Četrnaesto vanredno zasedanje , 18.07.2019.

4. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

Četrnaesto vanredno zasedanje

01 Broj 06-2/175-19

4. dan rada

18.07.2019

Beograd

Sednicu je otvorio: Veroljub Arsić

Sednica je trajala od 10:10 do 18:20

OBRAĆANJA

...
Srpska napredna stranka

Veroljub Arsić

Poslanička grupa Srpska napredna stranka | Predsedava
Pravo na repliku, narodni poslanik Aleksandar Martinović. Izvolite.
...
Srpska napredna stranka

Aleksandar Martinović

Poslanička grupa Srpska napredna stranka
Zahvaljujem se, gospodine Arsiću.

Gospodin Mirčić nije u pravu, mi raspravljamo ne o Zakonu o spoljnoj trgovini, nego o Zakonu o trgovini i raspravljamo o Predlogu zakona o elektronskoj trgovini. Dakle, nema na ovoj sednici nikakve spoljne trgovine.

Što se tiče pitanja koje je gospodin Mirčić ovde postavio kao problematična, ko ima pravo da zaustavlja vozila, to je regulisano Zakonom o komunalnoj miliciji, koji smo nedavno usvojili. Dakle, to pravo ima komunalna milicija, nema pravo tržišna inspekcija. Šta radi tržišna inspekcija, to je regulisano posebnim zakonima.

Tako da, taj pokušaj da se stvori utisak da postoji disharmonija između pravnih propisa u Republici Srbiji, jednostavno nije tačna.

Ono što sam, takođe, hteo da kažem, odnosi se na ono što je pre izvesnog vremena govorio uvaženi kolega Šešelj, a tiče se toga da su strani investitori u prednosti u odnosu na domaće. Ta tema je tesno povezana sa pitanjem trgovine, zato što Republika Srbija ima sve bolje bilanse kada je u pitanju odnos uvoza i izvoza i naš izvoz raste.

Ono što je važno da se kaže, zahvaljujući politici koja se vodi od 2014. godine, zahvaljujući politici koju je utemeljio Aleksandar Vučić, a to je privlačenje i domaćih i stranih investicija, mi imamo jednu ubrzanu reindustrijalizaciju Srbije i sve ono što se proizvede u Srbiji izvozi se, najvećim delom se izvozi u inostranstvo. Statistike pokazuju da mi najveći deo naše proizvodnje u oblasti industrije izvozimo upravo na tržište zemalja EU, blizu nekih 70%, oko 27% otpada na zemlje koje su potpisnice CEFTA sporazuma.

Ono što, takođe, želim da kažem i time ću da završim za ovo izlaganje, Zakon o državnoj pomoći ne pravi nikakvu razliku i ne pravi nikakvu diskriminaciju između onoga što se obično naziva domaći investitor i onoga što se naziva strani investitor. Dakle, Zakon o državnoj pomoći prepoznaje investitora.

Kolega Orlić je pravilno primetio pre nekoliko minuta da je u 2018. godini država više državne pomoći izdvajala za fizička i pravna lica koji su bili investitori, a inače su državljani Republike Srbije, u odnosu na one investicije koje su dolazile iz inostranstva, pri čemu, i kad investicija dođe iz inostranstva, tj. kada kapital dođe iz inostranstva, on je dužan ovde da formira privredno društvo koje posluje po srpskim propisima i u potpunosti potpada pod srpski pravni režim i kad su u pitanju radni odnosi i kad je u pitanju plaćanje poreza, doprinosa itd. U tom smislu naše zakonodavstvo ne pravi bilo kakvu diskriminaciju između domaćih i stranih investitora. Dakle, investitor je investitor i roba koja se ovde proizvodi, izvozi se na tržište bilo EU ili na drugo tržište kao srpska roba, odnosno kao srpski proizvod.
...
Srpska napredna stranka

Veroljub Arsić

Poslanička grupa Srpska napredna stranka | Predsedava
Zahvaljujem.
Pravo na repliku, narodni poslanik Milorad Mirčić.
...
Srpska radikalna stranka

Milorad Mirčić

Poslanička grupa Srpska radikalna stranka
Evo, ja ću biti veoma precizan. Ovde u ovom predlogu zakona, u poglavlju – Ovlašćenje tržišnog inspektora, tačka 6) kaže: „vrši pregled vozila u slučaju saznanja da je to vozilo u funkciji obavljanja trgovine“.

Gledajte, ako treba da izvrši pregled, ovde nigde precizno ne kaže da on ne može da zaustavi vozilo ako sumnja da je u tom vozilu nešto što je predmet trgovine. Ali, radi se o sledećem. Mora biti precizan svaki zakon, svaki.

Ovde nije reč o tome, gospodine Martinoviću, da mi ne znamo šta je Zakon o spoljnoj trgovini, a šta je Zakon o trgovini, ali trgovina je jedinstvena i spoljna i unutrašnja trebalo bi da bude izdefinisana. Pa kad je nama teško da se snađemo u ovome, možete misliti kako je onima koji nisu državljani Srbije, koji dolaze sa strane. Mora da bude objedinjeno u jednom zakonu što više vezano za trgovinu. A to što je u dva zakona, što je odvojeno u spoljnoj trgovini u odnosu na ovu drugu trgovinu, to nema niko razumevanja, niko, verujte da nema niko razumevanja.

Svi koji daju sugestije, a žele da posluju i da funkcionišu po zakonu Srbije, jedna od većih primedbi je zašto nije objedinjeno u jednom zakonu sve odredbe koje su vezane za trgovinu, sve odredbe koje su vezane za investicije, sve odredbe koje su vezane za inspekcijske poslove.

Možemo mi ovde da polemišemo, ali kad dođe čovek sa strane i želi da radi u ovoj Srbiji, da se bavi trgovinom, verujte da ne može da se snađe u tome, jako, jako teško.

Nismo mi ovde protiv toga da se donosi izmena i dopuna Zakona o trgovini. Kao što vam prigovaramo da nema više smisla raspravljati o tome a da nije prisutan resorni ministar, tako i ovo unosimo kao primedbu i dobronamerno govorimo da je to primedba koja bi trebala da se odnosi na objedinjenje svega onoga što je vezano za trgovinu i funkcionisanje, kao i to da se izdefiniše kakva je uloga ne samo Vlade Srbije, kada je u pitanju trgovina, i uvoz i izvoz, nego i Privredne komore i carine. To je u različitim zakonima, odnosno sadržano je u zakonima koji se ne odnose Zakon o trgovini.
...
Srpska napredna stranka

Veroljub Arsić

Poslanička grupa Srpska napredna stranka | Predsedava
Pravo na repliku, narodni poslanik Aleksandar Martinović.
...
Srpska napredna stranka

Aleksandar Martinović

Poslanička grupa Srpska napredna stranka
Prvo, gospodine Mirčiću, želim da vam kažem da Republika Srbija od 2015. godine već ima Zakon o inspekcijskom nadzoru. Dakle, čitava problematika inspekcijskog nadzora je već regulisana Zakonom o inspekcijskom nadzoru.

Ono što vi predlažete je teorijski moguće, ali u praksi bi tek to izazvalo probleme. Zamislite da imate jedan veliki zakon, zakonik, jedan kodeks u kome će da budu smešteni propisi, odnosno sadržani propisi koji se odnose na inspekcijski nadzor na trgovinu, na spoljnu trgovinu, na ulogu privredne komore, na carinu itd. Dovoljno je samo da uzmete, na primer, carinski zakon, pa ćete da vidite koliko je to obiman zakon. Sad, zamislite da i carine uvežete sa trgovinom i sa spoljnom trgovinom i sa inspekcijskim nadzorom, jako teško bi se bilo ko tu snašao, bez obzira da li je građanin Republike Srbije ili je neko ko želi da investira u Republiku Srbiju.

Što se tiče onoga što ste rekli na početku vašeg izlaganja, ovog drugog, mislim da je tu stvar vrlo jasna. Pregled vozila ne znači zaustavljanje vozila. Dakle, pregled vozila podrazumeva da je vozilo već zaustavljeno. Ne možete da pregledate vozilo koje je u pokretu. Neko drugi je to vozilo zaustavio. To vozilo je zaustavila ili komunalna milicija ili ga je zaustavila redovna saobraćajna policija. U svakom slučaju ga nije zaustavila tržišna inspekcija, zato što tržišna inspekcija to pravo nema. Ona ima pravo pregleda, kao što ima pravo pregleda objekata, odgovarajućih prostora, poslovnih knjiga itd. Definitivno tržišna inspekcija u Srbiji nema pravo da zaustavlja vozila, to rade neki drugi organi i to je našim propisima vrlo precizno izdefinisano.
...
Srpska napredna stranka

Veroljub Arsić

Poslanička grupa Srpska napredna stranka | Predsedava
Reč ima narodni poslanik Aleksandar Šešelj, pravo na repliku.
...
Srpska radikalna stranka

Aleksandar Šešelj

Poslanička grupa Srpska radikalna stranka
Hvala, gospodine Arsiću.

Nikad ja nisam rekao da od 2014. godine nije došlo do izvesnih promena. Ja sam samo ukazao na jedan trend koji postoji, nažalost, od 2000. godine u ekonomskoj politici, a to je sve veća i veća zavisnost Srbije od stranih investicija, od stranih investitora zbog svega toga što država njima omogućuje.

Nemojte da me optužite da sam protiv zapošljavanja, protiv toga da ljudi rade i zarađuju za svoj rad, ali na dugi rok može da nam se desi da lobi stranih investitora u Srbiji ima veliki ucenjivački potencijal i na taj način utiče na politiku u Srbiji.

S druge strane, malopre smo čuli i od gospodina Orlića kako je nivo saradnje sa Ruskom Federacijom istorijski, kako najviše poštovanja ima za srpskog predsednika, koji je inače i nosilac ordena Aleksandra Nevskog. Meni je drago, ja to podržavam, da predsednik Srbije ima orden koji je dobio od Vladimira Putina, ali od pompeznih najava izvoza „Fijata“ iz Kragujevca u Rusiju nema ništa.

Dakle, mi smo to videli kao našu veliku razvojnu šansu, a ispostavilo se da država sa kojom imamo odličnu saradnju, bratske veze i koja je naš najveći zaštitnik na međunarodnom planu, smatra da je to italijanski proizvod. Mislim da to može samo da bude pogubno za našu ekonomiju u budućnosti.

Takođe je alarmantan odnos izvršne vlasti prema Narodnoj skupštini i ovom konkretnom zakonu, jer ministar Đorđević, koji može kompetentno da govori na ovu temu i da obrazlaže, neće posle snositi odgovornost za neke eventualne mane u primeni ovakvog zakona. Zato je važno da bude resorni ministar uvek u Skupštini, da poštuje instituciju Narodne skupštine i posle toga, kao i svi, snosi odgovornost za svoje predloge.
...
Srpska napredna stranka

Veroljub Arsić

Poslanička grupa Srpska napredna stranka | Predsedava
Pravo na repliku, narodni poslanik Aleksandar Martinović, pa zatim Vladimir Orlić.
Izvolite, kolega Martinoviću.
...
Srpska napredna stranka

Aleksandar Martinović

Poslanička grupa Srpska napredna stranka
Kolega Šešelj, Srbija je do 2012. godine imala problem ne sa stranim investicijama, u smislu da ih je bilo, nego u tome što ih gotovo uopšte nije bilo. Srbija je do 2012. godine imala problem sa loše sprovedenim modelom privatizacije, koji se pokazao poguban po srpsku privredu i to, pre svega, po naše domaće privredne subjekte.

Ono što je bivši režim prikazivao kao stranu investiciju, eklatantan primer vam je prodaja „Maksija“ „Delezu“ iz 2011. godine. U njihovim bilansima to je prikazano kao strana investicija, pri čemu je jedna privatna kompanija prodata drugoj privatnoj kompaniji, jedna srpska privatna kompanija prodata belgijskoj.

To ni na koji način nije popravilo naš BDP. To je bilo 2011. godine u vreme kada je Srbija beležila negativnu stopu rasta BDP od minus 3,1%. Dakle, mi do 2012. godine stranih investicija, ne samo stranih, nego i domaćih gotovo da nismo imali. Porast investicija beležimo od 2014. godine, pa na ovamo. Prvo smo morali da sprovedemo mere fiskalne konsolidacije, da krenemo u taj posao, a da ga istovremeno obavljamo sa poslom koji se zove reindustrijalizacija Srbije, tako što smo stvorili uslove da ljudi mogu da investiraju u Srbiju, i domaći proizvođači, i domaći privrednici, i strani.

Ono što pokušavam i moje kolege iz SNS da vam objasnimo, vi uporno insistirate na toj tezi da Vlada Republike Srbije od 2014. godine favorizuje investitore koji dolaze iz inostranstva. Mi to ne činimo. Molim vas, znači, uzmite, pogledajte Zakon o državnoj pomoći i pogledajte sve uredbe Vlade koje su donete za sprovođenje tog zakona. Nikakve diskriminacije nema između domaćeg i stranog kapitala. Nikakve diskriminacije nema između privrednih društava čiji su osnivači kompanije iz inostranstva i privrednih društava čiji su osnivači domaća, dakle, srpska fizička, odnosno pravna lica. Svi mogu da dobiju državnu pomoć pod istim uslovima.

(Predsedavajući: Privedite kraju, kolega Martinoviću.)

Završavam.

Dakle, državnu pomoć pod istim uslovima.

Ono što takođe želim da kažem, nije tačno da svaki investitor dobija tih famoznih 10.000 evra po radnom mestu. To je maksimalni iznos koji može da se dobije. Inače, imate investitore koji su dobili po dve, po tri, po četiri hiljade evra itd. u zavisnosti od veličine investicija, u zavisnosti od broja radnika koje će da zaposle itd. Nema tu uniformnosti u smislu da svaki investitor dobija po 10.000 evra. Tu su limitirani iznosi i tačno je propisano koliki iznos državne pomoći u novcu može da dobije investitor ako ispuni odgovarajuće parametre koji su predviđeni Zakonom o državnoj pomoći, i to je sve vrlo precizno definisano.

Ono što je važno da se naglasi, država Srbija ne pravi nikakvu diskriminaciju između investicija koje dolaze iz inostranstva i domaćih investicije, odnosno investicija koje su izvorno iz Srbije. Svaki proizvod koji se proizvede u Srbiji ide, ili na tržište EU, ili na rusko tržište, ili na tursko, kinesko, bilo koje drugo tržište, kao roba proizvedena u Srbiji.