Druga sednica Drugog redovnog zasedanja , 17.10.2018.

2. dan rada

OBRAĆANJA

...
Srpska napredna stranka

Jelena Žarić Kovačević

Poslanička grupa Srpska napredna stranka
Zahvaljujem, predsedavajući.

Uvažena potpredsednice Vlade, dame i gospodo narodni poslanici, uvek kada su u skupštinskoj raspravi predlozi Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, mi imamo mogućnost da govorimo o konkretnim i važnim stvarima, da se podsetimo onih stvari koje je ministarstvo uradilo proteklih godina. Pa, u skladu sa tim verovatno očekujemo i od ovih predloga zakona da daju konkretne rezultate.

Danas govorimo o predlozima zakona koji će imati direktan uticaj na privredu, na organe javne vlasti, na banke i druge finansijske organizacije, samim tim i na sve građane. Govorimo o predlozima koji će dodatno regulisati određena pitanja, ali i usaglasiti naše zakonodavstvo sa propisima EU.

Počeću sa Predlogom zakona o građevinskim proizvodima jer za razliku od ostalih predloga koji se odnose na izmene i dopune ovo je predlog novog zakona za čijim donošenjem se ukazala potreba jer su pojedina rešenja data u Zakonu o planiranju i izgradnji i u nekim drugim zakonima, a realno ipak postoji potreba da se stavljanje na tržište građevinskih proizvoda reši posebnim zakonom. Na primer za određene građevinske proizvode tehnički zahtevi uopšte nisu propisani domaćim propisima pa je odgovornost za njihovu upotrebu na projektantima koji izrađuju tehničku dokumentaciju. Dakle, i ovde se vidi potreba da oblast građevinskih proizvoda bude uređena na jedinstven i celovit način.

Takođe, postojeći pravni okvir ne uvažava specifičnost građevinskih proizvoda u odnosu na druge proizvode, a ako znamo da se ta specifičnost ogleda, odnosno da njihove osobine dolaze do izražaja onda kada oni budu ugrađeni u druge objekte, moramo da znamo da se to mora usaglasiti sa propisima EU. Postojeći pravni okvir nije usklađen u tom smislu što postoji oko 120 akata koji se odnose na građevinske proizvode.

Ta neusklađenost je upravo prepreka konkurentnosti naših proizvođača na stranim tržištima. Radi nesmetanog funkcionisanja tržišta, a sa druge strane tehnički propisi moraju biti dostupni kako bi privredni subjekti imali tačne informacije o propisima koji važe u Srbiji.

Zbog toga je neophodno uspostaviti državni servis koji će pružati takve informacije. U nekim slučajevima nadležno ministarstvo je čak dobijalo pitanja i preko Ministarstva privrede, međutim, taj postupak je dug, a privrednicima je vreme jako vredno i zato je predlog da Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture formira elektronski kontakt za građevinske proizvode.

Može se reći da su ciljevi donošenja ovog zakona stvaranje uslova da građevinski proizvodi koji se plasiraju na tržište Srbije, zadovoljavaju propisane uslove i zahteve koji se odnose na objekte u koje se oni ugrađuju, takođe i postizanje veće konkurentnosti domaćih proizvođača na tržištu i to kako na domaćem, tako i na tržištu EU. Svakako jedan od pokazatelja da li su rešenja iz ovog predloga dobra, biće i obim izvoza građevinskih proizvoda.

Očekuje se da će se donošenjem ovog zakona obezbediti i uslovi za stvaranje novih privrednih subjekata. Dalje, kao rezultat sprovedene analize efekata Zakona o planiranju i izgradnji i problema koji su se javili u njegovoj primeni nastale su izmene i dopune tog zakona.

Kako je zakon donet pre tri godine, postoji potreba za izmenom pojedinih normi upravo da bi se one prilagodile inovacijama u praksi i u tom smislu i unapredile. Osim toga, neka zakonska rešenja pokazala su se se kao neadekvatna i bilo je slučajeva da nadležni organi različito tumače zakonske odredbe, pa i primenom tih zakonskih odredbi stvaraju neujednačenu praksu.

Treba dalje raditi na stvaranju uslova za napredovanje privrede, za napredovanje naše zemlje na Duing biznis listi, na privlačenju investicija, ali i na reformisanju postupaka.

Usvajanjem izmena i dopuna, otkloniće se nedostaci koji su uočeni u dosadašnjoj primeni zakona, preciziraće se norme radi unapređenja građevinarstva, brže će se donositi planska dokumenta, preciziraće se način izrade tehničke dokumentacije, počeće da važe izmene vezane za izdavanje i važenje građevinske dozvole, a sa druge strane, investitori će lakše pribavljati dokumentaciju i to uz određene uštede, jer je u planu ukidanje nekih sedam administrativnih taksi.

Takođe, za izvođenje pojedinih radova neće biti potrebna rešenja, pa će se samim tim i to odnositi na uštede koje će imati investitori.

Što se tiče Predloga zakona o izmenama i dopunama Zakona o ozakonjenju objekata, Zakonom o ozakonjenju objekata predviđeno je da Građevinska inspekcija vrši popis svih nezakonito izgrađenih objekata i pokrene postupak po službenoj dužnosti.

Postoji jedinstvena baza podataka koja sadrži više od 2.040.000 nezakonito izgrađenih objekata i tu su kako objekti za koje je podnet Zahtev za legalizaciju, tako i oni za koje nije. Imajući u vidu veliki broj objekata koji jesu, ili će biti predmet ozakonjenja, predložene su izmene i dopune koje će ubrzati i olakšati čitav taj posao, odnosno postupke ozakonjenja, a samim tim sprečiće se i buduće nezakonite radnje, podizanje objekata ili korišćenje objekata koji su podignuti na nezakonit način.

Posebno treba naglasiti da u slučaju da objekat nije moguće ozakoniti isti se ruši na osnovu konačnog a ne na osnovu pravosnažnog rešenja. Država je ovde preuzela rizik naknade štete, ukoliko Upravni sud reši drugačije, a upravo ovim izbegavaju se dalje zloupotrebe koje se dešavaju dok se čeka da se reši upravni spore, nova nezakonita radnja ili nelegalno podignutih objekata.

Pred nama je danas i Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o vazdušnom saobraćaju. Pravila koja važe kod nas u ovoj oblasti, potrebno je dodatno uskladiti sa međunarodnim standardima i preporučenom praksom Međunarodne organizacije civilnog vazduhoplovstva. Posebno je važno, i to bih izdvojila, nove glave zakona koja je usaglašena sa Aneksom 18 Konvencije o međunarodnom civilnom vazduhoplovstvu.

Ovim predlogom usklađuju se pravila sa odredbama i Zakona o inspekcijskom nadzoru, ali se preciziraju i mnoge odredbe, kako bi se lakše primenjivale u praksi.

Efekti ovog zakona videće se u vazduhoplovnoj privredi, odredbe će imati uticaja na pružaoce korisnika usluga i vazduhoplovno osoblje, jer će jasnije definisati njihova prava i obaveze na državne organe i organizacije koje imaju neke nadležnosti u oblasti vazdušnog saobraćaja, utoliko što će njihove nadležnosti biti precizirane u onom delu u kome se preklapaju sa nadležnostima nekih drugih državnih organa.

Zakon će imati pozitivne efekte na operatere domaćih i stranih vazduhoplova koji učestvuju u traganju i spasavanju i posebno je važno reći na one koji obavljaju humanitarne letove, jer će biti oslobođeni plaćanja aerodromske naknade.

Što se tiče Predloga zakona o izmenama i dopunama Zakona o transportu opasne robe, pre svega želim da kažem da u periodu od 2013. do 2017. godine transport opasne robe beleži konstantan rast količine prevezene robe, i to najviše u vodnom saobraćaju, za 600%, u železničkom i u drumskom saobraćaju za 60%, odnosno 40%.

Osnovni razlog za donošenje ovog zakona je dalje usklađivanje sa međunarodnim propisima i standardima u oblasti opasne robe.

Pored toga, izvršiće se i usklađivanje sa pojedinim nacionalnim propisima kao što su oni koji se odnose na inspekcijski nadzor.

Ciljevi koji se postižu ovim zakonom, odnosiće se na unapređenje bezbednosti prilikom obavljanja transporta opasne robe, viši stepen efikasnosti u radu subjekata u ovoj oblasti, otklanjanje nedostataka u važećem zakonu i detaljnije uređivanje pojedinih instituta.

Kao konkretan primer izmena možemo uzeti i to da je sada za cisterne i vozila za koje do dana stupanja na snagu zakona o transportu opasne robe izdat ADR sertifikat o odobrenju za vozilo, a nisu bila ispitana, da je potrebno sada do kraja godine, odnosno do 31. decembra ove godine da se dostavi i uverenje o ispitivanju.

Sa nesrećama u saobraćaju, nažalost, srećemo se svakodnevno. Ono što je obaveza države jeste donošenje adekvatne regulative kako bi to bar u nekom delu povećalo nivo bezbednosti. U konkretnom slučaju, govorimo o bezbednosti u transportnom sistemu koju treba obezbediti kroz sprovođenje efikasne, pouzdane i nezavisne organizacije za istraživanje nesreća i istražnog postupka, u skladu sa zakonodavstvom EU i međunarodnim konvencijama.

Usvajanjem predloga, rešiće se problemi u praksi koji su uočeni prilikom primene zakona, a odnose se pre svega na postupanje Centra za istraživanje nesreća u saobraćaju i nadležnih pravosudnih organa, tako da je sada propisana obaveza nadležnih pravosudnih organa da Centru dostavljaju spise i isprave koje su neophodne za vođenje istrage, što je ranije bilo samo na nivou mogućnosti, dok Centar može pružati tehničku pomoć pravosudnim organima.

Ono što bih ja želela da istaknem, a odnosi se na železnički saobraćaj, jeste da Centar može zatražiti stručnu ili tehničku pomoć od organa drugih država ili od Evropske agencije za železnice.

U oblasti vazdušnog saobraćaja, uvodi se pojam savetnik, kao lice koje će predstavljati državu u toku istrage, što ranije nije bio slučaj. Još jedan primer izmena je, preciziranje obaveze korisnika vazduhoplova koji je učestvovao u udesu, da informacije o licima i opasnoj robi na letu, dostavi Centru, što takođe ranije nije bio slučaj, a sve sa ciljem povećanja stepena bezbednosti, ali i usaglašavanja našeg zakonodavstva sa propisima EU.

Što se tiče Predloga zakona o izmenama i dopunama Zakona o prevozu putnika u drumskom saobraćaju, ovaj predlog zakona je praktično rezultat razgovora sa taksi udruženjima, sindikatima i predstavnicima taksi preduzetnika, da bi se izmenile odredbe kojima se uređuje taksi prevoz, ali i da bi se limo prevoz posmatrao upravo kroz odredbe Zakona o prevozu putnika u drumskom saobraćaju.

Uočeno je mnogo nelegalnog obavljanja taksi prevoza, uočeno je mnogo zloupotreba koje su se javile. Takođe, jedinice lokalne samouprave različito uređuju uslove u pogledu vozača i vozila kojima se obavlja taksi prevoz.

Delatnost iznajmljivanja vozila sa vozačem, odnosno limo prevoz, uređen je samo Zakonom o turizmu kao posebna vrsta usluge iznajmljivanja vozila. Međutim, prilikom inspekcijskih kontrola, primećeno je da se ova vrsta prevoza i koristi i naplaćuje kao usluga prevoza putnika, a ne kao usluga iznajmljivanja vozila sa vozačem. To je stvorilo nelojalnu konkurenciju i težak položaj taksi udruženja, što je dovelo do toga da se sada i limo prevoz posmatra kroz odredbe Zakona o prevozu putnika u drumskom saobraćaju.

Delatnost iznajmljivanja vozila sa vozačem će biti posmatrana kroz ove odredbe i ovaj zakon će imati određene efekte u tom smislu i na građane koji koriste ovaj prevoz, jer oni zapravo koriste usluge neregistrovanih subjekata koji ne ispunjavaju obaveze predviđene zakonom i na taj način se dovodi u pitanje i njihova bezbednost.

Donošenje ovog zakona će smanjiti sivu ekonomiju u lokalnim samoupravama u kojima postoji veliki broj neregistrovanih prevoznika, jer će se precizirati sa jedne strane ovlašćenja jedinice lokalne samouprave, a sa druge strane mere protiv subjekata koji nezakonito obavljaju taksi prevoz.

Dalje, imamo Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o državnoj pripadnosti i upisu plovila. Specifičnost ovog predloga zakona se ogleda u tome što će se pojedine odredbe koje postoje u uredbi 789/2004 Evropskog parlamenta i Saveta, kao takve preuzeti i implementirati u domaće zakonodavstvo.

Pored usaglašavanja sa propisima EU, odredbe predloga se odnose i na situaciju ponovnog upisa brodova i drugih plovila, jer ranije nije bilo precizirano koje sve isprave je vlasnik broda ili bilo kog drugog plovila dužan da podnese uz zahtev za ponovni upis plovila.

Takođe, predlog će izvršiti i usklađivanje odredaba sa Zakonom o opštem upravnom postupku, a propisivanjem prekršenih odredaba omogući će se efikasnija primena zakona.

Što se tiče Predloga zakona o izmenama i dopunama Zakona o pomorskoj plovidbi, ovaj predlog će imati uticaj na privredna društva i druga pravna lica koja imaju odobrenje za posredovanje pri zapošljavanju pomoraca, jer se sada uvodi rok od pet godina na koji period će se odobrenje izdavati sa ciljem kontrole ispunjenosti uslova za izdavanje odobrenja.

Što se tiče brodara i poslodavaca pomoraca, oni će biti u obavezi da obezbede polisu osiguranja iz koje će pomorci koji rade moći da naplate troškove u određenim situacijama. Te situacije se mogu odnositi na njihovo napuštanje, to su potraživanja za slučaj smrti ili povrede na radu i slično.

Donošenjem ovog zakona postiže se bolja usklađenost domaćeg zakonodavstva sa propisima EU i sprovođenje međunarodnih konvencija u oblasti pomorske plovidbe.

Na kraju bih želela nešto da kažem o Predlogu zakona o potvrđivanju Okvirnog sporazuma o saradnji između Republike Srbije i Mađarske. Dakle, zbog kontinuirane saradnje dveju zemalja, ukazala se potreba za aktom koji će urediti oblasti te saradnje, naročito sa ciljem njihovog infrastrukturnog razvoja.

Ovaj sporazum će omogućiti usaglašeni razvoj i sprovođenje infrastrukturnih projekata, pripremu studija, rad na modernizaciji postojeće infrastrukture, kao i rad na izgradnji nove infrastrukture. Osim toga, donošenjem ovog sporazuma Srbija će ispuniti svoje međunarodne obaveze u oblasti infrastrukturnih projekata.

Na kraju bih želela da pohvalim rad Vlade i u ovoj oblasti rad potpredsednice Vlade i rad svih resora koje ona vodi, izgradnju kilometara i kilometara novih puteva, izgradnjom novih stanova za pripadnike snaga bezbednosti, razvojem avio saobraćaja, modernizacijom aerodroma, popravljanjem uslova za funkcionisanje drumskog i železničkog saobraćaja, povećao se kvalitet života svih građana Srbije.

Ovo je dobra prilika da se podsetimo na sve što je urađeno proteklih godina, a za mene je dobra prilika da koleginice i kolege narodne poslanike pozovem da i ove predloge podržimo u danu za glasanje. Hvala.
...
Socijalistička partija Srbije

Đorđe Milićević

Poslanička grupa Socijalistička partija Srbije | Predsedava
Zahvaljujem se koleginice Žarić Kovačević.
Reč ima narodni poslanik Đorđe Vukadinović. Izvolite.

Đorđe Vukadinović

Poslanička grupa Nova Srbija - Pokret za spas Srbije
Gospodine predsedavajući, mi smo se protekle nedelje ovde u Skupštini bavili stvarima koje, bez obzira naravno što je svaka tačka i svaki zakon važan, u velikoj meri mogli bi da se podvedu pod onu sentencu da selo gori a baba se češlja. Dakle, uz svo dužno poštovanje, uz svo dužno poštovanje i slepih miševa i ptica selica, mislim da smo onih desetak dana, prethodne dve nedelje, mogli možda kvalitetnije iskoristiti.

Ali, danas je malo drugačiji slučaj, danas imamo set zakona koji imaju svoju relevanciju, daleko od toga, mada se tu takođe provuklo i nešto od stvari, nešto od tema koje bi takođe mogle da se podvedu pod već pomenutu i citiranu sentencu. U tom smislu ja ću ponoviti jednim delom nešto što su kolege već, uglavnom iz opozicije rekle, ali ne samo kolege iz opozicije nego čak možda malo biranijim rečima i neki iz vladajuće koalicije su takođe problematizovani neke od ovih ovde predloženih rešenja.

Poći ću, kako rekoh od kraja, ili od onoga što je možda najindikativnije i što donekle opravdava ili barem objašnjava ovu moju kvalifikaciju o babi i češljanju. Pitam vas, gospođo Mihajlović, koliko u registrima ili upisnicima države Srbije, koliko ima u tim registrima pomorskih brodova, koliko je upisano morskih brodova od 2011. godine od kada je donet ovaj zakon? Pretpostavljam da gospođa ministar zna, a za javnost i oni koji nas gledaju da ja odmah odgovorim. Ni jedan.

Zašto je to bitno? Zbog toga što je prilikom donošenja tog zakona, kao i nekoliko izmena i dopuna, u međuvremenu koji su bili, taj zakon je inače donet da vam bude lakše 2011. godine, dakle pre ove naprednjačke vlasti, ali svejedno nekoliko puta se provlačilo kao obrazloženje zašto je to važno, provlačilo se to kako će taj zakon i te izmene i dopune zakona omogućiti da se, to nema veze što je Srbija kontinentalna zemlja, da će se prijavljivati brodovi pomorski pod našu zastavu, i da ćemo mi biti maltene neka sila pomorska, poput Liberije, ili Grčke, ili makar blizu toga.

Za ovih koliko godina, dakle mi u tom registru, odnosno upisnicima nemamo ni jedan pomorski brod da plovi pod našom zastavom, a mi ovde imamo dosta ambiciozne dve tačke dosta detaljne i opširne dve tačke dnevnog reda. To su tačke 8. i 9. ako se ne varam, vidite koliko je toga koji se bave, između ostalog čak u potpunosti i tom tematikom.

U suštini niste to rekli, ali niste mnogo potencirali, verovatno da ne biste izazvali kritike ili negodovanje iz redova opozicije, a bogami i dela vladajućih ili savladajućih stranaka, da se i ovi zakoni, i ova dva koja sam sada pomenu, ali i neki drugi donose pre svega radi usaglašavanja sa evropskim zakonodavstvom. To je u suštini primarni motiv ovih zakona i zašto se oni razmatraju po hitnom postupku, jer zaista ne mislim da bi manje hitna procedura poremetila nešto u postojanju i pretvaranju Srbije u pomorsku velesilu.

Dakle, usaglašavanjem sa evropskim procedurama je objašnjenje zašto smo se prošle nedelje bavili onim migratornim pticama i slepim miševima, kao i sada i nekim od ovih tačaka. Kada gledamo život i ono što utiče na građane ove zemlje, onda u ovom setu predloga ima nekoliko koji se zaista tiče, zato i rekoh ne može u potpunosti primeniti ona sentenca o babi koja se češlja dok selo gori.

Pre svega, naravno ozakonjenje nelegalnih objekta. To se tiče mnogih građana, direktno i indirektno, ove zemlje, i tu pored onoga i mimo onoga što je već bilo rečeno ja nemam mnogo šta da dodam, čak šta više neke stvari bi se mogle i pohvaliti. Vi ste rekli da je taj napredak u ovih tri godine koliko je zakon na snazi, mi imamo napredak u procentu ozakonjenja, ali je on daleko ispod onoga što se želelo i što se očekivalo.

Ono što jeste pozitivno, da ne zaboravim to da kažem, ono što ste naglasili i vi istakli neće biti moguće baviti se prodajom nelegalnih objekata, da se tu sada restriktivnije i eksplicitnije sprečava mogućnost nešto što se već podrazumevalo uostalom, ali nije bilo dovoljno specifikovano. Znači, mogućnost prodaje tih nelegalnih objekata će biti, ali to će zavisiti vidim i od razrade naravno kasnije, sprečena i to je dobro. Što bi rekla koleginica prekoputa - bravo.

Ali, jasno je i vama i meni da su neke stvari tu sporne, a malo su pokušane da se gurnu pod tepih. Prva stvar je ova već spomenuta sa raznih strana, i ne mogu na to da se ne osvrnem, Inženjerska komora Srbije, koja se, recite to kako hoćete, nazovite to kako hoćete, ali ona se faktički derogira. I, vi ste birali reči u početku, posle kako je rasprava išla, malo ste ih manje birali, jer ste nezadovoljni radom Inženjerske komore Srbije.

Verovatno ste vi u pravu, odnosno imate svoju argumente, ali reč je o organizaciji i o profesionalnoj, stručnoj organizaciji koja stvarno postoji jako dugo i za svetske, evropske relacije, a pogotovo u srpskim i balkanskim pojmovima i relacijama.

To jeste neka vrsta poniženja ili šamara toj Inženjerskoj komori i to svi koji imaju veze sa tom strukom negde znaju i osećaju. Oni koji su blizu ili bliski vladajućoj koaliciji, to neće reći tako, nego će opet malo birati reči, kao koleginica malopre, a ovi koji su iz opozicije će to, naravno, potencirati više.

Sigurno nije sjajno i sigurno ima, kao u svim tim profesionalnim udruženjima, ima mnogo problema. Ja čak nisam neko ko će apriori biti protiv centralizacije. I, znate, u nekim drugim tačkama meni ne smeta da se zna koje za šta odgovoran, i kad je reč o prosveti i nekim drugim stvarima i u medijskoj sferi i kulturi, ja više volim da znam da ima jedna adresa, pa onda koju ćemo ili hvaliti ili kojoj ćemo se žaliti i reći da su krivi zašto stvari nisu dobre.

U tom smislu, možda je motiv vaš bio ispravan, ali kažem, pošteno govoreći i gledajući se u oči, ne možemo ne konstatovati da to jeste derogiranje te institucije i da to sigurno članovi i čitava struka inženjerska ne gleda sa oduševljenjem te mere, bez obzira što možda neko hoće i glasnije, a neko manje glasno da na to reaguje. Znači, vi derogirate struku i to nije prvi put.

Druga stvar o kojoj sam ja pričao, kako sam rekao, nemam nikakvog direktnog interesa, šta više, ja sam navijač i fan, ako tako mogu da kažem, srpskih, posebno beogradskih taksija, ali kada je reč o ovom zakonu, odnosno o ovoj tačci, mislim da je to 6, ili koja beše, ne, to je železnički saobraćaj, znači, to je onda 7, tačka 7, teško je to razumeti i teško su i drugi to mogli razumeti, nego kao stavljanje na stranu argumentacije koju su izneli taksisti, odnosno taksi udruženja. I, praktično, iako sam vas ja slušao pažljivo, više puta ste vi to rekli, praktično, eliminaciji i mogućnosti, barem do daljnjeg, korišćenja ovih savremenih tehnologija za prevoz putnika.

Ja nisam koristio nikada usluge „Kargoa“, niti ovih sličnih. Dakle, kažem, iz bezbroj razloga sam sentimentalan prema beogradskim taksistima. Ali, daleko je to od uređene sfere, daleko od toga da su ta vozila na zavidnom nivou, daleko od toga da sad treba mi, da bismo sprečili da neko drugi se tu sada ubacuje i bogati, da ćemo gledati kroz prste kako, takođe, stanje u taksijima, govorim, pre svega, u Beogradu, a verujem da nije mnogo bolje ni u drugim gradovima, znam i za Novi Sad, uostalom, da je takvo da, blago rečeno, podseća na hajdučiju. Blago rečeno je neuređeno. Blago rečeno se svašta prevozi i svako prevozi putnike.

Vi ste očigledno, da li pod pritiskom taksi udruženja ili nekih drugih interesnih grupa, ili možda skepse prema novim tehnologijama, prosto stavili direktne i indirektne zabrane, odnosno prepreke i rampe, iako ste ovde nekoliko puta rekli da to nije slučaj i da svi mogu da se bave. Ne, konkurencija je zdrava. Ako smatrate da su privilegovani ovi „Kargo“ i ovi drugi vidovi prevoza putnika, nametnite im taksu, uvedite neke mere kontrolne, koje god hoćete i koje god smatrate da su poželjne, ali nemojte na ovaj način podsecati zdravu konkurenciju.

Stanje u gradskom prevozu Beograda i Srbije, ali sad govorimo, pre svega, o Beogradu, je zaista loše i mnogo je lošije nego pre nekoliko godina. Ko god da je za to kriv, možda se samo grad uvećao, možda nije nikakva vlast konkretno kriva, možda je mnogo putnika, mnogo vozila ili mnogo radova, ali činjenica je da je transfer u Beogradu i kroz Beograd postao gotovo nemoguća misija u većem delu dana i većem delu sedmice. I, u tom svetlu, sve što može da doprinese, sve što može da pomogne, bar malo, da to stanje u prevozu putnika bude bolje, treba podstaći.

Kažem, ne treba nam nelojalna konkurencija, ne trebaju nam privilegovani igrači, ali tu je, mislim da bi trebalo i da je to i neka vrsta apela, ne samo kritike, da se zaista nađe bolji balans, sem ovog verbalnog, koji ste vi ovde sada više puta istakli, ali bih voleo da se nešto od toga i operacionalizuje.

Ne mogu da kažem da je potpuno u pravu ovaj autor pisma i vlasnik, šta je već, suvlasnik ovog „Kargoa“ koji je poslao pismo na mnoge adrese, ali on smatra, znači, ja imam njegovu reč i vašu reč, on smatra, praktično, ovim merama se taj njegov vid usluge onemogućava. Znači, on smatra da ovaj vaš predlog rešenja, praktično, onemogućava uslugu koju je on do sada pružao desetinama ili stotinama hiljada građana Beograda. Vi kažete – nije tako. NJegova reč protiv vaše.

Prosto, molim tu razjašnjenje i nezavisno od razjašnjenja, apelujem da se tu nađe neka vrsta kompromisa. Kažem, moje, kako rekoh, srce jeste na strani beogradskih taksista, ali pošteno govoreći, bez obzira na srce, ja sam, evo u nedelju uveče, to je bilo pre koliko, dva, tri dana, sam na jednoj stanici, taksi stanici u Beogradu, u centru Beograda, peto vozilo sam našao, odnosno uspeo sam da uđem u peto vozilo, jer su prva četiri bila nezainteresovana da me voze za relativno kratku relaciju. A, i znali su da ne mogu da me vozaju, pošto su me, verovatno, prepoznali, da me vozaju oko grada. Dakle, toliko o tome kakvo je stanje u našem taksi prevozu. To je što se tiče toga.

Poslednje iz ove sfere vaših ovih konkretnih zakona, a posle ću imati još jednu načelnu dilemu i pitanje. Dakle, član 171, vraćam se na osnovni zakon, vi izbacujete, isključujete formulaciju iz tog člana da će se nadležna služba, sekretarijat, odnosno inspektor baviti i uklanjanjem, da će biti odgovorni i za uklanjanje nelegalnih objekata. Vi, doduše, stavljate neku drugu formulaciju, da će ona biti nadležna, ali se uklanja, izbacuje se ova eksplicitna formulacija.

Nezavisno sve od tog konkretnog člana, možda je samo trapava formulacija, možda sam ja ili neke kolege to loše razumeli, ali ja vas pitam vrlo direktno i vrlo iskreno – da li mislite da će nakon ovog seta zakona koje ste vi predložili, sad se vraćam na ozakonjenje i nelegalnu gradnju, da li će biti lakše ili teže ukloniti već ovde više puta pominjani objekat na Pančićevom vrhu? Uzmimo ga kao metaforu, kao simbol. Nije to sada ni početak ni kraj svih naših državnih problema, ali evo, uzmimo to kao metaforu kao jednog, po pretpostavci i po vašem zaključku, vašeg Ministarstva, nelegalnog objekta, za koji je postojala direktiva i zahtev da se ukloni i koji nije uklonjen zbog nesaglasnosti u nadležnostima ili nesloge oko toga šta je nadležnost vašeg Ministarstva, a šta je nadležnost ministarstva gospodina Stefanovića.

Svejedno, da li posle ovih mera taj ili slični nelegalni objekti će biti lakši ili teži za uklanjanje, po vašem mišljenju, koje može biti, naravno, tačno ili pogrešno?

Još jedna stvar koje vas ne dotiče, ali indirektno, vi ste u vašem uvodnom izlaganju pomenuli, kad ste u jednom trenutku rekli, pa kao, eto, za neke sam izdajnik zato što hoću da gradim ovaj koridor ili što insistiram na ovom koridoru Niš – Merdare – Priština – Albanija. Na to ste se samo usput osvrnuli, jer nije bilo sad ovde nešto mnogo tematizovano. Ali, ja moram da kažem, nezavisno od toga kako ćemo kvalifikovati, nezavisno da li ćemo se gađati teškim rečima, ja smatram, i dobar deo ljudi i građana, a i struke, smatra da je taj pravac, a vi ćete sada reći u odgovoru, ima kolega iz tog kraja, koji će reći – ne, nama je jako važno za građane Prokuplja, ne znam, tog kraja, Toplice, je vrlo važno.

Svaki put je uvek važan, ali država mora da bira prioritete. Da li se slažete sa mnom ili se ne slažete da su nam ipak važniji završetak Koridora 10, 11, Moravskog koridora, da su nam ultimativno važni? Ja pozdravljam sve napore u pravcu završetka tog koridora.

Zašto je, pitam vas još jednom ovako direktno, jer kad postavim pitanje, kad postavimo pitanje ono pismeno Vladi, onda dobijemo često rutinski ili birokratski odgovor, zašto je, gospođo Mihajlović, vama toliko, znači, neću da potežem te priče – izdaja, NATO, ovo ili ono, pogotovo ne u svetlu nekih kritika kojima ste, čak bih rekao, i brutalno izloženi u poslednje vreme, ali zaista, zašto, ja znam da to nije vaš hir, ne mislim da je to vaša odluka, niste vi mogli samostalno da donesete takvu odluku, zašto je pravac Niš – Merdare – Priština, albanska obala, zašto je toliko važan da uđe u prioritete izgradnje autoputeva u našoj zemlji? Zaista je teško odupreti se utisku da je to možda važnije nekim drugim zemljama, nekim drugim silama i nekim drugim alijansama, a ne građanima i državi Srbiji.

Ako im je tako važan, pa neka ga oni finansiraju. Zašto bi se država Srbija zaduživala, investirala u putni pravac koji je mnogo važniji za građane, stanovnike Albanije, pa i KiM, a i za NATO alijansu da bi mogli lakše i brže da se transferišu na istok? Ne ulazeći u te komplikovane geopolitičke priče i zavrzlame, prosto mislim da nam taj pravac nije prioritet. Ako ste blizu završetka svih ostalih koridora, a nismo, vidite da se to stalno prolongira i nikako da se završi, onda hajde posvetite se ili ovom pravcu prema Republici Srpskoj, odnosno BiH, ili je to takođe u planu, što takođe mogu da pozdravim, a ne da pravimo put za Albance, što iz Albanije, što sa prostora KiM, što za NATO pakt.

Poslednja stvar, zaista poslednja. Mi sad ovde glasamo ili raspravljamo o ovom vašem predlogu zakona, ali moram da vam kažem, da vas pitam – da li vam je malo nelagodno u svetlu sve ove kampanje ovih poslednjih dana, koja nije izašla, niti opozicija ima tu moć i prisustvo u medijima da vi sada nastupate ovde kao predstavnik Vlade Srbije, da li vi gospođo Mihajlović, to je zaista moje poslednje pitanje, verujte da imate podršku Vlade Srbije i čelnih ljudi države Srbije za ove predloge koje podnosite i za politiku koju vodite? Hvala.
...
Socijalistička partija Srbije

Đorđe Milićević

Poslanička grupa Socijalistička partija Srbije | Predsedava
Na povredu Poslovnika ukazalo je nekoliko narodnih poslanika.
Najpre ovlašćeni predstavnik poslaničke grupe SNS, Jelena Žarić Kovačević. Izvolite.
...
Srpska napredna stranka

Jelena Žarić Kovačević

Poslanička grupa Srpska napredna stranka
Zahvaljujem, predsedavajući.

Dame i gospodo narodni poslanici, pozivam se na član 107. – govornik je na sednici dužan da poštuje dostojanstvo Narodne skupštine.

Grubo je narušeno dostojanstvo Narodne skupštine upravo upoređivanjem ovog visokog doma sa humorističkom serijom „Selo gori, a baba se češlja“. Mi ovde donosimo zakone, mi ovde raspravljamo o vrlo važnim predlozima zakona, ne radi se ovde ni o kakvom humoru i ništa nije smešno, a naročito danas ništa nije smešno kada saveznici Đorđa Vukadinovića pozivaju da se gospođa Ana Brnabić i Aleksandar Vučić obese na Terazijama.

Đorđe Vukadinović je pravio pogrešne paralele. Trebao je, ako je želeo, da uradi digresiju na nešto i da nešto kaže, da možda kaže kako to osuđuje, ali ja znam da on to neće da kaže, jer nije rekao ni kako osuđuje pozivanje na nasilje, pozivanje na silovanje. Prema tome, predsedavajući, ja vas molim danas i u svakom trenutku vodi računa o dostojanstvu Narodne skupštine. Zahvaljujem.
...
Socijalistička partija Srbije

Đorđe Milićević

Poslanička grupa Socijalistička partija Srbije | Predsedava
Koleginice Žarić Kovačević, ja znam da ćete vi, kao i ja, u svakom trenutku voditi i poštovati računa o dostojanstvu Narodne skupštine. Ne mogu to da garantujem za sve poslanike, a želim da verujem da će tako biti u nastavku današnje rasprave.
Ono u čemu vidim da ste sugerisali da sam ja povredio Poslovnik jeste način na koji je kolega pokušao da minimizira i umanji značaj zakonskih predloga o kojima smo govorili na prethodnom skupštinskom zasedanju i ja se tu u potpunosti sa vama slažem, jer svaki zakonski predlog o kojem se vodi rasprava je od velike važnosti i značaja, a konkretno, kada govorimo o zaštiti životne sredine, to je nešto što se tiče svih nas, zavisi od poslanika na koji će način, da li odgovorno, ozbiljno, posvećeno ili nekako drugačije obavljati svoj posao.
Ne mislim da sam prekršio Poslovnik iz jednog prostog razloga, jer nisam želeo da onemogućim kolegu Vukadinovića da do kraja završi svoju misao i svoje izlaganje, jer to bi značilo da želim, kako to vrlo često definišu, da sprečim demokratsko sučeljavanje mišljenja i slobodu govora u parlamentu, što nikada nisam činio, ali se slažem u vašim konstatacijama, naravno.
Da li želite da se Narodna skupština u danu za glasanje izjasni o ukazanoj povredi Poslovnika. (Ne.)
Zahvaljujem.
Reč ima narodni poslanik Marijan Rističević, povreda Poslovnika. Izvolite.
...
Srpska napredna stranka

Marijan Rističević

Poslanička grupa Pokret socijalista - Narodna seljačka stranka - Ujedinjena seljačka stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, 106, 108, 109.

Gospodine predsedavajući, poštujući vašu visoku toleranciju prema opoziciji, u nekim sledećim slučajevima ja preporučujem da ponašanje Đorđa Vukadinovića sankcionišete. Naime, ne radi se humorističkoj seriji samo, nego se radi o poslovici – selo gori baba kose češlja. Na selu se ljudi i te kako znoje.

Ta poslovica bi trebala da glasi za vreme vladavine ovih žutih marsovaca, a njemu je to svakako jasno. Dakle, Đorđe Vukadinović je ovaj čovek toplo pripijen uz Borisa Tadića. Gde je leva ruka Borisa Tadića? Pogodite sami. U celoj grupi od 10-ak lidera, on baš pored Borisa Tadića. Zašto? Zato što se toplo seća onih igara na sreću. Ta poslovica trebala da glasi – selo gori, sirotinja na selu živi, selo gori, a Tadić i Đorđe Vukadinović dele pare u Lutriji. To bi bilo ispravnije. To bi bilo i tačnije. Zato što je ovde i ugovor na 2.400.000,00 dinara. Dakle, pomenuti Đorđe Vukadinović je dobio od Lutrije 2.400.000,00 dinara, a nije kupovao srećke. E, zato su oni toplo pripijeni, jer se toplo sećaju tih igara na sreću i tu je bilo izgleda obostrane sreće.

Dalje, slepi miševi, takođe, te korisne životinjice za razliku od ovih iz opozicije, hiljadu insekata u toku noći uhvate, time garantuju zdraviju hranu. Još nešto, Đorđe Vukadinović ne treba da se buni zbog Zakona o slepim miševima, jer tako je došao do regularnog repromaterijala za vlašku magiju, ono krilca od slepog miša.
...
Socijalistička partija Srbije

Đorđe Milićević

Poslanička grupa Socijalistička partija Srbije | Predsedava
Zahvaljujem, gospodine Rističeviću.
Kolega Rističeviću, uvek sugerišete lično meni kako uvek imam toleranciju prema opoziciji. Vi znate da ja, ne samo kada je reč o opoziciji, već kada je reč i o opoziciji i poziciji, pokušavam da iznađem jednu ravnotežu da bi imali efikasniji rad u interesu građana, a da bi sa druge strane poštovali prava poslanika i pozicije i opozicije. Međutim, sve ima određeni prag tolerancije i kulture. Vi ste prisustvovali jučerašnjem činu i takav vid netolerancije i takav vid nedostojanstvenog ponašanja i narušavanja dostojanstva Narodne skupštine nisam mogao da tolerišem i jesam izrekao sankciju. Nerado to činim, znate?
Moram da vas pitam – da li želite da se Narodna skupština u danu za glasanje izjasni o ukazanoj povredi Poslovnika? (Ne.)
Zahvaljujem.
Reč ima narodni poslanik Đorđe Vukadinović, povreda Poslovnika.

Đorđe Vukadinović

Poslanička grupa Nova Srbija - Pokret za spas Srbije
Član 27. Predsednik Narodne skupštine stara se o primeni ovog Poslovnika. Mislim da ste se vi, gospodine predsedavajući, ogrešili o ovaj Poslovnik. Sve tako, kako rekoh, hineći toleranciju i sve tako, kao eto, žrtvujući se da se eto čuje moj glas.

Svako ko je pratio ovaj prenos mogao je da vidi da ja govorim kulturno, kao i svaki put, civilizovano, oštro, ali u svakom slučaju nikoga ne vređam, a i nikoga ne napadam, čak ni osobu koja je ovde često bivala, ministre, za razliku od nekih drugih visoko štićenih lica ili poslanika, koje neću pomenuti. Videli smo da je gospođa ministar u ovom slučaju neko ko je mogao da bude vrlo surovo i brutalno napadan i vređan i niko se zbog toga nije previše potresao, uključujući i predsedavajućeg, kao i neke predsednike vladajuće koalicije.

Govorim odmereno, ali neću da pričam nešto što ja smatram besmislenim. Dakle, ja sam uočio, rekao šta je ovde bitno, govorio sam o tih par bitnih tačaka. Očekujem da mi gospođa ministar odgovori, ako hoće, kao i neko od kolega iz vladajuće koalicije, ako ima neki razlog, ali mislim da nema.

Ovo skupljanje jeftinih političkih poena da će neki zaduženi napadati, prozivati, klevetati, ja sam to ranije ignorisao, ali sada više neću. Sa mnogima sam se slikao, sa mnogima sam se pozdravio, radim samo ono što mi je u opisu posla, kao što bi uvaženi kolega Rističević trebao u normalnoj zemlji da kopa njivu, da pije pivo ispred prodavnice i da nadniči, a on je ovde narodni poslanik. To, takođe, govori o tome kakvo je ovde društvo, kao i u kakvoj zemlji živimo.

Sa druge strane, jasno je da on služi da napada predstavnike opozicije, a njima je neprijatno da odgovore, jer ne žele da se spuštaju na taj nivo. To je uloga gospodina Rističevića, njegovih fotki, njegovih duhovitosti na ovim zasedanjima... (Isključen mikrofon.)
...
Socijalistička partija Srbije

Đorđe Milićević

Poslanička grupa Socijalistička partija Srbije | Predsedava
Nema ovde navodne tolerancije. Dobili ste mogućnost u dva minuta i niste bili prekinuti kao i kolege iz pozicije. Ja sam samo o tome govorio. Naprotiv, ja nisam rekao da ste govorili necivilizovano.
Govorili ste civilizovano i kulturno, ali digresija koju ste napravili kada je reč o onome što je bila tema prethodnog aktuelnog skupštinskog zasedanja nije bila, najblaže rečeno, korektna, jer svaki zakon o kojem raspravljamo ima određenu važnost i značaj. O tome je reč.
Govorili smo o zaštiti životne sredine, ja sam samo rekao da je to nešto što se tiče svih nas i da poređenje koje ste napravili, najblaže rečeno, nije korektno, a vi ste to uradili na civilizovan i kulturan način, a to opet znači narušavanje dostojanstva Narodne skupštine, jer na taj način govoriti o zakonu koji ima veliku važnost i značaj, a kako drugačije to definisati?
Moram da vas pitam da li želite da se Narodna skupština u Danu za glasanje izjasni o ukazanoj povredi Poslovnika?
Prepuna je lista morate mi reći samo. Izvolite.
Sa - da ili - ne samo mi odgovorite.