Trinaesto vanredno zasedanje, 16.07.2015.

4. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

Trinaesto vanredno zasedanje

01 Broj: 06-2/309-15

4. dan rada

16.07.2015

Beograd

Sednicu je otvorila: Maja Gojković

Sednica je trajala od 10:00 do 12:50

OBRAĆANJA

...
Srpska napredna stranka

Maja Gojković

Srpska napredna stranka | Predsedava
Poštovane dame i gospodo narodni poslanici, nastavljamo rad sednice Trinaestog vanrednog zasedanja Narodne Skupštine Republike Srbije u 2015. godini.
Na osnovu službene evidencije o broju prisutnosti narodnih poslanika, konstatujem da sednici prisustvuje 98 narodnih poslanika.
Radi utvrđivanja broja narodnih poslanika prisutnih u sali, molim vas da ubacite svoje identifikacione kartice u poslaničke jedinice elektronskog sistema za glasanje.
Konstatujem da je, primenom elektronskog sistema za glasanje, utvrđeno da je u sali prisutno 109 narodnih poslanika, odnosno da su prisutna najmanje 84 narodna poslanika i da postoje uslovi za rad Narodne skupštine.
Da li neko od predsednika, odnosno ovlašćenih predstavnika poslaničkih grupa želi da zatraži obaveštenje ili objašnjenje, u skladu sa članom 287. Poslovnika?
Reč ima narodni poslanik Aleksandar Čotrić.
...
Srpska napredna stranka

Aleksandar Čotrić

Srpski pokret obnove - Demohrišćanska stranka Srbije
Hvala, gospođo predsednice. Poštovane dame i gospodo narodi poslanici, mislim da smo svi u Narodnoj skupštini Republike Srbije saglasni da je potrebno ostvariti dalje uštede u budžetu, odnosno smanjiti javne rashode i mislim da i javna rasprava o reformi političkog sistema i promeni Ustava potvrđuje da smatramo da je potrebno smanjiti broj narodnih poslanika u ovom domu, kao i smanjiti broj odbornika u lokalnim samoupravama.
S tim u vezi je moje pitanje postavljeno Ministarstvu za državnu upravu i lokalu samoupravu, a odnosi se na broj agencija koje postoje u ovom trenutku u našoj zemlji. Dakle, interesuje me, koliko postoji agencija i koliko se na godišnjem nivou iz budžeta izdvaja za njihov rad? Prema nekim nepotpunim podacima, zato što ne postoji jedinstvena evidencija i gotovo je nemoguće utvrditi broj državnih agencija, ima ih preko 130. To je izuzetno veliki broj, to je ogromno opterećenje za privredu, ukupno za budžet.
Smatram da je potrebno smanjiti toliki broj agencija, da ih je potrebno svesti samo na onaj neophodni broj, ako jedna Nemačka, znamo sa koliko novca u budžetu oni raspolažu i koliko Nemačka ima stanovnika, ima manje od 10 agencija, ako ih Slovačka ima manje od 15, ako ih i Hrvatska nema više od 30, mislim da je neophodno napraviti jedan odlučan rez, smanjiti broj agencija i svakako da treba izvršiti reviziju, utvrditi da li nam je, recimo, potrebna Agencija za utvrđivanje razloga pomorskih nesreća. Prema tome, u nekim informacijama je objavljivan podatak da se za njihovu delatnost na godišnjem nivou izdvaja preko 800 miliona evra.
Nedavno je ministar Rasim Ljajić rekao da će smanjenjem broja narodnih poslanika u Skupštini za 125 biti ostvarena ušteda od dva miliona evra na godišnjem nivou. Znači, jednostavnom komparacijom ovih podataka koliko se izdvaja za rad agencija, jasno je gde je moguće ostvariti istinske uštede i kako dalje konsolidovati budžet i kako omogućiti građanima da ostvare viši standard, odnosno kako ostvariti obećanje da će uskoro plate i penzije biti vraćene na prethodni nivo. Hvala.
...
Srpska napredna stranka

Maja Gojković

Srpska napredna stranka | Predsedava
Hvala.
Reč ima narodni poslanik dr Blagoje Bradić. Izvolite.
...
Zajedno za Srbiju

Blagoje Bradić

Socijaldemokratska stranka, Zajedno za Srbiju, Zeleni Srbije
Zahvaljujem, gospođo predsedavajuća.
Moje pitanje upućujem predsedniku Vlade Republike Srbije gospodinu Aleksandru Vučiću, a ono glasi – šta je plan ekonomskog razvoja grada Niša, juga i jugoistoka Srbije? Želim samo da podsetim predsednika Vlade da je pre tri godine u kampanji za republičke izbore i pre godinu i nešto dana, kada su bili ponovljeni republički izbori, građanima Niša, juga i jugoistoka Srbije, obećan bolji život, više radnih mesta.
Imamo situaciju da tri godine nakon vršenja vlasti ove skupštinske većine i ove Vlade u gradu Nišu ima preko 36% nezaposlenih, što je oko 40.000 radno sposobnih ljudi, da za zadnje tri godine je samo povećan porez na imovinu od 50 do 300%, da su poskupele komunalne usluge, da je najavljeno poskupljenje električne energije od 12%, da će poskupeti, kako čujemo, u gradu Nišu i voda za jedno 10% u narednom periodu, da je cena grejanja preko gradske toplane povećana toliko da su ljudi počeli da se spontano okupljaju, organizuju i da protestuju na ulicama jer ne vide način kako da izađu iz problema u koje su zapali.
Građani Niša su odgovorni i savesni ljudi koji izmiruju svoje obaveze, ali se oni nalaze u situaciji da nemaju od čega da plate komunalne troškove, nemaju od čega da izdržavaju svoje porodice jer, kao i svuda u Srbiji, i u Nišu su smanjene i plate i penzije za 10% kod budžetskih korisnika. S druge strane, povećanje komunalnih troškova, velika nezaposlenost, kažem, koja iznosi preko 36%, to je jedna od najvećih nezaposlenosti u Republici Srbiji, i to u gradu koji je drugi ili treći, nekad je bio drugi, ali je sada treći po veličini, tako da ljudi ne znaju kako da sklope kraj sa krajem.
Opravdano nezadovoljstvo građana Niša mora da se reši. Okupljanje na ulicama je nedopustivo, ali nemaju drugi način. Zato insistiram da predsednik Vlade kaže koji je plan ekonomskog razvoja Niša, juga i jugoistoka Srbije, jer samo otvaranje novih radnih mesta, upošljavanjem ljudi će oni moći da izmiruju svoje obaveze prema državi, prema lokalnoj samoupravi. Ljudi se plaše sudskih izvršitelja, plaše se gubitka onoga što im je jedino ostalo, a to je stambeni prostor.
U gradu Nišu se desilo pre nešto više od mesec dana da je čovek sa porodicom izgubio kuću. Hvala Bogu i dobrim ljudima grada Niša koji su skupili novac i uspeli da mu povrate kuću, tj. da isplate dug prema distribuciji, tako da ta porodica nema problema gde će dočekati zimu. Ali, građani Niša iz straha od takvih procesa koji mogu da ih zadese, bune se i traže isključenje sa gradske toplane, da ne bi došli u situaciju da sudski izvršitelji kucaju na vrata. Koliko ja znam, više stotina građana Niša je podnelo zahtev za isključenje sa daljinskog grejanja. Veći deo tih zahteva je odbijen od strane toplane i ljudi su počeli da se bune.
Pitam predsednika Vlade, pošto suština problema nije da li je cena ovolika ili onolika, to će stručne službe, ljudi koji se bave ekonomijom, da kažu da li je to opravdano ili nije, suština problema je što ljudi ne rade i nemaju čime da plate to što je njihova obaveza. Žele, ali nemaju čime da plate. Zato ponavljam pitanje – šta je plan ekonomskog razvoja grada Niša, šta je plan ekonomskog razvoja juga i jugoistoka Srbije? Hvala.
...
Srpska napredna stranka

Maja Gojković

Srpska napredna stranka | Predsedava
Reč ima narodni poslanik Olena Papuga. Izvolite.
...
Liga socijaldemokrata Vojvodine

Olena Papuga

Liga socijaldemokrata Vojvodine
Hvala.
Moje pitanje postavljam ministru Aleksandru Vulinu, a odnosi se na Zakon o finansijskoj podršci porodice sa decom, koji još uvek nije ušao u skupštinsku proceduru, a navedeni ministar Vulin je obećao da će to uraditi u što kraćem roku.
Hoću prvo da kažem da je kampanja „P/Bravo za mame“ počela 8. marta 2014. godine ispred Narodne skupštine Republike Srbije, u kojoj je tada učestvovalo 250 mama i porodilja, trudnica, koje su razgovarale sa narodnim poslanicima. Toga se svi dobro sećamo, jer su se te mame slikale i sa nama i podržale smo ih.
Naime, sporan je bio član 13. tog zakona, koji se odnosio na isplatu plata trudnicama i mamama, u stvari, na postupak uplate sredstava, gde bi država na sebe preuzela tu obavezu, a poslodavac bi prijavljivao i odjavljivao porodilju na početku i kraju odsustva, umesto svaki mesec. Tri organizacije – Srbija u pokretu, Centar za mame i Udruženje roditelja su mobilisale mame u periodu od maja do jula 2014. godine, organizovale su razgovor sa nama, poslanicima i od nas 158 poslanika i poslanica su razgovarali i slikali se sa mamama. Razgovori su se odnosili na izmenu Zakona o finansijskoj podršci porodici.
Posle toga su koordinatorke ovog projekta razgovarale i sa ministrom Vulinom i tadašnjim ministrom Krstićem i pozvale da učestvuju u radnoj grupi koja bi pripremila izmene Zakona o finansijskoj podršci porodici, kao što je bilo navedeno.
Radna grupa se do sada nije sastala, nije imala precizan dnevni red, nisu bili koncizni zaključci, a sve sa utiskom odugovlačenja. Tek na zimu, između 2014. i 2015. godine, uvrštena je izmena člana 13. u skupštinsku proceduru, ali izmene Zakona koje je ministar Vulin obećao, još uvek nisu stigle na dnevni red.
Izmena Zakona o finansijskoj podršci porodica sa decom, zbog koje je i vođena ta kampanja „P/Bravo za mame“ se nije dogodila, uprkos obećanju nas 159 poslanika, ministra Vulina i tadašnjeg ministra Krstića koji više nije ministar pa ne možemo da ga okrivljujemo.
Tom kampanjom se zahtevalo da se zakon promeni, kako bi se omogućila direktna isplata plata porodiljama iz budžeta Republike Srbije, a ne sa računa poslodavaca. Na taj način bi se prekinula loša praksa velikog kašnjenja ovih plata.
Kao što sam rekla, formirana je radna grupa, koja se nije sastala, pa zato pitam ministra Vulina – kada će njegovo ministarstvo predložiti izmene Zakona o finansijskoj podršci porodica sa decom? Da li će to stići do septembra i da li ta radna grupa ima nameru da se sretne sa mamama i da zajedno usaglase i naprave taj zakon i izmene Zakona o finansijskoj podršci porodicama?
...
Srpska napredna stranka

Maja Gojković

Srpska napredna stranka | Predsedava
Zahvaljujem.
Vrlo loše se čuje u sali, i zbog buke, a i ozvučenje je katastrofa, zato molim mali napor da svi govorimo u mikrofon. Svakim danom je sve lošije i lošije. Videćemo da se nešto uradi u letnjoj pauzi, ako je moguće.
Izvolite, reč ima Gordana Čomić.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Demokratska stranka
Imam dva pitanja za ministra odbrane, Bratislava Gašića, koja se tiču informacija koje nedostaju, a vezane su za tragediju koja se završila smrću sedam ljudi 13. marta ove godine u akciji misije spasavanja helikopterom.
Prvo pitanje je ministru Gašiću – na osnovu kojih informacija, na osnovu čijih informacija i na koji način dostavljenih njemu informacija je doneo odluku o pokretanju spasilačke misije helikopter?
Drugo pitanje – ko je, u kojoj službi, u kom odeljenju i s kojim ovlašćenjima menjao plan leta helikoptera, kada je helikopter već bio u vazduhu i na putu prema nekom od odredišta nakon završetka spasilačke misije?
Oba ova pitanja sam već postavljala ministru Gašiću. U odgovoru koji mi je dostavljen, stoji jedna rečenica da se odgovori nalaze u izveštajima koje su uradile dve komisije, što nije tačno. Neko od nas ne čita izveštaje, ili se neko od nas usuđuje da se ruga proceduri i nadležnostima koje imamo i mi narodni poslanici i svaki ministar, bez obzira u kom resoru u Vladi Republike Srbije bio. Ni u jednom od izveštaja, ni u jednoj od informacija, nema podatka ko je obavestio ministra Gašića, na koji način, kojim protokolom, da su se stekli uslovi da on donese usmenu odluku o spasilačkoj misiji i spasavanju bebe iz vozila koje je zarobljeno odronom?
Sve drugo ima – i kršenje protokola usmenim odlučivanjem, i neinformisanje načelnika Generalštaba, i telefonsko pozivanje generala Bandića, i telefonski nalozi za pokretanje misije. Ali, nema ključne informacije – ko je rekao ministru Gašiću da su se stekli uslovi za pokretanje spasilačke misije? Ni u jednom izveštaju, ni u jednom podatku dostupnom o istrazi.
Druga informacija koja nedostaje u oba izveštaja – ko je menjao plan leta? Sve što piše u izveštajima, piše o meteorološkim uslovima za sletanje letelice, odnosno helikoptera na aerodrom „Nikola Tesla“, ali nema informacija ko je kontaktirao službe leta na aerodromu „Nikola Tesla“ kao civilnom aerodromu, ko je menjao plan leta tokom odvijanja spasilačke akcije? I, da se tragedija spasilačke misije helikopter 13. marta nije završila smrću sedam ljudi, ova dva pitanja bi zahtevala odgovor. Opaska da su ta dva pitanja predmet istrage ne stoji, pošto su oni deo celine koje podrazumevaju odgovori u oba izveštaja koje su uradile komisije.
Ako ministar ne želi da odgovori i ako smatra da jednom rečenicom, da se odgovori nalaze u izveštaju, može da se ruga poslaničkom pitanju, onda je to takođe odgovor. Nažalost, loš odgovor. Hvala vam.
...
Srpska napredna stranka

Maja Gojković

Srpska napredna stranka | Predsedava
Da li još neko želi da postavi pitanje?
Reč ima narodni poslanik Žarko Mićin.
...
Srpska napredna stranka

Žarko Mićin

Srpska napredna stranka
Zahvaljujem se predsednice.
Poštovana predsednice Narodne skupštine, dame i gospodo narodni poslanici, hteo bih da postavim pitanje Ministarstvu za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja i gospodinu ministru Aleksandru Vulinu.
Naime Skupština grada Novog Sada je u junu ove godine usvojila plan generalne regulacije naseljenog mesta Veternik u kome je između ostalog definisala lokacije za izgradnju 276 stanova za izbegla lica sa područja Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Ovaj plan je urađen na osnovu Memoranduma o saradnji između grada Novog Sada i Komesarijata za izbegla i raseljena lica kojim se predviđa rešavanje njihovih stambenih problema.
Međutim, usvajanju ovog plana prethodila je bestidan politički motivisana kampanja od strane onih koji ne žele da se reše problemi izbeglih lica, pri čemu su iznošene sramotne reči i neistine da će se na tom mestu graditi stanovi za azilante i druge laži da bi se podbunio narod protiv izgradnje ovih stanova.
Upravo kako bismo građanima novosadskog naselja Veternik dali prave informacije, prošle nedelje je održana jedna tribina u mesnoj zajednici Veternik, na kojoj su prisustvovali gospodin Miodrag Linta, naš kolega narodni poslanik i predsednik Udruženja izbeglih lica, predstavnici Komesarijata, gospodin Milan Novaković, narodni poslanik, takođe naš kolega i moja malenkost i tada smo puna tri sata razgovarali sa građanima i odgovorili na sva pitanja.
Na toj tribini se pokazalo da su građani Veternika bili predmet nečije manipulacije i laži i da su to ljudi koji su tolerantni i imaju razumevanja za potrebe izbeglih lica i prihvataju da se ovi stanovi izgrade na tom mestu.
Takođe, pored toga što je širila ovakve laži među građanima Veternika, DS je na čelu sa Bojanom Pajtićem čak imala hrabrosti da u medijima prozove i gradonačelnika Miloša Vučevića i optuži ga da on nije prstom mrdnuo da iskoristi novac za rešavanje pitanja, stambenih pitanja izbeglih lica. Međutim, istina je sasvim drugačija. Grad Novi Sad na čelu sa gradonačelnikom Milošem Vučevićem je obezbedio uslove da se stanovi izgrade, za razliku od prethodnog režima koji, ne samo što je pomagao u širenju laži, nego zaista nije prstom mrdnuo da reši probleme ovih lica.
Zašto ovo kažem? Zato što imam informaciju da od 2009. godine u budžetu Republike Srbije postoje sredstva za rešavanje stambenih potreba izbeglih lica koja su po osnovu konkursa Komesarijata raspoloživa za gradove i to u proseku oko 50 miliona dinara godišnje, a strašno je to što tadašnja gradska vlast od 2009. do marta 2012. godine nije povukla niti jedan dinar tih sredstava, pa čak su im trebale dve godine da usvoje Akcioni plan što je bio uslov za povlačenje ovih sredstava.
Da bih pokazao da prethodna gradska vlast na čelu sa DS nije brinula za izbegla lica i zaista nije prstom mrdnula da im pomogne, postavljam sledeće pitanje, kolika su sredstva po osnovu konkursa za dodelu sredstava na ime pomoći za ekonomsko osnaživanje porodica izbeglih i interno raseljenih lica na njihovoj teritoriji od strane Komesarijata za izbegla lica, bila na raspolaganju lokalnim samoupravama 2009, 2010, 2011. i 2012. godine, i da li je tačno da je grad Novi Sad Akcioni plan usvojio tek 2010. godine, iako je 2008. to mogao da uradi?
Da li je grad Novi Sad u periodu od 2008. do 2012. godine kada je većinu činila DS, učestvovala na konkursima Komesarijata za izbegla i raseljena lica i pri tom osnovu, povukla sredstva iz tog programa za rešavanje pitanja izbeglih lica. Hvala.