Osmo vanredno zasedanje , 21.06.2018.

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

Osmo vanredno zasedanje

01 Broj 06-2/154-18

21.06.2018

Beograd

Sednicu je otvorila: Maja Gojković

Sednica je trajala od 10:20 do 00:00

OBRAĆANJA

...
Socijalistička partija Srbije

Đorđe Milićević

Poslanička grupa Socijalistička partija Srbije | Predsedava
Kao neko jako dobro poznaje i u to sam potpuno siguran, Poslovnik o radu Narodne skupštine Republike Srbije, takođe znate da je legitimno pravo svakog poslanika da predloži objedinjenu raspravu. O tome se izjašnjavaju narodni poslanici.
Što se konkretno tiče izlaganja ministra, u ovom slučaju ja kao predsedavajući nisam mogao da učinim povredu Poslovnika jer ministar shodno članu 96. stav 1. …
(Vjerica Radeta: Saosećam se sa čovekom.)
I ja verujte.
Član 96. stav 1. alineja 1) – predlagač akta, kada je reč o raspravi u načelu, vi to jako dobro znate nema definisano i ograničeno vreme. Smatram da nisam ni na jedan način prekršio Poslovnik, ali moram da vas pitam da li želite da se Narodna skupština u danu za glasanje izjasni o povredi Poslovnika?
(Vjerica Radeta: Ne.)
Zahvaljujem.
Da li izvestioci nadležnih odbora žele reč? (Ne.)
Da li predsednici odnosno predstavnici poslaničkih grupa žele reč.
Reč ima narodni poslanik Vladimir Marinković. Izvolite.
...
Socijaldemokratska partija Srbije

Vladimir Marinković

Poslanička grupa Socijaldemokratska partija Srbije
Hvala uvaženi predsedavajući.

Poštovani ministri sa saradnicima, dame i gospodo narodni poslanici, želim u ime SDPS prvo da izrazim podršku Vladi Republike Srbije, predsedniku Republike na posvećenom radu kada je u pitanju očuvanje teritorijalnog integriteta i suvereniteta naše zemlje. Još jedan uspeh na međunarodnom planu i nivou, dakle, povlačenjem priznavanja tzv. države Kosovo od strane Liberije. Dakle, peta država u proteklih šest meseci, uz Burundi, Surinam, Sao Tome i Prinsipe i Gvineju Bisao. Onima koji nam zameraju kada je u pitanju ta naša posvećena borba i koji govore da ćemo nešto dati, prodati i kockati se sa onim što pripada isključivo našoj državi, našim građanima, hoću da nagovestim da će toga biti još i to vrlo skoro.

Takođe, želim da kažem da je ministar Đorđević zajedno sa njegovim timom delegirao puno predloga zakona, puno tema koje se tiču najbitnijih aspekata društvenog života u našoj zemlji, naravno sa prof. dr Slavicom Đukić Dejanović, dakle, demografija, radno, socijalno pravo, sezonski radnici, borba protiv sive ekonomije, podrška porodicama. Sve ono što je jako bitno i od ključne važnosti za napredovanje naše zemlje i za njenu modernizaciju i bolji život njenih građana.

Ono što smatram najbitnijim, kada je u pitanju razvoj Republike Srbije i ono što želim da istaknem u moru ovih loših vesti, u moru lažnih vesti kojima smo bombardovani svakodnevno, to je današnje pokretanje fabrike „Fridrih Haven“ nemačke fabrike koja se gradi u Pančevu. Investicija od 160 miliona evra. Nešto više od nekoliko decenija ni jedna fabrika nije otvorena u Pančevu, a ova će zapošljavati više od 1.000 ljudi.

Takođe, nešto što je bez ikakve pažnje prošlo u našim medijima, u javnosti a o čemu želim da obavestim javnost i naše građane, velika investicija i jako važna za ravnomerni regionalni razvoj, to je Kuršumlija i Fabrika „Gud fild“. Izraelska fabrika koja će zaposliti u industriji proizvodnji nameštaja oko 150 ljudi, što kada je u pitanju Kuršumlija znači život, znači opstanak tih građana u tom delu Srbije.

Dakle, Vlada Republike Srbije se trudi da privlačenjem novih investicija, unapređenjem poslovnog ambijenta u našoj zemlji obezbedi bolji život građanima Srbije i ja ću se kada je u pitanju set ovih predloga zakona o kojima ćemo govoriti danas, usredsrediti na zakon koji ima za cilj da suzbije sivu ekonomiju, koji ima za cilj da unapredi radna i socijalna prava naših građana, a to je angažovanje sezonskih radnika. To je jedan do sada, faktički bio zabran u kojem je funkcionisalo više od 60.000 ljudi, 60.000 građana Srbije koji su radili i koji rade i dan danas sezonski kod poljoprivrednih proizvođača u gazdinstvima, a koji gotovo nikada nisu imali nikakva radna prava i naravno i socijalna.

U 21. veku imati toliki broj ljudi koji nemaju nikakva radna i socijalna prava i da se tog pitanja niko nije setio da rešava do ministra Đorđevića, a moram da napomenem da je prethodni ministar Aleksandar Vulin radio na ovom zakonu, je prosto sramota koja se nadam da će se popraviti donošenjem ovog zakona i njegovom implementacijom, kako bi ovi ljudi mogli da žive život dostojan čoveka u 21. veku.

Dakle, više od 60.000 ljudi do sada nije imalo pravo ni na kakve doprinose, ako se povrede na radu nisu imali nikakva prava, nikakve mogućnosti na svoja prava kao drugi koji su prijavljeni u firmama u kojima rade, u institucijama u kojima rade, ona prava koja oni vuku iz ugovora prema kojem su angažovani. Da li su to ugovori o privremenim i povremenim poslovima, da li su to ugovori na neodređeno vreme ili neki drugi, u svakom slučaju, jako je važno da ovaj zakon zaživi. Jako je važno što je u izradi ovog zakona učestvovalo puno donosioca odluka koje su od ključnog značaja kako bi ovaj zakon mogao da se implementira u praksi i na terenu i koji će rešiti tri važna pitanja.

Broj dva, smatramo da kroz aspekte ovog zakona, kada se on bude implementirao i realizovao, da će oni koji su poslodavci sa zadovoljstvom plaćati naknadu, dakle, za doprinose, za zdravstveno i socijalno osiguranje tim građanima koje zapošljavaju.

Treće, oni će biti izvučeni iz sive, odnosno crne zone, država će naplaćivati porez, dakle, puniće se državni budžet. Dakle, sve tri strane će biti zadovoljne, a Srbija u skladu sa strategijom borbe protiv sive ekonomije, sa strategijom koordinacionog tela za borbu protiv sive ekonomije će postati i naravno definisati zakonski okvir i zakonsku regulativu u skladu sa regulativom najmoćnijih, najmodernijih zemalja koje podrazumevaju stalno unapređenje tržišne privrede uz naravno unapređivanje stalno socijalnih i radnih prava.

Srbija je zasigurno ekonomski šampion i ekonomski lider ovog regiona, 850 miliona evra u prvom kvartalu stranih direktnih investicija. Srbija je po „Ernst & Young“, dakle u prvih 15 evropskih zemalja po broju investicija koje su se uvećale za 157% i koje su direktno uticale da se zaposli više od 20 hiljada ljudi u Republici Srbiji. Ovu činjenicu povezujem sa borbom predsednika Republike, sa borbom cele Vlade, sa borbom ovog parlamenta i izradom jedne jasne i dobre strategije koja će podrazumevati da nas ima milion više.

Da nas ima milion više tako što ćemo se baviti demografijom, tako što ćemo se baviti unapređenjem prava i mogućnosti za one porodice koje imaju jedno, dvoje, troje ili više dece i koje će naravno na taj način uticati da nas ovde bude više, da imamo više mogućnosti da naši ljudi, naši đaci, naši studenti, naši mladi ljudi kreiraju sudbinu naše zemlje ovde u zemlji i da kroz jednu takvu podsticajnu politiku ti mladi ljudi ostanu ovde u Srbiji.

Naslušali smo se kritika raznih ljudi u Srbiji, predstavnika političkih činilaca, nevladinih organizacija SPC i direktno patrijarhu Irineju, koji je samo, samo rekao da je dobro da podstičemo demografski razvoj, da podstičemo rađanje, da smo puno nastradali, ali da nas treba biti u istoriji i da mi moramo da radimo samo jednom jasnom dobrom politikom, jasnim strateškim planom kako bi nas bilo što više, jer kad nas bude više bićemo politički snažniji, bićemo ekonomski snažniji, bićemo socijalno snažniji. Ako nas bude ovako i ako budemo imali ovakav demografski trend kao sada, pa mi nećemo imati problem sa radnom snagom, moraćemo da je uvozimo. Ne zato što će nam privreda biti jaka i ekonomija, nego zato što nećemo imati dovoljno mladih ljudi koji će raditi, koji će dizati ovu zemlju, koja će unapređivati njene kapacitete.

Ko će da bude kreativan, ko će da radi u kompanijama, ko će da razvija privatnu inicijativu, ko će da vodi državne institucije, ko će da vodi ovu državu i državnu administraciju na pravi način, nego upravo oni koji budu dolazili, kojima treba da omogućimo najbolje i jednake šanse za dobro školovanje, za dobro zaposlenje, dobar ambijent za razvoj privatne inicijative i privatnog biznisa. I dalje moramo da radimo na tome da menjamo, što bi rekao predsednik Republike, mind set naših ljudi, pogotovo mladih ljudi. Da je budućnost u privatnom poslu, da privatni preduzetnici, da biznismeni u ovoj zemlji treba da budu oni koji su heroji ove zemlje, koji zapošljavaju, koji plaćaju porez. Svako ko plaća porez, plaća i doprinose, plaća ovih 100 kilometara autoputa koje pravimo godišnje i na koje smo sposobni. Plaćamo lične pratioce na koje smo ponosni na sve ono što je uradio ministar Đorđević kada je u pitanju socijala i socijalna odgovornost.

Kao pripadnik stranke Socijaldemokratske provinijencije, naravno da se zalažem za veća socijalna prava, za veća sindikalna prava. Ali, kao realan čovek shvatam i naravno govorim javno o tome, da nema većih socijalnih prava, nema jake socijalne politike, ako nema jake ekonomije, ako nema privrednog rasta od četiri, pet, šest procenata koje imamo sada, ako nema fiskalne discipline, ako nema svake godine po nekoliko hiljade više privatnih preduzeća koji se otvaraju nego onih koji se gase. Mislim da je dosta vremena prošlo i da smo dosta vremena izgubili tako što imamo taj odnos jedan zaposleni, na jednog penzionera, jer to neodrživo.

Mi moramo da se bavimo demografijom to jeste dugoročan proces, to će biti mučan proces i problem je što nismo time počeli da se bavimo pre 20 godina, pre 15, pre 10 godina, jer efekti ovoga što radimo sada, to može da nam kaže i makedonsko iskustvo, jer je tadašnji premijer Gurevski, pre još 10 godina, pokrenuo u Makedoniji implementaciju jasne strategije demografskog razvoja u toj zemlji sa dobrim timom, dobrim stručnjacima. Efekti svega ovoga što se radi će doći i biti vidljivi tek za 10, 20 i 30 godina.

Ali, naravno, kao ozbiljna zemlja mi tako strateški treba i da razmišljamo. I ne treba da se ugledamo na nekoga ko je lošiji na nas, nego treba da se ugledamo upravo na one koji su ovakvu politiku vodili na najbolji mogući način. Ja bih se ugledao u ovom slučaju na zemlju kao što je Izrael i kada je u pitanju demografija, i kada je u pitanju zaštita nacionalnih interesa, i kada je u pitanju razvoj ekonomije, i kada je u pitanju odbrana i bezbednost. E, to Srbija treba da bude u ovom regionu, po uzoru na Izrael, ekonomski snažna sa jakom i snažnom armijom, sa jasnim strateškim planom i ciljem gde mi treba da budemo i kuda, gde treba da stignemo u narednih 30, 40 godina.

Takođe, pohvalio bih ovaj Zakon o angažovanju sezonskih radnika zato što će oni koji su, u ovom slučaju poslodavci, moći na jedan mnogo lakši i bolji način da prijavljuju svoje zaposlene, dakle elektronskim putem. Ovaj zakon ide u prilog onoga što zovemo e-poslovanjem i elektronskim poslovanjem i elektronskim prijavljivanjem. Dakle, u punom kapacitetu implementacija e-government, dakle bez odlazaka u državne institucije, dakle elektronskim putem na jedan lak način, jer mi moramo biznis u Srbiji da učinimo lakim.

Mi moramo zapošljavanje u ovoj zemlji da učinimo da to bude jedan lak i jednostavan proces u svim segmentima, znači ne smemo da otežavamo. Mi moramo do kraja da sprovedemo giljotinu propisa. Ja vidim ovaj zakon, koji je podržao i nemački GIZ, koji je podržao i NALED, koji su podržale sve relevantne biznis asocijacije, ali koji su podržali i relevantni sindikati i reprezentativni, i oni koji to nisu, vidim da ide u tom smeru da unapredimo zakonsku regulativu da suzbijemo sivu ekonomiju, da se izborimo sa sivom ekonomijom i da napravimo bolji poslovni ambijent u našoj zemlji.

Takođe, apelovao bih na ministra Đorđevića, za kojeg znam da ima veliko iskustvo u privredi, koji oseća, koji zna kako privreda diše, kako privreda funkcioniše, da se založi u narednom periodu da što više oslobodimo privredu nameta, ne samo ovih parafiskalnih, nego i fiskalnih nameta. Znam da se dosta na tome radi, ali mislim da će ključna stvar za dodatni razvoj, impuls razvoja privatnog, ali i domaćeg biznisa, mi sa stranim kompanijama nemamo problema i sa stranim investicijama.

Naš najveći problem su domaće investicije. Naš najveći problem su domaći investitori koje treba da podstaknemo, dakle, oni koji već rade i oni koji će se odlučivati da rade u narednom periodu, da im poslovanje bude lakše. I, uvaženi ministre, ako je to moguće, da u nekom narednom periodu umanjimo stope doprinosa, jer ovo je sada, vi to znate, ja znam da i dobro razumete i da se zalažete za to, ukoliko je to moguće, da se one umanje, kako bi mogle biznisu da damo dodatno krila i vetar u leđa da se razvija, kako bi mogli, naravno, da imamo dodatno zapošljavanje.

Urađeno je dosta, veliki su rezultati. Procenat nezaposlenosti je 13,6% u našoj zemlji, sa 26% koja je bila 2012. godine. Strateški cilj Vlade Republike Srbije je da to bude ispod 10%, Pogledajte samo SAD, mogu kritikovati, pričati šta god hoće po pitanju ljudskih prava ili bilo čega, politika. Znate šta je rezultat predsednika SAD na semaforu? Nezaposlenost od 3,8%, milion radnih mesta u 2017. godini. To je ono što je ključni rezultat i što je ključna poruka američkom narodu. Voleo bih da se ugledamo na to. Nova radna mesta, nove kompanije, poslovni ambijent, rasterećenje privrede i svakodnevan rad na tome da dovedemo što više dobrih i snažnih kompanija u Republiku Srbiju i da, naravno, nastavimo sa ovim trendom liderstva u ekonomiji u našoj zemlji.

Takođe, nekoliko rečenica bih rekao o vrlo značajnom zakonu, dakle, izmenama i dopunama Zakona o mirnom rešavanju radnih sporova. Smatram da Agencija za mirno rešavanje radnih sporova odlično radi svoj posao, doduše, to je agencija koja se puno ne promoviše. Mnogo običnih ljudi i ne zna koja su dostignuća i sve ono što je Agencija uradila, a uradila je mnogo kada su u putanju kolektivna prava zaposlenih, kada su u pitanju kolektivni radni sporovi.

Ove izmene i dopune su dobre koje se tiču, koje smo čuli od ministra, rešavanja problema reprezentativnosti sindikata u kompanijama i institucijama. Naravno, apelovao bih na ministra da se pitanje reprezentativnosti, kako sindikalnih organizacija tako i poslovnih asocijacija, ukoliko je to moguće, otkoči jer ono što je situacija sa odborom koji je vlastan da daje reprezentativnost i ocenjuje reprezentativnost je situacija koja definiše neki status kvo, u kojoj niko nije zadovoljan.

Predložio bih, zašto da ne, ako možete da razmišljate o tome, mi imamo jedan stvarno zastareli sistem ocenjivanja i definisanja reprezentativnosti, kako sindikalnih organizacija tako i poslovnih asocijacija. Brojanje pristupnica u 21. veku niti ide uz ono što radi Vlada Republike Srbije, niti ide uz ovo vreme.

(Predsedavajući: Zahvaljujem, kolega.)

Izvinjavam se, još pet sekundi.

Reprezentativnost treba da se utvrđuje u skladu sa plaćenim članarinama i onda ćemo imati najbolju sliku prave reprezentativnosti naših poslovnih asocijacija i sindikalnih organizacija. Hvala i izvinite, predsedavajući.
...
Socijalistička partija Srbije

Đorđe Milićević

Poslanička grupa Socijalistička partija Srbije | Predsedava
Hvala, kolega Marinkoviću.
Poštovani narodni poslanici, saglasno članu 27. i članu 87. stavovi 2. i 3. Poslovnika Narodne skupštine, obaveštavam vas da će Narodna skupština danas raditi i posle 18 časova, zbog potrebe da Narodna skupština što pre donese akta iz dnevnog reda ove sednice.
Reč ima narodna poslanica Elvira Kovač. Izvolite.
...
Savez vojvođanskih Mađara

Elvira Kovač

Poslanička grupa Savez vojvođanskih Mađara
Zahvaljujem.

Poštovani predsedavajući, gospodine ministre, gospođo ministarka sa saradnicima, kao ovlašćeni predstavnik poslaničke grupe Saveza vojvođanskih Mađara, trudiću se da u vremenu poslaničke grupe govorim o tri predloga zakona. Naime, pred nama se nalaze zaista različiti predlozi. Neki na sistematičan način, a neki prvi put, kao što smo to čuli, posle nekoliko decenija regulišu određena pitanja, kao što je Predlog zakona o ratnim memorijalima, a drugi sveobuhvatnije rešavaju zaštitu ranjivih kategorija stanovništva, kao što su npr. dugoočekivane izmene i dopune Zakona o finansijskoj podršci porodici sa decom. Govoriću i o Predlogu zakona o pojednostavljenom radnom angažovanju na sezonskim poslovima u određenim delatnostima. Generalno, svi ovi predlozi, predložene mere, doprinose boljem kvalitetu života građana i ono što je značajno, sigurnosti ostvarivanja prava iz oblasti zdravstvene, socijalne zaštite, penzione zaštite i smanjenja siromaštva.

Usvajanjem izmena i dopuna Strategije za podsticanje rađanja, pravo na roditeljski dodatak je zaista dobilo na značaju i postalo je dugoročna populaciona mera i u tom smislu, naravno, naša poslanička grupa Savez vojvođanskih Mađara, partija za demokratsko delovanje, poslanici SVM svakako podržavaju izmene i dopune predloženog zakona o finansijskog podršci porodici sa decom, koji sada konkretno reguliše iznose, isplate, način usklađivanja iznosa, kako roditeljskog dodatka, tako i paušala za nabavku opreme za dete, kao i, kao što smo to čuli, uslove za ostvarivanje ovog prava.

Kao što je poznato, važeći Zakon o finansijskoj podršci porodici sa decom, čija primena treba da počne 1. jula, u članu 23. stav 1. propisuje da visinu, način usklađivanja, isplatu roditeljskog dodatka i paušala za nabavku opreme za dete zapravo propisuje Vlada, na predlog ministra nadležnog za socijalna pitanja. Dobro je što smo to promenili ovim izmenama i dopunama. Kao što se sećate, ja sam u ime naše poslaničke grupe 29. marta ove godine u danu za postavljanje poslaničkih pitanja postavila pitanje, tada smo već čuli izjave da će se menjati ovi iznosi i želela sam da konkretizujemo na koga će se te izmene odnositi.

Sada je jasno i u ovom predlogu stoji da kada govorimo o prvorođenom detetu, da će taj roditeljski dodatak biti jednokratan za svu dedu koja će biti rođena od 1. jula ove 2018. godine, i to u iznosu od 100.000 dinara, kao i da će oni uz to dobiti 5.000 dinara kao paušal za nabavku opreme za dete.

Jasno je iz ovog predloga, ono o čemu se govorilo i to se sada reguliše, kada govorimo o drugom detetu, da će za svu decu koja su rođena posle, u jednom članu ovog predloga stoji, od 1. jula 2018. pa na dalje, da će taj roditeljski dodatak da se isplaćuje tokom dve godine, zapravo 24 meseca i da će to biti 10.000 dinara mesečno.

Kada govorimo o trećem i četvrtom detetu, posle usvajanja ovih izmena i dopuna, roditeljski dodatak će se isplaćivati 10 godina, iliti 120 meseci, u jednakim mesečnim ratama od 12.000, odnosno 18.000 dinara. Međutim, mogu da kažem, nije nejasno, postoji poslednji član ovog Predloga zakona, ali volela bih kada bi uvaženi ministar Đorđević ili ministarka zadužena za demografiju gospođa Slavica Đukić Dejanović mogla da razjasni i ono što smo pročitali u novinama i ono o čemu smo govorili tada, 29. marta u ovoj Skupštini, šta se dešava sa decom koja su rođena u periodu od 25. decembra prošle godine do 30. juna ove godine, jer u tom poslednjem članu stoji da će se u skladu sa ovim usklađivati. Ja to razumem da oni već dobijaju roditeljski dodatak, a pošto su oni drugo, treće ili četvrto dete, dobijaju u mesečnim ratama, posle 1. jula će se na njih ipak odnositi ovo novo, naravno, potreban je period od šest meseci, sve sam rekla, ministarka me tako gleda, ali da razjasnimo jer mislim da je taj poslednji član nejasan i roditelji se pitaju, pa da ne budu u nedoumici. Znači, oni rođeni pre 25. decembra prošle godine, na njih se ne odnosi ovo novo, ali za ostale, ukoliko su drugo, treće ili četvrto, se odnosi. Verovatno će malo kasniti te isplate, ali da to bude jasno.

Nadalje, ono o čemu se za sada, po meni, malo govorilo, a što mi svakako pozdravljamo što je dobro, ovaj predlog reguliše uslove, znači, ko ostvaruje pravo na roditeljski dodatak, i sada su kao posebni uslovi naglašena je redovna vakcinacija sve dece majke, naravno po redovnom planu vakcinacije, kao i regularno, redovno posećivanje obaveznog predškolskog programa i osnovne škole. Svakako, pozdravljamo, ako mogu da kažem, postavljanje nekako striktnijih uslova. Zašto smatramo da je redovna regularna vakcinacija značajna, i zašto su značajni i prihvatljivi, i za pozdravljanje ovi posebni uslovi, upravo zbog toga što smo se suočili sa neverovatnim problemom epidemije morbila, malih boginja, danas, skoro četiri decenije, 40 godina, pošto je Svetska zdravstvena organizacija 1979. godine proglasila morbile iskorenjenim.

U nastavku vremena ću pokušati ukratko da govorim i o drugom predlogu, Predlogu zakona o ratnim memorijalima. Moram da naglasim da, kao što je to verovatno poznato, da je priprema ovog predloga trajala dugo. Moram da iznesem ono što možda nije toliko vidljivo, da su i razgovori sa Savezom vojvođanskim Mađara trajali, da je prva runda ovih razgovora bila još negde 2015. godine, da se u tadašnjoj fazi, tada nacrt, čak i drugačije zvao, zvao se - Nacrt o spomen obeležjima. Onda znamo da smo 2016. godine imali parlamentarne izbore, znači, ovaj zakon nikako da bude gotov i da stigne. I, sada bih svakako želela da pohvalim i da se zahvalim na otvorenosti, kako gospodina ministra Đorđevića, tako moram konkretno da naglasim i otvorenost i razumevanje za pregovore oko naših sugestija i gospodina Negovana Stankovića, državnog sekretara zaduženog za ovu oblast.

Naime, kada pričamo o ovom Predlogu zakona o ratnim memorijalima, u ovom Predlogu koji se sada nalazi pred nama, znači mi na ovaj predlog sada ne podnosimo amandmane, upravo zato što su ti naši amandmani u pripremnoj fazi već prihvaćeni. Znači, predložene su dve sugestije, SVM, jedna se odnosi na uklanjanje ratnih memorijala, da druga na preciziranje slučajeva kada nije dozvoljena izgradnja ili postavljanje ratnog memorijala.

Naime, kao što smo to čuli u Predlogu zakona, regulisano je da rešenje uređenja i uklanjanju ratnog memorijala, donosi ministar, po prethodno pribavljenim mišljenjima Saveta za negovanje tradicije oslobodilačkih ratova i nadležne ustanove za zaštitu spomenika kulture, a da je navedeno rešenje konačno i protiv njega se može voditi upravni spor.

Uvažena je naša sugestija da se u slučaju podnošenja tužbe na rešenje o uklanjanju ratnog memorijala, odlaže izvršenje ovog rešenja sve dok sud ne odluči po zahtevu tužioca za odlaganje. Ovim mi smatramo, da se ovim odlaganjem omogućuje meritorno, zaista meritorno odluči na osnovu činjenica utvrđenih na javnoj raspravi, čime bi se sprečilo nastupanje štetnih posledica, konkretno uklanjanje ratnog memorijala, koji mogu nastupiti i u roku od pet dana, u kojem je sud dužan da odluči po zahtevu za odlaganje i izvršenje.

Druga naša sugestija, koja je prihvaćena, se odnosila na član 22. Predloga zakona, koji je citirao i gospodin ministar, koji se odnosi na pitanje kada nije dozvoljena izgradnja ili postavljanje ratnog memorijala. To, između ostalog nije dozvoljeno licu koje je zastupalo fašističke, nacističke, šovinističke, separatističke ideje ili ideologije, ili koje je bilo saradnik agresora, okupatora, njihovih saveznika ili pomagača.

Naš predlog, naša sugestija je bila da se pod navedenim licima nikako ne smatraju ona lica koja su već rehabilitovana u skladu sa Zakonom o rehabilitaciji, dakle na one koji su rehabilitovani, treba tako i da se gleda.

Za SVM je značajno i donošenje ovog Predloga zakona o ratnim memorijalima, upravo zbog toga da razvijemo svest o tome da istorija većinskog i manjinskih naroda nisu paralelni, već da se ove istorije ukrštaju, i u tom smislu ratni memorijali nam govore kakvu politikom i sećanja naša politička zajednica želi da reaguje i kakve vrednosti, obrazac, mi želimo da razvijamo.

S druge strane želela bih da naglasim da je i na poslednjoj zajedničkoj sednici, četvrtoj zajedničkoj sednici Vlade Mađarske i Vlade Republike Srbije 9. februara ove godine u Budimpešti, potpisano tzv. pismo o namerama, da će se ovo pitanje regulisati, zbog toga je značajno donošenje ovog zakona. Još jednom se zahvaljujem na saradnji i na prihvatanju naših sugestija, da ne moramo sada amandmanski da intervenišemo.

Nadalje, želela bih još malo da govorim i o trećem Predlogu zakona koji se nalazi pred nama, a to je Predlog zakona o pojednostavljenom radnom angažovanju na sezonskim poslovima u određenim delatnostima. Ovaj Predlog je izuzetno važan jer zaista prema podacima Zavoda za statistiku, uvaženi gospodin ministar je izneo podatke iz 2016. godine, a ja ću izneti podatke iz 2017. godine, prošle godine pokazuju da ukupno više od 570 hiljada ljudi su neformalno zaposlena lica. Dakle, reč je o neprijavljenim radnicima i da prema prošlogodišnjim podacima Zavoda za statistiku više od 50% čak dve trećine njih više od 374 hiljade radi u poljoprivredi i u odnosu na prethodnu godinu, na 2016. godinu povećanje neformalno je zaposlenost posebno naglašeno i posebno veliko, baš u sektoru poljoprivrede i iznosi skoro deset posto. Dakle, izuzetno veliki broj ljudi radi, a da nisu prijavljeni, nemaju nikakvo osiguranje. Svi smo svesni toga da je siva ekonomija i neformalno zapošljavanje, da su oni jedni od vodećih izazova sa kojima se suočava Republika Srbija i poseban problem predstavlja što je neformalno zapošljavanje u sektoru poljoprivrede usled sezonske prirode poslova u ovoj oblasti, zbog komplikovane prijave, procedure i odjave radnika, znači, prijave i odjave radnika sezonskih, poljoprivreda je još u sivoj zoni.

Poslanici SVM svakako smatraju da je uvođenje zakonskog okvira za regulisanje ove oblasti izuzetno značajno i pozdravljamo uspostavljanje elektronskog sistema, pojednostavljenog zapošljavanja sezonskih radnika. Čuli smo već od više govornika da je to predloženo, jedno od mera akcionim planom Vlade za sprovođenje nacionalnog programa za suzbijanje sive ekonomije i to je od posebnog značaja.

Nažalost, ovi predlozi zakona su svi po hitnoj proceduri, ali želela bih da naglasim da bez obzira na to što su oni stigli tek 15. juna ove godine, u pripremi ovog, konkretnog predloga, znači, on je trajao duže i postojala je javna rasprava koju bih zaista da pozdravim. Svi su relevantni akteri imali prilike da se izjasne, pa i sami poslodavci.

Uvaženi kolega pre mene je već govorio o tome, a ja bih želela da naglasim da pošto kolega iz poslaničke grupe Arpad Fremond je učestvovao u pripremi ovog predloga da su zaista postojale i studijske posete kako Hrvatskoj tako i Mađarskoj i uporedna praksa. Znači, tražili su se najbolja rešenja iz hrvatskog i mađarskog modela i zaista za nas prihvatljiv, a najbolja rešenja su i preuzeta.

Dakle, ovaj predlog zakona treba da poboljša položaj sezonskih radnika. Pozitivnim vidimo dodatnu zaštitu prava sezonskih radnika, to da će oni imati pravo za naknadu za rad, za svaki čas rada, da će imati odnosno da im je obezbeđena bezbednost i zdravlje na radu, zdravstveno osiguranje za slučaj povrede na radu, profesionalne bolesti kao i pravo iz penzijsko i invalidskog osiguranja i tako dalje.

Ono što takođe smatramo izuzetno važnim je da je prvi put predviđeno da poslodavac može biti i fizičko lice, član ili nosilac porodičnog poljoprivrednog gazdinstva, koji se bavi poljoprivrednom proizvodnjom, što znači da se prvi put otvara mogućnost da fizička lica koja se bave poljoprivrednom proizvodnjom mogu u svojstvu poslodavca da angažuju sezonske radnike.

Gospodine ministre, iskoristila bih vaše prisustvo i prisustvo vaših saradnika da, kada već govorimo o poljoprivredi i o temi koja se tiče i vašeg ministarstva, otvorim i večiti problem, večito pitanje, uplate doprinosa za obavezno socijalno osiguranje poljoprivrednika. Nažalost, trenutno situacija je takva da poljoprivrednici koji imaju pola, dva i po, pet, 10, 100 ili još više hektara plaćaju isti iznos, što smatramo da nikako nije pravično i logično, da se kosi sa zdravom logikom.

Mi smo nekoliko puta u ovom uvaženom Domu pričali o ovom pitanju. Smatramo da ovaj problem treba da se reši tako da doprinosi za obavezno socijalno osiguranje poljoprivrednika treba da se uplaćuju u skladu sa veličinom njihovog obradivog poljoprivrednog zemljišta sa jedne strane i sa druge strane u skladu sa veličinom prihoda koji oni ostvaruju iz poljoprivredne proizvodnje.

Naravno, bila je formirana već i međuresorna radna grupa koja se bavi ovim pitanjem, zajednički je to, naravno, tematika i pitanje kako za Ministarstvo finansija, tako i za Ministarstvo poljoprivrede i za vaše ministarstvo.

Zaista apelujem da se ovo pitanje što pre reši, jer smatramo da ukoliko bude logičnije postavljeno i pravičnije, naravno i uplata ovih doprinosa će biti svakako redovnija.

Na kraju da sumiram, pozdravljamo izmene i dopune, odnosno sve predloge koji se nalaze pred nama i u danu za glasanje će poslanici SVM podržati ove predloge. Zahvaljujem.
...
Socijalistička partija Srbije

Đorđe Milićević

Poslanička grupa Socijalistička partija Srbije | Predsedava
Zahvaljujem koleginice Kovač.
Reč ima ministar Zoran Đorđević. Izvolite.

Zoran Đorđević

Radi razrešenja i razjašnjenja kako izgleda roditeljski dodatak i pravo na roditeljski dodatak, u ovom trenutku u Republici Srbiji, prosečno mesečno ostvaruje roditeljski dodatak 61.500 dece i to 29.000 kao prvo, 22.500 kao drugo, 8.000 kao treće i 2.000 kao četvrto.
Predlogom zakona propisana je visina, način usklađivanja i isplate roditeljskog dodatka i paušala za nabavku opreme za decu. Tako da će od 1. jula 2018. godine roditeljski dodatak se isplaćivati na sledeći način.
Za prvo dete jednokratno 100.000 dinara, umesto sadašnjih 39.898,24, za drugo dete u ukupnom iznosu od 240.000 dinara u 24 jednake mesečne rate, po 10.000 dinara. Sada je 156.000,17 dinara odnosno rata jedna je 6.500 dinara.
Za treće dete u ukupnom iznosu od 1.440.000 dinara, u 120 jednakih rata, po 12.000 dinara. Sada trenutno je 280.818 dinara, a rata je 11.700 dinara.
Za četvrto dete, u ukupnom iznosu od 2.160.000 dinara u 120 jednakih mesečnih rata ili 18.000 mesečno, a sada je 374.420 odnosno rata je 15.600 dinara, s tim da napominjem da rata za treće i četvrto dete je dve godine odnosno 24. To je suštinska razlika.
Paušal za nabavku opreme za dete za svu decu rođenu od 1. jula 2018. godine i kasnije, isplaćuje se zajedno sa jednokratnim iznosom roditeljskog dodatka za prvo dete, odnosno prvom ratom roditeljskog dodatka za drugo, treće i četvrto dete i iznosi 5.000 dinara.
Pravo na roditeljski dodatak, ovo je ono što ste vi pitali, za decu rođenu na dan stupanja na snagu Zakona o finansijskoj podršci porodicama s decom, a to je 25. decembar 2017. godine i kasnije, zaključno sa 30. junom 2018. godine, koje se ostvaruje u skladu sa propisima koji su bili na snazi na dan rođenja a isplaćuju se u jednakim mesečnim ratama, radi se o drugom, trećem i četvrtom detetu, uskladiće se po službenoj dužnosti počev od 1. jula 2018. godine sa brojem rata i mesečnim iznosima roditeljskog dodatka utvrđenim ovim zakonom, a isplata će se vršiti, ta korekcija u roku od šest meseci od dana primene ovog zakona.
Takođe u pogledu uslova za ostvarivanje prava na roditeljski dodatak izvršene su izmene koje se odnose na imovinski cenzus, tako da plaćanje poreza na imovinu, na poresku osnovicu kao što je bilo do sada 30 miliona i plaćanje godišnjeg poreza na dohodak građana, više nisu uslov za ostvarivanje ovog prava, već sve majke imaju pravo da dobiju ovaj podsticaj. Hvala.
...
Socijalistička partija Srbije

Đorđe Milićević

Poslanička grupa Socijalistička partija Srbije | Predsedava
Zahvaljujem ministre Đorđeviću.
Reč ima narodni poslanik Đorđe Kosanić. Izvolite.
...
Jedinstvena Srbija

Đorđe Kosanić

Poslanička grupa Jedinstvena Srbija
Zahvaljujem.

Poštovana ministarko Đukić Dejanović, poštovani ministre Đorđeviću sa saradnicima, predsedavajući, dame i gospodo narodni poslanici, pred nama je objedinjena rasprava o više predloga zakona i poslanička JS u danu za glasanje podržaće sve predloge zakona iz ove objedinjene rasprave.

Moje izlaganje na samom početku biće usmereno na Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o finansijskoj podršci porodici sa decom. Dakle, čini mi se, krucijalni zakon, ali i da kažem da će poslanička grupa JS u danu za glasanje svakako podržati ovaj zakon, ali ministarka moram da kažem da možemo da razgovaramo o tome da Srbija ide krupnim koracima napred u mnogim segmentima, bilo da je u pitanju BDP, povećanje BDP, smanjenje stope nezaposlenosti, dovođenje investitora, povećanje plata i penzija, ali ako nemamo uspešnu populacionu politiku sve je džaba, nemamo budućnost ove zemlje.

Ono što želim da vam kažem da država Srbija na čelu sa Aleksandrom Vučićem i vaše ministarstvo koje predvodite, prepoznali su značaj populacione politike i to je ono što nas raduje za naredni period. Sve što praktično radimo, radimo da bi smo u Srbiji imali više dece i da bi smo zaustavili odliv mladih ljudi u inostranstvo.

Ministarko, ja ovde želim da kažem da nismo sproveli te mere i da nismo prepoznali sve to. Godine 2050. Srbija bi imala milion i po stanovnika manje. Srbija je po statistici koju vi znate dobro šesta najstarija nacija u Evropi. Ako se tome dodaju migranti, onda zaista podaci su zabrinjavajući.

Prema podacima, svakoga trenutka, tj. svakoga dana gubimo 107 ljudi. Već 67 godina gubimo stanovništvo, a zadnjih 27 godina imamo negativan prirodni priraštaj.

Poređenja radi, evo ja ću dati još jednom taj podatak da 1950. godine imali smo rođenih nešto manje od 164 hiljade beba. Godine 2017. taj broj je za 100 hiljada manji, ali istine radi, 2017. godine je rođeno 200 beba više nego 2016. godine u kojoj smo, da kažem, napravili onaj najnegativniji skor, da je rođeno najmanje beba još od 1900. godine, otkad se ova statistika i vodi, ako se ne varam.

Što se tiče majki, u Srbiji je po majci procenat 1,44% a za prostu reprodukciju potrebno nam je još bar 0,8%. Dakle, statistika u ovom trenutku izgleda ovako – 51% majki ima jedno dete, 42% majki ima dvoje, a samo 7% majki ima troje dece. Demografski zakoni su jasni, vi to dobro znate, da bi smo imali prostu reprodukciju potrebno je da 11% majki ima 1 dete, 44% majki dvoje i 45% majki troje dece.

Kada se tome dodaju još migranti, tj. 15 hiljada ljudi svake godine izgubimo, onda podaci su u najmanju ruku zabrinjavajući. Čak i veliki gradovi poput Leskovca, Kraljeva, Kruševca imaju, da kažem, negativan migrantski saldo. Samo 40 opština u Srbiji ima pozitivan migrantski saldo, a to znači da više stanovnika se u njih doseljava nego što se odseljava. Ministarka, za uspešnu populacionu politiku čini mi se da je potrebna sinergija države, sinergija svih lokalnih samouprava, ali čini mi se i svih nas.

Jagodina, vi to dobro znate ali ja zaista moram da pomenem, na čelu sa Draganom Markovićem Palmom je primer dobre prakse u lokalnoj samoupravi. Jagodina je još pre 14 godina prepoznala borbu protiv te bele kuge i u kontinuitetu se radi direktno i indirektno. Direktno nizom mera za ovih 14 godina, pomoć za svako rođeno dete, pomoć porodicama sa više dece, pomoć nezaposlenim trudnicama i porodiljama.

Ali, isto tako, i indirektne mere su važne. Znači, svake godine se vode učenici četvrtog, osmog razreda, učenici srednjih, tj. svršeni maturanti, na more. Vode se studenti u Beč. Đaci i putnici imaju besplatan prevoz. Zapošljavaju se roditelji sa više dece. Na kraju, situacija je takva da na poslednjem popisu imamo 400 stanovnika više u Jagodini i mnogo više odeljenja u osnovnim školama.

Ne ulazeći u sam zakon, samo želim da kažem, ministar je to napomenuo, ali, ovaj zakon smatram najbitnijim na ovoj raspravi i uopšte najbitniji, jer predstavlja ukupnu društvenu brigu o deci, a i naša odgovornost je da poboljšamo uslove kako bi deca bila zadovoljnija i bolju budućnost za njih, kao i da pomognemo zaista materijalno ugroženim porodicama, da im damo podsticaj i podršku da ostvare, ako oni to žele, željeni broj dece.

I na samom kraju, vezano za ovaj zakon, samo ću reći, vi ste to više puta govorili, ali, evo, ja ću još jednom da napomenem, da u demografiji merna jedinica je 10 godina. Ja se, ministarka, zaista nadam da svim ovim što radite i što radi država Srbija, za 10 godina u ovoj oblasti imaćemo zaista mnogo, mnogo svetliju budućnost i da vam kažem da će u danu za glasanje Jedinstvena Srbija svim srcem podržati ovaj predlog zakona.

Što se tiče drugog Predloga zakona, o ratnim memorijalima, želim da kažem da treba reći da propisi koji regulišu ovaj zakon su doneti još pre 40 godina. Praktično, cilj ovog zakona je jasnije definisanje nadležnosti i jačanje odgovornosti efikasnosti jedinica lokalne samouprave i ostalih institucija ili pojedinaca kao i stvaranje neophodnih uslova za zaštitu kulturnog nasleđa vezanog za sve ratne periode.

Najveća novina kod ovog zakona je nadležnost ministarstva zaduženog za negovanje tradicije oslobodilačkih ratova Srbije i za davanje saglasnosti za podizanje novog ratnog memorijala. Ovako uređen sistem će svakako doneti unapređenje, poštovanje ljudskih prava, nacionalnih i verskih osećanja, ali, sa druge strane, kao važan segment kulturne baštine Srbije postaće deo atraktivne i turističke ponude Srbije.

Što se tiče trećeg zakona iz ove objedinjene rasprave, Zakona o pojednostavljenom radnom angažovanju na sezonskim poslovima u određenim delatnostima radnika, ovaj zakon treba da poboljša položaj sezonskih radnika i, isto tako, da pojednostavi prijavljivanje radnika putem elektronske platforme.

Zakonom su definisani poslovi na kojima će raditi sezonski radnici - u sektoru poljoprivrede, šumarstva, ribarstva. Takođe, zakon predviđa i maksimalno vreme angažovanja sezonskog radnika u toku kalendarske godine do 180 dana. Isto tako, u tom vremenu, radniku će se računati i penzijsko-invalidsko osiguranje ili zdravstveno osiguranje u slučaju neke povrede ili profesionalne bolesti. Novčana naknada za sezonske radnike obračunava se i isplaćuje po radnom času, a najmanje u iznosu minimalne cene rada.

Isto tako, ovim Predlogom zakona se predviđa da za vreme obavljanja sezonskih poslova radnik se ne briše iz evidencije, niti mu se obustavlja isplata novčanih naknada Nacionalne službe za zapošljavanje koju je ostvario za vreme privremene nezaposlenosti.

Ministre, ovde bih ipak želeo da vas pitam jedno pitanje. U Srbiji postoji veliki broj staračkih domaćinstava, posebno Šumadija i ovaj deo ovamo. Ta seoska domaćinstva praktično sve ono što rade na zemlji, oni imaju po hektar, dva, što rade na svojoj zemlji koriste za svoje potrebe. A da bi ipak mogli da obrade tu zemlju, moraju da koriste sezonske radnike jer nisu u mogućnosti da sami to rade. Isto tako, imamo veliki broj domaćinstava koje imaju samo po jedan hektar zemlje, isto koriste te proizvode za sebe, pa me interesuju da li su i ta domaćinstva dužna da prijave te svoje sezonske radnike kada ih uzimaju za svoje potrebe?

Sledeći zakon je Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o zapošljavanju radnika. Kada je reč o ovom zakonu, njegovim donošenjem pojednostavljuje se postupak izdavanja radne dozvole za zapošljavanje, a u cilju daljeg razvijanja povoljnijeg poslovnog okruženja i dovođenja stranih investitora.

Inače, ministre, samo da kažem da ovaj zakon poznaje sedam vrsta radnih dozvola, što se tiče države Srbije i dosadašnja praksa je pokazala da najveći broj izdatih dozvola za rad čine radne dozvole za zapošljavanje.

Kada je reč o sledećem Predlogu zakona, o izmenama i dopunama Zakona o uslovima za upućivanje zaposlenih na privremeni rad u inostranstvo i njihovoj zaštiti, ministre, kada je reč o ovom zakonu neka zvanična statistika kaže da otprilike sedam hiljada ljudi godišnje se uputi na rad u inostranstvo. To su zvanične procene, ali, kada uzmemo u obzir agencije, kada uzmemo u obzir posrednike, taj broj je znatno veći. Zbog toga je od izuzetne važnosti provera agencije preko koje zaposleni odlazi na zaposlenje u inostranstvo, a sa druge strane i preko tih agencija rade ugovore, a ne direktno sa fabrikom ili sa nekim poslodavcima u inostranstvu.

Kada je reč o samom zakonu, on pokušava da na najbolji način reši ovu oblast, da zakon učini transparentnijim i da spreči zloupotrebe kojih je, složićete se, u prethodnom periodu bilo zaista možda malo i previše.

Prijemom u Centralni registar omogućava se lakši pristup podacima o radnicima i koliko se poštuju njihova prava kada je u pitanju osiguranje. Isto tako, zakon donosi da se radnik ne sme upućivati u inostranstvo na manje od tri meseca, obavezna kvota od 20% zaposlenih, da ne dužim, i na taj način se izbegavaju zloupotrebe i iznajmljivanje radnika preko agencija, gde praktično agencija nema nijednog zaposlenog a iznajmljuje od nekih drugih radnike.

Kada je reč o dva predloga zakona, o izmenama i dopunama Zakona o osnovnim pravima boraca, vojnih invalida i porodica palih boraca i o izmenama i dopunama Zakona o pravima boraca, vojnih invalida i članova njihovih porodica, ministre, vi ste o ovome dosta govorili. Da se ne ponavljam, da pričam o samom zakonu, ali reći ću vam samo jednu stvar, da smo mi svi dužni da poštujemo ljude koji su se borili za ovu državu, koji su, na kraju, dali živote za ovu državu. Isto tako siguran sam da je cilj svih nas ovde da ljudima poboljšamo uslove života, ne samo borcima, već i vojnim invalidima i porodicama palih boraca.

Kada je reč o Predlogu zakona o mirnom rešavanju radnih sporova, treba reći da su ranije dugotrajni radni sporovi bili skupi i za privredu i za državni budžet. U sporove su se odmah uključivali i ministar, i Vlada, i predsednik Vlade, ali kada postoji Agencija, sve što se u njoj odluči ima težinu pred sudom. Dakle, rad Agencije za mirno rešavanje radnih sporova treba da postane transparentniji, kako bi poslodavci, radnici shvatili da njena rešenja imaju jednaku težinu kao sudska, a da sporovi traju kraće i manje koštaju privredu.

Na samom kraju, ministre, pred nama su četiri sporazuma. Prvi, Sporazum između Republike Srbije i Ruske Federacije o socijalnoj sigurnosti donesen u Moskvi decembra 2017. godine. Ovim sporazumom je regulisano pravo na starosnu, privremenu starosnu, invalidsku i porodičnu penziju. Takođe, pravo u slučaju povreda na radu i profesionalnih bolesti i pravo na naknadu pogrebnih troškova.

Drugi sporazum je Sporazum između Vlade Republike Srbije i Vlade Republike Slovenije o zapošljavanju državljana Republike Srbije u Republici Sloveniji. Sam zakon kaže da su njime uređeni uslovi, obim zapošljavanja državljana Republike Srbije u Republici Sloveniji, uslovi i postupak za izdavanje dozvole koja omogućava zapošljavanje naših ljudi tamo, ali i pravo i obaveza slovenačkih preduzetnika koji zapošljavaju naše ljude u Sloveniji.

Sledeći sporazum je potpisan u Solunu 2017. godine. Potpisan je između Republike Srbije i Republike Grčke, naravno, o socijalnom osiguranju. Moram da kažem da je ovim sporazumom regulisana oblast penzijskog i invalidskog osiguranja.

Na samom kraju, pred nama je i Memorandum o razumevanju između Vlade Republike Srbije i Vlade Australije. Na recipročnoj osnovi između dve države reguliše se obavljanje plaćene delatnosti članova porodice, zvaničnih predstavnika dve države.

Na samom kraju, ministre, mislim da su svi ovi zakoni iskorak unapred i poslanička grupa JS u danu za glasanje podržaće sve predloge zakona iz ove objedinjene rasprave. Zahvaljujem.
...
Socijalistička partija Srbije

Đorđe Milićević

Poslanička grupa Socijalistička partija Srbije | Predsedava
Zahvaljujem, kolega Kosaniću.
Obzirom da reč žele predstavnici predlagača, moraću da obrišem listu da bih vam dao reč.
Reč ima ministar prof. dr Slavica Đukić Dejanović. Izvolite.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

| Ministarka prosvete
Uvaženi narodni poslanici, dame i gospodo, čini mi zaista zadovoljstvo što danas učestvujem u radu kada su ovako značajne tačke i pre svega sigurno da sam sopstvenu pažnju u periodu od danas i ovde danas usmerila na izmene i dopune Zakona o finansijskoj podršci porodici.

Zahvaljujem predstavnicima sve tri poslaničke grupe koji su uzimali učešća u početku rasprave do ovog momenta što su zaista svoju i energiju i pažnju usmerili. Gospodine Kosaniću, vi ste izneli izuzetno značajne podatke koji se tiču demografskog profila života u Srbiji i moramo se prisetiti da predsednik države, tada premijer, gospodin Vučić je zapravo odredio u momentu kada ima ekspoze ovde u ovom istom prostoru koliko je značajno da jedan od naših osnovnih nacionalnih zadataka budu mere koje se tiču populacione politike i demografije.

Neću, naravno, ponavljati sve što ste iz zakona izneli kao pozitivno, ali bih usmerila pažnju šire javnosti i vas poslanika na činjenicu da samo ublažavanje ekonomske cene podizanja posebno, trećeg, četvrtog, pa naravno i drugog deteta je samo jedna od mera.

Mi bismo grubo gledali ako analiziramo zakone i ove dopune i izmene, mogli da kažemo da se Vlada Republike Srbije opredelila za dva nivoa aktivnosti, nacionalni i lokalni. Taj nacionalni je zapravo sadržan u zakon sadržan u zakonu, i naravno da je čitava Vlada, pre svega uz ogromno angažovanje ministra Zorana Đorđevića, ministra gospodina Lončara, svih ostalih ministara, Ministarstva finansija i svih aktera koji su učestvovali, ocenila da taj nacionalni prioritet se mora pokazati vrlo praktičnim činjenjima.

Ali kada bi taj ekonomski podsticaj bio jedina mera onda vrlo sličnu demografsku situaciju ne bi imale zemlje koje imaju izvanredan standard. Dakle, mnoge zemlje zapadne Evrope, skandinavske zemlje imaju vrlo slične probleme, kada je u pitanju perspektiva populacionih i demografskih parametara. Zbog toga je izuzetno značajno da čitav set mera mora primeniti i svaka jedinica lokalne samouprave i Vlada Republike Srbije se opredelila da nakon javnog oglašavanja za nepovratna sredstva jedinicama lokalne samouprave usmeri ove godine više od tri puta veću sumu novca nego što je to bilo u prošloj godini. Vi znate da je prošle godine 130 miliona, i ovde je bilo komentara da je to malo. Mi smo prošle godine imali pilot projekat koji je opravdao svoje postojanje. One jedinice lokalne samouprave gde su menadžmenti ocenili da, zajedno sa nevladinim sektorom, sa predstavnicima značajnih institucija treba da rade i na drugim merama napravile su korak napred. Ostale su više debatovale i podigli smo vidljivost teme.

Ovog momenta upravo komisija koja prispele prijave analizira ima mogućnosti da vidi da neke jedinice lokalne samouprave, gradovi i opštine ocenjuju da zajedničkim aplikacijama mogu ponuditi programe koji će biti podsticajni za pronatalitetnu politiku, druge su se odlučile da same aplikuju.

Šta su sve to mere za koje se aplikuje i šta na nivou lokala može da se uradi, a zaista izvanredan primer jedinice lokalne samouprave je Jagodina, grad Jagodina i zaista vaš kolega narodni poslanik gospodin Dragan Marković Palma sa svojim merama - usklađivanje rada i roditeljstva, snižavanje psihološke cene roditeljstva, briga o onim parovima koji imaju problem steriliteta, neuporedivo više znanja u domenu populacione politike, gde je nažalost stojimo lako loše i reproduktivnog zdravlja, angažovanje institucija za javno zdravlje i sve se to poverava jedinicama lokalne samouprave.

Primena ovog zakona imaće svoj pun duh onog momenta kada počnu jedinice lokalne samouprave da se čvrsto drže teksta o kome mi danas, odnosno, vi danas ovde odlučujete uz naš angažman. Hvala vam, mnogo na podršci koju dajete i zaista mislim da će ovo biti jedan od zakona i uopšte kompletan set zakona, da će na taj način stimulisati sve poslanike ovog visokog doma da možda prvi put nakon dužeg vremena jednoglasno i bez onih koji su protiv se izjasnimo o zakonskim rešenjima koja su izvanredna, ne samo za bolju demografsku budućnost Srbije, već i za rešavanje ostalih vrlo senzitivnih tema.