Osma sednica Drugog redovnog zasedanja, 04.12.2012.

8. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

Osma sednica Drugog redovnog zasedanja

8. dan rada

04.12.2012

Sednicu je otvorio: Nebojša Stefanović

Sednica je trajala od 10:15 do 18:00

OBRAĆANJA

...
Liberalno demokratska partija

Bojan Đurić

Liberalno demokratska partija
Dve povrede Poslovnika, ali koristiću jedno vreme, prosto, da bih bio korektan prema parlamentu. Povređeni su članovi 106. i 107, govornik može da govori samo o tački dnevnog reda, a ovde se već 15 – 20 minuta govori o svemu drugom, a ne o tačkama dnevnog reda i raspravljaju se bivši koalicioni odnosi u prethodnim vladama.
Druga stvar, govornik je, a to važi i za gospođu Kalanović, dužan da na sednicama Narodne skupštine govori istinu. Verujem, da, ukoliko se to ne događa, ukoliko tolerišete nešto što nije istina, da se time povređuje dostojanstvo Narodne skupštine, dakle, član 107.
Gospođa Kalanović je rekla da postoji konsenzus u ovoj vladi, da partijski funkcioneri ne mogu biti direktori, odnosno da oni koji žele da budu direktori, mogu da zamrznu svoje funkcije i da onda obavljaju tu dužnost. To ne piše u zakonu koji ste predložili parlamentu. To ne važi za 650 budućih direktora lokalnih javnih preduzeća, koji neće morati da zamrzavaju funkciju. Na njih se primenjuju uslovi iz Zakona o radu, tako piše u Predlogu zakona. Tu nema nikakvog uslova zamrzavanja funkcije u političkoj partiji.
Drugo, otvara se još jedno vrlo važno pitanje na koje ne odgovarate Predlogom zakona – šta znači ako neko zamrzne funkciju u političkoj partiji, a ostane, recimo, narodni poslanik u Skupštini Srbije? Da li je on i dalje politički funkcioner ili nije.
Treća stvar, pomenuli ste obećanje vaše partije, da se nigde u ovom zakonu neće njeni kandidati kandidovati za direktore. Da li sam vam dobro razumeo, ni u jednom od 700 direktora javnih preduzeća u Srbiji? Mislim da je to vrlo važno što ste rekli i bilo bi dobro da na sednici parlamenta preuzmete i neku političku obavezu ili političku odgovornost, da snosite odgovarajuće posledice kao političar, ukoliko to vaše obećanje koje ste danas ovde izneli ne bude ispunjeno. To nije samo stvar odnosa vaše partije i DS.
Ovu drugu vrstu povrede neću posebno isticati, ali vas molim da opomenete poslanike SNS da iznose kartice sa sobom kada izlaze iz sale, kartice su ponovo ubačene, da ne otvaramo stalno to pitanje.
...
Srpska napredna stranka

Nebojša Stefanović

Srpska napredna stranka | Predsedava
Molim vas da služba povadi sve kartice svih poslanika koji nisu u sali, a da su im kartice u sistemu.
Odgovoriću vam i na ovo. Smatram da nije došlo do povrede Poslovnika iz razloga što je tokom replike dozvoljeno da govornici iskažu mišljenje koje je suprotno mišljenju koje je, da kažem, moglo biti pogrešno tumačenje, koje je bilo uvredljivo za njih. U tom trenutku, oni ne moraju striktno govoriti o onome što je na dnevnom redu.
Međutim, i juče i danas čitav dan pozivam sve narodne poslanike da se držimo dnevnog reda. U ovom trenutku sam dozvoljavao jednu polemiku kroz replike, da upravo ne bismo smatrali da je parlament zatvoren, odnosno da postoji mogućnost tolerancije.
Međutim, u skladu sa članom 27. stav 2. Poslovnika, pošto se staram o redu Narodne skupštine, gledaću da u što manjoj meri tolerišem bilo kakve rasprave kroz replike i trudiću se da vratimo raspravu na dnevni red.
Reč ima gospođa Kalanović.

Verica Kalanović

Ujedinjeni regioni Srbije
Zalažem se za odgovornost za izgovorenu reč. Izvinjavam sam što sam izostavila republičkih. Da, nijedan od članova URS sa političkim funkcijama se neće javiti ni na jedan konkurs u republičkim javnim preduzećima.
Kao što znate, poštovani narodni poslanici, ministar sam za regionalni razvoj i lokalnu samoupravu. Ne živim u paralelnoj realnosti i poznajem svaku stopu Srbije. Mislim da ovaj zakon predstavlja prvu fazu u departizaciji i depolitizaciji javnih preduzeća, ukupno gledano, i na Republici i na lokalu.
Mislim da bi donošenje ovog zakona, koji striktno važi i za lokal, značajno umanjilo kadrovske kapacitete širom Srbije. Mislim da gde god je moguće, na mestima direktora javnih preduzeća, i na lokalu, treba da budu nepartijski ljudi.
Postoje mesta gde to nije moguće i gde je cela intelektualna elita, ako tako to mogu da nazovem, a mogu, najčešće je u pojedinim gradovima u političkim partijama. Sklanjanjem njih sa vršenja bilo koje funkcije u lokalnoj vlasti, sem mesta predsednika opštine, zamenika predsednika, predsednika Skupštine i zamenika predsednika Skupštine, bi bilo snižavanje kadrovskih kapaciteta ionako siromašne Srbije.
Volela bih da vas povedem sa mnom po Srbiji u određenim opštinama, u lokalne samouprave, da zajedno prisustvujemo izveštajima koje lokalne samouprave daju i svojim skupštinama i nadležnim ministrima o radu. Videćete da bi odluka za koju se, pretpostavljam, zalažete, za svih 700 javnih preduzeća, bila u određenim gradovima, po onoj narodnoj – sa prljavom vodom iz korita smo izbacili i dete. Da do toga ne bi došlo, ovo je zakon koji depolitizaciju radi u prvom koraku. U narednom periodu to moramo da uradimo na svim mestima.
...
Partija ujedinjenih penzionera, poljoprivrednika i proletera Srbije – Solidarnost i pravda

Konstantin Arsenović

Partija ujedinjenih penzionera Srbije - PUPS | Predsedava
Hvala.
Gospodine Đuriću, prethodni predsedavajući je završio krug replika.
(Bojan Đurić, s mesta: Gospođa Kalanović je meni odgovorila.)
Dobro, obrazložite mi.
...
Liberalno demokratska partija

Bojan Đurić

Liberalno demokratska partija
Gospođa Kalanović  je meni odgovarala i mislim da to nije sporno. Dakle, ono što je govorila se odnosilo na ono što sam pre toga ja govorio i na poslaničku grupu LDP.
Slažem se donekle sa vama, ali to samo govori u kolikom je problemu ova zemlja. Nadam se da se i vi slažete sa mnom i ne vidim kakvo rešenje koje ste predložili, pomaže da se u nekom budućem periodu izmeni ta situacija, da ne budu čitave intelektualne elite u tim malim mestima, kako ste sami rekli, da se one prošire ili da ne budu vezivane isključivo za političke partije.
Drugo, kažete – o nekim sredinama u Srbiji, predstavljajući to kao izuzetak. Ali, to pravilo odnosno odstupanje od pravila da ne može da bude funkcioner političke partije, stavili u zakon kao izuzetak. To ste stavili kao pravilo, pošto se to odnosi na 650 preduzeća, ne odnosi se na 50. To je preko 90% tih preduzeća.
Još jedna vrlo važna stvar, u jednom delu svog prethodnog izlaganja ste rekli da je kontrola u preduzećima koja su godinama, a neka i duže od deceniju u procesu restrukturiranja slaba, zbog toga što Vlada nema kapacitete da kontroliše 170 preduzeća i s toga moramo što pre da izađemo. Sa time se slažem, ali zbog čega onda na drugoj strani predviđate sistem različitih vrsta kontrola u odnosu na 700 javnih preduzeća u Srbiji? Kakve kapacitete Vlada ima da vrši tu kontrolu?
U zakonu ste predvideli da ministri mogu da pokreću postupke, da mogu da se kontrolišu i da budu osnov za potencijalnu smenu nepotpune ili netačne izjave itd. Ko će to kontrolisati u Vladi u odnosu na Srbiju koja ima sedam miliona stanovnika i koja ima preko 700 javnih preduzeća? Zbog toga ovaj zakon nije efikasan i zbog toga smo na njega podneli 20 amandmana.
Ovo sve što je sociološka analiza Srbije je tačna i sa time se slažem, ali mislim da za to nije kriva ni Srbija, ni te lokalne zajednice, da su krive političke partije, mi koji kreiramo takvu stvarnost u Srbiji, a složićete se da su ipak nešto odgovornije političke partije koje su 12 godina na vlasti.
...
Partija ujedinjenih penzionera, poljoprivrednika i proletera Srbije – Solidarnost i pravda

Konstantin Arsenović

Partija ujedinjenih penzionera Srbije - PUPS | Predsedava
Hvala.
Reč ima narodni poslanik Dragana Đuković. Izvolite.

Dragana Đuković

Zahvaljujem gospodine predsedavajući.
Poštovana gospođo ministar, Dame i gospodo narodni poslanici, zakoni koji bi usvajanjem u Narodnoj skupštini Republike Srbije stupili na snagu omogućili bi da Srbija 2013. godine krene uzlaznom putanjom, doveli bi do povećanja likvidnosti u privredi, što bi značilo da privreda ima šansu za rast i razvoj. Ono što je veoma bitno, ovi zakoni bi doveli i do smanjenja troškova.
Jedan od koraka u modernizaciji i razvoju Srbije predstavlja i Zakon o deviznom poslovanju kojim se omogućava da se plaćanje prema inostranstvu ne obavlja samo preko banaka, već se konačno može obavljati na neki drugi način, odnosno preko interneta. Ovakve izmene zakona su dobre zato što će omogućiti da poslovanje građana i privrede sa inostranstvom bude mnogo brže i efikasnije, jer će biti oslobođeni nepotrebnih evidencija i birokratskih procedura koje su u Srbiji, morate priznati, veoma česta pojava.
U ovom setu zakona, pored već pomenutog Zakona o deviznom poslovanju, nalazi se i Zakon o izmirenju novčanih obaveza u komercijalnim transakcijama. To je možda zakon koji će promeniti čitavu finansijsku sliku Srbije i koji će predstavljati jednu veliku rehabilitaciju finansija i privrede u Srbiji. Ovaj zakon, naravno po usvajanju u ovom domu, počeće da se primenjuje 31. marta 2013. godine i ne samo što će disciplinovati sistem plaćanja obaveza, već će i državu obavezati da svoje obaveze ispunjava u zakonom predviđenom roku, odnosno u roku od 45 dana.
Uspostavljanjem takvog sistema najveći izvor nelikvidnosti će biti doveden u red, a samim tim će se povećati likvidnost same privrede i privatnog sektora.
Uvođenjem prekršajnih kazni za sve odgovorne stvoriće se osećaj da država i odgovorna lica u državnim organima treba da budu primer za poštovanje rokova plaćanja. Ovaj zakon je prošao javnu raspravu i pokazalo se da ovaj zakon ima veliku podršku privrede Srbije. Ovaj zakon i budžet Republike Srbije za 2013. godinu, koji je pre tri dana usvojen u Narodnoj skupštini i to prvi put na vreme posle dužeg niza godina, predstavljaju osnov u kojem će se svi državni resursi staviti u funkciju poboljšanja ekonomskog položaja i smanjenja nezaposlenosti, što ima za cilj podizanje standarda građana Srbije.
Usvajanje ovakvih zakon bilo bi nastavak ekonomskih mera i predstavljalo bi osnov za dalju reformu u borbi sa krizom koja predstavlja jedan od osnovnih ciljeva rada Ministarstva finansija i Vlade Republike Srbije. Setom zakona i budžetom Republike Srbije za 2013. godinu uspostaviće se ravnoteža štednje i podsticaja, a sa druge strane, biće zaista zaštićeni najugroženiji slojevi stanovništva.
Naravno, pokušaće se i usmeravanje finansijskih sredstava na finansiranje perspektivne ekonomije, a ne na finansiranje nepotrebnih birokratskih projekata i ne na finansiranje gubitaške privrede u Srbiji. Hvala.
...
Partija ujedinjenih penzionera, poljoprivrednika i proletera Srbije – Solidarnost i pravda

Konstantin Arsenović

Partija ujedinjenih penzionera Srbije - PUPS | Predsedava
Hvala.
Reč ima narodna poslanica Ranka Savić. Izvolite.

Ranka Savić

Liberalno demokratska partija
Gospodine predsedavajući, ministarka, koleginice i kolege, meni je zaista zadovoljstvo što je iznošenje biografija bivših, sadašnjih prestalo i što smo konačno saznali kada je ko rođen, da li je rođen nastankom ove političke koalicije ili pre. To je dobro da smo sa tim upoznali i građane Srbije. Sve vas, ali i parlament Republike Srbije moram da upozorim da od biografija i iznošenja podataka o biografijama niti radnici, niti građani Srbije ne žive i da im sigurno od toga neće biti mnogo bolje.
Inače, da sam govorila na jučerašnjoj sednici, sigurno da bi moje izlaganje bilo potpuno drugačije nego danas, jer sam o Zakonu o javnim preduzećima imala puno primedbi, kao i mnogi drugi poslanici, što smo se uverili tokom jučerašnjeg dana.
Moja očekivanja u vezi ovog zakona, kao jednog suštinskog i reformskog zakona, su bila izuzetno velika. S obzirom na sve one najave o reformi javnog sektora, koja je podrazumevala i departizaciju.
Mislim da ćete se svi složiti sa mnom da kontrola javnih preduzeća od strane političkih partija, potpuno nekontrolisano zapošljavanje, korišćenje javnih preduzeća u predizbornim kampanjama od strane političkih partija, ali u krajnjoj liniji vođenje socijalne politike unutar ovih preduzeća, aposlutno je pretilo urušavanju javnih preduzeća i potpunom urušavanju i ugrožavanju položaja i egzistencije svih zaposlenih unutar javnog sektora.
Zbog zaposlenih u javnom sektoru, ali i zbog građana Republike Srbije, koji su plaćali cenu ovakve politike, mislim da je dobro što je na jučerašnjoj sednici ministar Dinkić najavio da će prihvatiti veći deo amandmana LDP, ali i drugih opozicionih partija koji će poboljšati kvalitet ovog zakona.
Upravo iz ovih razloga, moje primedbe na ovaj zakon su manje, nego što su bile juče. Sada nisam fascinirana izgledom Zakona o javnim preduzećima i da prihvatanjem određenog broja amandmana ovaj zakon o javnim preduzećima je postao suštinski dobar. Generalno moje primedbe na Zakon o javnim preduzećima i dalje ostaju. To je reforma koncepta javnih preduzeća, što je suština suštine, jer da je došlo do reforme koncepta o mnogim ovim stvarima ne bismo imali potrebu da diskutujemo unutar ove rasprave, dakle unutar parlamenta.
Sa druge strane, jedna od generalnih zamerki jeste loša javna rasprava koja po prirodi stvari ima za cilj poboljšavanje zakona. Apsolutno je loše što zakoni, kao što je bio slučaj sa budžetom, nisu dobili mišljenje Socijalno-ekonomskog saveta. Ja o Socijalno-ekonomskom savetu i uopšte o socijalnom dijalogu u Srbiji ne mogu da govorim dobro. Poznata sam po kritici stanja socijalnog dijaloga u Srbiji, jer mislim da oni koji čine Socijalno-ekonomski savet nisu reprezentativni u smislu zakona i Ustava Republike Srbije, da se tu krše elementarna prava drugih učesnika socijalnog dijaloga. Bez obzira na ovakav moj stav, uvek ću zastupati mišljenje da svi zakoni pre dolaska na raspravu u Skupštinu moraju da dobiju mišljenje i saglasnost Socijalno-ekonomskog saveta.
Zadržaću se na Zakonu o privatizaciji, odnosno govoriću o onoj odredbi i ograničavanju roka za restrukturiranje preduzeća na 30. jun 2014. godine. U principu mislim da je ovakva odluka Vlade dobra, bez obzira kakve će biti reakcije na ovakvo moje izlaganje, jer mislim da restrukturiranje javnih preduzeća traje preterano dugo i mislim da smo rekorderi po tome da imamo neka preduzeća koja se u restrukturiranju nalaze i po 20 godina. Mislim da je na onim prethodnim vladama bila velika odgovornost što je restrukturiranje preduzeća trajalo ovako neprimereno dugo i da tu ima puno odgovornosti svih onih koji su u prethodnim vladama učestvovali.
Danas u Srbiji imamo još 171 preduzeće u restrukturiranju. Ovo je tačan podatak. Nažalost, mi nikada ne znamo o kojem broju ljudi se radi u pojedinim sektorima. U ovim preduzećima tačno radi 63.000 zaposlenih. Ono što je potpuno poražavajuće, to je činjenica da se ovde ne radi samo o 63.000 ljudi koji zavise od ovih preduzeća, nego ta cifra ide do 200.000 ljudi. Govorim o članovima njihovih porodica koji, doduše, teško, ali ipak žive od ovih preduzeća.
Dakle, potpuno podržavajući ove izmene zakona i ograničavanje roka važenja, odnosno trajanja restrukturiranja u Srbiji, ipak bih apelovala na Vladu i na sve odgovorne da se sva ova preduzeća ne puste tek tako niz vodu i da se u ovom periodu od godinu i po dana, ili koliko je još preostalo, uradi sve da ova preduzeća ili barem neka od ovih preduzeća prežive.
U tom smislu imam određene sugestije predloge. Mislim da ova preduzeća ne smeju da se gledaju i tretiraju u paketu, da treba ići slučaj po slučaj. Treba pojačati nastojanje da se neka od njih prodaju ili da se barem prodaju u pojedinim delovima. Potreban je, po meni, jedan mnogo fleksibilniji pristup od privatizacije, poput strateškog partnerstva. Potrebno je uraditi detaljnu studiju i analizu svakog ponaosob od ovih preduzeća i tamo gde ima osnova, uz podršku države, krenuti u njihovo spašavanje.
Reći ću još nešto što znam da će izazvati reakcije, ali po meni najgore, čak i u ovom periodu, bi bilo ponovo davati subvencije ovim preduzećima kao socijalu, kao socijalnu pomoć, gde subvencije idu samo i isključivo za isplatu zarada. U tom smislu imam jedan predlog, koji je po meni jedan od načina spašavanja ovih preduzeća, a to je da dođe do formiranja konzorcijuma. Konzorcijum bi se formirao za svaki konkretan posao. U njega bi ulazila preduzeća iz repro celine i obavezno Fond za razvoj.
Da bih ovo pojasnila navešću primer. Industrija motora Rakovica je zaključila posao za izvoz traktora u Etiopiju. To je dobar i značajan posao. U ovom kontekstu napravio bi se konzorcijum između IMR, IMT i drugih preduzeća čiji se delovi ugrađuju. Fond za razvoj bi učestvovao sa kreditnim sredstvima i garancijama, a obrtna sredstva, barem jednim delom, obezbeđivala bi se iz subvencija …
(Predsedavajući: Gospođo Savić, vreme poslaničke grupe je utrošeno, nažalost, pa vas molim da završite vašu misao.)
Znači, obrtna sredstva bi se obezbeđivala iz subvencija samo za ugovoreni posao. Ovakvo rešenje, o čemu ste i vi govorili, bio bi i podsticaj direktorima da se više angažuju, a ne samo da stoje ispred vrata ministarstva i traže subvencije. Hvala.
...
Partija ujedinjenih penzionera, poljoprivrednika i proletera Srbije – Solidarnost i pravda

Konstantin Arsenović

Partija ujedinjenih penzionera Srbije - PUPS | Predsedava
Hvala.
Reč ima narodni poslanik Milisav Petronijević. Izvolite.