PETA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANJA, 22.12.2011.

5. dan rada

OBRAĆANJA

...
Srpska radikalna stranka

Zoran Krasić

Srpska radikalna stranka
 Ako hoćete prvo da vas kritikujem, onda moram da skrenem pažnju da ste vi krivi što Srbija 9. decembra nije dobila status kandidata za početak razgovora o pridruživanju itd.
Pogledajte obrazloženje strane 23. – odredbe propisa EU, sadržina odredbe, odredbe propisa, sadržina odredbe, pa onda usklađenost odredaba, pa razlozi itd. Vi ovo ništa niste uskladili sa EU. Ovde pod v) sve piše "neusklađeno", "neusklađeno". Niste uskladili predmet zakona, registracija osnivačkih akata i statuta - neusklađeno, vreme trajanja društva – neusklađeno, izmene osnivačkih akata – neusklađeno, zastupnici – neusklađeno, nadzorni odbor – neusklađeno, finansijski izveštaj – neusklađeno, promena sedišta – neusklađeno. Ništa niste usaglašavali sa EU. Onda ko iz vedra neba Angela Merkel ko Vila Ravijojla kaže – nema ništa. To je prva stvar.
Druga stvar, gospodine Ćiriću, vi ste mlad čovek, perspektivan, ovaj osnovni zakon je donet 2004. godine. Tada ste bili vi u Vladi, DSS, Velja. Tada sam vas kritikovao i SRS zbog celog konteksta agencija, nećemo to sada da ponavljamo, jer ste uporno bili protiv SRS pa smo došli na sto i nešto agencija. Sada imamo agenciju za levo, za desno, za gore, za dole, za sve imamo agencije. Smešno vam je? Znate, samo to mnogo košta. Košta to poreske obveznike, a ako ne plate odmah vi se zadužite, pa opet njih košta.
Pričate o poverenim državnim poslovima. Moram da vas podsetim samo na jednu stvar, nije baš praksa ovakva, da se prave agencije za privredne registre, u nekim zemljama kada su u pitanju privredni registri, to i dalje rade sudovi i to dve vodeće države EU, dva stuba. Ne daju to agencijama, ali da se radi o autentično državnim poslovima, to je nesporno.
Gospodine Ćiriću, ovde ste napisali 15 registara koji se vode u ovoj agenciji i moram da vam kažem sada, morali ste da promenite malo i naziv zakona. To ne bi bio više Zakon o Agenciji za privredne registre, to bi sada mogla da bude Agencija za registre, jer je mnogo šire. Šta imate? Imate privredne subjekte, finansijski lizing, to je ovo što su stradali građani, javna glasila, udruženja, strana udruženja, komore, turizam, stečajne mase, zadužbine, fondacije, udruženja. Pošto se radi o poverenim poslovima, onda se postavlja pitanje - da li postoji još neka institucija ili državni organ koji vodi neki registar? Ima, svako ministarstvo ima neki registar i svi oni na bazi odgovarajuće odredbe Zakona o opštem upravnom postupku izdaju uverenja o podacima koji se nalaze u evidencijama, koje u skladu sa zakonom vodi neki državni organ. Da li je tako? Tako je.
E sada, ako ste hteli da objedinite ovo sve, da sasečete sve ove propise iz perioda Slobodana Miloševića, to je to gospođo Đukić-Dejanović, oni će da otklone sve tragove perioda Slobodana Miloševića, onda me buni jedna stvar - zašto niste otvorili registar hartija od vrednosti, da bude kod vaše agencije? Zašto ste tamo ostavili onoj gospođi, ona je mnogo skupa za državu? Ovi u Agenciji za privredne registre to bi očas uradili. Ne bi to toliko bilo skupo. Ne treba sada da pravimo nauku od kompjutera, od informatičkog sistema, pa Agencija verovatno ima dobar sistem, radi, šljaka, što bi rekli ovi kompjuteraši.
Međutim, gospodine Ćiriću, moram da vas upozorim. Vi ste morali da ukorite gospođu Đukić-Dejanović, vi ste morali da otvorite i 17 registar u ovoj agenciji. To je registar ukradenih mandata. Zašto se smejete? Ovo vrlo ozbiljno kažem. Da li ste vi pogledali sajt Narodne skupštine? Ukradeni mandati Srpskoj radikalnoj stranci, a ti ljudi koji su ukrali mandate vode se i dalje da su članovi Srpske radikalne stranke. To je samo zbog neusklađene evidencije. Nemojte baš da se mnogo hvalite sa vašom evidencijom. Vidite, napravili ste Orvelovu mašinu, ali promiče vam ponešto. Znači, registar ukradenih mandata.
Dalje, morali ste da otvorite registar, opet vam smešno, zaduženosti po glavi stanovnika prema bankama u Evropskoj uniji. Na bazi tog registra bi ste videli da je svaki građanin dužan 3.000 evra i gospođa Đukić-Dejanović je dužna, i gospođa Čomić je dužna, i gospodin Novaković je dužan. Nemam ništa protiv što su oni dužni, odmah da vam kažem, ali ja ne želim da budem dužan. Meni Evropska unija nije dala pare, ja nisam tražio od njih para nikakvih. Neko nas je zadužio, gospodine Ćiriću, verovatno vi njega poznajete. Sada tabana po mesnim zajednicama, kaže - Dedinje mu je na prvom mestu, Crna Trava mu je na prvom mestu, Pinosava na prvom mestu, svuda je njemu na prvom mestu. Krije ko zmija noge, da ga niko ne shvati kao G17 plus.
Kada se sve ovo pogleda, gospodine Ćiriću, ima mesta za inovacije. Možete da smestite sve registre i sve evidencije kod te agencije i to bi onda imalo nekog opravdanja, da budemo iskreni. Međutim, nešto se tu poprilično prezubilo u ovim registrima. Napravljena je jedna epohalna prednost. Dođete na internet, pa ono "apr", pa se otvori, pa možete da vršite pretragu, pa ste ubacili one simbole da se neko dešifruje, da ne upadne neki haker itd.
Međutim, skromno mi nešto ono što izlazi odande. Mnogo mi skromni podaci izlaze iz onoga. Odem onda na ulicu, pa se raspitam, pa ponesem onu vašu dokumentaciju što sam kopirao iz vašeg registra, pa dođem na jednu lokaciju, pa pitam – po ovome ovde ispade da se tu nalazi taj i taj, da je firma ta i ta. Kažu – ko ti je to rekao, taj te laže. Ne može da me laže Agencija za privredne registre. Ona ima bolje podatke nego BIA. Kaže – nema veze to. Kaže – jel vidiš ti ovaj objekat, ovu firmu, može u registru da piše šta god hoće, znamo mi ko je vlasnik, znamo ko donosi posao, pa da li je u pitanju "Interkop", da li je u pitanju "Džip komerc", da li je u pitanju "BM", Bambi Miljković. Sve mi to znamo. Čekajte, a ovo što piše u registru? Kaže – vežite mački o rep.
Nešto vam nije u redu sa kompjuterom. Znači, sve je na prvi pogled gladac, a iznutra jadac. Zašto? Zato što gospodin Ćirić ima da seče vene što Srbija ne ide ka EU. Jedanaest godina se juri bezglavo prema EU i sve se prihvata iz EU. U jednom trenutku se stane, izvrši se orijentacija u vremenu i prostoru i vidimo, gospodine Ćiriću, Crna Trava svuda oko nas. Svako mesto - Crna Trava.
Pošto ste vi, gospodine Ćiriću, veliki borac za istinu, pravdu i ekonomski prosperitet Republike Srbije, preporučujem vam da pokrenete krivične postupke protiv svih koji su ikada radili u Agenciji za privatizaciju, počev od Vladimira Čupića. Znate ko je taj, prvi direktor Agencije. Možete i onog drugog. Znate li ko je bio drugi? Mirko Cvetković. Nećete ništa da pogrešite.
Zar vam ne deluje malo čudno da je Fabrika guma "Trajal" skuplja od "Sartida", sudeći po memorandumu? Tako ispada prema novinskim vestima. Trinaest miliona evra, a tamo je bilo 23 miliona dolara.
Ako vam nešto nije jasno oko "Sartida", uhapsite Labusa. Gospodine Ćiriću, malo sam se potrudio da na Internetu objavim jedan mali film o G17 plus, kako su ih Amerikanci napravili, ono NED, ona špijunska organizacija koju je osnovao Ronald Regan. I ko je bio prvi protagonista G17 plus? Onaj Vukotić, pa onda redom. Vrlo poučan primer, 23 minuta traje film. Sve vam je jasno, nadam se da je još jasnije publici, ali pogledajte i vi taj film, biće vam poučno.
Što se ovog registra ukradenih mandata tiče, otvorite ga. Odmah da vam dam predlog ko može da bude registrator, gospođa Slavica Đukić-Dejanović. Ona je ostala zabeležena u istoriji demokratije i parlamentarizma kao žena koja je predsedavala kada je napravila jednu stranku koja nije ni učestvovala na izborima. Ona je to s ponosom uradila, pošto je to bio uslov za put u EU. Eto, mašala, živeli, veselo, sve je u redu, samo se proširila Crna Trava na 192 mesta.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Gospodin Milorad Buha ima reč.

Milorad Buha

Srpska radikalna stranka
S obzirom da je ministar prihvatio osnovnu tezu koja je izneta u amandmanu gospodina Stevanovića, mislim da je primereno da se to i ozvaniči.       
Međutim, pozadina svega onoga što je izneto u ovom amandmanu i pozadina svih pojava koje imamo kada zakonski ostavimo mogućnost formiranja i zakonski ostavimo mogućnost direktorima ili nekom drugom u javnom sistemu da formira određene komisije, određene savete, onda smo tu napravili rupu iz koje nam izlazi sve, a najviše izlazi novac. Ministar to jako dobro zna, s obzirom da smo u više navrata mi iz SRS tražili informacije i postavljali poslanička pitanja, o tome koliko sredstava odlazi na određene konsultantske kuće, konsultantske usluge.
Onda smo dobili katastrofalne podatke, odnosno to su realni podaci, samo što oni pokazuju šta se sve radi u toj oblasti. Agencija za privatizaciju, po podacima koje smo dobili od 2002. godine do 2008. godine, isplatila je na temelju konsultantskih usluga preko četiri milijarde dinara. To je oko 60 miliona evra.
Kako se to radi? Prosto, onog trenutka kada se zaključi ugovor o privatizaciji, tog trenutka dolazi konsultant koji obavlja poslove, pravni veštak, finansijski, građevinski i drugi, sklapaju ugovor i vrše procenu kapitala, jedan od poslova.
Zamislite vi da mi u 21. veku ne znamo vrednost našeg kapitala. Treba posle svih reformi i posle svih poslova doći neko ko će izvršiti to, a po pravilu se to obavi za 10-15 dana, onda dobijamo podatke, ali dobijamo i fakture. Kakve su fakture? Fakture su katastrofalne. To su te fakture u iznosu od 60 miliona evra.
Ista je situacija kada dođe do raskidanja ugovora, onda imamo situaciju da se postavlja zastupnik državnog kapitala. Prvu stvar koju napravi zastupnik državnog kapitala, on prvo sebe upiše u akte preduzeća i druga stvar, odmah angažuje veštaka za procenu vrednosti. Sklapa se ugovor i za sedam-osam dana dobijamo podatke o vrednosti, ali dobijamo i fakturu.
Kolike su fakture? Astronomske. Zbog toga je ovaj amandman gospodina Stevanovića, u kojem traži da se to ograniči.
Zamislite, mi u sistemu koje finansiramo iz budžeta imamo 530 hiljada radnika. U tom broju, od 530 hiljada radnika nemamo dva, tri, pet radnika koji znaju taj posao, imamo na stotine, na hiljade, i akademika, i doktora i magistara, i ekonomista i pravnika itd. Svi iz struke.
To se ne može dozvoliti. Ne može se dozvoliti u periodu krize, u periodu socijalne bede. To se ne sme dozvoliti. Ali, s obzirom da stvarate uslove za pljačku, za kriminal, u praktičnoj izvedbi imamo i pljačku, i kriminal i to upravo na ovaj način.
Zakonom se ostavlja mogućnost da se formira savet, da se formira komisija i to na kraju završi sa ogromnom fakturom koju plaća ta agencija, a onda ide pola-pola. To je loša navika. Govorimo vam to, ukazujemo na to i kažemo – nemojte to raditi. Nemojte to raditi, imate stručne ljude, imate institute, imate fakultete, imate nezavisne stručnjake koji to mogu obaviti. Ko hoće na patriotskoj, rodoljubivoj osnovi, ko hoće. Ko neće, nećemo ga plaćati, nemamo odakle. Ne trebaju nam ti podaci.
Zamislite, kada uzmete bilans nekog preduzeća, pa u njemu piše sve, ako smo ga malo ozbiljnije sagledali, koji nam drugi podatak treba? Ne treba nam drugi podatak, ali nam treba da uberemo pare. To je tragično. Učestvujete u kriminalu. Govorimo, ukazujemo i tražimo da to ne radite. Ali, očito je da dok se ne promeni vlast i dok neki ljudi ne završe u zatvoru, neće se moći ispraviti ova anomalija. Hvala.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Na član 8. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Nenad Čanak, Bojan Kostreš, Aleksandra Jerkov, Olena Papuga i Radovan Radovanović.
Vlada je prihvatila amandman.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 8. amandman je podnela grupa od 21 narodnog poslanika poslaničke grupe Napred Srbijo.
Da li neko želi reč? (Da.)
Gospođa Jorgovanka Tabaković ima reč. Izvolite.
...
Srpska napredna stranka

Jorgovanka Tabaković

Napred Srbijo
Podneli smo dva amandmana na član 8, a ovaj prvi se tiče načina, odnosno rokova u kojima se mogu stavljati primedbe i predlozi, gde amandmanom tražimo da se precizira kada se ti predlozi i primedbe mogu stavljati. Odnosno, da ne bude rešenje koje ste vi dali u Predlogu zakona, da to bude jednom godišnje, a da se uopšte ne zna kada je to. vi imate obavezu da omogućite korisnicima da daju svoje mišljenje o radu i kvalitetu usluga.
Smatramo da je teško očekivati da li će neko biti zadovoljan time, da sakuplja primedbe koje ima u nekom roku, koji ne znamo. Znam šta je kalendarska godina, znam šta je budžetska godina, ima nekih uslovnih godina, da tako kažem, ali ovde zaista nema nikakvog preciznog određenja. Pretpostavljam da ste i ovde našli neko rešenje, a ne da čekamo kasnije mišljenje i tako nešto. Zahvaljujem.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Na član 8. amandman je podneo narodni poslanik Dušan Marić.
Da li neko želi reč? (Da.)
Izvolite, gospodine Mariću.
...
Srpska napredna stranka

Dušan Marić

Srpska radikalna stranka
Član 8. govori o odnosu Agencije prema korisnicima njenih usluga. Da bi gledaocima bilo razumljivije, pročitaću prva dva stava čije smo izmene predložili. Prvi stav – Agencija ima obavezu da najmanje jednom godišnje omogući korisnicima da daju svoje mišljenje o njenom radu i kvalitetu usluga i predlaže način njihovog poboljšanja, o čemu se sastavlja poseban izveštaj koji postaje sastavni deo godišnjeg izveštaja o radu Agencije. Drugi stav – korisnicima se mora omogućiti da svoje primedbe, predloge vezane za rad Agencije daju usmeno, pismeno, telefonskim putem ili u elektronskom obliku.
Mi smo predložili da se u stavu 1. "najmanje jednom godišnje" briše i da ostane formulacija - Agencija ima obavezu da omogući korisnicima da daju svoje mišljenje o njenom radu itd. dostavljaju. U drugom stavu - korisnicima se mora omogućiti da svoje primedbe, predloge vezane za rad Agencije pismenim putem.
Vlada je odbila amandman uz sledeće obrazloženje – amandman se odbija iz razloga što formulacija Predloga zakona, "najmanje jednom godišnje", "usmeno, pismeno, telefonski" ne ograničavaju korisnike usluga Agencije, da i više puta u toku godine, uz lični izbor sredstava komunikacije, podnose Agenciji svoje sugestije, mišljenja i predloge. Na kraju Vlada kaže – smatramo da u tom smislu ne može biti zloupotreba ni od strane Agencije, ni od strane korisnika usluga.
Idemo redom. Vlada predlaže da korisnici usluga svoja mišljenja, primedbe, sugestije, žalbe mogu da dostave jednom, a mogu i bezbroj puta. Mi nismo ni za jednom, ni za bezbroj puta. Mi smo za onoliko koliko je potrebno. Znači, kada god korisnik usluga Agencije smatra da postoji potreba da se iz nekog razloga obrati Agenciji, da ukaže na propust u njenom radu, da se obrati Agenciji, kako je to i predviđeno.
Za nas je još sporan i ovaj deo koji se odnosi na način dostavljanja mišljenja, primedbi i sugestija. Vlada predlaže da korisnici imaju pravo da se obrate telefonom, da se obrate usmeno, da se obrate elektronskom poštom ili da se obrate pismenim putem. Ništa nije sporno, da svaki korisnik bilo koje usluge, to je njegovo i zakonsko i ustavno pravo, ima pravo da se onome ko mu daje tu uslugu obrati, da li iz razloga da ga pohvali ili iz razloga da ga kudi, ili iz razloga da mu iznese neku svoju sugestiju. Znači, to za nas nije ništa sporno. Međutim, sporno je ono što Vlada predlaže, da se na isti način vrednuje i na isti način tretira to, ako neko svoje mišljenje, primedbu ili sugestiju dostavi pismenim putem, elektronskim putem ili ako to učini usmeno i telefonskim putem.
Znate, u svemu i u svakoj komunikaciji, pismenoj komunikaciji, postoji trag. U principu, tu teško može da bude nekih zloupotreba. U ovom slučaju korisnik usluga Agencije, neki privredni subjekt ima dokaz šta je poslao, ima dokaz kada je to poslao i ima dokaz kada je to Agencija primila. Međutim, postavlja se pitanje – ko će kontrolisati mišljenja, sugestije, savete, žalbe itd, koje su dostavljene telefonskim putem ili elektronskim putem ili usmeno? Usmenim putem, telefonskim putem ili elektronskom poštom, u ovome kako je predloženo, primedbe se mogu dostaviti prilikom susreta na ulici, prilikom susreta na hodniku, ispred kancelarije, a mogu i u kafani, posle jedne ili posle pet čašica, kada se nekome razveže jezik i iznese određena saznanja, recimo, o nekom kriminalu koji se odvija pod okriljem Agencije za privredne registre ili pod okriljem, kao što kaže gospodin Krasić, Vlade Republike Srbije.
Uzmimo sada da neko od privrednih subjekata pozove Agenciju i ukaže zaista na neki krupan kriminal, možda baš na rad tog nekog službenika Agencije koji mu se javi na telefon. Da li će taj službenik u Agenciji da zabeleži taj razgovor? Može da ga zabeleži, a ne mora da ga zabeleži. Niko ga ne bije po ušima. Nema nikakvog dokaza da je razgovora bilo. Ima listing telefonskih razgovora, ali nema suštine razgovora. Ovaj što beleži, ako odluči da zabeleži taj razgovor, tu primedbu, može da napiše šta god hoće. Može da napiše šta je ovaj rekao, a može da napiše nešto sasvim deseto, iz zle namere, ili zato što je čovek zaboravio jednostavno i ne može da se seti šta mu je sve rečeno.
Mene zanima da mi objasnite, možda ja nisam dovoljno uk da bi ovo razumeo, kako će ovo lice koje je podnelo primedbu putem telefona dokazati šta je bila suština te primedbe, na šta se on žalio, kakvo je mišljenje iznosio itd? Ako je zvao telefonom, jedini dokaz je listing, ali on može da kaže – ja sam ukazao da Agencija za privredne registre forsira to i to preduzeće da je uradilo tu i tu kriminalnu radnju itd. Ovaj službenik koji se javio, koji je zabeležio taj razgovor kaže – ne, nije tačno, mi smo razgovarali o sinoćnoj utakmici "Partizana" i "Zvezde", o tome da li će večeras "Partizan" pobediti "Armani" ili smo razgovarali o zgodnoj službenici iz susedne kancelarije.
Da bi se to izbeglo, da bi se izbegle bilo kakve zloupotrebe, mi smo predložili da ovo zakonsko rešenje bude vrlo jasno. Znači, da se mišljenja, primedbe i sugestije, koje se tretiraju ozbiljno, Agenciji dostavljaju onoliko puta koliko korisnik smatra da je to potrebno i da se to čini isključivo pismenim putem.
Što se tiče ovog obrazloženja Vlade na kraju, kaže – smatramo da u tom smislu ne može biti zloupotreba od strane Agencije ili od strane korisnika usluga. Vi ste rekli da ste prošle godine imali, čini mi se, negde oko 709 hiljada prijava. Vi sada tvrdite da među 709 hiljada korisnika nema onih koji će pribeći iz ko zna kojih razloga, kriminalnih ili nekih drugih razloga, zloupotrebama.
Ministar je malopre rekao – prihvatamo sve amandmane koji su dobri i ne gledamo da li ih je predložila opozicija ili je predložila vladajuća većina. Odbijanje ovog amandmana demantuje ministra. Hvala.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Narodni poslanik Dragan Stevanović ima reč.

Dragan Stevanović

Srpska radikalna stranka
Meni je žao što ministar nije tu samo iz jednog razloga, što, nažalost, vi ne možete eventualno da prihvatite ovaj amandman. Ovo je jako racionalno što predlažemo. Šta je uopšte ideja bila sa ovim izmenama i dopunama? Ovo je nešto što rešava odnos Agencije sa korisnicima. Mi možemo da kažemo – evo, pokazala se dobra volja da se sa korisnicima napravi neka komunikacija, ali ovako, kako je u zakonu napisano, obesmišljeno je. Ideja je potpuno obesmišljena. Napravljena je da suštinski ne znači ništa. I nije ovo bilo jedino što vam je zasmetalo u ovome što ste predložili.
Sada ću redom krenuti šta je sve ovde sporno. Najpre, govori se da Agencija ima obavezu da omogući korisnicima da daju svoje mišljenje o njenom radu i kvalitetu usluga, predlože način njihovog poboljšanja, o čemu se sastavlja poseban izveštaj, koji postaje sastavni deo godišnjeg izveštaja o radu Agencije. Znači, ove primedbe o kojima vi govorite i hoćete na neki način da ih uvažite i pohvale, ovo je knjiga utisaka u stvari. One moraju da postanu sastavni deo izveštaja koje će neko telo da raspravlja i da razmatra. Kako da razmatraju nadležni državni organi primedbe koje su iznete usmeno? Kako da razmatraju primedbe koje su iznete telefonski?
Znate šta je ovde sporno? Vi ste registrator, ako sam dobro razumeo, ili direktor. Vidite sad o čemu se radi. Ovde je sporno u zadnjem članu ko će ove primedbe da uvažava i ko će njima da se bavi? Član upravnog odbora? Šta je nama garancija da je član upravnog odbora čovek koji razume vaše probleme i vaš posao? Naročito u državi u kojoj su upravni odbori formirani onako kako su u Srbiji formirani, pod rukovodstvom desetogodišnjim ove vlasti. Kada su ljudi u upravne odbore imenovani da bi primali plate, da bi primali naknade, a ne zato što nešto razumeju. Kada su ljudi imenovani samo zato što su partijski poslušnici. Možemo i od te pretpostavke da krenemo. Znači, ništa nije garancija da će čovek, koji će se ovim primedbama i pohvalama baviti, razumeti o čemu se radi. Vi s tim imate problem.
Mi smo se nosili mišlju da predložimo u ovom amandmanu da stručno lice iz Agencije ovo prima, obrađuje i prosleđuje onima koji treba da rade. Ovo je besmisleno. Ovo će možda jednu dobru ideju obesmisliti i dovesti u pitanje. Zato vam je SRS predložila nešto što ima smisao, da taj… Pazite kako se gospodin Ćirić malopre hvali, od 700 i nešto hiljada, samo je 110 primedbi. Pošto je to 0,01%, kako je on rekao, tih 0,01% mislim da im neće biti problem da uzmu i da pismeno ili elektronskim putem to iznesu i daju u Agencije za privredne registre. Njima će savest biti čista da su vam rekli, moći će sutra javno da vas prozivaju jer su vam nešto dali i dostavili, a vi ćete imati sistem koji će biti efikasan i funkcionisaće i moći ćete da pročitate šta to ne valja u radu Agencije, a sa druge strane moći ćete da nagradite nekoga ko je po mišljenju korisnika usluga Agencije dobar i koga su eventualno pohvalili pisanim ili elektronskim putem. Srpska radikalna stranka zato smatra da bi se dijametralno drugačije ponašala od njih.
Znate šta, uvaženi gospodine, vaš rad zavisi mnogo od toga kakav će vam pravni osnov ova gospoda iz Nemanjine 11 dati. Zato je jako bitno da vam daju dobar i kvalitetan zakon, a ne da dođu tu da se opuste malo, porazgovaraju sa poslanicima, promovišu neki svoj politički stav i ovako ležerno išetaju iz sale.
Malopre pričam o tome ko treba da bude u stručnim komisijama. Znate šta meni gospodin Ćirić priča? Gospođa predsednik mi nije dala tada pravo na repliku, dala je drugima reč, da ne pravimo sad tu svađu i raspravu, da bez veze ne odvlačimo raspravu u drugom pravcu. Kako može pravno lice, domaće ili strano, da bude član komisije? On meni kaže – znate, imamo pravna lica strana, mi ne znamo da radimo sve poslove, ali ta strana pravna lica nam trebaju. U obrazloženju zakona piše vrlo jasno da se ovde isključivo radi o pojedincima, o fizičkim licima. Pa čak i da se radi o pravnim licima, pa neka ih država natera da se registruju u Srbiji, neka tu plaćaju porez. To je odgovoran odnos prema državi.
Lako je gospodinu Ćiriću, sad je otišao. Šta ga briga? Neće da sedi tu. Mi smo uspešni, Agencija sve radi kako treba. Sto puta je dobio poziv i mejl – šta se dešava sa kompanijom "RS Partners" u Surdulici? Neka ode dole, neka pita te ljude koliko mu je Agencija efikasna, njegov sektor, i koliko puta odlaže raskidanje ugovora, koliko puta ponavlja, koliko puta šalju tamo komisiju i šta se utvrđuje i kako iz Vlade naređuju da se rešenje poništava. Da vidite kakav cirkus. Dvesta ljudi i dvesta porodica bez posla, nemaju kome da se obrate.
Takvi će, gospodine, i vaš eventualno efikasan rad da obesmisle. Vi treba od njih da se ograđujete, jer su nesposobni i nezainteresovani za efikasnost ove države. Nema argumenta koji može da kaže da je amandman SRS loš. Dali smo vam jasnu platformu da budete u ovom smislu efikasni, a vi to nećete da prihvatite. Posle ćete imati loš odnos sa javnošću. Imaćete jer nije bilo sluha i pameti da se ovo prihvati. Hvala.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Iskorišćeno je šest minuta i 30 sekundi od vremena poslaničke grupe.
Da li još neko želi reč? (Ne.)
Predlog da se posle člana 8. doda novi član 8a.
Grupa od 21 narodnog poslanika poslaničke grupe Napred Srbijo podnela je amandman kojim je predložila da se posle člana 8. doda novi član 8a.
Da li neko želi reč? (Da.)
Narodna poslanica Jorgovanka Tabaković.