Šesta sednica, Drugog redovnog zasedanja, 12.12.2009.

2. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

Šesta sednica, Drugog redovnog zasedanja

2. dan rada

12.12.2009

Sednicu je otvorila: Slavica Đukić-Dejanović

Sednica je trajala od 11:05 do 21:05

OBRAĆANJA

...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Poštovane dame i gospodo narodni poslanici, nastavljamo rad Šeste sednice Drugog redovnog zasedanja Narodne skupštine Republike Srbije u 2009. godini.

Na osnovu službene evidencije o prisutnosti narodnih poslanika, konstatujem da sednici prisustvuje 104 narodnih poslanika.

Da bismo tačno utvrdili broj poslanika prisutnih u sali, molim narodne poslanike da ubace kartice u poslaničke jedinice

Konstatujem da je, primenom elektronskog sistema za glasanje, utvrđeno da je u sali prisutno 94 narodna poslanika, te postoje uslovi za rad.

Obaveštavam da su sprečeni da sednici prisustvuju narodni poslanici: Milica Radović, Momo Čolaković, Aleksandra Janković, Željko Tomić, Nikola Lazić i Donka Banović.

Prelazimo na 1. tačku dnevnog reda: - PREDLOG ZAKONA O BUDŽETU REPUBLIKE SRBIJE ZA 2010. GODINU, SA PREDLOZIMA ZAKONA O DAVANJU SAGLASNOSTI NA FINANSIJSKE PLANOVE ZA 2010. GODINU:

a) Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje,

b) Republičkog zavoda za zdravstveno osiguranje,

v) Nacionalne službe za zapošljavanje.

Da li izvestilac Odbora za finansije narodni poslanik Branka Ljiljak, zamenik predsednika Odbora, želi reč? (Ne.)

Da li narodni poslanici koji su izdvojili mišljenje na sednici Odbora za zdravlje i porodicu žele reč, gospodin Paja Momčilov, Gordana Paunović-Milosavljević, Dušanka Plećević i Milan Dimitrijević.

Gospođa Plećević. Izvolite

Dušanka Plećević

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, na Odboru za zdravlje i porodicu izdvojila sam mišljenje po pitanju Predloga zakona o budžetu Republike Srbije za 2010. godinu, zato što je restriktivan, a pri tom se planira i deficit od preko 82 milijarde dinara, što podrazumeva novo zaduživanje i produbljivanje krize.
U obrazloženju vi se žalite na nepovoljne tendencije u privredi, na globalnu ekonomsku krizu, na drastično smanjenu spoljnotrgovinsku razmenu, na nelikvidnost preduzeća itd, na sve ono na šta smo vas upozoravali još pre dve godine. U obrazloženju zakona tvrdite da je neizvestan početak privrednog oporavka Srbije kao i njegovo trajanje. Naravno da ne podržavam ovakvo obrazloženje. Pozivanje na ekonomsku krizu je u potpunoj kontradiktornosti sa tvrdnjama ključnih političara iz vlasti da ćemo u krizi profitirati, što je izjavio ekspert Božidar Delić iz Demokratske stranke, da se polako izvlačimo iz krize, izjavio, takođe, ekspert Mlađan Dinkić iz G17 ili da je kriza iza nas, što je rekao ekspert Boris Tadić iz Demokratske stranke.
U obrazloženju dela koji se odnosi na osnovne ciljeve i smernice ekonomske politike u 2010. godini kažete – ekonomska kontrakcija i eksterno prilagođavanje uzrokovali su smanjenje javnih prihoda i povećanje fiskalnog deficita. Iza ovakvih bombastičnih izraza krije se nesposobnost i nemoć i nebriga za državu, odnosno diletantsko vođenje države zasnovane na političkim manipulacijama i ekonomskim špekulacijama.
U članu 2. Predloga zakona o budžetu kažete da će se projektovani deficit pokriti najvećim delom iz kredita, a manjim delom iz donacija, kroz emitovanje državnih hartija od vrednosti i iz neutrošenih sredstava iz prethodnih godina, a ukoliko se tokom godine obezbede sredstva od privatizacije proporcijalno će se smanjivati kreditni izvori finansiranja. Drugim rečima, ako uspete da prodate nešto što još niste prodali, a što je u prethodnim decenijama stvarano teškim radom, velikom štednjom i odricanjem građana Srbije, kalkulisani deficit će se pokriti. Dakle, prodajmo i trošimo.
Ove godine je već u septembru deficit dostigao 28 milijardi dinara, što ste projektovali budžetom za celu 2009. godinu. Sada tražite da usvojimo tri puta veći deficit za 2010. godinu. Pitam se, koja privreda može da izdrži ovo, pogotovo što sam sigurna da će i ovaj deficit biti premašen s obzirom na apetite naših ministara, njihovih pomoćnika, savetnika, vladinih agencija, direkcija, raznih kancelarija i kabineta.
Na Odboru za zdravlje i porodicu smo čuli od predstavnika Ministarstva finansija da je budžet skrojen kao plod kompromisa među ministrima. Nije ni trebalo to da nam objašnjavate, jer znamo da ste se rukovodili trulim kompromisima, a ne ekonomskim principima i pokazateljima.
Takozvana socijalno odgovorna vlada kaže da će sa ovim Predlogom zakona o budžetu zamrznuti plate svim direktnim i indirektnim korisnicima budžeta, budžeta jedinice lokalne vlasti i organizacija obaveznog socijalnog osiguranja, osim za izabrana, imenovana i postavljena lica u pravosudnim organima. Takođe, neće se vršiti ni obračun isplata ''božićnih i godišnjih jubilarnih nagrada'', drugih vrsta nagrada i bonusa, predviđenim posebnim i pojedinačnim kolektivnim ugovorima za direktne i indirektne korisnike budžetskih sredstava.
U zdravstvu radim 24 godine i nikad ništa nisam dobila od toga, ali prosto se bojim za Bojana Krišta i njemu slične miljenike režima kako će preživeti bez bonusa. Što se zapošljavanja tiče, kažete ne mogu se zapošljavati lica u ustanovama ako nemaju kadrovski plan i ako se sa tim ne složi Ministarstvo finansija, ali to ne važi za tzv. administrativne kapacitete, za evropske integracije. Tu će se, pored postojećeg broja zaposlenih, zapošljavati novi administrativni radnici. Dakle, što smo dalji od evropskih integracija, uslovljeni novim i novim razlozima, to nam je potreban sve veći baš administrativni kapacitet.
Na kraju bih nešto rekla o razdelu 59. koji se odnosi na zdravstvo. I tu imamo restrikcije u odnosu na prošlogodišnji budžet, za skoro jednu milijardu dinara. U uslovima visokog porasta hroničnih nezaraznih bolesti, kao što su kardiovaskularne, maligne, gde se visoko kotiramo i u Evropi i u svetu, kao i pored obolelih od dijabetesa i opšteg morbiditeta, ne očekuje se smanjenje budžetskih sredstava za zdravstvo. Međutim, kod nas je situacija obrnuta. Najmanje se ulaže tamo gde je najviše potrebno, u zdravlje ljudi.
Najveće iznenađenje za mene predstavlja izostavljanje ekonomske klasifikacije podsticanja rađanja, unapređivanja reproduktivnog zdravlja i planiranja porodice. Sledeće godine za ta sredstva neće biti izdvojen ni onaj minimum od 4,3 miliona dinara koji je bio izdvojen za ovu godinu. Neverovatna je nebriga države za katastrofalni pad nataliteta.
Da podsetim, Srbija je izbila na četvrto mesto u svetu po starosti stanovništva. Ulaganje u zdravlje ljudi, povećanje nataliteta nije potrošnja, kako tvrdi lihvarska birokratija iz MMF.
Na Odboru za zdravlje čuli smo takođe od predstavnika Vlade da će deo zdravstvenih usluga…(Aplauz.)
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Pet minuta. Zahvaljujem.
Reč ima narodni poslanik Milan Dimitrijević, koji je, takođe, izdvojio mišljenje na sednici Odbora za zdravlje i porodicu. Izvolite.

Milan Dimitrijević

Demokratska stranka Srbije - Vojislav Koštunica
Zahvaljujem gospođo predsedavajuća.
Dame i gospodo, poštovane kolege narodni poslanici, izdvojio sam mišljenje na Odboru za zdravlje i govoriću nešto o finansijskom planu Republičkog zavoda za zdravstveno osiguranje. Prosto, vreme od pet minuta mi dozvoljava da neke stvari i neke nedoumice pokušamo da razjasnimo sa gospođom Dragutinović, ministrom finansija.
Dakle, gospođo ministre, poslanici ne mogu da utiču na finansijski plan Republičkog zavoda za zdravstveno osiguranje, da ga menjaju, da utiču amandmanima. Dobijamo ga kao jedan dokument o kome se izjašnjavamo i ovo je prilika da se u ovakvoj raspravi, u izdvojenom mišljenju, ukaže na nekoliko stvari. Da počnemo redom.
Kao prvo, ovde vidim je da finansijski plan Republičkog zavoda za zdravstveno osiguranje, što se tiče prihodne strane, iznosi 187 milijardi dinara, a to je u odnosu na prošlogodišnji plan manje za 7 milijardi dinara. Pitanje za vas – kako ostvariti ovaj prihod? Dakle, svesni situacije u kojoj se država nalazi, koliko ljudi u Srbiji danas ostaje bez posla, koliko firmi i preduzeća ne uplaćuje ovaj doprinos i da li je ovo realna postavka, i da li je ovo realna cifra koja se predviđa kao prihodna strana Republičkog zavoda za zdravstveno osiguranje? Videćete kada se tako radi, a tako se radilo i u prošlom budžetu, kako to izgleda.
Pred sobom imam Predlog tog budžeta za prošlu godinu i u finansijskom planu Republičkog zavoda za zdravstveno osiguranje navedeno je da će stopa rasta BDP iznositi 3,5%, a mi smo krenuli od 7,5%, pa je bio rebalans budžeta, pa je to smanjeno – četiri, pa smo videli gde smo stigli. Vrlo je interesantna jedna stvar, gospođo ministre, pominje se, u prošlom finansijskom planu, suficit od 6 milijardi dinara Republičkog zavoda za zdravstveno osiguranje. (Možete naći taj dokument.) Pitam vas – gde je taj suficit, gde je prikazan, i šta se desilo sa tim suficitom? Kada se tako planira, onda se dođe do nekih drugih stvari.
U novom Predlogu zakona o budžetu predvideli ste realan rast BDP od 1,5%. Tačno. A pogledajte šta vam kaže Republički zavod, šta on predviđa. Republički zavod za zdravstveno osiguranje - realna stopa rasta BDP iznosi 0,00%. Kakve su to razlike? Koliko iznosi 1% BDP? Da li je to nekih 300 miliona evra? Pa, šta se onda dešava sa tim novcem? Kako je moguće da imate jednu procenu, a da Republički zavod ima drugu procenu? Da li postoji neka komunikacija između vas kao ministra finansija i direktora Republičkog zavoda za zdravstveno osiguranje?
Na čemu se bazira vaša procena, a na čemu se bazira procena Republičkog zavoda za zdravstveno osiguranje? Dakle, to su neke stvari.
Sledeća stvar, kada se pogledaju troškovi Republičkog zavoda za zdravstveno osiguranje pada u oči da je došlo do povećanja zaposlenih u Republičkom zavodu za zdravstveno osiguranje. Podatak za 2008. godinu iznosi 2.598, 1.7.2009. godine iznosi 2.677. A govorimo o smanjenju administracije. Pa, da li je to smanjenje administracije kada se poveća broj zaposlenih za 80 ljudi?! Materijalni troškovi se uvećavaju nekoliko puta, a čiji je taj novac? Poreskih obveznika koji se nemilice troši na kojekakve stvari, a ponajmanje se troši na ono za šta je namenjen. Zahvaljujem. (Aplauz.)
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Reč ima narodni poslanik Paja Momčilov, koji je izdvojio mišljenje na sednici Odbora za zdravlje i porodicu. Izvolite.

Paja Momčilov

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, izdvojio sam mišljenje na Odboru za zdravlje kada smo raspravljali o stavkama novog budžeta. Videli smo da ste se juče smarali ovde u izglasavanju bezbroj zakona.
Samo ću da vas podsetim, poštovane kolege, na jednu misao iz prošlih vremena, davnih vremena, poznatog mislioca, koji je, otprilike, kazao ovako – ''što više zakona i odredaba, tim više lopova i razbojnika''. Ovo je rekao Lao Ce, šest vekova pre nove ere, a sada, kako situacija stoji kod nas – vidite i sami.
Naime, vidite zašto govorim. Danas imamo na čudan način da usvajamo najvažniji dokument ovog parlamenta, a to je budžet za Republiku Srbiju. U ruci držim nešto što je iz kolevke parlamentarne demokratije, način kako se usvajaju zakoni.
Gospodo iz Vlade, ovo je Evropa, ovo je način kako se usvajaju zakoni sa tri čitanja sa odborima, gde procedura minimum, u najsrećnijem slučaju, traje par meseci, gde uvek imate nekoliko stotina amandmana, a ovakvo zbrzavanje, kao što vi radite, zaista povlači sumnju zbog čega to radite. Jasno je nama da na ovakav način donosite budžet da biste sakrili sve ono što se trudite da sakrijete ovim prezentovanjem, na način kako ste nam prezentovali. To je potpuno jasno.
Da je drugačija situacija, imali bismo evropski način donošenja ovog zakona.
O čemu se ovde radi? Zašto sam svoje mišljenje izuzeo. Prvo, zato što je ovaj budžet potpuno protiv interesa zdravlja građana Srbije i on je nešto što direktno ugrožava zdravlje građana Srbije. Evo zašto, ako pođemo od vaših pretpostavki, kojima ste se rukovodili, kada smatrate da je ovakav budžet održiv i da će biti, hajde da vidimo šta ste rekli –očekujete poboljšanje ekonomske situacije gledajući makroekonomske pokazatelje i, evo, već ste zacrtali da će rast BDP biti 1,5%.
Po vama, imamo bolju situaciju, imamo bolju situaciju i kod zapošljavanja i nešto bolju situaciju kod zarada. I u toj boljoj situaciji smanjujete sredstva koja izdvajate za zdravlje. Ko to danas u svetu radi, da se pozabavimo time malo?
Dakle, imamo bolju situaciju, očekivali bismo da je i zdravlje možda bolje kada ćete smanjiti sredstva.
Ne, narod Srbije je bolesniji! Narod Srbije ima dve velike epidemije koje ga uništavaju: hronične nezarazne bolesti i karcinom! Narod Srbije će biti suočen i sa pandemijom gripa. Imamo dodatno pogoršanje zdravstvene situacije i to je realnost, i u toj situaciji smanjujete sredstva.
Kako je to u razvijenom svetu i u Evropi? Prema podacima Republikanske stranke u Americi očekuje se porast od 0,8% troškova u narednoj godini u budžetu SAD za zdravlje. Kako je u Engleskoj? U Engleskoj se izdvaja, najveća stavka u budžetu u javnoj potrošnji je za zdravlje i penzije, 119 milijardi funti se izdvaja. Prošle godine je izdvojeno 110 milijardi funti. Zašto to Englezi rade? Zašto Englezi dižu troškove? Dižu troškove zato što imaju i pandemiju gripa. Škoti za 2,5% podižu sredstva. A vi? Bolesnom narodu Srbije smanjujete i uskraćujete sredstva! Neko će da kaže – da li je to istina? Naravno, istina je samo ako se pogledaju stavke prema Ministarstvu zdravlja i jasno ćete videti da ste prošle godine 12 milijardi i 353 miliona dali, a ove godine dajete 11 milijardi.
Pogledajte ove brojke, mnogo ovde ima da se kaže što je netransparentno, što je direktno skrivanje kriminala koji se nalazi u zdravstvenom sektoru, korupcije, ali nemamo vremena da o tome govorimo. (Aplauz.)
Vi ste skratili i dekapitirali ovu raspravu iz razloga što donosite jedan za narod štetan budžet. Direktno upirem prste na Vladu Republike Srbije koja će da ošteti zdravstveno stanje svog naroda. Hvala vam.
(Aplauz)
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Reč ima narodna poslanica Gordana Paunović-Milosavljević, koja je izdvojila mišljenje na Odboru za zdravlje i porodicu.

Gordana Paunović-Milosavljević

Srpska radikalna stranka
Na Odboru za zdravlje i porodicu izdvojila sam mišljenje povodom Predloga zakona o budžetu Republike Srbije za 2010. godinu. U vreme ekonomske krize, nezaposlenosti, siromaštva, straha, pandemije gripa H1N1, Predlog zakona o budžetu, razdeo 59, koji se odnosi na Ministarstvo zdravlja, iznosi skoro jednu milijardu manje na nivou rebalansa za 2009. godinu. Neprimereno je smanjenje budžeta za zdravstvo u vreme kada sve više ljudi umire, a sve se manje dece rađa.
Broj stanovnika u Srbiji je u stalnom padu. Smrtnost stanovnika je u stalnom porastu. Na to ukazuju sledeće činjenice. Stopa mortaliteta, odnosno umiranja je u Srbiji 13,9 na hiljadu stanovnika, dok je stopa prirodnog priraštaja u padu i iznosi 4,7 na hiljadu stanovnika. Ono što je krajnje zabrinjavajuće, Srbija je na četvrtom mestu liste najstarijih populacija na svetu. Zato SRS ne razume smanjenje sredstava poreskih obveznika za njihovo zdravlje. Smatramo da je nehumano i neodgovorno voditi restriktivnu politiku u obliku prava na zdravstvenu zaštitu.
Prema podacima američkog biroa za podatke o stanovništvu Republike Srbije očekuju se sledeće prognoze, koje nisu nimalo sjajne. U 2007. godini Srbija je imala 7,3 miliona stanovnika, a u 2025. godini imaće 6,8 miliona stanovnika, znači, pet miliona stanovnika manje. U 2050. godini imaće 5,9 miliona stanovnika, koliko je imala i 1950. godine.
Svetska zdravstvena organizacija već odavno upozorava da ekonomska kriza negativno utiče na opšte mentalno zdravlje, pa i na povećanje broja samoubistava. Nemogućnost pojedinca da se izbori sa siromaštvom i nezaposlenošću pre ili kasnije uticaće na zdravlje fizičko ili mentalno.
Predlagači budžeta za 2010. godinu nemaju određenu strategiju za poboljšanje zdravstvenog stanja stanovništva, unapređenje kvaliteta i efikasnosti zdravstvene zaštite i uspostavljanje održivog sistema finansiranja u skladu sa trenutnom situacijom u Srbiji.
Iz budžeta namenjenog zdravstvu neracionalno se troše javna sredstva na nepotrebne projekte i neefikasne javne službe, tako što značajno ograničava napore učinjene u pravcu smanjenja siromaštva i poboljšanja kvaliteta života građana Srbije. Državna administracija se i dalje povećava, a broj zaposlenih u zdravstvu se i dalje smanjuje. Lekari i zdravstveni radnici su sve manje zaposleni u zdravstvenim ustanovama. Glavni uzrok tome leži u činjenici da novac pristiže bez obzira na rezultate. To je neracionalna potrošnja novca i poreskih obveznika, a reforma zdravstvenog sistema za ovih 10 godina vidljiva je po novim fasadama i novim prozorima na oronulim zdravstvenim ustanovama. Hvala vam. Hvala. (Aplauz.)
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Da li narodni poslanici koji su izdvojili mišljenje na sednici Odbora za saobraćaj i veze žele reč, narodni poslanici Kenan Hajdarević i Milan Veselinović?
Reč ima narodni poslanik Kenan Hajdarević.
...
Liberalno demokratska partija

Kenan Hajdarević

Liberalno demokratska partija
Poštovana predsedavajuća, dame i gospodo ministri, dame i gospodo narodni poslanici, budžet treba da bude snažan politički dokument kojim se štite prioriteti društava i podstiču zdravi sektori privrede, i vodi računa o budućnosti zemlje.
Međutim, mi smo danas dobili dokument i raspravljamo o Predlogu budžeta za 2010. godinu koji predstavlja kompromis vladajućih stranaka, a ne zadovoljava nijedan od prethodno rečenih kriterijuma. Dok je LDP ovde u Skupštini Srbije podržavala sve predloge koji su doveli do vizne liberalizacije i do odmrzavanja Trgovinskog sporazuma i to naročito u onim trenucima kada za to nije postojalo volje u vladajućoj koaliciji, Vlada Srbije, odnosno pojedini ministri su nas svađali sa regionom.
Gospođo ministarko, kada ste predstavljali budžet za 2010. godinu, treba da nam odgovorite i na jedno pitanje – gde će građani Sandžaka, privreda Sandžaka da trguje, da izvozi, kada ste nas posvađali sa Crnom Gorom, sa BiH, kada smo u tako lošim odnosima sa kosovskim Albancima? Gde mislite da mi možemo da ostvarujemo neku dobit? Koja je to susedna zemlja sa kojom mi sa područja Sandžaka možemo da sarađujemo?
Kad govorimo o viznoj liberalizaciji, šta to znači za mlade Sandžaka, kada se Predlogom ovog budžeta troše njihovi potencijali, njihova budućnost, zatvarajući im šanse kroz ovakvu preraspodelu u budžetu? Čak i onda kad postoje neka sredstva koja mogu da koriste mladi, dolazimo u situaciju da se mladi iz Sandžaka diskriminišu, kao što je bio slučaj u 2009. godini, gospodin Šijaković je tu, studenata islamskog fakulteta u Novom Pazaru, koji ne mogu da koriste stipendiju po onim kriterijumima koje definiše Ministarstvo vera. To znamo dobro mi koji pripadamo islamskoj zajednici i vi gospodine ministre.
Takođe, ako govorimo o subvencijama, subvencijama javnim preduzećima, ovde ću prevashodno govoriti o subvencijama za javno preduzeće ''Železnice Srbije''. Predlogom budžeta za 2010. godinu predloženo je tri milijarde dinara više nego za 2009. godinu, a mi nismo dobili ni odgovor za šta su potrošene subvencije u prethodnoj godini za ''Železnicu Srbije''. Mi moramo da dobijemo odgovor ovde u Skupštini Srbije – da li 'će subvencijama u iznosu od 12 milijardi dinara za ''Železnicu Srbije'' građani Srbije moći da očekuju bolje vagone, čiste vagone, ispravne lokomotive, vozni red koji se poštuje, a ne koji kasni po 5-6 sati? Šta dobijaju građani ovim subvencijama? Za šta se troše ove subvencije?
Imam ovde Izveštaj Svetske banke – Kako sa manje uraditi više, gde se kaže za Železnicu Srbije'' da se operativni gubici ovog preduzeća pokrivaju delimično vladinim subvencijama, koje sada prevazilaze prihode od sopstvenog poslovanja, budžetske subvencije pokrivaju 54% radnih troškova, ali u ovom izveštaju Svetske banke se kaže – većina neposrednih mogućnosti za poboljšanje finansijske situacije ''Železnice Srbije'' nalazi se na rashodnoj strani. Zašto ovim predlogom budžeta niste prihvatili ono što je Svetska banka predložila u dokumentu koji se zove – Kako sa manje uraditi više?
Mi smo očigledno dobili budžet kojim se kaže kako sa više uraditi manje, odnosno da li ćemo u 2010. godini konačno doći do restrukturiranja ''Železnice''? Da li će doći do smanjenja broja zaposlenih? Šta je menadžment ''Železnice Srbije'' učinio da opravda one subvencije koje je do sada dobio, odnosno šta je menadžment ''Železnice Srbije'' predložio da bi opravdao povećanje od tri milijarde dinara subvencija u narednom periodu?
Sve su to pitanja na koja mi moramo dobiti odgovor kako bi mogli na adekvatan način da raspravljamo o budžetu, jer ovo o čemu mi govorimo, to su politički problemi.
Konačno, gospođo ministarko, vi morate da kažete, nama građanima koji dolazimo sa područja Sandžaka, Novog Pazara, Tutina, Sjenice, Priboja, Prijepolja, šta ćete učiniti da se promeni ona konstatacija Svetske banke, da je region Sandžaka oblast aktivno siromašne populacije, odnosno da se ljudi ne spaljuju kako bi zadovoljili svoje osnovne potrebe? Hvala.