljava, i doviđenja, da biste zadovoljili nečiji drugi interes, a naposletku i svoj.
Ne možete da funkcionišete kao država, ne može da vam funkcioniše privreda, jer ništa ne radite da je spasete. Budžet vam ne funkcioniše. Vlada nije budžet dostavila Narodnoj skupštini kroz rebalans, iako je to morala da uradi, iako neprekidno probija limit koji je određen za potrošnju sredstava iz budžeta, kada je reč o sredstvima koja se mogu potrošiti mimo limita.
Znači, vi jednostavno nemate nikakav koncept kada je reč o ekonomiji, nemate nikakav koncept kada je reč o državnoj administraciji, niti smo ga mi ikada čuli i videli. Nikada niste došli pred ovu skupštinu da izložite šta je to što treba u državnoj administraciji uraditi da bi ona postala efikasnija.
Kako je moguće da ste došli do ideje da treba da otpustite u jednom cugu 2.800 radnika i da nam kažete kako je to mera koja će rešiti sve probleme u našoj državi kada je reč o administraciji? Da li je moguće da mislite da je bilo ko toliko naivan? To je krajnje paušalno odrezano.
Da ste pametni, kao što niste, prihvatili biste ovaj amandman, koji na vrlo jednostavan način upućuje kako bi trebalo doći do onog broja zaposlenih koji bi trebalo da budu višak. Tek kada se upotrebi ovakva procedura kakva je predložena u ovom amandmanu, a to je da se prvo urade predlozi sistematizacija radnih mesta od rukovodilaca državnih organa uprave, da nam kažu šta su njihove realne potrebe, zatim da se obrazuju komisije od strane Vlade u kojima će učestvovati predstavnici relevantnih sindikata, pa da se onda napravi predlog zakona o maksimalnom broju zaposlenih i uputi Narodnoj skupštini na razmatranje, da se zakaže sednica koja bi se u vrlo kratkom roku održala i na kojoj bi bio donet taj zakon, utvrdio bi se ukupan, odnosno maksimalni broj zaposlenih u državnoj administraciji.
Ovo što vi radite, to je jedna vrsta nasilja nad nevinim ljudima, koja služi da biste mogli da opravdate svoju poziciju pred MMF-om, jer njima nije bitno šta ćete vi uraditi, odnosno kako ćete to uraditi, nego da nešto uradite. Potrebno je da inkasirate nešto u tu kasu i vi ste to napravili na ovaj način, koji je vrlo surov, a na kraju, kada se to bude realizovalo kroz otpuštanje ljudi, to će biti po političkim kriterijumima, gospođo Kalanović, a ne po nekim nezavisnim ili objektivnim kriterijumima, zato što će rukovodioci državnih organa, koji su politički postavljeni na mesta na kojima su, to raditi upravo po političkim kriterijumima, ili po kriterijumima, u krajnjoj liniji – ovaj mi se sviđa, ovaj mi se ne sviđa. Jer, kad vi ne možete da se žalite na ocenu – ne zadovoljava, kada vam upravni spor ništa ne vredi, jer se upravni spor ne vodi o suštini stvari, nego samo o formi, onda smo završili sa zaštitom prava zaposlenih i na terenu smo apsolutne tiranije.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Na član 2, amandman je podnela narodni poslanik Vjerica Radeta.
Da li neko želi reč? (Da)
Reč ima gospođa Vjerica Radeta.
...
Srpska radikalna stranka

Vjerica Radeta

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, ovaj zakon koji, radi javnosti, treba zvati pravim imenom, a to je zakon o novih skoro tri hiljade otkaza, i ovaj sledeći, koji će biti na dnevnom redu, još sedam hiljada otkaza u državnoj ili lokalnoj administraciji, zapravo je tekovina DOS-a.
Moram da podsetim, pre svega, radi javnosti, da kada ste 2000. godine zapalili Narodnu skupštinu, kada ste kriznim štabovima i dugim oružjem zauzimali državne institucije i javna preduzeća, da ste u državnoj administraciji, gospodo iz vladajuće koalicije, gospodo iz režima, zatekli negde oko osam hiljada zaposlenih. Onda su sve vlade koje su se menjale, do dana današnjeg, povećavale broj zaposlenih, očigledno, ne na osnovu stvarne potrebe, nego na osnovu potreba opštinskih odbora, pre svega, DS-a i stranke G17 plus.
Kada smo govorili o ovim zakonima u načelnoj raspravi, gospodin Dragan Todorović je iznosio neke konkretne primere koliko je novih ljudi zaposleno u periodu od kada su ovi zakoni u skupštinskoj, a pre toga Vladinoj proceduri, koliko je još uvek aktuelnih konkursa gde nameravate da zaposlite vaše ljude, a zauzvrat ćete onima koji vam nisu podobni da podelite otkaze.
Takođe je bitno da se zna da ste svi vi iz Vlade cele prethodne godine, odnosno ove, tekuće godine, dok ste najavljivali smanjenje broja zaposlenih u republičkoj i lokalnoj administraciji, pričali da u republičkoj administraciji ima oko 28 hiljada zaposlenih. Sada ste u obrazloženju Predloga zakona rekli da u republičkoj administraciji ima 30.624 zaposlena a da ovim zakonom planirate da taj broj svedete na 28.400 zaposlenih.
Nismo sigurni da su ovi podaci tačni, zato što i jedni i drugi dolaze od predstavnika Vlade i pitanje za bilo koga od vas, predstavnika Vlade, danas jeste – koji je stvarni broj danas zaposlenih u republičkoj administraciji? Ako je to ovaj broj od 30.624, onda je pitanje – zašto ste obmanjivali građane Srbije da je to 28.000 zaposlenih?
Doduše, na ovo pitanje bi najbolji odgovor trebalo da da ministar nadležan za finansije, jer je Predlogom ovog zakona, u članu 8, i predviđeno da nadzor nad primenom ovog zakona vrši ministarstvo nadležno za poslove finansija.
Suština ovog zakona je da vi paušalno, nekritički, otpustite u republičkoj administraciji preko 2.000 zaposlenih i baš vas briga što će to u najvećem broju slučajeva biti ljudi koji su već sa 20 ili 30 godina radnog iskustva, koji neće moći naći posao na nekom drugom mestu, koji su možda jedini zaposleni u porodici, pa ćete, s ova dva zakona, zapravo povećati broj socijalnih slučajeva u Srbiji. Povećaćete onu cifru od 700.000 ljudi koji žive ispod minimuma egzistencije i povećaćete, nažalost, i broj od 300.000 dece koja nemaju treći obrok. To su podaci koji dolaze iz vaše vlade, podaci koji dolaze iz Republičkog zavoda za statistiku, a tu se posebno ističe ministar, koji bi trebalo da vodi računa i da nađe rešenja da se ti drastični brojevi bar smanje.
Nažalost, ministri su navikli, da bi zadobili simpatije javnosti, da izađu u javnost i da iznesu probleme, da kažu šta su to problemi, koji traju već godinama unazad, taman onoliko koliko ste u vlasti. Konstatujete stanje, ali rešenja nema, tako je i u ovom slučaju. To nije problem samo u republičkoj ili lokalnoj administraciji, vi znate, odnosno građani znaju, posebno oni na koje se ovo odnosi, da tih desetak hiljada ljudi u Srbiji svakog meseca ostaje bez posla. To je sve posledica loše, pogubne i štetočinske vlasti koja je aktuelna u Srbiji.
U članu 2. ste predložili da ukupan maksimalan broj zaposlenih na neodređeno vreme u republičkoj administraciji ne može biti veći od 28.400. U amandmanu sam predložila da taj broj bude 28.401. Zašto? Zato što sam htela da objasnim besmislenost ovog zakona i ove odredbe koja je utvrdila koji je to broj zaposlenih koji bi bio optimalan u republičkoj administraciji.
Vi kažete – ne prihvatate amandman zbog toga što se rešenje sadržano u podnetom amandmanu, u suštini, ne razlikuje od rešenja iz Predloga zakona, a što dovodi u pitanje njegovu svrsishodnost.
Naravno da ne bi bilo svrsishodno usvajanje, kao što nije svrsishodno i van pameti je ovo rešenje koje stoji u predlogu člana 2. ovog zakona. Suština celokupnog zakona je u stavu 1. člana 3. koji kaže: ''Ukupan broj zaposlenih na određeno vreme zbog povećanog obima posla, lica angažovanih po ugovoru o delu, ugovoru o privremenim i povremenim poslovima, preko omladinske i studentske zadruge i lica angažovanih po drugim osnovama ne može biti veći od 10% broja zaposlenih na neodređeno vreme u republičkoj administraciji''.
Šta ovo znači? Vi ćete sada, da biste ostavili utisak Vlade koja vodi računa o budžetu, o parama građana, da otpustite preko 2.000 ljudi u republičkoj administraciji i odmah ćete, ugovorom o delu, o povremenim ili privremenim poslovima, na osnovu ovog sledećeg člana, da zaposlite, verovatno, i više od tog broja koji ćete da otpustite. Stvar je u tome što ćete da otpustite ljude koji nisu vama partijski podobni, koji se ne izjašnjavaju partijski, a koji su verovatno godinama zaposleni u državnoj administraciji i, sasvim sigurno, odlično obavljaju svoj posao. Ali, zato ćete da dovedete vaše partijski angažovane drugove i prijatelje.
To je ono što je loše i što ne sme da se dešava, jer da niste do sada tako radili, onda ne biste republičku administraciju povećali, od 8.000, za 30.000 za ovih devet godina vlasti, koja je, izgleda, jedini uspeh postigla time što je ovako značajno povećala republičku administraciju i administraciju po lokalnim samoupravama.
Ovo vam nije dobar posao. Ovo je jedna velika obmana, velika prevara građana Srbije. Ako hoćete stvarno da pomognete građanima Srbije, onda gledajte da otvorite neko radno mesto. Obećao je to vaš predsednika Boris Tadić. Otvorite neki industrijski pogon, neki proizvodni pogon. Zaposlite neke ljude, nemojte samo svaki dan da pretite otkazima. Doveli ste ovaj narod u situaciju da ljudi ne znaju, kada krenu na posao, da li će na kraju radnog vremena dobiti obaveštenje da više ne dolaze ili će, eventualno, ostati na poslu. Ovakav je slučaj i u pravosuđu i u svim oblastima. O tome ćemo govoriti kada bude to na dnevnom redu.
Interesantno mi je malopre bilo to što je gospođa Đukić-Dejanović rekla, kada je odgovarala gospođici Nataši Jovanović, da Parlament ne može da radi zbog obeležavanja svakog jubileja. To je u redu, pogotovo zbog činjenice da ovaj parlament veoma često prekida rad zato što predstavnici Vlade ne žele da sede u Parlamentu i ne žele da rade svoj posao. Onda bi bilo previše da i zbog nekih ozbiljnih stvari prekidamo rad. Dovoljno je što prekidamo rad zato što ministri neće da sede u Parlamentu.
Sledeći amandman će obrazlagati moja koleginica Lidija Dimitrijević. Ne mogu a da ne pomenem činjenicu, pogotovo što je ovde i ministar za državnu upravu i lokalnu samoupravu, nije, to sam i prošli put rekla, možda direktno vezano za njegovo ministarstvo, ali čini mi se da bi bilo dobro da čuje, da su Lidija Dimitrijević i Elena Božić-Talijan podnele ostavke na mesta poslanika, u skladu s našim poslovnikom, a na osnovu Ustava Republike Srbije, i da Administrativni odbor ne želi da prihvati njihove ostavke. Očigledno je da Administrativni odbor, a očigledno ima podršku i predsednika Parlamenta i skupštinske većine, poslanike deli na poslanike prvog i drugog reda.
Volela bih da je ovde gospodin Konstantinović, da ga pitam, pošto je on uman pravnik, da objasni, pošto insistira na podnošenju lične ostavke, ne daj bože da se desi da neko od nas umre, pošto smo živi ljudi nije nemoguće, kako će onda da traži lično ostavku, odnosno da taj neko donese lično ostavku da bi ona u Administrativnom odboru bila prihvaćena? Hvala.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Od vremena Poslaničke grupe je iskorišćeno devet minuta i 30 sekundi.
Da li još neko želi reč? (Ne)
Na član 2, amandman je podnela grupa od 20 narodnih poslanika Poslaničke grupe Napred Srbijo.
Da li neko želi reč? (Da)
Reč ima narodni poslanik Saša Maksimović.
...
Srpska napredna stranka

Saša Maksimović

Napred Srbijo
Amandman koji su poslanici Poslaničke grupe SNS-a podneli odnosi se na član 2, i to na st. 1. i 3, i glasi – U članu 2. stavu 1. broj ''28.400'' zamenjuje se brojem ''28.000''. U članu 2, posle stava 3, dodaje se stav 4, koji glasi: „Funkcioneri koji su zaposleni u organima Republike Srbije, autonomne pokrajine i lokalne samouprave, državni službenici i zaposleni u javnim agencijama ne mogu primati posebne naknade niti poklone za obavljanje funkcija u drugim organima Republike Srbije ili članstvo u organima upravljanja i nadzornim odborima javnih agencija, javnih preduzeća i drugih pravnih lica čiji je osnivač Republika, autonomna pokrajina ili lokalna samouprava, osim nužnih troškova. Naknade se ne mogu isplaćivati ni kada su propisane zakonima i drugim propisima donetim pre stupanja na snagu ovog zakona.“
Zanimljivo je da predlagač ovog zakona nije naveo ni jedan jedini kriterijum za određivanje maksimalnog broja zaposlenih u republičkoj administraciji. Tu se postavlja pitanje – kako se došlo do cifre od 7,26%, ili 2.220 lica koje treba otpustiti? Broj zaposlenih koji smo naveli u amandmanu – 28.000, broj je koji su iznosili predstavnici Vlade, govoreći o broju zaposlenih u republičkoj administraciji, i potrebno je da Vlada objasni razliku između 30.624 i tih 28.000, kao i metod kojim se došlo do broja koji se predlaže kao maksimalan.
Osnovni cilj donošenja ovog zakona, prema priloženom obrazloženju predlagača, jeste smanjenje rashoda za plate i usluge, koje će se postići otpuštanjem 3.400 zaposlenih i zabranom povećanja broja zaposlenih preko broja određenog ovim zakonom.
Kao podnosioci ovog amandmana, smatramo da se u tim uslovima i s istim ciljem mora smanjiti rashod za posebne naknade koje se isplaćuju za članstvo mnogobrojnim organima upravljanja. To se odnosi na drugi deo ovog amandmana, na član 2. stav 4, novi, naravno – na nadzorne odbore i druga tela državnih organa, javnih agencija i ostalih pravnih lica čiji je osnivač Republika, AP, lokalna samouprava, jer se to, u krajnjem ishodu, takođe isplaćuje na teret budžeta i poreskih obveznika.
Smanjenje rashoda se najviše i bez štetnih posledica može postići zabranom da lica koja već primaju plate na teret budžeta, odnosno javnih prihoda uopšte, mogu primati posebne naknade za članstvo. Broj tih lica nije zvanično poznat. Ako jeste, voleo bih da mi ga kažete. Neki od njih primaju naknade za po više funkcija, pored državne plate, i neretko ta sredstva prelaze iznos koji bi se uštedeo otpuštanjem tih 3.400 radnika.
S principijelne tačke gledišta, nemoralno je i neopravdano da iko od države prima isplate po više osnova, naročito što su naknade u mesečnim iznosima, nezavisno od stepena angažovanja i, uopšte, ispunjavanja bilo kakvih obaveza. Osim toga, poznato je da se te obaveze, uglavnom, obavljaju u radno vreme, a često se za odlaske koriste službena vozila, a naplaćuju putni troškovi. U takvim uslovima je članstvo u organima i telima postalo vid nagrađivanja partijskih kadrova, a ne način da se obezbedi obavljanje određenim poslovima.
U praksi je znano i uobičajeno da pojedini funkcioneri predlažu propise, pa i zakone, kojima se njima obezbeđuje dodatna funkcija i propisuje pravo na naknadu, pa i garantovani iznos, što nije retkost, čime nekažnjeno zloupotrebljavaju funkcije i dolaze u sukob interesa.
Ako je ova država odlučila da liši posla više hiljada zaposlenih, sa svim posledicama po njih i porodicu, bilo bi krajnje nemoralno da ne ukine višestruko plaćanje povlašćenih pojedinaca, koji ionako imaju mnogo bolji materijalni položaj od radnika koji će ostati bez posla, primenom ovog zakona.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Dva minuta i 30 sekundi iskorišćeno je od vremena Poslaničke grupe.
Da li još neko želi reč?
Ako ne, na član 2, amandman je podnela narodna poslanica Lidija Dimitrijević. Da li neko želi reč? (Da) Reč ima narodna poslanica Lidija Dimitrijević.

Lidija Dimitrijević

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, amandman koji sam podnela na član 2. predstavlja insistiranje SRS-a na tome da ova vlast prestane s neprekidnim osnivanjem javnih agencija.
Mnogo puta dosad govorili smo, kad god je na dnevnom redu Narodne skupštine bilo osnivanje neke agencije, da su to organi paralelni postojećim državnim organima, da se poslovi koji se stavljaju agencijama u nadležnost mogu obavljati u okviru postojećih organa, tačnije, u okviru njihovih sektora, i da osnivanje agencija predstavlja način da se zbrinu zaslužni partijski kadrovi vladajuće strukture.
Tako se prethodnih godina gomilala republička administracija, a sada se govori o navodnoj efikasnosti administracije, koja će biti postignuta tako što će se u ovom momentu ekonomske krize otpustiti jedan broj zaposlenih, a nije da nismo govorili da je državna administracija preglomazna, i onda kada je na dnevnom redu Narodne skupštine bilo osnivanje Agencije za borbu protiv korupcije, i Agencije za hemikalije, Agencije za bezbednost saobraćaja, Nacionalne agencije za regionalni razvoj, Agencije za zaštitu od jonizujućeg zračenja i nuklearnu sigurnost Srbije.
Ovo su neke od agencija koje je Vlada osnovala samo u prethodnih godinu dana. Nisu se predstavnici vlasti obazirali na ono što govore srpski radikali, a sada se, bez trunke savesti, govori o tome da će se na taj način što će neko ostati bez posla državna administracija učiniti efikasnom.
Kada se pred vama nađu amandmani SRS-a kojima vam predlažemo da više ne stvarate nove paralelne državne organe u vidu agencija, vi takve amandmane ne prihvatate. Ne želite da se odreknete mogućnosti da opet napravite neku agenciju u kojoj ćete zbrinuti nekog od novih stranačkih kadrova, da se ogradite od bilo kakvih ograničenja, jer, ko zna, možda iskrsnu neki novi poslovi u procesu pridruživanja Srbije EU. Kud ćete evropskiji državni organ od javne agencije?
Smatram da je ponekad dobro vratiti se u blisku prošlost i podsetiti se nekih interesantnih podataka. Recimo, interesantni su podaci koje je, na insistiranje predstavnika SRS-a, Vlada u aprilu ove godine objavila na svom sajtu, a odnose se na zarade direktora javnih agencija isplaćenih u februaru. Imali smo prilike da o tome već slušamo u Parlamentu, ali zaista je dobro podsetiti se.
To je izgledalo ovako: Centralni registar za hartije od vrednosti, generalni direktor – 355.000, pomoćnik generalnog direktora –171.000 dinara; Agencija za privatizaciju, direktor – 344.000, zamenik direktora – 295.000, izvršni direktori, njih dvoje, 322.000 i devetoro direktora centara sa 243.000 dinara. Zatim, Agencija za osiguranje depozita, direktor – 322.000, zamenik direktora – 257.000; Agencija za privredne registre, direktor – 280.000, registrator privrednih subjekata –207.000, registrator finansijskog lizinga i zaloga – 221.000; Agencija za energetiku Republike Srbije, zamenik direktora – 216.000.
Nacionalna korporacija za osiguranje stambenih kredita, direktor – 239.000, direktor Sektora pravnih poslova – 155.000. Fond za razvoj Republike Srbije, direktor – 220.000. Komisija za zaštitu konkurencije, predsednik Saveta Komisije – 209.000, član Saveta – 167.000. Agencija za osiguranje i finansiranje izvoza Republike Srbije, generalni direktor – 209.000, prokurista – 240.000. Agencija za licenciranje stečajnih upravnika, direktor – 188.000, zamenik – 156.000.
Zatim, Garancijski fond, direktor – 185.000; Republička agencija za razvoj malih i srednjih preduzeća, direktor – 166.000, zamenik direktora – 126.000; Turistička organizacija Srbije, direktor – 165.000, zamenik – 138.000; Agencija za reciklažu, direktor – 161.000, zamenik –143.000; Akreditaciono telo Srbije, direktor – 154.000, zamenik direktora – 129.000; Agencija za strana ulaganja i promociju izvoza, direktor – 149.000, zamenik – 131.000; Direkcija za mere i dragocene metale, 142.000; Agencija za zaštitu životne sredine, direktor – 139.000 dinara.
Tu je i Agencija za energetsku efikasnost, zamenik direktora – 135.000; Agencija za akdreditaciju zdravstvenih ustanova, direktor – 134.000; Agencija za lekove i medicinska sredstva Srbije – 123.000; Akcijski fond Republike Srbije, direktor – 112.000, zamenik – 149.000; Antidoping agencija Republike Srbije, direktor – 97.000; Zavod za zaštitu prirode Srbije, direktor – 71.000; Republička agencija za prostorno planiranje, direktor koji prima trećinu zarade – 43.000, a zamenik – 92.000.
Onda je usledilo privremeno smanjenje zarada. Pre nekoliko dana najavljeno je da će nakon 1. januara 2010. godine ovo smanjenje biti van snage, jer 31. decembra prestaje važenje zakona kojim je bilo regulisano privremeno smanjenje. Posle ove najave ostaje nam jedino da se pitamo da li će već od januara naredne godine plate direktora agencija biti opet previsoke kao što su bile, ili možda još više, i da li se nama učinilo ili je neko pominjao smanjenje javne potrošnje?
To smanjenje javne potrošnje srpska vlast zamislila je tako što će otpustiti jedan broj zaposlenih sada, u vreme ekonomske krize, kada je nemoguće da se ti ljudi opet zaposle. Ne radi se o malom broju ljudi, radi se o 3.400 živih bića. Ali, tu nije kraj. Ovim drugim predlogom zakona – o određivanju maksimalnog broja zaposlenih u lokalnoj administraciji, takođe je predviđeno otpuštanje velikog broja zaposlenih, više od 5.500 ljudi, ali o tome će biti više reči kada taj predlog zakona bude na dnevnom redu.
Završiću svoje izlaganje time što ću reći da se u ovom visokom domu, u kome se donose zakoni, ne poštuje niti Ustav, niti zakoni, niti Poslovnik o radu. Govorim o odluci Administrativnog odbora Narodne skupštine da bez ikakvog osnova odbije ostavke narodnih poslanika SRS-a, moju i koleginice Elene Božić-Talijan, navodno, zbog nepostojanja uslova za prestanak mandata, ne uvažavajući tim postupkom našu volju koja je jasno iskazana u tim ostavkama. Hvala.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Šest minuta je iskorišćeno od vremena Poslaničke grupe.
Da li još neko želi reč? (Ne)
Na član 2, amandman je podneo narodni poslanik Miroslav Markićević. Da li neko želi reč? (Ne)
Na član 2, amandman je podnela narodna poslanica Aleksandra Janković. Da li neko želi reč? (Ne)
Na član 3, amandman su, zajedno, podneli narodni poslanici Zoran Šami, Jovan Palalić, Miloš Aligrudić, Arsen Đurić, Aleksandar Pejčić i Milica Vojić-Marković.
Reč ima narodni poslanik Miloš Aligrudić.
...
Nova Demokratska stranka Srbije

Miloš Aligrudić

Demokratska stranka Srbije - Vojislav Koštunica
Osim što ste ovim zakonom rešili da, putem političke prinude i političke samovolje, rasterate određen broj ljudi koji rade u državni organima i organizacijama upodobljenim u državnim organima, kada tako naopak posao krenete da radite, onda i ekipa koju okupite da vam piše zakon nije dobra i piše ga aljkavo, s pravničkog aspekta.
Ako uporedimo član 3. s članom 6, doći ćemo do zaključka da uvodite jedan potpuno novi termin koji se zove „angažovana lica“. Šta su „angažovana lica“? Gde ste to pročitali, gde ste to našli? Razumem da taj termin „angažovana lica“ može opisno da se upotrebi da bi se definisala neka situacija, recimo, da angažujete lica po osnovu ugovora o delu, privremenih, povremenih poslova, kako ovde navodite, ali šta su angažovana lica kasnije, u članu 6?
Ako upotrebljavate ovaj termin u članu 3. i povežete ga s terminom u članu 6, više uopšte ne znamo šta su zaposlena lica, ni šta u angažovana lica. Ako su angažovana lica nešto drugo od zaposlenih lica, onda ispada da je ono što je gospođa Vjerica Radeta govorila pre nekih 10-tak minuta potpuno tačno.
Vi hoćete od jednog broja zaposlenih da otpustite jedan broj, recimo 10%, tako što ćete koristiti surove političke i samovoljne kriterijume, a onda ćete sebi zadržati pravo da angažujete lica, skoro u tom istom broju, takođe, po nekim drugim kriterijumima: političkim, samovoljnim itd. Onda presipate iz šupljeg u prazno. Da li je to cilj vašeg zakona? Možda.