Prva sednica Drugog redovnog zasedanja , 01.10.2019.

1. dan rada

OBRAĆANJA

...
Jedinstvena Srbija

Jelena Vujić-Obradović

Poslanička grupa Jedinstvena Srbija
Poštovane kolege, poštovani građani Srbije, uvažena poverenice, gospođo Janković sa saradnicima, na dnevnom redu današnjeg skupštinskog zasedanja nalazi se izveštaj za prethodnu godinu Poverenika za zaštitu ravnopravnosti.

Vaš izveštaj, pre svega, želim da pohvalim. Vrlo je dobar, opširan i koncizan. Tema je vrlo iscrpna za diskusiju, vaš izveštaj takođe i lično bih volela da imamo što manje osnova za diskriminaciju i što manje pritužbi u svakom smislu, ali vi ste tu kao Poverenik da pružite građansko-pravnu zaštitu i da date upute građanima Srbije za prekršajno-pravnu i krivično-pravnu zaštitu.

Jedinstvena Srbija na rad Poverenika za zaštitu ravnopravnosti gleda vrlo korisnim i značajnim za građane Republike Srbije i njihovu sigurnost. Postupanje po prigovorima građana i preporuke koje nam dostavljate ocenjujemo visokom ocenom. Samim tim, želim da pohvalim vaš rad i rad vaše kancelarije, kao i saradnju sa odborima, koleginica i ja smo u Odboru za rad, zapošljavanje i socijalnu politiku i vrlo često dobijamo vaše izveštaje, kao i saradnju sa Narodnom skupštinom.

Jedinstvena Srbija uključena je u sve parlamentarne i lokalne programske društvene tokove na planu i unapređenju ravnopravnosti i podršci socijalne i ekonomske sigurnosti građana.

Takođe, smatramo da podizanje svesti stepena anti-diskriminacionog zakonodavstva u Srbiji postiže viši nivo unapređenja ravnopravnosti i suzbijanja diskriminacije. Rodna ravnopravnost svakako je u fokusu, ali na njoj treba još uvek puno raditi.

Mi smo danas ovde po izveštaju razmatrali po osnovu različitih vidova diskriminacije. Govorili smo o zdravlju, diskriminacije u oblasti sporta, starijih sugrađana. Zatim, kada su u pitanju osetljive društvene grupe i kategorije Roma.

Ali, ono na šta ja posebno želim da se fokusiram jeste unapređenje i poboljšanje položaja mladih, naročito da se baci akcenat na smanjenje visoke stope nezaposlenosti i to u manjim lokalnim sredinama, tako da je neophodno stvoriti uslove u okruženju u kojem će se mladi osećati sigurno, bezbedno i ravnopravno.

Treba uskladiti potrebe tržišta rada i obrazovnog sistema kako bi se smanjila visoka stopa nezaposlenosti.

Takođe, pohvalna je i vaša reakcija na Zakon o finansijskoj podršci porodici sa decom, naročito kada su u pitanju roditelji dece sa posebnim bolestima, koje nisu obuhvaćene prethodnim zakonom, i dece sa autizmom. Očekujem da će se ovaj zakon naći u proceduri Narodne skupštine.

Treći fokus pažnje na koji želim da skrenem jeste položaj žena, gde je, da kažem, ostvaren veliki napredak u ostvarivanju rodne ravnopravnosti položaja žena, a bez žene ne može celokupnog razvoja svake zemlje pojedinačno, ni regiona u celini.

U parlamentu danas imamo 94 poslanice i one čine oko 38% celokupnog broja poslanika.

Put rodne ravnopravnosti i osvajanja većih sloboda nije bio ni malo lak. Zahvaljujućim dobrim zakonima i propisima, omogućeno je da se položaj žena suštinski poboljša i da one budu vidljive, zastupljene i mane diskriminisane.

Kada pripada okruženju, koje je jako bitno, u kome osoba obitava i da li će se dogoditi određeni stepen diskriminacije, tako da socijalizacija i društvo, mediji i skretanje pažnje jako su značajni na svaki oblik diskriminacije. Ali, kada ste okruženi sredinom gde sa punim uvažavanjem gledaju na ženu, smatrajući je rodno ravnopravnom, smatrajući je najbitnijom karikom društva, kada ravnopravno sa kolegama učestvuje u svim parlamentarnim raspravama, gde je žena resurs u politici i daje podjednako dobre rezultate kao i muškarac, gde se glas žena čuje u odborima, stranim delegacijama, političkom i društvenom životu i okruženju gde se uvažava ravnopravnost, moralne vrednosti, poštovanje žena i nacionalni interes, sa tog aspekta mogu slobodno reći da poslanička grupa JS na naše društvo gleda sa uvažavanjem i ravnopravnim uključivanjem žena u sve tokove društvenog i političkog života.

Što se tiče vašeg izveštaja, imaćete punu podršku poslaničke grupe JS u danu za glasanje. Zahvaljujem.
...
Socijaldemokratska partija Srbije

Vladimir Marinković

Poslanička grupa Socijaldemokratska partija Srbije | Predsedava
Hvala.

Reč ima narodni poslanik Nemanja Šarović.

...
Srpska radikalna stranka

Nemanja Šarović

Poslanička grupa Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, gospođo, kako za sebe kažete poverenice, a u srpskom narodu se kaže poverenik, ja zaista ni do sada, ni do danas nisam mislio ništa dobro o vašem radu, a moram vam priznati da me ni danas niste ubedili u bilo šta suprotno od onoga što sam do sada mislio. Zapravo ste samo potvrdili moje mišljenje da vi ne razumete suštinu svoga posla, već da, pre svega, robujete određenim stereotipima i predrasudama.

Vama je poznato, odnosno treba da bude poznato da tamo gde caruju predrasude nema ravnopravnosti i da vi zapravo, umesto da se krećete u okviru svojih zakonskih ovlašćenja, vi pokušavate da se dodvorite što stranim ambasadorima, što stereotipima koje nameću određene nevladine organizacije, odnosno organizacije finansirane i instruirane od strane ambasada zapadnih zemalja.

Vaš posao je zapravo da promovišete poštovanje Ustava i zakona Republike Srbije, a vi to ne radite. Svojim stavovima, vi zapravo gazite i osuđujete i Ustav Republike Srbije, kao najviši pravni akt, ali i druge zakone. Evo, pošto vidim da vam možda nešto nije jasno, ja ću se potruditi da vam objasnim.

Vi pričate uporno o nekim narodnim poslanicama i smatrate, valjda naivno, da ćete na taj način doprineti da neko bude poštovaniji u srpskom društvu, na taj način se izrugujući i srpskom jeziku i srpskoj tradiciji. Vama bi trebalo da bude poznato da je SANU, koju nadam se cenite kao instituciju, i njen Odbor za standardizaciju srpskog jezika, da su oni odavno, još 2011. godine, kada je počelo to skrnavljenje, odnosno kada je uzelo maha pod DOS-ovim režimom, da su oni o tome raspravljali i da su doneli određene preporuke i da su utvrdili da ne treba nagrđivati srpski jezik tako što će umesto narodnog poslanika, što je ustavna kategorija, se govoriti – narodna poslanica, poslanica se zna šta je, ili što ćete govoriti psihološkinja, advokatkinja, niti smatram da je to bilo kome pomoglo. Apsolutno nije.

To pokazuje da vi ne razumete suštinu svoga posla, već da se bavite, pre svega, stereotipima i time da ispoštujete one koji na tim stereotipima insistiraju.

Evo šta o tome kaže SANU. Oni kažu – oblike ženskog roda za imenice koje znače profesije treba upotrebljavati tamo gde je njihova upotreba u skladu sa postojećom normom i dobrom jezičkom praksom. Kada je reč o oblicima ženskog roda za označavanje profesija koje nisu normirane ili uobičajene u jezičkoj praksi, ispravno je koristiti generički muški rod, npr. borac, pilot, akademik, jer njegova upotreba nikako ne implicira diskriminaciju žena, već podrazumeva svest o jednakoj društvenoj, ljudskoj vrednosti muškarca i žene.

Pa, kaže – gramatička kategorija ženskog roda nije jedino sredstvo za obezbeđivanje vidljivosti žena u srpskom ili bilo kom drugom jeziku, niti pak može uticati na diskriminaciju ili ravnopravnost žena. Ravnopravnost ne zavisi od upotrebe pojedinih gramatičkih kategorija, već od konteksta u kome su one upotrebljene, odnosno od značenja celine teksta. Takođe, tekstovi u kojima se ne koristi gramatička kategorija ženskog roda mogu sadržati stavove koji afirmišu rodnu ravnopravnost. Pozitivan primer predstavlja prevod Povelje UN na srpski jezik. Povelja se zalaže za svaki vid ravnopravnosti, pa i za ravnopravnost polova, ali se u samom tekstu koristi sintagma – prava čoveka, a ne tzv. rodno osetljiva sintagma – prava muškaraca i žena, bez obzira gde se, znači, zalaže za unapređivanje i podsticanje poštovanja prava čoveka i osnovnih sloboda za sve, bez obzira na rasu, pol, jezik itd.

Vi zapravo svojim nerazumevanjem radite upravo nešto što je suprotno i žene koje su u politici svodite isključivo na žene, umesto da ih gledate kao na ravnopravne sebi, kao što i žene u nekim drugim profesijama, umesto da se dokazuju svojom stručnošću, vi svodite samo na ženski pol i zapravo na taj način vi ste ti koji vrše njihovu diskriminaciju.

Slično je bilo i sa tim slučajem kada ste tražili od Nenada Popovića da se izvini. Ja ću to ponoviti. Vi ste pokušali i tu da izbegnete suštinu, da se izvini zbog toga što je rekao da je za njega neprihvatljivo da u udžbeniku za osnovnu školi stoji da neko ima dve majke, odnosno da neko ima dva oca. To je ne samo neprihvatljivo, to je nenormalno i neprirodno.

Ja ne znam, gospođo, da li ste vi majka, ali sam potpuno siguran da nemate pravo da redefinišete pojam majke. Pojam majke označava ženu koja je rodila dete. Ne postoji dete koje su rodile dve majke, kao što ne postoji ni dete koga su napravila dva oca. Uvek je jedna majka i uvek je jedan otac. I to što vi radite, tražeći izvinjenje za tako nešto, je zapravo diskriminacija, diskriminacija većinskog stava u Srbiji i diskriminacija, što je još mnogo bitnije, Ustava i zakona Srbije. Navedite mi u skladu sa kojim to zakonom Republike Srbije može jedno dete da ima dve majke ili dva oca? To ne postoji.

Sličan je primer i vezano za ovu kritiku koju ste izneli na stav SPC i njenog patrijarha. Mi o njemu možemo misliti dobro ili lođe, ali ako krećete od ravnopravnosti, onda je i on, osim što je patrijarh ili neki vladika, oni su i građani Republike Srbije i oni imaju određena građanska prava i slobode govora i slobode misli i imaju pravo da se zalažu za šta god žele.

Niti je to suprotno zakonu, da biste vi reagovali, niti su oni tražili nekakvu nasilnu akciju, niti su je nasilno sprovodili. Dakle, apsolutno nije bilo nijednog jedinog razloga da vi kao Poverenik za zaštitu ravnopravnosti reagujete u tim slučajevima. To je sloboda misli.

Da li se vama ili nekom drugom to sviđa, to je potpuno nebitno pitanje. Suština je potpuno drugačija.

Treća stvar, vi kažete, gospođo, kako ste vi reagovali putem javnih saopštenja i putem izjava za medije. Vi ste, između ostalog, sredinom prošle godine dali izjavu koja se odnosi na mene lično. Ja sam na svom slučaju osetio vašu i neprofesionalnost i nerazumevanje suštine posla. Komentarisali ste natpise žute štampe i neistine koje su iznete u toj žutoj štampi, bez ikakvih saznanja, bez ikakvih činjenica. Izneli ste vi nekakvu svoju ocenu nečega o čemu ne znate ništa. To je čist neprofesionalizam, to je sramota za profesiju kojom pokušavate da se bavite. Time ste naneli ogromnu štetu instituciji koju predstavljate i ja od vas zahtevam javno izvinjenje za neistinu koju ste izneli.
...
Srpska napredna stranka

Veroljub Arsić

Poslanička grupa Srpska napredna stranka | Predsedava
Zahvaljujem.
Reč ima koleginica narodni poslanik Ružica Nikolić.
Narodni poslanik Sreto Perić. Izvolite.
...
Srpska radikalna stranka

Sreto Perić

Poslanička grupa Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, gospođo poverenik Janković, metodološki posmatrano, ovaj vaš izveštaj je u redu, u skladu je sa metodologijom.

Međutim, kad se pročita njegov sadržaj, onda se vidi da je to okolo jadac a unutra gladac. Ja sam ovo malo obrnuo. Vi ste ovde rekli šta ste sve uradili u 2018. godini. I da sad ne trošimo vreme na elaboraciju šta ste vi sve preduzeli, to je otprilike 0,2% odnosno 0,02% u odnosu na ukupan broj stanovnika u Srbiji - 947 pritužbi, 300 preporuka, četiri predloga Ustavnom sudu. A mogli ste ujedno Ustavnom sudu podneti zahtev za usklađivanje Ustava sa Zakonom o rodnoj ravnopravnosti, pošto ste vi citirali tamo neke odredbe Zakona o rodnoj ravnopravnosti. Mene to ne bi uopšte čudilo da ste i tako nešto uradili. Tri krivične prijave, jedna tužba, jedan zahtev za pokretanje prekršajnog postupka, nešto medijacije, žalite se na javne ličnosti, na medije, pa ste onda vi napravili klasifikaciju tamo po pritužbama, kada su u pitanju lica i klasifikaciju po pritužbama kada su u pitanju oblasti.

Pošto mi, srpski radikali, detaljno analiziramo ovo sve, mi smo morali, naravno, da vidimo i Zakon o rodnoj ravnopravnosti i Zakon o zabrani diskriminacije, da dovedemo u vezu sa ovim izveštajem. Član 1. ovog zakona kaže šta je Poverenik. Poverenik je, dakle, samostalan državni organ, nezavistan u obavljanju svog posla. Ali, ima jedna stvar koja se primećuje u Srbiji - što je više samostalnih, nezavisnih, nevladinih organizacija i drugih faktora u Srbiji, sve manje građani Srbije ostvaruju svoja prava. Mislim da to nije dobro i da bi vi na taj način trebali da delujete.

Zatim, član 28. ovog zakona kaže šta bi Poverenik trebao, koje uslove treba da ispunjava - da ima državljanstvo Republike Srbije, diplomirani pravnik, 10 godina radnog iskustva u oblasti zaštite manjinskih prava, itd. Sve vi ovo verovatno ispunjavate, ali ima jedan momenat, a to je moralni faktor. Imajući u vidu šta ste vi radili, šta ste osuđivali a šta niste osudili, ja moram da konstatujem da vi niste baš najmoralnija ličnost za obavljanje ovog posla.

Imajte u vidu da mi srpski radikali poštujemo sve one koji se zalažu za zaštitu slabijeg, starijeg, onog sa manje prava i to je nešto gde svaki normalni čovek treba da podrži, a suprotno od toga da osudi, ali vi kroz vaše aktivnosti, zajedno sa nevladinim sektorom, vi ovde pokušavate samo na populistički način o tome više da govorite i više vremena da trošite, a suštinski ne bih rekao da ste se dovoljno bavili.

Ja ću vam navesti jedan primer koji ne može ostaviti nikog ravnodušnim. Jedan mlad čovek je imao saobraćajku, negde sa svoje 23 godine života, a onda je odlučio da se počne baviti sportom. On je slabo pokretan, odnosno nalazi se u kolicima. Dogurao je do toga da našu zemlju predstavlja na paraolimpijskim igrama. Njegov dolazak u jednu osnovnu školu u Ljuboviji je obezbedio profesor Aleksandar Renovčević. Zamislite, deca nisu pokazala samo na sportskom polju te rezultate, to je na njih uticalo motivaciono. Oni su rekli, mnogi od nas, deca, učenici osnovne škole - mnogi od nas ne možemo da napravimo tako značajne sportske rezultate, ali možemo u oblasti učenja i znanja da napravimo dobar rezultat i to je imalo zaista onako jedan pozitivan efekat. Vi ste mnogo više trebali da se bavite tim, a ne da osudite nešto što niko normalan ne bi osudio, a preskočite, izostavite ono što bi zaista bilo za osudu.

Previše ovde govorimo i zapravo ja nisam siguran da mi možda na takav način i takve odluke šaljući u javnost, odnosno poruke, ne dovodimo možda do ugroženosti ženskih prava. Evo, mi imamo dva člana Srpske radikalne stranke, gospođa Vjerica Radeta koja je potpredsednik Narodne skupštine Republike Srbije i gospođa Smiljana Varga Glamočanin, potpredsednik Skupštine AP Vojvodina. Kad bi jednoj od njih rekli da su na tom mestu samo zato što su žene, ja mislim da bi se one silno uvredile. One tu nisu zbog toga što su žene, one su tu zbog toga što su zaslužile da ponesu takve funkcije, tako odgovorne funkcije i mi te pozitivne primere više treba da afirmišemo nego o nekim drugim pravima i borbama o kojima vi pričate, a u suštini to se ne dešava.

Da li ste se vi, pošto ste dužni da vodite računa o ljudskim, manjinskim i svim drugim pravima, zapitali nekad kakve uslove prilikom izdržavanja kazne zatvora imaju Milorad Ulemek Legija i Zvezdan Jovanović, kao i mnogi drugi zatvorenici? Da li se krše tamo njihova ljudska prava? Da li ste se vi bavili tim problemima ili niste? Ja u to sumnjam, verovatno niste.

Zakon o pomoći podršci porodicama je u manjem broju, verovatno, dobro došao, ali postoji tu veliki broj, vi ste to u svom izveštaju naznačili, porodica, veliki broj žena koje nisu ostvarile ta svoje prava. Jeste li tu intervenisali?

Vaš autoritet treba da crpite iz snage javnih nastupa, mada vi uživate imunitet kao narodni poslanici, imate platu kao sudije Vrhovnog kasacionog suda. To je sasvim dovoljno. Imunitet kao narodni poslanik, a plata kao sudija Vrhovnog kasacionog suda, ali vaši alati, ovo sad nije problem isključivo vaš, kojim vi možete da delujete u javnosti da šaljete poruku nemaju neku ozbiljnu snagu, a to je ona modernizacija koja je zahvatila srpsko društvo, ugledanje na zemlje EU, na neke druge zapadne zemlje.

Preporuka i mišljenje. Vi ste tamo rekli da ste prosledili dva zahteva na određena dva ministarstva. U izveštaju ne piše da li su oni odgovorili. Mislim da ste vi nezadovoljni jer vam nisu odgovorili na one primedbe koje ste vi ukazali. Čim nešto ima snagu preporuke ili mišljenja ono nema dovoljno mogućnosti da bude realizovano i da to neko prihvati ozbiljno i kao obavezu za sebe.

Mene raduje činjenica kao, pretpostavljam, i sve druge kolege gde ste vi tamo rekli, a to prosto nije vaša zasluga, to je takvo stanje, da se smanjio broj, odnosno da se odmah interveniše kada je u pitanju povreda prava osoba sa invaliditetom.

Meni to ukazuje da su građani Srbije dobri ljudi, da oni svoje obaveze završavaju, probleme otklanjaju vrlo brzo. Imajući u vidu da smo mi u suštini takvi, onda bi vi morali da se bavite svojim poslom isključivo u skladu sa zakonom, a ne podržavajući nevladine organizacije i ponašajući se onako kako to oni hoće. Vi znate da je određen broj predstavnika nevladinih organizacija ne samo bio nezadovoljan vašim izborom na tu poziciju, nego je jednostavno sve do 2016. godine imao ozbiljnih primedbi na vaš rad, sve dok vi niste počeli javno da nastupate onako kako su oni želeli.

Još jednom ponavljam, što više nevladinih organizacija i više nevladinog sektora tupi se oštrica državnih organa. Ovde sudovi za sve ovo što se pojavi kao problem, Ministarstvo za ljudska i manjinska prava, odnosno, sad je to u okviru Ministarstva za lokalnu samoupravu i drugi državni organi treba da rešavaju te probleme, a ne vi. Vi možete po neki dobar primer da nađete i da se potrudite na tom. Organizujte porodične radionice, organizujte nešto što je dobar primer, a ne da li će se poslanik zvati poslanica ili slično.
...
Srpska napredna stranka

Veroljub Arsić

Poslanička grupa Srpska napredna stranka | Predsedava
Zahvaljujem.

Reč ima koleginica Ljiljana Malušić.

Izvolite.

...
Srpska napredna stranka

Ljiljana Malušić

Poslanička grupa Srpska napredna stranka
Hvala predsedavajući.

Uvažena gospođo Janković sa saradnicom, dame i gospodo poslanici, danas pred nama razmatranje redovnog godišnjeg izveštaja Poverenika za zaštitu ravnopravnosti za 2018. godinu.

Ovo je prvi put da se u parlamentu razmatra izveštaj jednog nezavisnog državnog organa, i ne samo vašeg, nego je bio i tu Ombudsman, a bio je i Poverenik za zaštitu informacija od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti, što samo govori o velikom stepenu demokratije koja trenutno vlada u Srbiji, o otvorenosti, o harizmi našeg predsednika koji prosto dozvoljava nešto što nikad nije bila praksa, što je, po meni, potpuno normalno i treba pohvaliti tako nešto.

Pročitala sam vaš izveštaj i fokusiraću se na jedan od razdela, to je diskriminacija na osnovu pola. Čujem da dobacuju. Naravno, ovo je prvi put da se tako nešto dešava, ja se ponosim što mogu danas da govorim o ovome.

Potvrda ovog što sam rekla, danas u parlamentu ima više od 90 poslanica. Počeli smo sa 30% žena. Neko je rekao – kvota. Pa, nije kvota, to su pametne, sposobne, obrazovane žene koje su došle da pokažu šta znaju.

Porazio me je podatak da u od 150 lokalnih samouprava samo 7,6% su na čelu žene, predsednice žene. To nije dobro. Mislim da taj procenat treba da se poveća, a ono šta ste vi ovde naveli je malo poražavajuće za sve ljude koji žive u ovoj Republici, a naročito za muškarce.

S obzirom da je ovo jedna patrijarhalna sredina, svaka peta žena ovde po izveštaju je fizički ili seksualno maltretirana. Strašno. Nemam komentar. Prosto apelujem na te muškarce. Lepo reče moj uvaženi kolega, gospodin Rančić, to je izgleda želja za moći. Sramotno je to. Ovo je 21. vek. Imaju li ti muškarci ćerke? Imaju li majke? Imaju li žene?

Poražavajuće je, takođe, što su zlostavljane žene, većinski procenat, znači, najveći procenat, posle 65 godine i više od 65 godina imaju žene koje su zlostavljane. Nonsens. Nedopustivo. Pa, to su naše majke, to su naše bake. One su nas odgajile. Meni samo treba da se pokaže koji je to monstrum koji svoju majku zlostavlja, svoju baku zlostavlja. Tako nešto ne sme da se događa u Srbiji.

Meni je drago da sve propise koji se nude Republici Srbiji smo usvojili. Pre svega Istambulsku konvenciju. Bravo. Pa, onda, Rezoluciju 1325 – Žene, mir i bezbednost. Onda, preporuke. Jedino tako možemo da se izvučemo iz ovog sivila.

Prosto, ja ne znam koji su ovo podaci koji govore da je svaka peta žena zlostavljana fizički. Naravno, uz to ide i psihičko zlostavljanje i svaka peta žena silovana. Ljudi moji, dajte da se produhovimo, dajte da radimo nešto na sebi. Ovo je strašno. Ovo je nedopustivo.

Interesuje me samo - koji su to podaci i da li je moguće da je svaka peta žena zlostavljana fizički? Tako nešto se nikada ne sme ponoviti. Nadam se da će društvo silnim edukacijama, jer žene ne znaju kakva su njihova prava… S obzirom da živim na opštini Voždovac, zaista smo se potrudili da edukujemo žene, da znaju koja su njihova prava. Zato svuda podvlačim da je neophodno da se napravi protokol o saradnji u lokalu. To znači da s umreži MUP, opština, centar za socijalni rad, dom zdravlja i sudstvo.

Bez toga mislim da situacija u Srbiji neće biti sjajna. Videla sam da je 30 žena ubijeno u 2018. godini. To nije dobro i sigurna sam da će sledeće godine, ako budemo imali silne edukacije, ako budemo razgovarali sa ljudima koji su prosto talog ovog društva, jer ne mogu da shvati da neko siluje nekog ili da neko naudi detetu, majci, baki, da ćemo silnim edukacijama sa tim ljudima, koji su negde na margini, prosto nije im dobro, reče moj uvaženi kolega, želja za moći, rekla bih da tu ima i silnih devijacija i nadam se da ćemo se sa tim izboriti.

Ono što je još vrlo važno istaći je da ova zemlja je preživela sve i svašta, od ratova devedesetih, pa recesiju. To je deo opravdanja, ali ipak nemam opravdanje za ove silovatelje. Tačka sa njima. Doneli smo silne zakone i mislim da treba da budu još rigorozniji. Zahvaljaujem na pažnji.
...
Srpska napredna stranka

Veroljub Arsić

Poslanička grupa Srpska napredna stranka | Predsedava
Zahvaljujem.
Reč ima narodni poslanik Ružica Nikolić.
Izvolite.
...
Srpska radikalna stranka

Ružica Nikolić

Poslanička grupa Srpska radikalna stranka
Zahvaljujem gospodine Arsiću.

Dame i gospodo narodni poslanici, jedan deo godišnjeg izveštaja Poverenika za zaštitu ravnopravnosti za 2018. godinu bavi se problemom diskriminacije na osnovu starosne dobi i ono što svakako moram istaći jeste da je ovaj oblik diskriminacije čest u našem društvu.

Demografska slika kako u svetu, tako i kod nas se menja. Tako da većinsko stanovništvo čine starije osobe. Takva je situacija i u Srbiji gde naše stanovništvo spada među najstarije populacije sa prognozom daljeg intenzivnog starenja. To je uzrokovano različitim faktorima, poput niskog nataliteta, fertiliteta i većeg odliva mladih iz Srbije koji zbog nezaposlenosti ili nemogućnosti nalaženja posla u struci posle završenih studija ili zato što su nedovoljno plaćeni za taj posao u struci napuštaju zemlju.

Status starijih osoba u Srbiji je nepovoljan i starije osobe se svakodnevno suočavaju sa brojnim problemima kako ekonomskim, tako socijalnim i problemima u oblasti zdravstvene zaštite i kada je reč o diskriminaciji na osnovu starosne dobi može se zaključiti da je u Srbiji ovaj vid diskriminacije jedan od češćih i da su starije osobe izložene kako u samoj porodici diskriminaciji, tako i u svim segmentima života.

Ova diskriminacija se može pratiti kroz različite domene, kako u domenu rada, stručnog usavršavanja, pružanja zdravstvenih usluga, usluga u oblasti socijalne zaštite.

Videli smo iz samo izveštaja da se više organizacija u Srbiji bavilo ovim problemom u društvu i možemo videti da se broj pritužbi koje su upućene Povereniku u 2018. godini povećao u odnosu na prethodne godine i navedeno je da se radi o 166 pritužbi kada je u pitanju diskriminacija na osnovu starosne dobi.

To je nešto što svakako nije dobro i može se reći slobodno da je i alarmantno ako se uzme u obzir da je sigurno mnogo veći broj starijih lica koja su izložena diskriminaciji koja zbog straha ili zavisnosti od mlađih članova porodice, ali često i zbog neupućenosti i nemogućnosti to zlostavljanje i diskriminaciju ne prijavljuju.

Ovaj vid diskriminacije i to je nešto što moramo istaći, predstavlja potencijalni rizik od zlostavljanja i to svakako utiče i na fizičko i na mentalno zdravlje starijih osoba. Takođe, vidimo da je Poverenik dao mišljenje na set propisa iz oblasti zdravstvene i socijalne zaštite, i iskoristili bi priliku da Povereniku postavimo nekoliko pitanja upravo na tu temu.

Kada je u pitanju poštovanje ljudskih prava starijih, ono u mnogome zavisi od toga da li se radi o uslugama u lokalnim zajednicama ili o korišćenju usluga u državnim ustanovama za smeštaj starih ili privatnim ustanovama. Konkretna pitanja tiču se ustanova za smeštaj, tzv. domova za stare.

Naime, pored državnih ustanova za smeštaj starih lica u kojima su uslovi potpuno drugačiji, koji su pristojni i dostojni čoveka u odnosu na privatne kojih je sve više, jer zbog nedovoljnog kapaciteta državnih domova sve više se otvaraju privatni domovi za stara lica. Pošto postoje određeni uslovi i parametri za otvaranje ovakvih domova, oni se u startu, odnosno do dobijanja dozvole poštuju, ali kasnije se ta slika drastično menja. Ne kažem da je u svim privatnim domovima stanje loše, ali smo svedoci da je to česta pojava.

Naime, uglavnom u ruralnim delovima grada, dalje od očiju javnosti u domovima za stare, umesto tačno predviđenog broja korisnika, u dom se smeštaju stara lica preko samog kapaciteta te ustanove, pa je npr. umesto 30 korisnika za koje su dobijene dozvole, smešteno je 40 i više korisnika. Šta se u tom slučaju dešava? Stara lica koja tu borave, ne pruža im se adekvatna medicinska nega, nemaju uslove za život kakve bi trebalo da imaju i često dolazi do zanemarivanja korisnika, odnosno pacijenata od strane zdravstvenih radnika koji su tu zaposleni, koji ili ne mogu, a često i neće da se posvete maksimalno tom korisniku.

S obzirom da se radi o većini dementnih starijih osoba, koje svojoj porodici nisu u stanju da kažu šta im se dešava konkretno u tim ustanovama, ovo pitanje ostaje nerazjašnjeno, o tome se mnogo ne govori. Zato bi pitala Poverenika koliko sarađuje sa centrima za socijalni rad, sa svim onim inspekcijama koje su zadužene za obilazak ovakvih ustanova?

Takođe, koliko je pritužbi bilo kada je u pitanju zanemarivanje, diskriminacija i slobodno možemo reći, često zlostavljanje starih lica u ovim institucijama? Koliko ste preporuka i mišljenja dali u konkretnim slučajevima diskriminacije na osnovu starosne dobi i koje ste, zakonom utvrđene mere tom prilikom izrekli?

Zatim, kao jedan od problema takođe se javlja i kada su u pitanju samohrane starije osobe koje imaju potrebu za uslugom pomoć u kući. Ova usluga je često nedostupna u manjim lokalnim sredinama upravo zbog malog broja geronto domaćica. To je veliki problem i to je nešto na šta takođe treba da reagujete.

Zatim, prilikom smeštaja u ustanove za stare, velika je mogućnost zloupotreba kada su u pitanju osobe koje pate od demencije ili drugih duševnih oboljenja. Svi smo svedoci priče koju je prenela unuka osobe koju je trebalo smestiti u jednu od ovih ustanova. Naime, od dementne stare osobe je traženo da potpiše ugovor o doživotnom izdržavanju sa ovom ustanovom, da bi nakon njene smrti ta nekretnina ostala samom domu.

S obzirom da ste kao kadar DS bili direktor jednog geronto centra do 2012. godine, sigurno ste upućeni u ovu problematiku u čudi nas da ovom problemu niste posvetili više pažnje, jer sigurno znate i sami za mnoge slučajeve zloupotreba.

Međutim, kada je u pitanju konkretan slučaj ove stare žene, dementne, kojoj je direktor doma hteo da otme nekretninu, izostala je vaša reakcija. Kao što je izostala kada su pojedini izdajnici i strani plaćenici dr Vojislava Šešelja nazvali ratnim zločincem. Umesto da reagujete, vi ste na ovakve pojave ostali nemi. Hvala.
...
Srpska napredna stranka

Veroljub Arsić

Poslanička grupa Srpska napredna stranka | Predsedava
Reč ima narodni poslanik Studenka Kovačević.
Izvolite.