Druga sednica Prvog redovnog zasedanja, 12.05.2014.

OBRAĆANJA

...
Srpska napredna stranka

Maja Gojković

Srpska napredna stranka | Predsedava
Neću odgovarati kada neko tako s mesta dobacuje.
...
Stranka demokratske akcije Sandžaka

Enis Imamović

SDA Sandžaka – PDD
Nije dobacivanje, dali ste mi reč.
...
Srpska napredna stranka

Maja Gojković

Srpska napredna stranka | Predsedava
Samo momenat, budite ljubazni, da vidim šta je član 27. Član 27. je predsednik Narodne skupštine. Izvolite.
...
Stranka demokratske akcije Sandžaka

Enis Imamović

SDA Sandžaka – PDD
Dakle, vi ste kao predsednik Narodne skupštine bili u obavezi da zaštitite naziv jezika jedne nacionalne manjine. Ovde se jezik bošnjačke nacionalne manjine naziva bošnjačkim i vi ste bili dužni da ispravite govornika i da mu kažete da je to bosanski jezik.
...
Srpska napredna stranka

Maja Gojković

Srpska napredna stranka | Predsedava
Hvala vam puno.
Nije prekršen Poslovnik. Pročitajte član 27, ako hoćete i kolegama, tu se govori o ovlašćenjima i o predstavljanju predsednika itd.
Nemojte, molim vas, neću više davati povredu Poslovnika da jedan poslanik cenzuriše drugom šta će reći. To je pravo na mišljenje poslanika kako će i šta će izgovoriti i na koji način će komentarisati zakon kao ovlašćeni predstavnik poslaničke grupe SDPS.
Ako insistirate, izjasnićemo se u danu za glasanje. Zahvaljujem.
Reč ima dr Žarko Obradović. Izvolite.
...
Socijalistička partija Srbije

Žarko Obradović

Socijalistička partija Srbije
  Hvala.
Uvažena predsednice Narodne skupštine Republike Srbije, poštovana gospođo Udovički, želim pre svega da kažem da će poslanička grupa SPS glasati za ovaj Predlog zakona o izmenama Zakona o savetima manjinskih zajednica. Mislim da je ovo danas sjajna prilika, ne samo da razgovaramo o sadržaju zakona, nego i zašto je generalno važno raspravljati danas o položaju manjina u Srbiji.
Dozvolite mi na početku da i ja, kao što je to učinio i predlagač, ali i kolega Pastor, citiram jednu odredbu Ustava Republike Srbije, važnu za pitanje zaštite pripadnika manjina u Srbiji. To je član 14. Ustava Republike Srbije koji kaže, citiram: „Republika Srbija štiti prava nacionalnih manjina i država jemči posebnu zaštitu nad nacionalnim manjinama radi ostvarivanja potpune ravnopravnosti i očuvanje njihovog identiteta“.
Zašto sam pomenuo ovaj član zakona? Zato što postoje zakoni čiji je primaran cilj očuvanje identiteta nacionalnih manjina, ali i drugi zakoni kojima se obezbeđuje ravnopravnost pripadnika manjina sa ostalim građanima Republike Srbije. Naravno, pored ovog zakona, postoje i drugi brojni zakoni koji regulišu pitanje položaja i učešća pripadnika nacionalnih manjina u javnom životu, kao što su zakoni iz oblasti obrazovanja i kulture, ali o tome će govoriti, očekujem, i pripadnici manjinskih zajednica.
Razlog zašto se SPS opredeljuje da glasa za ovaj predlog zakona jeste intencija predlagača da se podstiču rešenja Zakona o nacionalnim savetima nacionalnih manjina poboljšaju, da se stvore ne samo uslovi za izbore koji predstoje, nego da se obezbedi funkcionisanje nacionalnih saveta nacionalnih manjina u punom kapacitetu. Naime, nesporno je da je od 2009. godine do danas postojeći zakon pokazao brojne slabosti, da su se pojavili brojni problemi u praksi koji su onemogućili rad nacionalnih saveta, da je postojalo puno tzv. praznog prostora, odnosno postojala je pravna neuređenost koja se koristila, nažalost ponekad i zloupotrebljavala i to je stvorilo dve negativne situacije, ako tako mogu reći. S jedne strane, nemogućnost nacionalnih manjina da u punoj meri iskažu sve svoje zahteve i ostvare prava koja im Republika Srbija garantuje. S druge strane, korišćeni su i u negativnoj promociji manjinskog pitanja u Srbiji.
Mislimo da je ovo dobra prilika, i to je takođe razlog zašto danas treba razgovarati o ovom zakonu, da se rad nacionalnih saveta oceni na pravi način i da se shvati značaj formiranja nacionalnih saveta nacionalnih manjina za očuvanje i razvoj manjinskih posebnosti i obezbeđenje ravnopravnog položaja sa svim građanima Republike Srbije.
Naime, čini mi se da je kolega Pastor pomenuo da je postojeći zakon sa stanovišta prava na formiranje nacionalnih saveta nacionalnih manjina koristio 19 manjinskih zajednica i treba pomenuti da je broj pripadnika manjinskih zajednica koji su formirali svoj savet, odnosno da postoji jako velika disproporcija u broju. Primera radi, Ukrajinci ili Nemci, njih ima svega četiri i nešto hiljade, prema popisu iz 2011. godine, dok ima nacionalnih manjina koje imaju preko 250.000 ili 150.000, što samo po sebi govori da rešenja unutar ovog zakona moraju biti tako dobro formulisana, ali istovremeno i plastična da obezbede puni kapacitet svima.
Mislim da je dobro što je ovaj zakon na dnevnom redu Narodne skupštine Republike Srbije i što je prvi, ako tako mogu reći, puni zakon o kome raspravljamo. Predsednik Vlade Republike Srbije, gospodin Vučić, u ekspozeu prilikom formiranja Vlade najavio je donošenje ovog zakona, ali ne treba zaboraviti da nam sledi još posla vezano za ovaj zakon do kraja godine.
Jedan je posao sprovođenje ovog zakona u praksi, a drugi je posao ono što je pomenuo i kolega Pastor, to je vezano za odluke Ustavnog suda koje su pojedine odredbe Zakona o nacionalnim savetima nacionalnih manjina proglasili nesuglasni sa odredbama Ustava Republike Srbije i one odredbe koje su pravno nejasne, koje se mogu protumačiti na različite načine i rešenja koja ćemo mi ponuditi za taj novi zakon koji će biti donet do kraja godine.
Dozvolite mi da kažem i nekoliko reči o sadržaju ovog zakona i onim rešenjima koja se po meni čine jako važnim za ovaj zakon. Naime, uvidom u sadržaj ovog Zakona o izmenama i dopunama Zakona o nacionalnim savetima nacionalnih manjina se može konstatovati da je povećana uloga predsednika Nacionalnog saveta. Naime, on ima da kažem mnogo veći dijapazon prava i obaveza, predlaže Izvršni odbor, konstatovana je njegova uloga pri registraciji Nacionalnog saveta, jer su upisani u registar nacionalnih saveta, jer i podnošenje dokumentacije podrazumevaju korišćenje njegovih ličnih podataka što je uslov za upis u registar Nacionalnih saveta.
Mislim da je dobro što su utvrđeni precizni rokovi, i za održavanje izbora i naravno, rokovi koji su vezani za konstituisanje Nacionalnog saveta za sve ove situacije koje se mogu pojaviti prilikom funkcionisanja Nacionalnog saveta, ali i za nove izbore koje slede u situaciji kada Nacionalni savet ne funkcioniše kada je potrebno održati nove izbore.
Zatim, meni se čini jako interesantnim i dobrim i ova rešenja vezana za raspuštanje Nacionalnog saveta. Primećuje se da je da kažem ista ruka pisala ovaj zakon, jer postoji analogija vezana za rešenja u ovom zakonu i neka rešenja koja postoje na nivou lokalne samouprave. Postoji jedna apsolutna doslednost predlagača vezano za rešenje, jer ako Nacionalni savet, zakon tako predviđa, ne bude konstituisan u roku od 30 dana od utvrđivanja konačnih rezultata Nacionalni savet se raspušta.
Mi imamo istu situaciju na nivou lokalnih samouprava, ali o tom po tom. Onda ako postupak izbora bude obustavljen, postupak izbora Nacionalnog saveta. Nacionalni savet se takođe raspušta ako ne zaseda duže od šest meseci, što je opet logično, jer lokalna samouprava je nešto drugo, tu je rok kraći, ali ovim se stvara mogućnost da Nacionalni savet mora da radi i da rešava pitanje ukoliko naravno želi da bude doveden u situaciju da bude raspušten.
Jedan od uslova jeste da Nacionalni savet može biti raspušten ako ne izabere predsednika Nacionalnog saveta u roku od 30 dana od konstituisanja, pri čemu imamo takvu situaciju vezanu i na nivou lokalne samouprave i ako se ne konstituiše privremeni organ upravljanja Nacionalnog saveta.
Zanimljivo je da članstvo u Nacionalnom savetu može prestati ako član ne učestvuje duže od godinu dana u radu Saveta. Mislim da je to rešenje jako dobro, pošto je počela opstrukcija pojedinih članova nacionalnih saveta koji je onemogućavala rad Nacionalnog saveta. Mislim, da je takođe dobro i preciziranje svih poslova vezanih za poseban birački spisak nacionalnih manjina. Vi ste pomenuli taj poseban birački spisak. Ako pogledamo član 45. čini mi se Ustava onda se vidi i puno značenje da kažem ovog posebnog biračkog spiska za izbor Nacionalnih saveta nacionalnih manjina i član 47. Ustava, oprostite, konstatuje da izdržavanje nacionalne pripadnosti slobodno i da niko nije dužan da se izjašnjava o svojoj nacionalnoj pripadnosti.
Objektivno sa upisom u birački spisak imamo jedno pred ako mogu reći izjašnjavanje o nacionalnoj pripadnosti, tačno pripadnik nacionalnih manjina učestvuje u svim onim poslovima koji su vezani za formiranje Nacionalnih saveta.
Takođe, želim da pohvalim i ovo rešenja koja su vezana za rad organa za sprovođenje izbora za članove Nacionalnog saveta nacionalne manjine. Odredbe vezane za Republičku izbornu komisiju su jasne, precizne, određene i dobro što ne postoji ona centralna izborna komisija kao ranije, sada se svi poslovi rešavaju unutar Republičke izborne komisije. Propisano je šta je njen posao i dobro je što je Republička izborna komisija ovlašćena da bira Odbor od tri člana koji su u obavezi da sprovode izbore na elektorskoj skupštini.
Mislim da je predlagač Vlada Republike Srbije pokazala zavidnu fleksibilnost prilikom određivanja biračkih mesta, pošto je propisana odredba da najmanje 100 birača moraju biti na jednom biračkom mestu, najviše 2.500 birača kao što je rešenje u zakonu u nekim drugim zemljama. Ali na ovaj način se izlazi u susret demografskoj situaciji. Na ovaj način se izlazi u susret nepovoljnim geografskim karakteristikama određenih područja, udaljenosti od naseljenih mesta da bi se stvorilo što više uslova za glasanje, da veći broj pripadnika nacionalnih manjina može učestvovati na glasanju.
Pre nekog vremena sam naišao na jedan podatak, koliko ovo biti zanimljivo i koliko će biti važno, moram izneti jedan podatak koji sam našao u jednoj izveštaju Fonda Odbora za ljudska prava o stanju ljudskih prava o stanju ljudskih prava u Srbiji 2012. godine. Tu postoji podatak da od 91 registrovane stranke u Srbiji pripadnici manjina u Srbiji su organizovani u preko 51 političkih stranaka, što znači da pripadnici manjina imaju i te kako kapacitet da učestvuju na ovim drugim izborima. Pošto su političke stranke predviđene ovde vezane i za formiranje nacionalnih saveta na svoj način, to će u svakom slučaju biti vrlo zanimljivo.
Mislim da bi bilo potrebno, ovo je sada moj predlog upućen vama, da pojasnite dve stvari. Imam jedno pitanje, odnosno tri pitanja. Jedno je – da li predsednik Nacionalnog saveta može biti i predsednik Izvršnog odbora Nacionalnog saveta? U zakonu se ne kaže da ne može, niti kaže da može. Ovo govorim sa stanovišta predstavljanja Nacionalnog saveta i onih odredaba zakona koji govore kada Izvršni odbor radi, a Nacionalni savet je raspušten. To je pitanje.
Mislim da bi trebao razjasni član 2. stav 2. ovog zakona. Zakon utvrđuje da je ministarstvo dužno da o prijavi za upis Nacionalnog saveta donese rešenje u roku od 30 dana od prijema uredne prijave. Naglašavam, uredne prijave zato što u obrazloženju zakona, znači, ne u članu zakona koji ovo tretira, nego u obrazloženju se konstatuje da ako u tom roku ne odluči važi pretpostavka o donošenju negativnog rešenja. Mislim, da bi ovo trebalo objasniti, jer ako je uredna prijava zašto bi bilo negativno rešenje, jer po pravilu administracija podrazumeva da rešenje treba da bude pozitivno. Onda se postavlja pitanje zašto bi rešenje bilo negativno ako želimo da uredimo svaki segment ovog pitanja.
Još jedno pitanje. Postoji jedna analogija rada Izvršnog odbora Nacionalnog saveta sa izvršnim organima na nivou lokalnih samouprava. Izvršni odbor može da produži svoj rad posle prestanka rada Nacionalnog saveta dok na dužnost ne stupi novi Izvršni odbor. Pitanje prirode odluka jeste, pošto je predviđeno potvrđivanje odluka izvršnog odbora od strane Nacionalnog odbora, kažem u kasnijem postupku, ali ima i odredba u članu stav 10. druga rečenica gde se konstatuje da ako odluka ne bude potvrđena ona ostaje na snazi. Po meni bi bilo potrebno razjasniti i tu dimenziju pitanja.
Mislim da je dobro da se ovaj zakon donese, da je on Srbiji potreban, a ne samo pripadnicima nacionalnih manjina i predstojećim izborima nego i Republici Srbiji zato što se ovim zakonom dodatno obogaćuje zakonodavni okvir manjinske politike koju Srbija ima.
Ne treba zaboraviti da je brojne zakone vezane za zaštitu prava pripadnika nacionalnih manjina Srbija nasledila kao država sukcesor prethodne države i da su ovi nacionalni saveti kao kategorija deo Zakona o zaštiti prava pripadnika iz 2002. godine, nego treba pomenuti i ustavnu povelju o ljudskim i manjinskim pravima, međunarodne ugovore koje država potpisala, odnosno nasledila, ali takođe i Evropsku povelju o regionalnim i manjinskim jezicima ili okvirnu konvenciju Sveta Evrope o pravima pripadnika nacionalnih manjina. S obzirom na to da država podnosi godišnje izveštaje o primeni ta dva važna međunarodna dokumenta.
Mislim da je dobro razgovarati o pitanju položaja pripadnika manjina i doneti ovaj zakon iz razloga koje je pomenuo kolega Omerović. Mi ćemo imati određene obaveze u procesu sticanja punopravnog članstva u EU i to pitanje manjinskih prava treba što transparentnije afirmisati i afirmisati sva ona dobra rešenja koje država ima uključujući i usvajanje i ovog zakona.
Ovo govorim u kontekstu situacije koju smo imali 2012. i 2013. godine. Ako se sećate, 2012. godine, kada je trebalo doneti odluku o početku pregovora, tada smo imali postavljanje pitanja položaja vlaške manjine u Srbiji, ali na način da se od pripadnika vlaške manjinske zajednice zahtevalo da se izjasne kao Rumuni. Tako je bilo potrebno dodatnih diplomatskih napora i razjašnjenja i rada i aktivnosti komesara OEBS-a za pitanje nacionalnih manjina da bi se utvrdilo da je Srbija u pravu.
Godine 2013. smo opet imali situaciju da pojedini pripadnici bugarske Vlade daju objašnjenja da Srbija neće biti punopravan član dok se ne ispune obaveze vezane za položaj pripadnika bugarske manjine.
Mislim da je afirmacija ovog pitanja, ovog zakona i manjinske politike Srbije nešto što nam ne samo pomaže u evrointegracijama nego opet, s druge strane, stvara dobru osnovu da i mi kao država možemo postaviti, vezano za druge susede, nama susedne države, pitanja vezano za položaj Srba u regionu u tim državama, jer onda se možemo pozvati na usvojena dokumenta i postignuti nivo prava koji je Srbija obezbedila za pripadnike manjina.
Na samom kraju, dozvolite mi da kažem da nas očekuje ozbiljan rad, i nas u skupštini, ali i Vladu i Ministarstvo, s obzirom da odredbe zakona o izmenama dopunama Zakona o izboru nacionalnih saveta nacionalnih manjina predviđaju obaveze i za Ministarstvo, tj. za vas, gospođo ministar. To su obaveze koje se moraju izvršiti u roku od 60 dana. To je: regulisanje odredaba člana 1. vezano za upis u registar, člana 18, izrada obrazaca, izjava o podržavanju zahteva za obrazovanje biračkog spiska nacionalnih manjina, člana 25, zahtev za brisanje iz posebnog biračkog spiska organa uprave, jedinice lokalne samouprave, prema mestu prebivališta na posebnom obrascu koji propisuje resorni ministar.
Ovo govorim zato što su to poslovi koji su ovim zakonom predviđeni kao poslovi koje vrši ministar nadležan za sprovođenje ovog zakona.
Čekaju nas i izbori za nacionalne savete nacionalnih manjina. Bilo je 19 nacionalnih saveta. Naša je želja da ih bude još više, s obzirom da je popis stanovništva konstatovao određen broj pripadnika manjinskih zajednica, ali ima i onih čiji je broj manji od 2000. U svakom slučaju, svi zakonom imaju mogućnost da formiraju svoje nacionalne savete.
Kao što je pomenulo nekoliko kolega, čekaju nas i nove odredbe Zakona o nacionalnim savetima nacionalnih manjina vezano za odluke Ustavnog suda i pogotovo će biti za vas izazov, a i za nas narodne poslanike, kako će se rešiti one odredbe Zakona o nacionalnim savetima nacionalnih manjina koje je Ustavni sud proglasio nesaglasnim sa odredbama Ustava Republike Srbije, odnosno gde je rečeno da postojeća rešenja i postignuti nivo prava se ne može umanjiti, postignuta prava koja su ostvarena ne mogu se dovesti u pitanje, a da postoji jedna pravna praznina koju je moguće nadomestiti.
Bilo bi dobro, kao i u izradi ovog zakona što su učestvovali nacionalni saveti nacionalnih manjina, da i oni uzmu učešće u izradi tih odredaba zakona, jer taj zakon onda možda imati pun legitimitet.
U svakom slučaju, naša poslanička grupa će glasati za usvajanje ovog zakona. Ako možete, voleo bih da nam odgovorite na ova postavljena pitanja, čisto da razjasnimo pred javnošću moguće nedoumice vezane za ove odredbe zakona. Hvala vam.
...
Srpska napredna stranka

Maja Gojković

Srpska napredna stranka | Predsedava
Reč ima ministar Kori Udovički. Izvolite.

Kori Udovički

Hvala svim uvaženim poslanicima na rečima, na komentarima, predlozima, pitanjima.
Najpre bih da odgovorim na neka od najsuštinskijih pitanja koja su postavljena. Veoma mi je drago što vidim prepoznavanje kod svih govornika činjenice da postoji potreba da se ovaj zakon donese da uredi tehnički, pravno, praktično, logički na bolji način jedan proces oko kojeg postoji velika, ako ne i totalna saglasnost. Postoje poslanici koji se možda sa nekim delovima tog procesa ne usaglašavaju sasvim, međutim, velika većina to prihvata da svi prepoznajemo da postoje i suštinska pitanja kada je reč o sprovođenju i ostvarivanju prava nacionalnih manjina kroz ovaj zakon, pre svega, i između ostalog pitanje koje je postavljeno Odlukom Ustavnog suda o tome da su neki bitni članovi neusklađeni sa Ustavom i da ta pitanja moramo da rešavamo u sledećoj fazi. Ta faza treba da dođe onda kada na osnovu ovog zakona koji trenutno na najbolji mogući način uređuje proces izbora i reprezentativnosti tog izbora i saveta koji će tako biti dobijeni, da onda možemo i sa članovima tako izabranih nacionalnih saveta, odnosno predstavnicima da krenemo u rešavanje ovih drugih problema.
Htela bih prvo poslaniku Imamoviću da odgovorim, mislim da je to važno naglasiti, možda je i još neki poslanik pomenuo, pomalo zabrinutost u vezi sa pravom na raspuštanje ili ukidanje nacionalnih saveta, da je ono samo zapravo pravo na sprečavanje zloupotrebe. Pravo da se ostvaruje neko pravo ide i uz odgovornost da se to pravo ostvaruje na način kako duh zakona propisuje. Prema tome, ovaj zakon sada omogućava da se pošto se raspusti neki nacionalni savet, ponovo pristupi izborima. Ni u kom slučaju se ne oduzima pravo nekoj nacionalnoj manjini da se kroz nacionalni savet organizuje i ostvaruje svoja kulturna prava.
Naglasila bih da svi amandmani koji do nas budu došli će se vrlo pažljivo razmotriti i ukoliko su oni u duhu saglasnosti koja je do sada postignuta, svakako uključiti u ovaj predlog zakona, a ukoliko otvaraju pitanja za koja smatramo da treba da ih tretiramo u sklopu nove šire rasprave koja će se voditi posle izbora ovih nacionalnih saveta i u skladu sa izmenama zakona koje će biti neophodne radi usklađivanja sa Ustavom, onda ćemo ih ostaviti za to vreme.
Bilo je ovde reči i o tome da postoje problemi u suštinskom ostvarivanju izbornog prava nacionalnih manjina kroz ovakve savete. To su problemi koji se dešavaju i u drugim oblastima naših života. Srbija još uvek radi na tome da se zakoni i namera koja je usvojena kroz usvajanje nekih zakona zaista i ostvare u životu. To je nešto čemu je ova vlada i ovo ministarstvo veoma posvećeno.
Radićemo zajedno sa širokim predstavnicima društva, u ovom slučaju naročito nacionalnih manjina i predstavnicima civilnog društva koji sa njima rade ili ih predstavljaju, da što više sprovedemo u život istinsko predstavljanje interesa nacionalnih manjina kroz ove institucije koje uspostavljamo i kroz procedure koje uspostavljamo.
Na kraju, na pitanja poslanika Obradovića moram da kažem da bismo vas zamolili da ih dobijemo u pisanoj formi, da bismo bili sigurni da precizno odgovorimo. Malo je to bilo i brzo pročitano i moglo bi samo da dovede do više nesporazuma i bilo koje drugo pitanje koje možete da imate, rado ćemo odgovoriti, ali mora da bude precizno postavljeno.
Bilo je nekoliko pitanja i ne bih sada da odgovorim na tri, a da na dva ne dam odgovor ili ostanu nejasna, nema potrebe. Hvala.
...
Srpska napredna stranka

Maja Gojković

Srpska napredna stranka | Predsedava
Zahvaljujem ministru.
Pošto je 17.55 časova, a treba da pređemo na listu govornika, moj predlog je da nastavimo sutra u 10.00 sati sa radom. Hvala.