Treća sednica Prvog redovnog zasedanja, 15.05.2013.

5. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

Treća sednica Prvog redovnog zasedanja

5. dan rada

15.05.2013

Sednicu je otvorila: Vesna Kovač

Sednica je trajala od 11:15 do 18:25

OBRAĆANJA

Vesna Kovač

Ujedinjeni regioni Srbije | Predsedava
Molim stručne službe da povade sve kartice iz poslaničkih jedinica pored kojih ne sede poslanici.
Reč ima narodni poslanik Mirko Čikiriz.
Izvinjavam se, repliku je hteo gospodin Popović.
Molim vas, samo se još jedanput prijavite. Izvolite.
...
Nova Demokratska stranka Srbije

Nenad Popović

Demokratska stranka Srbije - Vojislav Koštunica
Hvala. Kratka replika.
Nijednog trenutka nisam rekao da ljudi koji rade kao podrška Odboru, tih četiri-pet ljudi, rade loše. Štaviše, pohvalio sam ih i još jednom ih pohvaljujem za kvalitetan rad, ali i dalje ostajem pri svom mišljenju da su nama i radu ovog odbora, baš zbog parlamenta, zbog građana Republike Srbije u budućnosti, ponoviću tu reč mnogo puta, u budućnosti za još kvalitetniji rad i da bi nama pomogli, potrebni i ljudi i savetnici, da nam je potrebna i metodološka baza u budućnosti, i literatura i saradnja sa univerzitetima. Stvar je svakoga da li želi da napreduje, da li želi da se razvija. Smatram da je ovaj odbor, još jednom ću ponoviti, radio jako dobro i zadovoljan sam. Mislim da u budućnosti možemo to da uradimo još mnogo bolje. Zahvaljujem se.

Vesna Kovač

Ujedinjeni regioni Srbije | Predsedava
Hvala.
Gospodine Čikiriz, molim vas, prijavite se još jednom. Izvolite.
...
Srpski pokret obnove

Mirko Čikiriz

SPO-DHSS
Hvala, gospođo predsedavajuća.
Gospodine ministre, dame i gospodo narodni poslanici, SPO i DHSS su, podržavajući strategiju odbrane i strategiju bezbednosti, podržali godišnji plan upotrebe naših bezbedonosnih snaga u međunarodnim mirovnim operacijama i to će biti i ovog puta. Ono što je mene posebno motivisalo da se danas javim za ovu diskusiju jesu relikti u javnom mnjenju svega onoga što je mnogo koštalo našu zemlju u prethodne 23 godine. To je nekoliko komentara vojno-političkih analitičara koji sigurno utiču u velikoj meri na kreiranje mišljenja i javnog mnjenja i koji državu doživljavaju na način na koji je bila organizovana država srednjeg veka, gde su bile jasno utvrđene granice, gde su bila jasna utvrđenja, gde nije postojao spoljni svet, gde nisu postojale velike sile, gde nije postojala međunarodna zajednica, male zemlje nisu vodile računa o međunarodnom okruženju i o svim izazovima koji prete. Mislim da svakom takvom načinu razmišljanja treba dati adekvatan odgovor. Zbog čega?
Ako će pripadnici naših bezbedonosnih snaga uticati na to da se spreči započeti secesionizam Malija, mnogi od tzv. eksperata kažu – da, mi smo poznati stručnjaci u odbrani secesionizma. Pandan se pravi na naše aktuelne probleme, da nismo uspeli da očuvamo naš secesionizam, a zamislite imamo potrebu da branimo secesionizam u nekoj državi, pa se čak Mali ne svrstava u afričku, nego u azijsku zemlju.
Drugo, pregovara se da naše oružane snage nisu osposobljene za borbu protiv organizovanog kriminala i da imamo dosta problema sa organizovanim kriminalom, pa bi trebalo prvo da rešimo naše probleme, a zatim da idemo u Mali. Zatim, da nemamo šta da tražimo u borbi protiv terorizma itd, da je to posao nekih drugih.
Pre nego što dam konačni zaključak zbog čega ćemo, kao poslanička grupa, glasati za ovu odluku, u najkraćem ću reći da se može sa stanovišta filozofije srednjeg veka prihvatiti ovakvo mišljenje. Međutim, definitivno, i potpredsednik Vlade Aleksandar Vučić i premijer Ivica Dačić su u potpunosti, čini mi se i nova Vlada, respektovali i respektuju odnose u međunarodnoj zajednici, svesni činjenice da to nisu odnosi koji se nas ne tiču, da su to odnosi koji direktno utiču na našu sudbinu. SPO i DHSS su smatrali i 90-te godine da u potpunosti treba da respektujemo odnos snaga u međunarodnoj zajednici, da imamo sluha za okruženje, za trendove u svetu, da budemo apsolutno svesni toga šta znači Perestrojka u velikom Sovjetskom Savezu, šta znači povlačenje Sovjetskog Saveza iz istočno-evropskih zemalja, rušenje Berlinskog zida itd. Očigledno je da naše državno rukovodstvo tada nije respektovalo odnose u međunarodnoj zajednici i tome je plaćena ogromna cena. Ako je plaćena ogromna cena, ne želimo da u budućnosti Srbija ponavlja greške iz svoje skorije prošlosti i ono što je zaista pohvalno za ovu vladu jeste što nijednu jedinu grešku, a bilo je velikih grešaka u našoj novijoj prošlosti, do sada nije ponovila i u pogledu te vrste politike ima punu podršku naših političkih stranaka.
Na severu Malija je pre godinu i po dana došlo do oružane pobune jedne manjine koja čini 10% od ukupno 15 i po miliona stanovnika. Međutim, posle udruženja nekoliko oružanih snaga, došlo je do udruženja tri islamističke grupe koje su preuzele kontrolu nad severom Malija i koji prete da zauzmu glavni grad. Mali je jedna od retkih zemalja na afričkom kontinentu koja ima za taj kontinent relativno razvijenu demokratiju sve do 2012. godine, ali očigledno njihova vlada i vojska nisu bile spremne da odgovore tom izazovu i oni su upozoravali međunarodnu zajednicu. Međunarodna zajednica je preko svojih organa odgovarala na krizu u Maliju tako što je Savet bezbednosti UN doneo dve rezolucije, što su 15 lidera iz regiona oko Malija doneli odluku da se uputi 3.300 pripadnika njihovih oružanih snaga za pomoć vladi Malija. Francuska je uputila 500 vojnika u centralni deo Malija, bombardovala je sa svoja četiri aviona kampove za obuku terorista na severu Malija. Tom prilikom je poginuo jedan francuski pilot, ginu i francuski vojnici. Postavlja se jedno drugo pitanje – koji je interes Francuske da se upušta u takvu avanturu, da ginu njihovi vojnici itd? Pa, zaštita Francuske, zaštita interesa Francuske, kao što je i naš interes da zaštitimo interese Srbije i da poboljšamo naš imidž u međunarodnoj zajednici.
Videli smo i kod skorašnjih pregovora u Briselu da je upravo učešće naših pripadnika Vojske i policije u međunarodnim vojnim misijama znatno doprinelo poboljšanju međunarodnog imidža Srbije i da nas na drugi način doživljavaju oni koji u velikoj meri utiču na našu sudbinu. Zbog čega? Moramo biti solidarni u borbama protiv zajedničkih rizika. Ako je terorizam nešto protiv čega se bore sve demokratske zemlje sveta, onda Srbija mora dati svoj doprinos. U ovom slučaju, jako skroman, jer ćemo mi uputiti 13 naših vojnika koji će obučavati oružane snage Malija za borbu protiv secesionizma. Kažem, njihova vlada, što je uzrokovala i nekim vojnim udarom 2012. godine, u aprilu mesecu, nije bila spremna da odgovori na sve te izazove.
Sada, šta je ključni zaključak međunarodne zajednice? Ako međunarodna zajednica ne interveniše i ako Mali ne uspostavi kontrolu na svojoj celoj teritoriji, može u budućnosti postati jedan od najvažnijih centara za obuku terorista i islamista koji već na jedan ekstreman način tumače Džihad sa svim njegovim lošim posledicama. To je upravo interes Srbije. Moramo biti, ako želimo u EU, saradnici, pa i po ovim pitanjima, i sa Francuskom, i sa Nemačkom, i sa EU, jer ne možemo očekivati benefite od članstva u EU, a za uzvrat ništa ne dati.
Da li će učešće naših pripadnika oružanih snaga imati određene rizike? Hoće, sigurno, ne samo od rizika bezbednosti i rizika zbog klimatskih promena i svega ostalog, ali su oni na to spremni, obučeni.
Još jedna fama koja je od svih onih koji filozofijom srednjeg veka gledaju na modernu državu, želim da kažem da je u našoj bazi podataka u Vojsci Srbije, ako se ne varam, oko četiri i po hiljade njenih pripadnika koji su spremni i koji su se izjasnili da žele dobrovoljno da učestvuju u misijama u kojima učestvuje naša zemlja. To znači da je princip dobrovoljnosti u potpunosti ispoštovan, princip stručnosti, a sa druge strane, pored političkih benefita, pripadnici Vojske Srbije će imati i ličnu, materijalnu statisfakciju.
Prema tome, ono što je bila politika SPO i DHSS, koja je zaista dugo vremena bila negirana i zbog toga smo nosili taj krst izdajnika, stranih plaćenika itd, u ovim danima, u ovom delu o kome sam pričao, doživljava punu satisfakciju. SPO i DHSS ne žele da se vraćaju u prošlost i da se ponovo vratimo u krug ko je kada, kakvo mišljenje imao. Mislim da je zadatak svih nas da iz tih grešaka prošlosti izvučemo najbolje za našu državu i da se u potpunosti okrenemo budućnosti.
U ovom delu Srbija je na dobrom putu. U ovom delu ćemo mi uvek biti, bez obzira što smo opoziciona stranka. Ovakvim našim stavom ne podržavamo samo Vladu Republike Srbije u ovom segmentu njenog delovanja i Vojsku Republike Srbije, mi podržavamo Srbiju u učvršćivanju njene spoljašnje bezbednosti, jer, ne zaboravimo, terorizam nije unutrašnja suverena stvar jedne zemlje. Terorizam je odavno poprimio međunarodni karakter. Napadima terorista su izložene najveće zemlje sveta, od SAD, od Ruske Federacije, skoro smo imali jedan veliki teroristički akt u Turskoj. Borba protiv ekstremista nije borba koju može voditi u savremenim uslovima života jedna država. To je pre svega zajednička borba međunarodne zajednice.
U ovom delu je potpuno ispoštovana Rezolucija Saveta bezbednosti UN. Nismo u planu upotrebe naših snaga predvideli da članovi naših oružanih snaga idu u Mali, jer jednostavno se situacija u januaru mesecu ove godine u toj meri drastično pogoršala, da je ovo jedna vanredna odluka koju po planu upotrebe, iako nije predviđena, Narodna skupština može da donese.
Zbog toga će poslanici SPO i DHSS, ne zbog interesa Malija, ne zbog interesa međunarodne zajednice, već pre svega zbog interesa Srbije, zbog njene spoljašnje zaštite, zbog poboljšanja međunarodno-pravnog položaja Srbije, zbog okretanja jednog novog lista u novoj politici za koju smo mi od osnivanja političkih stranaka, u Danu za glasanje podržati ovakvu odluku. Hvala.

Vesna Kovač

Ujedinjeni regioni Srbije | Predsedava
Hvala.
Narodni poslanik Đorđe Kosanić, izvolite.
...
Jedinstvena Srbija

Đorđe Kosanić

Jedinstvena Srbija
Poštovani ministre, predsedavajući, dame i gospodo narodni poslanici, pred nama je danas objedinjena rasprava o dve tačke dnevnog reda ili dva predloga i to Predlogu odluke o učešću pripadnika Vojske Srbije u Misiji EU za obuku vojnih i bezbednosnih snaga u Maliju i druga, ništa manje važna odluka – Izveštaj Odbora za kontrolu službi bezbednosti o izvršenom nadzoru nad radom službi bezbednosti za 2012. godinu, sa Predlogom odluke o usvajanju izveštaja.
Na samom početku reći ću da poslanička grupa JS u Danu za glasanje podržaće predlog ove odluke. Akcenat u mom današnjem izlaganju staviću na Predlog odluke o napomenutoj misiji u Maliju.
Dozvolićete da na samom početku kažem osnovne razloge zbog kojih će poslanička grupa JS u Danu za glasanje podržati ovaj predlog odluke o učešću pripadnika vojske u Maliju. Sa jedne strane, izglasavanje ovakve odluke omogućava se pripadnicima Vojske Srbije da učestvuju u pomenutoj misiji, koja nije predviđena godišnjim pravom upotrebe Vojske Srbije za 2013. godinu. Sa druge strane, upotrebom Vojske Srbije u Misiji EU u Maliju Republika Srbija se svrstava u red država koje aktivno učestvuju u očuvanju mira i bezbednosti u svetu, kao jednak činilac. Takođe, učešćujući u narednim aktivnostima dokazana je potreba doslednosti i spoljne politike Republike Srbije, koja se zalaže za rešenje svih sporova mirnim putem, poštovanjem međunarodnog prava i drugih opšteprihvaćenih normi u međunarodnim odnosima, kao i za jačanje uloge i kapaciteta institucija međunarodne zajednice i na kraju, učešćem u multinacionalnim integracijama Republika Srbija ispunjava međunarodno prihvaćene obaveze Republike Srbije prema UN i EU.
Govoreći o Misiji u Maliju, svakako da ovo nije jedina misija u kojoj učestvujemo. Ona je svakako došla zadnja. Ali pripadnici Vojske Srbije, da podsetim, od 2007. godine učestvuju u ovim misijama i tada smo imali samo 17 pripadnika vojske. Ovo je sada neka drugačija slika. Kasnije ću reći koliko ćemo imati u ovoj godini pripadnika vojske, ali najpre da kažem da pored ove misije učestvovaćemo još u misijama UN u Kongu, Libiji, Obali Slonovače, Libanu, Kipru, kao i na Bliskom Istoku, a isto tako pripadnici vojske učestvovaće u mirovnim operacijama u okviru sistema "stend baj" aranžmana UN, kao i u Misiji EU za obuku bezbednosnih snaga u Somaliji, u Ugandi će se to raditi. Isto tako imaćemo jednu vojnu misiju u Somaliji, to su pomorske snage i zove se "Atlanta" protiv pirata.
Što se tiče pripadnika MUP, ovde treba reći, oni će biti na tom kontinentu, 475 ljudi. Oni će učestvovati u mirovnim operacijama UN u Libiji, u Haitiju i na Kipru, kao i u civilnoj misiji za upravljanje krizama.
Sad dolazimo do one stavke, koliko to pripadnika vojske i policije učestvuje u tim mirovnim operacijama i koliko je planirano u ovoj godini. Učestvovaće do 475 pripadnika vojske i MUP ili da kažem tačnije, 15 pripadnika MUP učestvovaće u ovim operacijama. Poseban okvir dobija se ako kažemo da ove godine imaćemo i ženske pripadnike plavih šlemova, što se tiče srpskih vojnih snaga.
Za navedene operacije u ovoj godini odvojeno je 1,1 milijarda dinara ili negde oko 10 miliona evra. Moram reći da to nije odvojeno samo iz budžeta Republike Srbije, nego deo finansiraju UN, tako da iz tog dela, konkretno iz budžeta Ministarstva odbrane ide 755 miliona, a iz UN 355 miliona dinara ili 160 miliona ide na plate vojnika, a ostalo ide za opremu i za osiguranje vojnika, tačnije naših plavih šlemova.
Moramo biti ovde sada sa jedne strane iskreni i reći da se nama mnogo više isplati učešće u mirovnim operacijama pod pokroviteljstvom UN. Tu se ne naplaćuju troškovi i dobro bi bilo da samo učestvujemo u tim operacijama. Međutim, zbog kredibiliteta zemlje, kažem, troškove u ovom trenutku stavljamo u drugi plan. Veoma je važno učešće u ovakvim operacijama i zbog kredibiliteta i zbog bezbednosti. Samo ću reći da pomenuta Misija u Maliju je značajna zbog bezbednosti, jer svi znate da je u Maliju centar Alkaide za severnu Afriku. Sa druge strane, govoreći o svemu ovome, u prilog učešću, postajemo aktivan činilac očuvanja mira u svetu.
Konkretno govoreći o Misiji u Maliju, predviđeno je da do 13 pripadnika vojske učestvuje u pomenutoj misiji i to su instruktori obuke i medicinskog osoblja. Oni bi bili angažovani na obuci vojnih bezbednosnih snaga u Maliju, u cilju njihovog osposobljavanja za ponovno uspostavljanje teritorijalnog integriteta Malija, ali i borbi protiv terorizma, secesionizma i organizovanog kriminala.
Sad dolazimo do jedne vrlo važne stavke, da kažem da pripadnici Vojske Srbije neće učestvovati u vojnim operacijama. Čak će biti stacionirani u onom delu koji je pod punom kontrolom regularnih snaga Malija. Ova operacija je i njihovo angažovanje pravljeno isključivo u cilju izvođenja obuke. Misija u Maliju trajaće 15 meseci i predviđena sredstva su 75 miliona dinara.
Sad dolazimo do toga da se često priča o određenim rizicima u učešću u ovakvim operacijama. Moram reći da sam vojni posao po sebi nosi određene rizike, a što se tiče rizika kojima će biti izloženi pripadnici Vojske Srbije u ovoj operaciji, moram reći da su to kontrolisani rizici. Reč je o rizicima od klimatskih uslova, poznato je kakvi su uslovi u Maliju, od raznoraznih bolesti, ali i o snagama, onih neregularnih, koje su prisutne u toj zemlji. Opet kažem da su to kontrolisani rizici i sa druge strane moram reći, dobra pripremljenost naših vojnih snaga koja je nesumnjiva i iskustvo iz ranijih misija idu u prilog da bez problema možemo odraditi i ovu misiju.
Isto tako, od 2011. godine, na samom terenu Vojska Srbije, tj. komandne jedinice Vojske Srbije su potpuno kompatibilne sa savremenim procedurama koje vladaju na terenu u tim misijama. Procedure su nam različite, ali smo potpuno prilagodivi sa savremenim standardima, što je veoma važno.
Da li postoji interesovanje za ovakve misije? Moram da kažem da u Centru za mirovne operacije Vojske Srbije u evidenciji je oko 4500 pripadnika vojske, jedan značajan podatak. Sa druge strane, oni su istog trenutka spremni da otputuju na ovakve misije.
Ono što ovde treba reći, razlog je više što pripadnici vojske koji odu na takav teren brže napreduju u službi. Druga stvar, više su školovani, a moramo biti iskreni, i novčana sredstva nisu zanemarljiva. Kada pričamo o novčanim sredstvima, moram reći da oficiri ili podoficiri dobijaju kada su na terenu i do tri puta veću platu nego što je plata u Srbiji. Znači, iz više razloga koje sam spomenuo, a ne bih više ulazio u detalje. Želim samo reći da će poslanička grupa JS u danu za glasanje podržati kako Predlog odluke o učešću pripadnika Vojske Srbije u misiji u Maliju, a sa druge strane ništa manje važnu odluku, o kojoj dana nisam pričao, o Izveštaju Odbora za kontrolu službi bezbednosti, izvršenom nadzoru nad radom službi bezbednosti za 2012. godinu, sa Predlogom odluke o usvajanju izveštaja. Zahvaljujem.

Vesna Kovač

Ujedinjeni regioni Srbije | Predsedava
Hvala.
Reč ima narodni poslanik Borisav Kovačević. Izvolite.
...
Partija ujedinjenih penzionera, poljoprivrednika i proletera Srbije – Solidarnost i pravda

Borisav Kovačević

Partija ujedinjenih penzionera Srbije - PUPS
Gospođo potpredsedniče, gospodine ministre, predsedniče odbora, gospođo Joksimović, ovo je, bar otkad sam ja ovih deset meseci u Skupštini, prvi put da Skupština stavlja na dnevni red, razmatra i usvaja bilo kakav izveštaj bilo kog odbora ili bilo koje duge institucije, organa, pa čak i onih koje je birala Skupština.
Mislim da je jako važno da se kao Skupština opredelimo da to ubuduće činimo redovno, ne samo kada je ovaj odbor u pitanju, kao i da se izjašnjavamo oko izveštaja, ne samo odbora Skupštine, jer to upravo jeste u funkciji i mislim da ćemo time ojačati kontrolnu funkciju Skupštine.
Danas imamo na dnevnom redu Izveštaj Odbora za kontrolu rada službi bezbednosti i ja ću se na to osvrnuti. U strukturi sistema nacionalne bezbednosti u najužem smislu bezbednosno-obaveštajni sistem je osnovna karika koju čine službe bezbednosti – BIA, VBA, VOA, da podsetim, kao i Biro za koordinaciju u ulozi usklađivanja rada celog ovog sistema koji predstavlja objedinjeni podsistem ukupnog sistema nacionalne bezbednosti.
Skupština ostvaruje nadzor i demokratsku civilnu kontrolu nad sistemom nacionalne bezbednosti u najširem smislu. Ranije je to činila preko jednog jedinog Odbora za odbranu i bezbednost, a sada to činimo preko dva odbora, među kojima je prvi put formiran odbor samo za kontrolu rada bezbednosno-obaveštajnog sistema, odnosno rada službi bezbednosti.
Iz tog ugla danas i razmatramo ovaj izveštaj odbora. Na početku želim da izreknem sve pohvale za dostavljanje izveštaja i stavljanja na dnevni red Skupštine. Na neki način ovo je izveštaj odbora koji pokriva, rekao bih, po društvo najdelikatniju, ne najvažniju, ali najdelikatniju problematiku, samim tim što ova oblast predstavlja vrlo delikatno usklađivanje i preplitanje onoga što zovemo transparentnost, odnosno preplitanje javnog i tajnog, i što svugde gde postoji tajnost ima sudara sa demokratijom i svugde gde postoji tajnost objektivno postoje i veće mogućnosti za zloupotrebe. Ovo društvo, ako računamo ranije i u sastavu bivše države, ima od pre nekoliko decenija, odnosno iz 60-tih godina vrlo ružno iskustvo sa tim.
O samom izveštaju želeo bih da ukažem, ne zato što apriori želim da kritikujem, nego zbog toga što se nema još dovoljno iskustva, kako rekoše, a ja mislim da nije tako, ukazaću na neke manjkavosti u njemu.
Prvo, izveštaj nosi naslov o izvršenom nadzoru, a ne vršenju nadzora. Molim i predlažem da se to ispravi jer to ostaje kao dokument, a mi nismo formirali ovaj odbor da jednokratno vrši nadzor, nego da vrši nadzor u kontinuitetu nad radom ovog bezbednosno-obaveštajnog sistema, odnosno službi bezbednosti.
Na strani 12 izveštaja odbor naglašava da nije izvršio nadzor, odnosno radne posete službama bezbednosti. To je za mene ključni stav odbora, ključna ocena i hoću da kažem poštena i hrabra izreka, jer ne može niko raditi dobro ako ne prizna da nešto nije uradio. Druga je stvar zašto, a o tome ću kasnije. Nije urađeno zbog nedostatka internog, rekao bih, uslovno da nazovem internog akta kojim se obezbeđuju uslovi, propisuje i određuje način kako se nadzor sprovodi u delo.
Međutim, ne mogu da razumem jednu stvar. Odbor je reagovao na to, pa je grupa za izradu predloga akta formirana pre više od šest meseci. Rok je bio da izađe sa predlogom u februaru, a mi ni do danas nemamo taj predlog. Čak se u vrlo eksplicitnoj izreci odbora u izveštaju kaže da zbog toga još nisu doneli, ovo je peti mesec, plan nadzora za 2013. godinu zbog nedostatka tog akta. Sasvim razumem da taj akt treba da postoji da bi se plan rada usvojio.
Takođe, nije donet poslovnik, pa je zbog toga parcijalno doneta odluka, a ne poslovnikom, odluka o držanju zatvorenih sednica ovog odbora za javnost. Pri tome, meni je potpuno nejasno šta znači javnost u ovom slučaju. Da li je time narušeno poslovničko i zakonsko pravo svih poslanika da prisustvuju sednicama svih odbora po svom izboru? Jeste, ali to ne znači da odbor nije u pravu što je to uradio, nego to znači da moramo i Poslovnik Skupštine uskladiti sa tim.
Plan rada Odbora u 2012. godini je donet tek 26. oktobra i usput samo napominjem, pa molim da se to ispravi, prosto je neukusno da stoji u planu rada za 2012. godinu, prva tačka je usvajanje plana rada. Nemojte to.
Prva sednica odbora je održana 24. jula i stoji, citiram – nije izabran zamenik predsednika odbora. Zašto? Ili je trebalo da stoji da nije ni biran i da se ne bira. Ovako imate utisak da je u Odboru došlo do nekakve kolizije, zbog čega nije izabran zamenik predsednika, a bilo je na dnevnom redu da je biran. Mislim da nije, verovatno. Pa, molim da u tome, obzirom da ostaje dokument, da to korigujete.
Osim ovoga, ima dosta još sitnih stvari, ali hteo bih ono što je važnije, da se osvrnem na dobru stranu ovog izveštaja. Prvo, izveštajem je, pri tom imam u vidu ono što je ovde neko i pomenuo, da Odbor u ovakvom sastavu i ovog profila i Odbor samo za nadzor rada službi bezbednosti prvi put postoji, pa u tom smislu neka iskustva nema, i utoliko pre mislim da je radom odbora dosadašnjim i izveštajem, samim, inicirana potreba da se stvore i propišu uslovi i modaliteti nadzora i kontrole u kontinuitetu, kao i analize i ocene kroz raspravu, ocene rada službi.
Ukazano je od strane odbora na potrebu inoviranja, odnosno izmena Zakona o osnovama uređenja službi, što je po meni vrlo značajno, ja sa obe ruke to odobravam i podržavam, kao i na potrebu za nekim novim propisima. Na strani osam ovog izveštaja stoji da je Odbor dostavio skupštini Predlog zakona o izmeni Zakona o osnovama uređenja službi. Ne stoji kada je dostavljeno, a još manje ne stoji, a mene interesuje, zbog čega, jer mislim da je ovo jedna od stvari koja je među mnogim koje smo po hitnom postupku ovde stavljali na dnevni red trebalo da uđe u dnevni red neke dosadašnje skupštine.
Zatim, uspostavljeni su, čini mi se, dobri radni odnosi i saradnja i trasiran put za još bolju saradnju sa nezavisnim državnim organima, što je izuzetno po meni značajno. Ali, ne i službi sa drugim organima i institucijama, kao što je Ministarstvo finansija, jer se ističe jedan, po meni žestok problem koji zadire u suštinsku stvar rada službi, a to je kao što ste videli, da Ministarstvo ne želi da prihvati inicijativu Odbora i to se mora na drugi način onda regulisati, da se ne može budžet službi iskazivati u pojedinostima bez da se otkriju slabe tačke službi i onemogući njihov uspešan rad, odnosno otkriju neke tajne, nego da se on iskazuje u ukupnom iznosu.
Isto tako, u izveštaju stoji, i to je takođe značajna stvar koja se mora hitno i brzo rešiti, a to je nerazumevanje od strane javnih telekomunikacionih operatera čime se onemogućava značajno rad, značajan segment službi bezbednosti.
Može se još dosta toga govoriti što je po meni dobro u ovom izveštaju i u radu Odbora, ali bih se posvetio malo onome šta bi trebalo ubuduće raditi. Ovaj izveštaj i on između ostalih stvari, a i ranije smo ukazivali na to, još jednom ukazuje na potrebu, da uopštim stvar, da se obezbede bolji uslovi za rad i službi ali i samog Odbora. Gospođa predsednik je neke stvari rekla oko uslova u kojima se održavaju sednice, neke stvari nije ni trebalo reći ovde, ali mislim da to nisu još uvek dobri i pravi uslovi.
Drugo, da se što pre pristupi dogradnji, odnosno aktuelizaciji, modernizaciji celog sistema nacionalne bezbednosti, a kao prvo da se pristupi izmenama i dopunama postojećih osnovnih i pratećih zakona i propisa od Strategije nacionalne bezbednosti, od Zakona o osnovama uređenja službe, Zakona o agencijama. Pri tome kada pominjem agencije, pitanje je da li je to između ostalog i pravi naziv za ove službe bezbednosti, govorim o njima kao o službama bezbednosti i ja sve vreme govorim i mislim da ih ne treba izjednačavati sa turističkim agencijama i ne znam sa kim drugo, bar po nazivu.
Takođe je potrebno doneti i neke nove propise, odnosno propisati, urediti zakonski prostor koji obuhvata najširi, rekao bih pojas sistema nacionalne bezbednosti kao što su organi državne uprave i institucije nadležne za pravosuđe, obrazovanje i naučnu delatnost, zaštitu životne sredine, Zaštitnika građana, organi jedinica lokalne samouprave, subjekti privatnog obezbeđenja, što je jako važno, organizacije civilnog društva, medije, što još važnije, pravna lica. Svi oni doprinose ostvarivanju ciljeva nacionalne bezbednosti i svi oni čine u najširem smislu sistem nacionalne bezbednosti.
Ovde je značajno reći i to ukazujem upravo na taj prazan prostor neregulisan koji je ostao, da mi kroz ova dva odbora koji se tiču nadzora i funkcije, nadzora Skupštine kroz ove odbore, da ova dva odbora za Narodnu odbranu i unutrašnje poslova i Odbora za kontrolu službi upravo samo kontrolišemo rad tog jednog i drugog ministarstva i službi bezbednosti, a sve drugo nam ostaje ne pokriveno kada je u pitanju funkcija, kontrolna funkcija Skupštine. Ovde se ukazuje prostor sada, da li Skupština treba da formira još neki odbor koji bi taj prostor pokrio, a mislim da tu odluku treba doneti tek kada raspravio upravo o ovome o čemu sam prethodno pričao.
Jako je važno da Odbor u nadzoru bezbednosno-obaveštajnog sistema ne zaboravi na Biro za koordinaciju službi i saradnju sa njim. Ovde nijednom rečju to nije pomenuto, a Biro za koordinaciju službi je upravo segment, odnosno najvažniji segment sistema bezbednosno-obaveštajnog.
Još na nešto bih ukazao Odboru, mislim da bi bilo dobro da se u narednom periodu obrati pažnja u nadzoru i kontroli kada je u pitanju BIA, na ostvarivanje njene funkcije koja se sastoji u onoj drugoj rečenici – informativni poslovi.
Mi vrlo dobro znamo ovo, i to je po meni veoma rogobatno, i po nekakvoj navici kršteno pa ne razumemo često kao obični ljudi da li se radi o još jednom mediju ili se radi o onome što jeste prikupljanje podataka, i da kažem vrlo direktno, što svet zna i što jeste faktički obaveštajni rad. Ja znam da to jeste delikatnija delatnost od bezbednosne u ovoj agenciji, pa samim tim i od strane Odbora lakše vršiti nadzor nad bezbednosnom funkcijom nego obaveštajnom, ali mislim da moramo naći načina i omogućiti Odboru, to su oni uslovi o kojima su i oni u izveštaju govorili i koje sam ja pominjao vrlo delikatni.
(Predsedavajuća: Vreme)
Samo momenat, još na kraju želim da kažem, da će poslanička grupa PUPS glasati za, odnosno prihvata ovaj Izveštaj iz razloga onoga koji sam pomenuo dva tri puta, da Odbor nema još dovoljno iskustva u radu. Ovde je gospodin Popović, žao mi je što je otišao, rekao da treba prikupiti iskustva iz inostranstva.
(Predsedavajuća: Hvala, gospodine Kovačeviću…)
Samo bukvalno dve rečenice. Mislim, savet Odboru da mi imamo jako veliko iskustvo iz decenijskog rada i onoga što su službe polazile sve, decenijskog rada tadašnjih odbora za kontrolu rada službe, a imamo ih decenijama. Hvala.

Vesna Kovač

Ujedinjeni regioni Srbije | Predsedava
Hvala.
Jadranka Joksimović. Izvolite.
...
Srpska napredna stranka

Jadranka Joksimović

Srpska napredna stranka
Zahvaljujem, gospođo predsedavajuća.
Dakle, ovaj Izveštaj nije podnet ovde da bi dobio bilo čije panigirike i hvalospeve, a posebno ne od, kako se zove, UPS, i ja vam zahvaljujem na aktivnom učešću u svemu što ste rekli, ali sam zgranuta načinom na koji ste interpretirali nedostatke ovog izveštaja.
Zgranuta sam zato što, ja kada nešto radim, očekujem od svih mojih kolega u ovom parlamentu, prethodno se dobro informišem, i vrlo dobro pripremim da bih znala o čemu pričam i na koji način pričam.
Dakle, prva stvar koju ste rekli i koja je vama zahvaljujem, ako ćete da usvojite izveštaj, ali ako su ovo razlozi zbog kojih nećete, ja vas molim da ga ne usvojite, pošto je to zaista na ivici bezobrazluka. Dakle, na ivici bezobrazluka u pogledu iznošenja netačnih stvari.
Prvo, rekli ste da ovaj izveštaj je napisan tako da pokazuje da se nema dovoljno iskustva, to hajde, mogu i da uvažim, i svako od članova ovog odbora će uvažiti. Kažete o izvršenom nadzoru, a trebalo bi o vršenju nadzora.
Ovaj izveštaj je napisan, dakle, o izvršenom nadzoru tokom 2012. godine. Izvršeni nadzor nije samo direktan nadzor. Izvršeni nadzor pokriva i ono što jeste posredan nadzor kroz regularne i polugodišnje izveštaje svih agencija koje potpadaju pod ingerenciju Odbora za kontrolu službi bezbednosti. Dakle, posredan nadzor je izvršen.
Ono što mi, kako vi kažete priznajemo kao svoj nedostatak, a to nije naš nedostatak nego nedostatak, nažalost svih prethodnih koji su bili u ovoj skupštini i koji nisu vodili računa o tome da direktan nadzor nad službama bezbednosti nosi jednu novu i potrebu nove pravne regulative, ili poslovničke ili kako god hoćete. Dakle, pod direktan nadzor u ovom predmetnom periodu predmetnog izveštaja zaista nije izvršen. I mi smo to naveli kao našu obavezu.
Dalje. Kažete da je neverovatno, odnosno poslanik Kovačević, kaže da je neverovatno da su zatvorene sednice za javnost, u ovom slučaju prekršile poslovničko pravo, pravo poslanika da prisustvuju sednicama različitih odbora.
Molim poslanika Kovačevića da se preciznije upozna sa odredbama Poslovnika Narodne skupštine Republike Srbije, posebno sa članovima 230. do 233, kojima se veoma precizno reguliše na poseban način, posebno uspostavljen Odbor za kontrolu službi bezbednosti, u kojem, ne samo da ostali poslanici nemaju pravo prisustva, već ni zamenici članova ne mogu u istom trenutku da budu prisutni na sednici Odbora, ukoliko su članovi prisutni.
Dakle, ničije pravo nije narušeno. Mi smo samo poštovali odredbe Poslovnika. Hvala Bogu da uopšte neke odredbe Poslovnika govore o načinu našeg rada, iako ni to, tu se slažem sa poslanikom Kovačevićem, nije dovoljno.
Dakle, poslanik Kovačević kaže, radna grupa koja nije uradila svoj posao na vreme. Meni je jako žao što me niste slušali na početku, ali evo opet se diretkno obraćam, imate pravo da me opomenete, ne znam da li je u pitanju prevelika želja, a premalo inicijative i ozbiljnog posla kod pojedinih poslanika da se upoznaju sa pravim podacima, da li je nezainteresovanost da se sasluša predstavnik predlagača, odnosno izvestilac, u ovom slučaju, to sam bila ja, i ja sam upravo na početku i rekla da želim poslanike dodatno da obavestim o stvarima veoma značajnim koje nisu ušle u Izveštaj, a koje su na istoj sednici, kada je Izveštaj predložen, a usvojanje, tj. 29. marta tekuće godine, a to je interna odluka o neposrednom načinu vršenja kontrole službe bezbednosti, kao i plan rada za 2013. godinu usvojeni.
U samom planu rada za 2013. godinu, to su sve dokumenta koja su dostupana svakom narodnom poslaniku u ovoj skupštini, a posebno onima koji plediraju da se bave ovom veoma, kako je poslanik rekao delikatnom materijom, predviđen je sastanak članova Odbora sa direktorom i zaposlenima u Kancelariji Saveta za nacionalnu bezbednost i zaštitu tajnih podataka i uspostavljanje trajnih oblika saradnje, tačka 5. za maj-avgust 2013. godine.
Dalje, poslanik Kovačević je takođe pomenuo koji je to zakon predložio Odbor, a ja moram da podsetim poslanika Kovačevića da je upravo on bio prisutan na sednici Odbora u svojstvu predlagača amandmana, kada su donete izmene i dopune Zakona o uređenju službe bezbednosti i u tom smislu dao svoj pun doprinos i na tome su svi članovi odbora bili zaista zahvalni i koliko se sećam, bila je konstruktivna diskusija u tom pogledu.
Ne znam da li imam još vremena, da li mene opominju poslanici ili, imam utisak da mene opominju, ali samo bih volela još da kažem, ne postoji odbor za narodnu odbranu, a poslanik Kovačević je pomenuo neki odbor za narodnu odbranu i ta vrsta arhaične terminologije ili terminološki arhaizama je legitimna u onoj meri u kojoj postoji u praksi.
Pošto više ne postoji u praksi, zamolila bih za malo preciznosti i u navođenju i u kritici.
Slažem se sa svim drugim stvarima koje je poslanik Kovačević u pogledu unapređenja rada samog Odbora, ali rad Odbora prati ono što jeste i segment izvršne vlasti, a mi moramo da vidimo strategiju u kojoj će se reforma sektora bezbednosti u Srbiji sprovoditi i to će biti veoma značajna pitanja, posebno dva velika poglavlja u onome što će biti predmet kada počnemo, predmet pregovora o prisutpanju EU i kada Srbija dobije datum, tako da ćemo imati puno posla u budućnosti.
Apsolutno prihvatam kao predsednik Odbora i mislim da govorim u ime svih članova Odbora za kontrolu službe bezbednosti. Hvala.