Osma sednica Drugog redovnog zasedanja, 29.11.2012.

4. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

Osma sednica Drugog redovnog zasedanja

4. dan rada

29.11.2012

Sednicu je otvorila: Vesna Kovač

Sednica je trajala od 10:15 do 22:05

OBRAĆANJA

Vesna Kovač

Ujedinjeni regioni Srbije | Predsedava
Hvala.
Da li još neko želi reč? (Ne.)
Na član 1. amandman su zajedno podneli narodni poslanici dr Nenad Popović i Bojana Božanić.
Vlada i Odbor za finansije, republički budžet i kontrolu trošenja javnih sredstava nisu prihvatili amandman.
Odbor za ustavna pitanja i zakonodavstvo smatra da je amandman u skladu sa Ustavom i pravnim sistemom.
Reč ima narodna poslanica Bojana Božanić. Izvolite.

Bojana Božanić

Demokratska stranka Srbije - Vojislav Koštunica
Poštovano predsedništvo, poštovani ministre, kolege narodni poslanici, DSS podnela je amandman na član 1. Predloga zakona o budžetu Republike Srbije za 2013. godinu, koji se odnosi na deo oko sredstava koji se ubiraju od akciza na derivate nafte, odnosno duvanske prerađevine. Smatramo da treba umanjiti sredstva za akcize na derivate nafte za tri miliona dinara, a uvećati kod ovog dela za duvanske prerađevine.
Naravno, pročitala sam i obrazloženje koje je Vlada dala i svakako jeste da se na drugi način regulišu visine akciza. U svakom slučaju, molim vas da obratite pažnju na ove stvari, jer Srbija ima najveće akcize na derivate nafte u okruženju, a samim tim, i cene derivata, tako da nas svi prevoznici zaobilaze, zaobilaze naše puteve i neophodno je da obratimo pažnju da, na primer, u onom delu koji se odnosi na akcize na duvanske prerađevine, obzirom da su nam te prerađevine najjeftinije, da imamo najveći broj pušača u Evropi, umanjimo, odnosno da ih povećamo, a da umanjimo broj ljudi koji će se odlučiti da puše i da na taj način očuvamo zdravlje ljudi i na ovaj način bi vratili ljude na naše puteve, prevoznike iz inostranstva, a svakako bi povećali brigu o zdravlju.
Takođe, treba obratiti pažnju da uvećanjem poreza i akciza možemo još više da ugrozimo građevinsku industriju i sva ova preduzeća koja su na ivici rentabilnosti, jer znamo da u određenim elementima građevinske industrije – crep, cigla, cement, itd. i energenti poput gasa, učestvuju oko 50%. Tako da, molim Vladu da u narednom periodu bude mnogo pažljivija. Hvala.

Vesna Kovač

Ujedinjeni regioni Srbije | Predsedava
Hvala.
Na član 1. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Bojan Đurić, Judita Popović i Kenan Hajdarević.
Vlada i Odbor za finansije, republički budžet i kontrolu trošenja javnih sredstava nisu prihvatili amandman.
Odbor za ustavna pitanja i zakonodavstvo smatra da amandman nije u skladu sa Ustavom i pravnim sistemom.
Da li neko želi reč? (Da.)
Reč ima narodni poslanik Judita Popović. Izvolite.
...
Liberalno demokratska partija

Judita Popović

Liberalno demokratska partija
Hvala.
Poštovana predsedavajuća, poštovano predsedništvo, dame i gospodo narodni poslanici, ovo je jedan od primera selektivnog poštovanja ustavnih odredbi. Dok se povremeno ustavne odredbe poštuju, u nekim drugim prilikama se ustavne odredbe ne poštuju, a u ovom konkretnom slučaju, i te kako se poziva na Ustav, i Odbor za finansije i zakonodavstvo, koji, u stvari, utvrđuju da amandman nije u skladu sa Ustavom.
Međutim, bez obzira što se prema Vojvodini ova vlada odnosi na taj način što joj smanjuju transfere i time direktno krši Ustav, ova vlada selektivno poštuje ustavne odredbe, tako da, mislim da je potpuno jasno u kom pravcu kreće ova država, i to, u pravcu jednog opšteg nepoštovanja Ustava i zakonitosti. Posledice su te da više nećemo imati pravnu državu, ukoliko se ovo tako nastavi.
Amandmanom smo predložili da se smanji za tri milijarde onaj iznos sredstava sa kojima raspolaže Nacionalna služba za zapošljavanje, s obzirom da se Nacionalna služba za zapošljavanje nije pokazala kao dobar posrednik, nije se pokazala kao dobar gospodar, odnosno onaj koji raspolaže sa sredstvima u interesu nezaposlenih lica.
Ova sredstva smo namenili učeničkom standardu, studentskom standardu i izbeglicama i raseljenim licima. Nažalost, očigledno da nema volje da se ova nacionalna služba za zapošljavanje, koja je potpuno nepotrebna služba, u smislu da nije učinila ništa korisno za one zbog kojih je i ustanovljena, ipak se ne želi da se ta visoka sredstva koja se ovoj službi daju, bar u nekom delu smanje i da se zadovolje neke druge potrebe nekih drugih korisnika.
Mislim da je svima jasno koliko je nizak i učenički i studentski standard, a bogami, koliko teško žive izbeglice i raseljena lica, jer i dan danas
imamo kolektivne smeštaje, posle toliko godina nakon završetka rata. Hvala.

Vesna Kovač

Ujedinjeni regioni Srbije | Predsedava
Hvala.
Na član 1. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Dejan Mihajlov, Aleksandar Pejčić i Milica Vojić Marković.
Vlada i Odbor za finansije, republički budžet i kontrolu trošenja javnih sredstava nisu prihvatili amandman.
Odbor za ustavna pitanja i zakonodavstvo smatra da amandman nije u skladu sa Ustavom i pravnim sistemom.
Da li neko želi reč? (Da.)
Reč ima narodni poslanik Dejan Mihajlov. Izvolite.

Dejan Mihajlov

Demokratska stranka Srbije - Vojislav Koštunica
Ovo je jedan od amandmana kojim poslanici DSS hoće ili predlažu da se sredstva, koja su predviđena za razne rashode na poziciji ministarstava, prebace na sredstva za socijalna davanja.
Ono što ovom prilikom hoću da kažem je da smo svi ovde pre svega zbog građana, da je ovo Narodna skupština i da mi nismo skup slučajnih prolaznika, već da su nas građani birali i ovlastili da vodimo računa o njima i o državi, i da naše ponašanje i odluke koje donosimo, moraju da budu u funkciji građana i države.
Ako znamo da je u poslednjih pet godina 270.000 ljudi ostalo bez posla, da imamo najveću stopu nezaposlenosti, da imamo najmanju stopu nezaposlenosti u Evropi, da je minimalna zarada 20.000 dinara, a da je minimalna potrošačka korpa preko 30.000 dinara, da je dečiji dodatak tek nešto veći od 2.000 dinara, a osnovna poruka ove vlade koju smo svi čuli kada je premijer obrazlagao svoj ekspoze, prva rečenica je bila – demografija. Nama je dečiji dodatak tek nešto veći od 2.000 dinara, što je dovoljno za jedno pakovanje pelena za bebe.
Ako znamo da su porodice najugroženije i najbrojnije koje žive od novčane pomoći u visini od 10.000 dinara, a istovremeno su troškovi života, samo u odnosu na prošlu godinu, porasli za 60%. Kada sve ove stvari imamo u vidu, i sve ove podatke, DSS smatra da su građani vrlo malo u ovom budžetu zastupljeni, da socijalna davanja moraju da budu mnogo veća i da država mnogo ozbiljnije mora da pristupi rešavanju problema i najugroženijih kategorija stanovništva u Srbiji. To su porodice sa decom, porodice u kojima niko nije zaposlen, staračka domaćinstva, i ne samo u ruralnim već i u gradskim sredinama.
Kao stranka smo dali predlog amandmana, da se za 40 milijardi povećaju socijalna davanja, pre svega, za dečiju zaštitu koja bi se gotovo udvostručila, za boračku i invalidsku zaštitu i u za socijalnu zaštitu.
Ako prekoračim vreme, koristiću vreme od poslaničke grupe.
Takođe, predlažemo da se usvoji predlog i da se napravi socijalna karta, kako bi subvencije koje su neselektivne i koje su ravnomerno raspoređene, što na one koji žive na Dedinju tako i na one koji žive u najugroženijim opštinama u Srbiji, kako bi te subvencije dolazile do onih kojima trebaju i kako bi država pravično i pravedno raspolagala sa sredstvima koje ima.
Uvek kada se dođe do socijalnih davanja, država kaže kako nema para. Uvek se kola slome na građanima i uvek su građani ti koji štede. Ovim budžetom će samo građani štedeti i samo zaposleni u državnoj upravi, zato što će plate porasti iduće godine za 2%, a za 60% su skočili troškovi na malo i minimalna potrošačka korpa je daleko veća nego što je bila prošle godine, a plate skaču 2%, samim tim i penzije.
Za vreme prošle socijalno odgovorne Vlade je 270.000 ljudi ostalo bez posla. Videćemo šta će ova socijalno odgovorna Vlada uraditi i oni koji se bore za prava penzionera. Za sada nisu ništa uradili. Štaviše, penzionerima i zaposlenima u državnoj upravi, kao i onima koji primaju socijalnu pomoć, iduće godine će biti gore nego sad.
Da država ne štedi, vidi se po sledećim stvarima. Država se krajnje neodgovorno ponaša kada ona treba da štedi. Za ovu godinu su predviđene pare, a o tome sam govorio i u raspravu u načelu, za izgradnju košarkaške hale u Beogradu. Da li je ona neophodna Srbiji, da li je ona neophodna Beogradu, pored svih sportskih hala koje imamo? Naravno da nije. Da li su potrebni novi automobili koje će nabaviti Uprava za zajedničke poslove republički organa? Naravno da nisu neophodni ove godine.
Da li Raptel mora da plaća 60.000 evra zakup poslovnog prostora, da država nema ni jednu zgradu u kojoj Raptel može da bude, nego mora iz budžeta da se plaća, odnosno iz Fonda Raptela i sa pozicija Raptela, 60.000 evra mesečno za zakup poslovnog prostora? Da li je to bahato rasipništvo kojem prisustvujemo sada i posle par godina? Od tih 60.000 mesečno, koliko bi porodica moglo lakše da živi nego što sada živi, da bi se neko baškario u nekom ultra luksuznom poslovnom prostoru, umesto da se nađe druga zgrada, da li u zgradi SIV tri ili u nekoj drugoj zgradi, kao što mi poslanici i svi drugi imamo adekvatan poslovni prostor.
U teškim vremenima država mora da štedi, a ne građani. Da li je bilo neophodno da se konji ispred zgrade Skupštine srede prošle godine i da se desetine miliona dinara na to potroši? Naravno da nije neophodno i naravno da moramo da vodimo računa o građanima koji žive u ovoj Srbiji, koji su nas birali, i da je u teškim kriznim vremenima to prioritet. Prioritet su građani, a ne konji ispred Skupštine.
Konačno, Vlada i država i svim mi ovde poslanici moramo da budemo svesni toga. hvala.

Vesna Kovač

Ujedinjeni regioni Srbije | Predsedava
Samo da vas obavestim, ovaj ostatak sam vam odbila od poslaničke grupe.
Na član 2. amandman je podnela narodni poslanik Dušica Morčev.
Vlada i Odbor za finansije, republički budžet i kontrolu trošenja javnih sredstava nisu prihvatili amandman, a Odbor za ustavna pitanja i zakonodavstvo smatra da je amandman u skladu sa Ustavom i pravnim sistemom.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 2. amandman su zajedno podneli narodni poslanici dr Nenad Popovići dr Ružica Igić.
Vlada i Odbor za finansije, republički budžet i kontrolu trošenja javnih sredstava nisu prihvatili amandman, a Odbor za ustavna pitanja i zakonodavstvo smatra da je amandman u skladu sa Ustavom i pravnim sistemom.
Da li neko želi reč? (Da.)
Reč ima dr Nenad Popović. Izvolite.
...
Nova Demokratska stranka Srbije

Nenad Popović

Demokratska stranka Srbije - Vojislav Koštunica
Poštovana gospođo predsedavajuća, poštovani gospodine ministre, poštovane kolege, odnos javnog duga prema BDP pokazuje fiskalnu strategiju države. Ove godine je taj odnos blizu 60%, što je velika opasnost. Nadamo se da će u sledećim godinama taj odnos da bude manji. Nadamo se da će mere koje Vlada bude donosila u sledećim godinama dovesti do smanjenja. Godine 2013 kamate će da iznose 90 miliona dinara. To je dva puta više od agrarnog budžeta. To je pet više nego što su subvencije privrede.
Amandman koji smo predložili ima u sebi smisao, i mi tražimo da ga prihvatite, da Skupština kontroliše zaduživanje. Naravno, ne može to Skupština da radi svakodnevno, ne može da radi ni na mesečnoj osnovi. Ali, smatramo da jednom tromesečno možemo o tome da vodimo raspravu u Skupštini.
Kada je dr Vojislav Koštunica podneo ostavku naša zaduženost je bila pet milijardi manja nego što je danas. Zato je vrlo važno da ne dozvolimo zaduživanje koje nas vodi u dužničko ropstvo, a da se zaduživanje obavlja pod kontrolom Skupštine. Potrebna je jedna rasprava o tome da se vodi makar kvartalno.
Sami ste, gospodine ministre, kritikovali da se prethodna Vlada zaduživala bez jasne strategije. Molim predsedavajuću da mi oduzme vreme od ovlašćenog predstavnika. Sutra će na tom mestu, gospodine ministre, da sedi drugi ministar, a vi ćete možda da sedite u ovim klupama i takođe ćete moći da date doprinos raspravi naravno ne na mesečnoj osnovi. Jednom godišnje usvojimo plan zaduživanja, ali jednom kvartalno nam resorni ministar podnese izveštaj i na bazi tog izveštaja se složimo samo sa da ili ne o sledećem kvartalu, vidimo da li je ispunjeno ono što je bilo obećano u prvom kvartalu. Nije smisao nikakva nenormalna kontrola, ali jednom kvartalno u procesu kada je cela Evropa u ekonomskoj krizi, a pogotovu Srbija danas, mislim da je ovo jedna dobra osnova za normalan dijalog.
Osim toga potrebno je uraditi sledeće – potrebno je obezbediti jedinstvene metodologije utvrđivanja visine ukupnog duga, kako spoljašnjeg i
unutrašnjeg, tako javnog i druga privrede, da ne dođe do onoga što je bilo u prošlosti da dobijamo razne informacije o visini spoljašnjeg duga. Ponoviću još jednom, obezbediti vođenje jedinstvene metodologije utvrđivanja ukupnog duga.
Pod tačkom 2. što treba da se uradi jeste da u Skupštini treba da se usvoji strategija upravljanja javnim dugom. Mislim da u prvom kvartalu sledeće godine Vlada mogla da izađe sa ovom strategijom koja će u sebe uključi osnovne elemente buduće ekonomske politike Vlade.
Na kraju kao treći predlog iznosim predlog da se na Vladi oformi telo od visoko stručnih ljudi koji bi pomagali Vladi i resornom ministru, davali ocenu ekonomske opravdanosti zaduživanja u budućnosti. Vlada ima mnogo tela. Vlada ima stotine agencije. Vlada ima stotine savetnika, ali mislim da bi jedno stručno telo… Imamo Fiskalni savet koji daje dobre i konkretne predloge, kritike. Nekada ulazi u konflikte sa Vladom. Uvek ocenjujem da je to pozitivno da se čuje drugi glas. Možda bi ovo telo na taj način, stručno telo pri Vladi koje bi vodilo računa o daljim zaduživanjima, odnosno o ekonomskoj opravdanosti zaduživanja moglo da bude jedna podrška Vlada, a sa druge strane nama u Skupštini bi takođe bio jedan dodatni "kontrolni organ" kako bi dobili mišljenje onih ljudi koji su posebno stručni u tom pogledu.
Još jednom ću se vratiti na jedan izvrstan period Vlade dr Vojislava Koštunice kada je Vlada vratila milijardu dolara duga MMF. To je bio jedan odgovoran postupak i tada smo od visoko zadužene zemlje prešli u taj rejting srednje zaduženih zemalja. Mislim da takva odgovorna politika treba uvek da se vodi. Ovaj amandman i ovi predlozi su dati baš u tom cilju.
Ono što ću takođe predložiti je diversifikacija zaduživanja. Imamo sreće da Srbija ima izvanredne odnose sa Narodnom Republikom Kinom. Kina je odobrila kredit od 1,8 milijardi evra za infrastrukturne projekte, a odobrila ih je po izuzetno povoljnim uslovima. Danas vidimo da nam EU otima teritoriju. Ista ruka vodi ovaj proces oslobađanja zločinaca Haradinaja, Gotovine i ostalih i ista ruka nam otima Kosovo. Moramo da i ekonomski i politički idemo tamo gde žele sa nama najbolju moguću saradnju. Ne samo to, najveći partneri koji sarađuju sa tim zemljama su baš evropske zemlje. Sa Kinom i Rusijom najviše sarađuju Nemačka, Francuska i ostale evropske zemlje. Kada već govorim o zaduživanju, Kipar koji predsedava EU zadužio se kod Rusije 7,5 milijardi evra bez ikakvih političkih ili bilo kakvih drugih uslova. To je rekao predsednik Kipra. Predsednik Kipra je rekao i – dok su nam naši partneri, citiram, iz EU postavljali određene političke uslove. To je vrlo važna stvar.
Ako sarađujemo sa Kinom što se tiče ekonomije, a pogotovo kod zaduživanja moram da kažem da je Kina pokrenula investicioni ciklus, gospodine ministre, u Evropi i to dobro znate, i u sledeće četiri godine će zemljama jugoistočne Evrope, među kojima se nalazi i Srbija, dati 10 milijardi evra kredita pod najpovoljnijim mogućim uslovima. Mislim da će jedna trećina toga ići čak do 20 godina.
Nedavno je bila kineska delegacija ovde i stalno dolaze. Mislim da tu šansu što se tiče zaduživanja treba da iskoristimo. Dodao bih i da što se tiče zaduživanja opet, te diversifikacije zaduživanja opet da zajmovi Kine premašuju sve inostrane kredite koje daju zajednički države članice Grupe sedam. Znači, Kina sama daje više kredita nego sedam najvećih svetskih zemalja.
Vidite gde je problem? Nama se sada, čujemo danas izjave da mi moramo prihvatiti granicu na Kosovu, IBM, integrisano upravljanje granicom, inače nećemo ići dalje u EU. To je stvarno nebuloza. Kao nećemo imati para, pa nama i ne trebaju pare od EU. Evropska unija nikome nije dala kredite u poslednjih nekoliko godina. Oni imaju svoj problem. Rešiće ga oni za sebe, ali nama sigurno pomoći neće. Moramo čuvati svoju teritoriju, ne dati ni pedalj naše zemlje, a zaduživati se, jer su nam potrebne pare, tamo gde imamo najpovoljnije kredite sa najdužim rokom plaćanja, sa najboljim kamatama. To je, pre svega, Kina.
Daću vam podatke iz "Fajnenšl tajms" od pre mesec dana gde je Eksportno-importna banka Kine i Fond razvoja Kine u 2009. i 2010. godini odobrile više kredita nego Svetska banka. Znači, dve institucije Kine su dale više kredita, nego cela Svetska banka. To su pokazatelji kuda treba da idemo u ovoj diverzifikaciji zaduživanja.
Ne moram da govorim da su u građevinskoj industriji Kinezi lideri u svetu. Nedavno je izgrađen najduži most na svetu, 42 km, sa 5.000 stubova koji je koštao 1,5 milijardu dolara. To znanje najsavremenijih tehnologija u građevinarstvu može pomoći našim građevinarima. Naravno, u preuzimanju tih kredita treba se uvek truditi da najveći deo, koliko je to moguće, koristimo našu građevinsku operativu i time da edukujemo naše građevinske radnike da učestvuju u najvećim tehnološkim projektima u 21 veku.
Mislim da treba iskoristiti potencijal saradnje sa Kinom u železnici. Nedavno je izgrađena najduža pruga od 2.000 km na visini od 5.000 m koja spaja Tibet sa centralnim delom Kine. Pruga na visini od 5.000 m, to je stvarno poduhvat. Tu je takođe dostup našim građevinskim radnicima koji bi zajedno sa kineskim mogli da rade, ali da koristimo iz Kine samo onaj deo koji je visokotehnološki, a da koristimo što više našu građevinsku operativu.
Moramo da koristimo i političku podršku Kine i Rusije, pogotovo u ovim danima koji nam predstoje. Juče je bio i potpredsednik Ruske vlade Rogozin. Rusija je odobrila kredit od jedne milijarde evra. Ponoviću još jednom, potrebna nam je, gospodine ministre, zbog budućnosti veće uključivanje Skupštine Republike Srbije u odobravanju kredita, kažem jednom kvartalno. Potrebna nam je, naravno, kao deo parlamentarne kontrole, diverzifikacija našeg zaduživanja i da ono uvek bude usmereno ka očuvanju domaće privrede i dostupu najnovijim tehnologijama. Molim vas da prihvatite ovaj amandman. Hvala.

Vesna Kovač

Ujedinjeni regioni Srbije | Predsedava
Hvala.
Reč ima ministar Dinkić. Izvolite.

Mlađan Dinkić

Ujedinjeni regioni Srbije
Koristim priliku da vas obavestim da je Vlada Republike Srbije na jučerašnjoj sednici usvojila Fiskalnu strategiju za period od 2013. do 2015. godine koja će biti upućena i Skupštini Srbije i narodnim poslanicima. Između ostalog, u toj strategiji smo napravili putanju smanjivanja javnog duga u naredne tri godine, detaljno, a zatim projekciju do 2020. godine. Predviđamo mere kojima bismo osigurali izvršenje te strategije.
Potpuno ste u pravu. Toga smo i mi svesni da javni dug, koji je udvostručen u poslednjih nekoliko godina, mora da se zaustavi. Zato smo i doneli ovako restriktivan budžet za narednu godinu. Planiramo fiskalnom strategijom da oborimo budžetski deficit na svega 1% do 2015. godine. Što se tiče smanjivanja javnog duga, planiramo da oborimo javni dug sa 65%, koliko će biti sledeće godine, na nekih 58% u 2015. godini.
Kao jedna od mera koju predviđamo jeste ograničavanje godišnjeg rasta garancija na 1% BDP, što ćemo predvideti izmenama Zakona o javnom dugu. Dakle, planiramo da izmenimo Zakon o javnom dugu gde ćemo staviti ograničenja na buduća izdavanja garancija, kao i na direktno zaduživanje, odnosno uskladiti te kriterijume sa ciljem smanjivanja javnog duga i njegovog vraćanja u okvire od 45% koliko je predviđeno budžetskim sistemom.
Međutim, Fiskalni savet i MMF, kao i naši stručnjaci u Ministarstvu finansija su proračunali da čak i uz ovako veliku fiskalnu konsolidaciju, koju planiramo da uradimo u naredne tri godine, odnosno da sa 7% oborimo deficit na 1% u 2015. godini, i uz prodaju dela državne imovine radi finansiranja otplate prethodnih kredita i smanjivanje javnog duga, javni dug se može vratiti u okvire određene Zakonom o budžetskom sistemu tek 2020. godine. Dakle, sve projekcije to govore, osim ako se ne desi potpuni preokret u međunarodnom ekonomskom sistemu i ako ne beležimo enormno visoke stope rasta, što bi mi voleli, ali smo ovde napravili jedan konzervativan scenario.
Ovaj program je praćen i predlogom strukturnih reformi, ne samo javnim finansijama, nego i u privredi i u društvenim delatnostima. Nadam se da ćete imati priliku da komentarišete i date neke predloge kada ga dobijete. U tom smislu, smatramo da nije potrebno, ako imamo ta ograničenja na rast garancija i ograničenja na rast direktnog zaduživanja, time ćemo automatski otkloniti bilo kakvu mogućnost od nekog zaduživanja. Te garancije bi mi doneli ne odlukama Vlade, nego zakonima koje bi ova Skupština potvrdila i tako bi ograničili, ne samo sadašnju Vladu, nego i buduće vlade od daljeg zaduživanja. Jedini način da se spreči zaduživanje jeste da imate projekciju koliko najviše možete izdati garancija u toku jedne budžetske godine, odnosno koliko možete uzeti direktnih kredita.
Inače, delim vaše mišljenje da Srbija mora da napravi disperziju u svojoj politici, uključujući i politiku javnog duga. Upravo zbog toga smo predvideli jedan značajan iznos kredita od Republike Kine. Sa njom imamo odnos strateškog partnerstva i veoma prijateljske odnose, kao i sa Ruskom Federacijom koja je takođe predvidela značajne kredite za Republiku Srbiju u narednom periodu. Tu se potpuno slažem sa vama da treba prvo videti ko može da odobri jeftine kredite, ko može da odobri kredite za infrastrukturu i ići za tim.
Moram da kažem da, pored ovih sredstava koji su predviđeni budžetom, za kredite za izgradnju Koridora 11 od strane Kineske vlade i tzv. Moravskog koridora Pojate-Preljina, sada pregovaramo da nedostajuće deonice izgradimo putem koncesije, takođe, sa kineskim partnerima. Imajući u vidu da ovim budžetom pokrivamo finansiranje auto-puta od Obrenovca do Ljiga i od Pojata do Preljina, da od Ljiga do Čačka se gradi auto-put kreditom Vlade Azerbejdžana, ali da nema pokrivene deonice od Beograda do Obrenovca i od Čačka do Požege. Naša ideja je da i ove dve preostale deonice pokrijemo kroz koncesiju, a koncesionar, a to bi bilo kinesko preduzeće koje bi samostalno finansiralo ove radove, bi se naplaćivao od prihoda od putarine sa celokupnog pravca.
U svakom slučaju, podržavam vašu ideju o disperziji rizika. Odgovaram na vaš dobar predlog da Skupština treba da ograniči dalje zaduživanje, sa tim što smo mi predvideli da to učinimo na ovaj način, a što je sadržano u fiskalnoj strategiji koja je usvojena juče na Vladi, a koja će vam biti prosleđena.