Deveta sednica Prvog redovnog zasedanja, 25.05.2015.

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

Deveta sednica Prvog redovnog zasedanja

01 Broj: 06-2/225-15

25.05.2015

Beograd

Sednicu je otvorila: Maja Gojković

Sednica je trajala od 10:10 do 16:20

OBRAĆANJA

...
Srpska napredna stranka

Igor Bečić

Srpska napredna stranka | Predsedava
Reč ima narodni poslanik Zoran Bojanić.
...
Srpska napredna stranka

Zoran Bojanić

Srpska napredna stranka
Zahvaljujem.
Gospodo iz Ministarstva privrede, gospodine Šubara, koleginice i kolege, ovaj predlog izmena i dopuna zakona je samo normalan sled onoga što ova Vlada radi i zakona koji smo ovde izglasali u prošloj godini i pokušaj da privedemo kraju, a tu se svi slažemo, jednu bezuspešnu privatizaciju koja nas godinama opterećuje i muči.
Ono što me čudi u današnjim diskusijama je upravo pokušaj da se nametne neka kolektivna amnezija, da sve prekriju snegovi zaborava i šaš. Upravo to ne smemo dozvoliti. Ja bih zamolio gospodu koja učestvuje u radu i u Agenciji i u Ministarstvu privrede, da strogo povedu računa.
Smeta mi što u ovim predlozima zakona nema konsekvenciji protiv onih koji su upravo ove privredne subjekte, a i preko 500, doveli u ovu situaciju u kakvoj jesu. Ne mislim tu samo na bivšu Vladu. Pre svega mislim na rukovodstvo tih preduzeća, na zastupnike kapitala, na direktore koji su dozvolili da oni dođu, da radnici, a uzeću jedan prosto primer iz grada Kraljeva iz kog ja dolazim. Koleginica Cica je pomenula malo pre ovaj grad gladnih. Pa, Kraljevo liči sada na grad gladnih. Grad koji je imao fenomenalnu industriju i to tešku industriju, Fabriku vagona „Magnohrom“, da ne pričam o jakim trgovinskim kućama.
Pomenuću Fabriku vagona kao primer. Imamo Fabriku vagona, imamo bezuspešnu privatizaciju u ukrajinskoj firmi „Azov impeks“, koja se završila na kraju tako da je i Agencija za privatizaciju sada u blokadi i zbog tih četiri miliona evra koje Vlada Republike Srbije i mi svi građani Republike Srbije treba da vratimo tim stranim investitorima, jer su dobili sudsku presudu, negde oko 495 miliona, koliko ja znam i svi mi to sada vraćamo zbog nekoga ko je dozvolio da radnici Fabrike vagona 30 meseci nisu primili platu, da 650 što bivših što sadašnjih radnika podnese tužbe protiv te iste Fabrike vagona, da ta ista Fabrika vagona duguje 13 miliona evra javnim preduzećima i državnim ustanovama, da ta ista Fabrika vagona, nažalost, duguje „Železnici Srbije“ 295 vagona kojih nigde nema, a tih 295 vagona je nekih 435 miliona dinara sredstava koja smo dobili iz Fonda za razvoj Republike Srbije. Zar neko ne treba da odgovara za to? Zar samo da odgovaraju radnici Fabrike vagona?
Upravo ovaj Predlog zakona nadam se da će najzad isterati lisicu na pravi put. Završićemo privatizaciju, siguran sam i ove Fabrike vagona, možda ne u ovom obliku i ne na ovaj način, ali oni segmenti fabrike koji i sada funkcionišu, kao što je „Livnica“, će opstati. Sve ono što radi i funkcioniše, opstaće.
Pomenuću i na kraju svog izlaganja još jednog bivšeg giganta. Tu je „Magnohrom“. Zadovoljstvo mi je što mogu da kažem da je „Magnohrom“ pomenut kao preduzeće koje je kod Agencije za privatizaciju dalo jedan od najboljih procena imovine, to je nekih 10 miliona evra. Za „Magnohrom“ postoje strateški partneri, Poljaci i Grci i siguran sam, ako ne u prvom krugu, možda zbog visine te vrednosti imovine, siguran sam da u drugom krugu, a pre 31. oktobra, Industrija „Magnohrom“ srešće strateškog partnera. Zahvaljujem.
...
Srpska napredna stranka

Igor Bečić

Srpska napredna stranka | Predsedava
Zahvaljujem.
Reč ima narodni poslanik Milija Miletić. Izvolite.
...
Srpska napredna stranka

Milija Miletić

Srpska napredna stranka
Uvaženi predsedavajući, uvaženi predstavnici Ministarstva privrede, kolege poslanici, građani Srbije, ja sam Milija Miletić i dolazim iz najlepše opštine Svrljig, koja se nalazi pored Niša, i govoriću o Predlogu zakona o izmenama  i dopunama Zakona o privatizaciji.
Tokom primene Zakona o privatizaciji pokazali su se određeni nedostaci koje je trebalo hitno rešiti, jer je veoma važno za preduzeća koja su u postupku, kao i za njihove radnike, da se postupak uspešno okonča. U poslednjih šest godina nije privatizovano nijedno preduzeće, dok je ranijih godina privatizovano na hiljade preduzeća. To je signal da treba nešto menjati, a preventivno treba zaštiti preduzeća u postupku prodaje, jer zaštita od prinudne naplate ističe 31. maja i mnoge firme bi mogle biti na udaru poverilaca.
Tako se ovim predlogom rok za privatizaciju pomera za 31. decembar 2015. godine, ali za preduzeća koje je Vlada proglasila preduzećima od strateškog značaja, kao i za preduzeća sa Kosova i Metohije, ovaj rok ne važi. To je opravdano, jer se radi o velikim preduzećima koje imaju važnu ulogu u privredi Republike Srbije. Zato moramo učiniti sve što je u našoj moći i, kao prvo izmeniti odredbe postojećeg zakona o privatizaciji, stvaranjem osnovnih preduslova za uspešnu privatizaciju svih preduzeća, ali ipak sa naglaskom na preduzeća od strateškog značaja, kao i na preduzeća sa Kosova i Metohije ili preduzeća koja tamo pretežno posluju ili im je imovina na Kosovu. One su posebno izložene različitim pritiscima, kao i nezakonitoj privatizaciji od strane kosovske agencije za privatizaciju.
Prva izmena u tom cilju je što subjekt privatizacije mora da izvrši popis i procenu fer tržišne vrednosti celokupne imovine i obaveza sa stanjem na dan 31. decembar poslednje poslovne godine, a ne 2013. godine kako je bilo do sada, što je dobar predlog, jer je taj podatak biti najstabilniji u stanju… U prodajnoj dokumentaciji neće biti naduvanih, nerealnih vrednosti koje odvraćaju potencijalne kupce i strateške partnere.
Sledeća značajna izmena sastoji se u odlaganju prinudnog izvršenja i prinudne naplate protiv subjekata privatizacije najkasnije do 31. oktobra 2015. godine, a za preduzeća od strateškog značaja, preduzeća sa Kosova odlaganje do isteka jedne godine do dana stupanja na snagu ovog zakona, što znači do sredine 2016. godine. Odlaganjem roka za prinudnu naplatu i prinudno izvršenje se produžava zaštita ovih preduzeća, i to je najznačajnija izmena u ovom predlogu zakona.
Ovim se stvara mogućnost da se pokuša u narednih pet meseci sa održavanjem ovih preduzeća i sa očuvanjem svih radnih mesta u preduzećima, sprečava se odlazak svih preduzeća u stečaj čime se spašavaju radna mesta i olakšava socijalni mir.
Ovde je konkretno reč o 54 preduzeća za koje je objavljena prodaja, a sigurno je da je veoma opasno ugroziti egzistenciju 27 hiljada radnika i njihovih porodica, kao i ostati bez 54 preduzeća, gde je njih 17 od strateškog značaja sa 21.517 zaposlenih i 37 drugih preduzeća sa ukupno 5.857 zaposlenih.
Ovaj zakon se donosi da bi se uspešno rešila sudbina subjekata privatizacije, a za koje postoje uslovi za prodaju, jer ako bi tokom postupka došlo do prinudnih izvršenja, prodaja i opstanak bi se ugrozili i onemogućili.
Sigurno da je važno spasiti FAP, „Galeniku“, „Prosvetu“, preduzeća metalske industrije, ali je bitno spasiti i preduzeća u jugoistočnoj Srbiji i preduzeća, rekli smo, „Galenika“ … „Galenika“ je veoma bitna, kao što je malopre rekao i ministar, gospodin Sertić. Za nas, iz moje opštine Svrljig, je veoma bitna „Galenika“, jer je ona formirala u Svrljigu jedno preduzeće 2000. godine, a zove se „Herbogal“. Ja očekujem da će posle oporavka „Galenike“ postojati mogućnost da rešimo problem „Herbogala“.
Još nešto što je bitno za naše firme koje se nalaze na jugoistoku Srbije, u Nišu, mašinska industrija, elektronska industrija, ovim predlogom zakona i donošenjem imaćemo mogućnost da puno stvari poboljšamo, da odredimo mnogo bolje privatizacije, nego što je bilo do sada i na taj način imaćemo mogućnost da pojačamo privrednu aktivnost u Nišavskom okrugu i jugoistočnoj Srbiji. Uvek stavljam naglasak, opština Svrljig odakle dolazim, ali za mene i moje Svrljižane bitan je i Niš, jer pokretanjem Niša imamo veliku šansu da pokrenemo i celu Srbiju.
Za nas poljoprivredne proizvođače, ja sam predstavnik Ujedinjene seljačke stranke, veoma je bitan 25. maj, ne zbog toga što je to u prošlom veku bio Dan mladosti, već zbog toga što je danas German i u mojoj opštini se danas ne radi poljoprivreda.
Malopre sam napomenuo 25. maj, Dan mladosti, stvarno imam poverenja u našu Vladu, u našeg premijera, u našeg ministra privrede, jer sam siguran da ćemo donošenjem ovog zakona potpomoći da uposlimo mlade ljude i zato ću ja kao poslanik Ujedinjene seljačke stranke u klubu SNS glasati za predlog ovog zakona i siguran sam da ćemo ovim zakonom potpomoći da se reše problemi zapošljavanja u celoj Srbiji, a stavljam akcenat na Niš i jugoistočnu Srbiju i moju opštinu Svrljig.
...
Srpska napredna stranka

Igor Bečić

Srpska napredna stranka | Predsedava
Reč ima narodni poslanik dr Vesna Simić.
...
Srpska napredna stranka

Vesna Simić

Srpska napredna stranka
Poštovani predsedavajući, uvaženi predstavnici Ministarstva privrede, kolege narodni poslanici, uvaženi građani Republike Srbije, sistem standardizacije u Republici Srbiji uređen je Zakonom o standardizaciji iz 2009. godine. Međutim, imajući u vidu da su se evropska pravila iz ove oblasti promenila 2013. godine, ukazalo se kao neophodno uskladiti odredbe važećeg zakona sa ovim izmenama, a što je neophodan uslov za evropske integracije Republike Srbije.
Dakle, kroz predložene izmene i dopune Zakona o standardizaciji postižu se sledeći ciljevi. Usklađenost domaćih propisa sa uredbom Evropskog parlamenta stvaraju se uslovi da institut obavlja i dodatne poslove radi uspostavljanja radi održivog i stabilnog izvora finansiranja, što je jedan od uslova za punopravno članstvo u evropskim organizacijama za standardizaciju, odnosno institut bi se pored poslova standardizacije bavio i poslovima sertifikacije. Preciznije bi se utvrdilo koji se standardi i srodni dokumenti koriste kao osnova za donošenje srpskih standarda i srodnih dokumenata i u kojim slučajevima. Ušteda budžetskih sredstava, obzirom da se izmenama i dopunama zakona ukida obaveza instituta da rešenja o donošenju i ukidanju srpskih standarda objavljuje u „Službenom glasniku“ Republike Srbije.
Pored uštede budžetskih sredstava korisnicima se olakšava snalaženje u sistemu standardizacije, što je od posebnog značaja za mala i srednja preduzeća sa malim brojem zaposlenih, a koji imaju ograničene administrativne i stručne kapacitete.
Dakle, predloženim izmenama se postiže bolja preglednost informacije o važećim standardima, jer se objavljivanjem odluke o donošenju standarda u glasilu i na internet stranici instituta omogućava korisnicima da bez dodatnih troškova pronađu sve informacije o donetim standardima.
Ovim izmenama i dopunama se takođe postiže i potpuno usklađivanje sa praksom Evropske komisije i evropskih nacionalnih tela za standardizaciju. Na kraju, kao što je koleginica Aleksandra Tomić, kao ovlašćeni predlagač SNS, danas lepo rekla – ovim izmenama i dopunama naši domaći proizvodi će dobiti međunarodni sertifikat, što bi im omogućilo da budu konkurenti na međunarodnom tržištu. Ja ću u danu za glasanje podržati predložene izmene i dopune, a sigurna sam da će to učiniti i sve kolege iz SNS.
...
Srpska napredna stranka

Igor Bečić

Srpska napredna stranka | Predsedava
Reč ima narodni poslanik Žarko Bogatinović.
...
Srpska napredna stranka

Žarko Bogatinović

Srpska napredna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, uvaženi predsedavajući, poštovani gosti iz Ministarstva privrede, donošenjem Zakona o privatizaciji, koji je stupio na snagu 13. avgusta 2014. godine, u velikoj meri su ispravljeni nedostaci prethodnog zakona i rešeni su brojni problemi koji su se pojavili u praksi. Međutim, zakon je predstavljao veliki iskorak napred u regulisanju postupka privatizacije i samim tim je primena ukazala na postojanje izvesnih problema u primeni određenog broja odredbi.
Vlada Republike Srbije, obzirom na dosadašnji postupak privatizacije, nije mogla da prihvati održavanje postojećeg stanja status kvo, pa je došlo, kao najlogičnije rešenje, do donošenja zakona o izmenama i dopunama Zakona o privatizaciji.
Suština ovog zakona u izmenama i dopunama Zakona o privatizaciji jeste da predstojeća od strateškog značaja za Republiku Srbiju, kao i privredni subjekti na KiM budu izuzeti u odnosu na postojeći rok za privatizaciju. Da se olakša postupak privatizacije kao i da se utvrdi realno stanje imovine, obaveza i kapitala u preduzećima i utvrdi njihova stvarna tržišna vrednost.
Zakonom je propisana obaveza privatizacije subjekata sa društvenim kapitalom, odnosno da se društveni kapital subjekata privatizacije mora privatizovati najkasnije do 31. decembra 2015. godine. Poštovanjem ovog roka nastali bi problemi u realizaciji privatizacije za veliki broj preduzeća, pri čemu se ne sme izgubiti iz vida da je ne privatizovan određen broj preduzeća koji imaju strateški značaj za Republiku Srbiju i koji zapošljavaju oko 25 hiljada radnika. Zbog toga se izmenama i dopunama Zakona predlaže izuzetak u odnosu na propisani rok za privatizaciju društvenog kapitala, ali samo pogledu subjekata koji su aktom Vlade određeni kao subjekti privatizacije od strateškog značaja.
Izuzetak od propisanog roka primenjuje se i u odnosu na subjekte privatizacije čije se sedište nalazi, ili pretežna delatnost obavlja na teritoriji AP KiM ili imovina nalazi i na teritoriji AP KiM. Mora se imati u vidu kada je reč ovim subjektima privatizacije činjenica da je reč o subjektima koji su izloženi uzurpaciji imovine i protivpravnoj privatizaciji koju sprovodi kosovska agencija za privatizaciju.
Navedeni subjekti su u nepovoljnijem položaju u odnosu na druge privredne subjekte u Republici Srbiji, jer su suočeni sa nedostatkom tržišta, administrativnim barijerama i činjenicom da im nisu dostupni bankarski krediti. Zbog toga je potrebna dodatna zaštita kao vid pozitivne diskriminacije.
Obzirom da je trenutno u portfoliju Agencije za privatizaciju ukupno 526 preduzeća koja su predmet privatizacije definitivno je jasno da se predloženim izmenama zakona ne želi potpuno odložiti rok za privatizaciju i da se i dalje želi stvoriti čisti i pravni poredak i pravni ambijent u Republici Srbiji.
Naravno da ovo predstavlja i poštovanje sklopljenog aranžmana sa MMF gde je definisano da se prekine dotiranje i pomoć bilo koje vrste državnim preduzećima.
U vezi sa navedenim odredbama, dopunama zakona, predlažu se dva slučaja koja bi privremeno bila odložena primena mogućnosti privremene naplate potraživanja do 31. oktobra 2015. godine. Odlaganjem isteka roka za zaštitu od prinudne naplate, a što predstavlja osnovne izmene predloženog zakona, otvara se mogućnost da se pokuša sa revitalizacijom ovih objekata i sa očuvanjem radnih mesta, a sprečava odlazak u stečaj ovih društava i gubitak posla za veliki broj građana, što bi kako u razlozima za donošenje ovog zakona navedeno, dovelo do velikih potresa u Republici Srbiji, kako na socijalnom tako i na privrednom planu.
Predložene izmene i dopune takođe, imaju za cilj da se stanje imovine, obaveze i kapitala u prodajnoj dokumentaciju usaglasi sa faktičkim stanjem, te da ustupanjem svedu na najmanju moguću meru. U tom smislu zbog proteka vremena, ukazuje se potreba da se ažurira procena vrednosti da se propisuje dužnost subjekata privatizacije da izvrši popis i procenu fer tržišne vrednosti celokupne imovine i obaveza i kapitala sa stanjem na dan 31. decembar poslednje poslovne godine, odnosno da dostavi novi popis i procenu sa stanjem na dan 31. decembar poslednje poslovne godine ako je od popisa i procene proteklo 12 meseci, kao i da se pripremi privatizaciona dokumentacija sa stanjem na dan popisa i procene.
U skladu sa navedenim izmenama propisivanje otpisa duga kao mere za pripremu i rasterećenje obaveza subjekta privatizacije kojim se državni poverioci subjekata privatizacije obavezuju da otpišu dug sa stanjem na dan 31. decembar poslednje poslovne godine, ima za cilj da uskladi datum na koji se vrši otpis sa datumom otpisa i procene.
Veoma bitna odredba na kraju, koja se menja, je odredba kojom se propisuje odgovornost. Proširivanje odgovornosti za krivično delo i na odgovorno lice u subjektu privatizacije koje dostavi neistinite ili nepotpune podatke o imovini, obavezama subjekta privatizacije, ili netačnu ili nepotupunu dokumentaciju u programu za prodaju imovine, ima za cilj utvrđivanje prave, stvarne vrednosti subjekta privatizacije.
Ovakvim izmenama omogućava se stvaranje pravnog okvira da se stanje imovina, obaveza i kapitala u prodajnoj dokumentaciji usaglasi sa faktičkim stanjem, te da se odstupanja svedu na najmanju moguću meru. Ne sme se smetnuti sa uma činjenica da iako se zakon odnosi pre svega na subjekte privatizacije, usvajanjem predloženih dopuna zakona stvoriće se uslovi za okončanje privatizacije, što će se pozitivno odraziti na sve aktere u postupku privatizacije, na zaposlene, poverioce, male akcionare, a pre svega na subjekat privatizacije. Rešavanje statusa subjekta privatizacije će pozitivno doprineti opštem stanju privrede Republike Srbije.
Na kraju, na osnovu svega iznetog, naravno da će poslanici poslaničke grupe SNS podržati ovaj predlog zakona. Hvala.
...
Srpska napredna stranka

Igor Bečić

Srpska napredna stranka | Predsedava
Zahvaljujem.
Reč ima narodna poslanica Jelisaveta Pribojac.
...
Srpska napredna stranka

Jelisaveta Pribojac

Srpska napredna stranka
Zahvaljujem predsedavajući,
Poštovani predstavnici ministarstva, poštovani predstavnici Agencije za privatizaciju, uvažene kolege narodni poslanici, poštovani građani Srbije, mi danas govorimo o Predlogu zakona o izmenama i dopunama Zakona o privatizaciji, ali i o onim privatizacijama koje su se u Srbiji desile, počev od 2000. godine.
Svi danas govorimo o tome kao jednom od naših najvećih nacionalnih problema koji je uticao na propadanje ekonomije zemlje i u mnogim gradovima doveo do potpunog gašenja privrede i ogromnog siromaštva građana.
Jedan od takvih gradova jeste i grad iz koga ja dolazim, a to je Kraljevo. Jedan je od retkih gradova u Srbiji, ako ne i jedini koji je podneo najveći teret tzv. tranzicije. Kraljevo je bio centar razvoja industrije, ali je za veoma kratko vreme doživeo svoj potpuni sunovrat. U periodu od 2003.-2008. godine, prodato je što aukcijskom prodajom, što kroz tendere više od 25 najuspešnijih kraljevačkih preduzeća. Preko 20.000 ljudi je ostalo bez posla i bez adekvatne otpremnine. O sumnjivim privatizacijama iz tog vremena i da ne govorimo.
Za razliku od svih prethodnih Vlada, ova Vlada želi da kroz izmene i dopune Zakona o privatizaciji spasi ono što se spasiti može, što se jasno vidi iz predloga tri najvažnije izmene.
Prva izmena se odnosi na to da za preduzeća za koja su već objavljeni tenderi za privatizaciju i izbor strateškog investitora, postupci prinudnog izvršenja i prinudne naplate odlažu se do zaključenja ugovora o strateškom partnerstvu ili do proglašenja postupka neuspešnim, a najkasnije do 21. oktobra 2015. godine.
Na taj način ona dobijaju zaštitu od prinudne naplate, poverilaca i dobijaju šansu da se sprovede uspešna privatizacija. Nažalost, ima i onih preduzeća koja su prezadužena, koja zbog dugovanja i mnogih drugih administrativnih problema teško da će naći kupca, jer najveći broj potencijalnih kupaca zainteresovani su samo za kupovinu onih delova preduzeća koja nisu hipotekarno opterećena.
Prezadužena je i kraljevačka fabrika vagona, koja je bila simbol jugoslovenske vagonogradnje. Hronologija njenog propadanja ne razlikuje se mnogo od drugih fabrika u Srbiji, a počela je 2006. godine kako je kolega istakao, kada je fabriku vagona kupila ukrajinska kompanija iz Donjecka.
Privatizacija je poništena pa je onda došla druga, treća i nakon decenije tavorenja i loših privatizacija, broj zaposlenih sa 5.000 pao je na 730 kojima se danas duguje preko 30 plata. Pokrenuto je 645 sporova protiv fabrike vagona, što bivši, što sadašnji radnici. Uspostavljena je hipoteka nad imovinom od strane poreske uprave i Vojvođanske banke, a obaveze državnim poveriocima iznose oko 13 miliona evra. Blokada računa traje već bri godine za iznos veći od osam milijardi 144 miliona, a na osnovu procenjene vrednosti kapitala iz 2013. godine, gubitak kapitala preduzeća je oko 6,5 milina evra.
Radnici Fabrike vagona su svesni toga i žele da se ova agonija što pre okonča. Od 730 zaposlenih, čak 426 radnika se prijavilo za socijalni program. Slična situacija je i sa kraljevačkim „Autotransportom“ gde se iznenađujuće veliki broj zaposlenih prijavio za socijalni program.
Vlada Republike Srbije je pokazala da odgovorno brine o sudbini svih pa je u tom cilju pripremila i obavezan tranzicioni fond i kroz rešavanje statusa preduzeća štitiće i interese radnika.
Druga važna izmena jeste da Vlada za jedan manji broj preduzeća koja su od strateškog značaja može da donese odluku o odlaganju isteka roka za zaštitu od prinudne naplate za jednu godinu dana od dana stupanja na snagu ovih izmena i dopuna zakona, čime se stvara mogućnost očuvanja radnih mesta za više od 22.000 zaposlenih.
Treća bitna izmena jeste da je subjekt privatizacije dužan da izvrši popis i procenu fer tržišne vrednosti imovine, obaveza i kapitala, na dan 31.12. poslednje poslovne godine. Ono što je važno istaći, jeste da procenu vrše licencirani procenjivači, a cilj je da se stanje imovine, obaveza i kapitala u prodajnoj dokumentaciji usaglasi sa stvarnim stanjem i da odstupanja budu minimalna.
Na kraju, s obzirom da dolazim iz Kraljeva i da Kraljevo ima još jedan nerešen status prirodnog lečilišta Mataruške i Bogutovačke banje, koja je dugo godina bila prepoznatljiva po zdravstvenom turizmu i lečenju steriliteta, raduje me to što su direktor Agencije za privatizaciju i ministar istakli da će banje biti pod posebnim režimom i da će Ministarstvo do kraja godine napraviti strategiju njihove privatizacije, kao i to da za Matarušku banju ima zainteresovanih. Nadam se da će se kroz privatizaciju u Mataruškoj banji ponovo razviti zdravstveni turizam. Sa ovom Vladom i premijerom Aleksandrom Vučićem, sigurna sam da će se to i desiti.
Na kraju, u Danu za glasanje Srpska napredna stranka glasaće za sve izmene i dopune zakona. Hvala.