Dvadeseto vanredno zasedanje , 28.01.2020.

2. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

Dvadeseto vanredno zasedanje

01 Broj 06-2/17-20

2. dan rada

28.01.2020

Beograd

Sednicu je otvorio: Vladimir Marinković

Sednica je trajala od 10:15 do 18:35

OBRAĆANJA

...
Jedinstvena Srbija

Jelena Vujić-Obradović

Poslanička grupa Jedinstvena Srbija
Hvala.

Izuzetno važan zakon koji će podržati poslanička grupa JS odnosi se na okvirni Predlog zakona kada je u pitanju izgradnja Univerzitetske klinike „Tiršova dva“ u Beogradu, dečije klinike. Treba napomenuti da je stara klinika koja i sada prima i leči decu ima nedovoljno kapaciteta i da je izgrađena pre Drugog Svetskog rata, da je u dva navrata bila obnavljana, ali da je od velikog značaja ovaj delimični zajam koji će omogućiti izgradnju nove klinike koja će stvoriti veće i prostorne kapacitete i uslove za lečenje naše dece jer deca ne smeju da čekaju, zdravlje ne sme da čeka i veliki broj dece koja naročito iz udaljenih područja, da kažem, dosta dugo čekaju na listi da bi mogli da se leče i da prime adekvatnu terapiju ili preglede u ovoj klinici.

Tako da svi ovi zakoni apsolutno govore o napretku Republike Srbije, govore o jako dobrom, da kažem, putu kojim Republika Srbija ide i koju građani Srbije vide. Dakle, imamo nova radna mesta, imamo zapošljavanje, imamo ostanak mladih u Republici Srbiji, ali ono što je najbitnije jeste ulaganje u nova rađanja, tj. natalitet, zatim imam ulaganje u poljoprivredu, ulaganje u izgradnju škola i bolnica, tako da imate punu podršku gospodine ministre, poslaničke grupe JS u danu za glasanje, za sve predloge predloženih zakona. Zahvaljujem.
...
Srpska radikalna stranka

Vjerica Radeta

Poslanička grupa Srpska radikalna stranka | Predsedava
Hvala.
Reč ima narodni poslanik Dubravko Bojić. Izvolite.
...
Srpska radikalna stranka

Dubravko Bojić

Poslanička grupa Srpska radikalna stranka
Hvala gospođo predsedavajuća.

Drago mi je da vas vidim na tom položaju.

Pred nama je između ostalih i Predlog zakona o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova 2021. godine koji će se po ovom Predlogu zakona obaviti od 1. do 30. aprila 2021. godine, prema stanju od 31. marta do 24.00 časa i odmah da kažem, ako ovako budemo nastavili sa prirodnim priraštajem neće nas biti teško popisati.

Želim da kažem da je ovakav jedan zakon bio nužan, obzirom na haotično stanje u ovoj oblasti. Zakon treba da na jedinstven način reguliše sve nadležnosti i obaveze kako ministarstva, tako i organa i organizacija, a posebno Republičkog zavoda za statistiku koji je nosilac celokupnog ovog projekta, kao i popisne komisije koje treba da se formiraju pri opštinama, gradovima i u gradu Beogradu.

Ovo je po svojoj nameni specifičan, čisto tehnički zakon koji treba da omogući pomenuti popis. To je posao države koji obavlja na svakih 10 godina. Tu se uglavnom menjaju tehnički uslovi, popis i inventar društva koji daje njegovu rendgensku sliku, pokazuje kretanje društva od prošlosti ka budućnosti, koliki je pomak napred ili nazad ili kolika je stagnacija.

Postojanje jedinstvene celine koja sadrži sve podatke o stanovima, domaćinstvima i stanovništvu mnogo će uraditi samo zakonskom regulativom, odnosno samo novim zakonom. Tačno je da je popis stanovništva kompleksno statističko istraživanje. Ne bih baš rekao najkompleksnije, on je specifičan i po sadržaju metodologiji i organizaciji. To je aktivnost kojom se sugeriše da će posle njega uslediti veliko spremanje.

Popis nudi indikatore za buduću politiku države. On se prvenstveno odnosi na državu, ali i na pojedinca. Kako država bude razumela, kako bude shvatila dobijene podatke takvu će budućnost građani i imati. I pored toga što država u određenim periodima vrši popis na svakih 10 godina, ključna tačka popisa će biti popisivači, instruktori, članovi popisnih komisija i druga lica koja se privremeno angažuju za obavljanje posla u popisu. U zavisnosti od toga kakvu pripremu obavi Republički zavod za statistiku, imaćemo jasnu ili mutnu sliku pojedinih segmenata društva.

Bez namere da potcenim ovaj državni posao, želim da skrenem pažnju i na neka pitanja koja su u vezi sa popisom. Naravno, popis kao popis bez obzira koliko kvalitetno bio odrađen neće ništa promeniti. Staviće podatke na sto, a šta posle?

Ovde moram da iznesem i jedno ličnu sugestiju, a to je da ako smo imali edukaciju ljudi koji će se baviti izbornim procesom, ovo je daleko složeniji kompleksniji posao, dakle, edukacija popisivača treba da bude znatno ozbiljnija.

Popis je iduće godine, pa dok se podaci objave, teče vreme, a problemi ostaju, a neki se i produbljuju. Stanovništvo, domaćinstva i stanovi su u tesnoj uzročno posledičnoj vezi.

Evo kako stoje stvari u vezi sa tim. Konsultovao sam neka sociološka i demografska istraživanja. Mnogo je otvorenih pitanja i dilema, kao na primer, koji su načini i mehanizmi da se utvrde stvarni vlasnici stana. Koliko ima stanova bez vlasnika, koliko domaćinstava živi u stanu od recimo 30 kvadrata ili koliko je kuća sa preko 1000 kvadratnih metara? Ovde treba da dodam još jedan predlog, a to je da se obrati posebna pažnja u sredinama gde su nacionalne manjine većinski živalj, da se ne ponove greške iz prošlosti kada su krivotvoreni podaci, a od istinitosti tih podataka izviru posle mnoga kasnije prava

U Srbiji danas ima oko 410.000 registrovanih domaćinstava, a sela je oko 4.800. Njihov broj se za deceniju smanji, znači od popisa do popisa se smanji za četvrtinu. Hoćemo li biti agrarna zemlja bez sela i seljaka? Naše selo je obezljuđeno, više od 70% živi u gradovima Da li su seljaci bili i ostali pastorci države, podržavali školstvo, beg omladine sa sela time što nedovoljno pripremamo mlade ljude za rad u poljoprivredi, istraživanje sela i demografsko i sociološko je prava retkost. Naša sela su između nestanka i opstanka. Od mnogih sela ostale su samo trošne kuće. Grad je nekada nudio sigurnost, besplatne stanove, danas to nije slučaj, a selo je prazneći se gubilo i dušu.

Umesto brige zajednice i brige za zajednicu došlo je do zabludelog individualizma. Važno je da se u gradu istaknete, pa makar i po glupostima. Samo 5% naše teritorije pripada gradovima i na tako malom prostoru umreženi su problemi i urbani i socijalni i kontrakulturni. Migracije iz sela u gradove, kao i migracije iz manjih gradova u velike gradove su dovele do toga da je snižena stopa nataliteta.

Dame i gospodo, u Srbiji danas ne postoji registar stanova i zgrada. Adresni registar još uvek nije kompletan i ažuran. Postoje neimenovane ulice, nedostaju kućni brojevi, a tamo gde i postoje brojevi ne slažu se prema podacima iz registra. Nijedan registar ne sadrži podatke o nacionalnoj pripadnosti, veroispovesti, maternjem jeziku, kao ni podatke o najvišoj završenoj školi itd. nema ni podataka, tj. evidencije osoba sa invaliditetom.

Od naše duše i pameti zavisi kako će nam biti biološko biće, životno stablo nacije. Teško je promeniti našu gotovo iščezavajuću demografsku sliku. Vidimo da u Srbiji do popisa do popisa, to je za 10 godina, nestane jedan grad, približno veličine 40.000 stanovnika. Treba formirati telo na nacionalnom nivou za demografske probleme koje bi bilo u stalnom zasedanju.

Tragovi prošlosti su prisutni na ovom planu. Trebaju nam nove kolevke, a toga neće biti dok se umnožavaju neženje i neudate, iako se stvar prepušta Agencijama za bračno posredovanje.

U ravnicima i dolinama reka velike su površine pogodne za farmerski i plantažni vid proizvodnje. Kad će svaka kuća biti radnja ili farma, a svako selo etno selo. Od razvoja sela počinje da teče demografska obnova nacije. Nisam pominjao male zanatske radionice, trgovinske radionice, mala porodična preduzeća, seoske turističke centre, rekreativne centre i ugostiteljstvo van gradova, ali to se podrazumeva. Hvala.
...
Srpska napredna stranka

Veroljub Arsić

Poslanička grupa Srpska napredna stranka | Predsedava
Hvala.
Reč ima narodni poslanik Zoran Bojanić.
Izvolite.
...
Srpska napredna stranka

Zoran Bojanić

Poslanička grupa Srpska napredna stranka
Zahvaljujem, uvažena predsedavajuća.

Gospodine ministre, koleginice i kolege, pre svega podelio bih sa vama nešto što ministar zna i što je danas izjavila premijerka Ana Brnabić, da je prvi put nakon dosta vremena, učešće javnog duga Republike Srbije u BDP ispod 50%, odnosno 48,2% što govori da već onaj plan „Srbija 20-25“ počinje da živi.

U ovom trenutku vratio bih se i na jedno izlaganje koje smo danas čuli, čoveka koji zastupa one koji su bili na vlasti i njihovih ideja, od 2000. godine do 2012. godine, kada ništa drugo nije mogao da kaže i kada ništa loše nije našao u predlozima zakona i predlozima sporazuma odnosno zajmova, našao je da govori o tome kako mi danas vraćamo dugove koje je napravio Josip Broz. Vraćamo ih i vratićemo ih sigurno, ovako kako radimo, vratićemo ih.

Josip Broz, za razliku od te političke grupacije u kojoj je on i koju zastupa, je nešto i dobro uradio i neki dobar kredit podigao. Šta su oni radili? Oni su uništili sve od 2000. godine do 2012. godine. Uzeli preskupe kredite, prodali sve što je moglo da se proda i napravili pljačkašku privatizaciju. Korist, sem njih lično, niko u ovoj državi nije video.

Mislim da stvarno nije ni mesto ni vreme da neko takav priča o ovim zajmovima, o zajmovima koji u svakom slučaju vode prosperitetu, o boljoj budućnosti Srbije, a kad to govorim, govorim pre svega o zajmu i mnogi danas poslanici su govorili o zajmu koji ćemo upotrebiti za Tiršovu broj 2. I, to su ovi iz „tviter opozicije“ prethodnih dana umeli samo da zloupotrebe. Pričali su o lokaciji, da li nam treba, da li nam ne treba itd, itd. Kao što zloupotrebe sve i sve ono što ova država izdvoji za lečenje dece u inostranstvu, za lečenje i drugih teško bolesnih u inostranstvu. Kako je to, ja znam odlično, jer sam se ja lečio u inostranstvu, bez pomoći države, kojom su onda oni vladali. Isti ti, koje je gospodin, koji je sedeo prekoputa mene, brani.

Treba nam Tiršova 2. Treba. Treba nam i Tiršova 1, ali ne ovakva kakva jeste, koja nema kapacitete, koja nema sve ono što može da pruži našoj deci, i hvala Bogu da je brzo završimo i hvala Bogu da bude manje pacijenata, nego što su kapaciteti i što te jednokrevetne i dvokrevetne sobe opredeljuju.

Drugi zajam na koji bih obratio posebnu pažnju jeste zajam u poljoprivredi govori da mi i dalje poljoprivredu shvatamo i razumemo kao nešto što je pokretačko u Republici Srbiji, kao nešto što može da doprinese sveopštem razvoju.

Treći zajam, to je onaj koji se uzima od turskih banaka i slušali smo i juče i danas kolege koji su iz tog dela Raške oblasti, i kojim će jednim delom taj zajam mnogo značiti za realizaciju projekta, puta Pazar-Tutin, a onaj drugi deo normalno za rumsku saobraćajnicu.

Kada bih trebao nešto da kažem o Zakonu o tržištu kapitala, ja mislim da je danas ministar to tako lepo objasnio u svom uvodnom izlaganju. Ono što je najvažnije, da se na taj način izmenama i dopunama zakona koji je donet 2011. godine, pa promenjen i dopunjen 2015. godine i 2016. godine, mi približavamo strane investitore našim dobrima i na taj način otvaramo, još više približavamo Srbiju ne samo u Evropi, nego i celom svetu.

O zakonu koji reguliše pitanje popisa, mislim da posle ovako dobrih izlaganja u prethodnom izlaganju i svih onih današnjih, nemam šta da kažem.

U danu za glasanje, glasaću za sve predložene zakone. Hvala vam.
...
Srpska napredna stranka

Veroljub Arsić

Poslanička grupa Srpska napredna stranka | Predsedava
Reč ima narodni poslanik Nemanja Šarović.

Izvolite.
...
Srpska radikalna stranka

Nemanja Šarović

Poslanička grupa Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, gospodine ministre, evo prilike da nastavimo razgovore koje smo imali prethodno.

Danas su na dnevnom redu ponovo zakoni kojima se zadužujemo, novi zajmovi. Moje možda prvo pitanje za vas je to, ako živimo u zlatnom dobu, ako imamo, kako vi kažete nikad veći privredni rast, ako smo dostigli nivo kakav ne može ni jedna druga evropska zemlja, ako imam suficit u budžetu, a zašto se onda, gospodine ministre, ponovo zadužujemo?

Mi smo principijelno protiv zaduženja i smatramo da niste morali uzimati sve ove zajmove i da su neki od ovih projekata mogli biti završeni iz sredstava i iz budžeta Republike Srbije. Da ne kaže neko da smo mi protiv bolnica, dakle, nismo mi protiv izgradnje, na primer Tiršove 2, za koju se uzima jedan zajam, ali ćemo podsetiti da ste vi to najavljivali još 2016. godine. Tada je ministar Lončar govorio da je to prioritet Vlade Republike Srbije i tada je Aleksandar Vučić razgovarao sa guvernerom ove razvojne banke, odnosno Banke za razvoj Saveta Evrope, da budem precizan. Pa ste o tome ponovo pričali 2017. godine pred predsedničke izbore, pa ste pričali 2018. godine pred lokalne izbore u Beogradu i evo sada 2020. godina, bliže se novi parlamentarni izbori, pa Bože moj, zašto ponovo ne bismo pokrenuli tu temu izgradnje Tiršove 2. Mnogo je ozbiljnije pitanje zašto taj projekat toliko kasni, zašto već nije ili završena ili u nekoj, da kažem, poodmakloj fazi izgradnja Tiršove?

Mislim da jeste Tiršova svakako jedna bolnica koja je reprezentativna, iz koje dolaze deca iz čitave Srbije, u jeste, da se ne lažemo, podignut nivo usluge u prethodnim godinama, ali je uvek pitanje da li je moglo bolje i da li je moglo više.

Moje pitanje za vas je, kada ćete uložiti malo sredstava u Institut za majku i dete? Ja sam kao roditelj tri deteta često, ne često, ali imao prilike da boravim tamo u nekoliko navrata, i moram priznati da sam bio šokiran da u institutu takvog renomea, ne postoji aparat za kapilarnu analizu CRP-a i krvne slike. Poslednji put sam bio pre nekoliko dana, mislim da je bilo preko 100 roditelja i dece, prepuna čekaonica za vreme ove epidemije gripa. Čekao se po pet sati i deca pod temperaturom nakon pet sati čekanja, moraju da prođu u kroz vađenje krvi iz vene, umesto da se to uradi iz prsta što je daleko lakše, bezbolnije. Ja sam se i raspitao, taj aparat, srednja cena, ima i skupljih i jeftinijih, košta negde oko 10 hiljada evra, što je za državu, za grad Beograd mnogu slobodno reći skromna suma, veoma skromna suma.

Sad, vi ćete pitati, gospodine ministre, odakle se ta sredstva mogu uzeti.

Evo da vam dam nekoliko ideja. Nedavno je otvorena Paliluska pijaca i to je poprilično nezapaženo prošlo u medijima. Ta pijaca je koštala neverovatnih 1,5 milijardi dinara. Zamislite, 1,5 milijardi dinara za pijacu?! Da bi građani Srbije shvatili koliki je to novac, na primer, godišnji budžet Opštine Svrljig je nekih 450 miliona dinara.

Evo, često Milija Miletić govori kako je to najlepša opština u Srbiji i za godinu dana ukupan budžet je 450 miliona, ali zato u Beogradu neko potroši 1,5 milijardi na pijacu na kojoj, verovali ili ne, postoji 50 tezgi za voće i povrće i 36 rashladnih vitrina. Za 50 tezgi za voće i povrće režim Srpske napredne stranke je platio 1,5 milijardi dinara, skoro 12 miliona evra i hvali se posle rukovodstvo grada Beograda kako imamo, kaže, najmoderniju pijacu u ovom delu Evrope.

Nama, gospodine ministre, trebaju moderne bolnice, trebaju nam moderne škole. Poslednje što građanima Srbije i Beograda treba su pijace koje su koštale 1,5 milijardi dinara, a kojima svakako nije podignut kvalitet života stanovništva.

U Prijepolju je godišnji budžet, evo, dodaje Zoran Despotović, 1,1 milijarde dinara. Za Mladenovac je 750 miliona dinara, za čitav grad, koji jeste gradska opština Beograda, ali zamislite dva kompletna budžeta za Mladenovac vi potrošite za pijacu.

Da li su vas zbog toga birali građani Srbije? Da li mislite da je to najpotrebnije i najbolje što ste mogli uraditi s tim novcem? I koliko je bolnica po Srbiji moglo biti napravljeno? Mogli ste i po unutrašnjosti napraviti nekoliko centara i nekoliko dečijih bolnica kao što su „Tiršova“, kao što je „Institut za majku i dete“. Mnogo korisnije stvari su mogle biti urađene sa tim novcem.

To je vaš problem, vi se hvalite tim velelepnim projektima, a od tih velelepnih projekata građani Srbije nemaju apsolutno ništa.

Na istoj toj opštini Palilula čitava leva strana, to ste vi možda zaboravili, a nadam se da niste, bili ste gradonačelnik Beograda, pliva u fekalijama, nema kanalizacionu mrežu. E, vi sad recite da li je urgentnije bilo da se pravi pijaca od 1,5 milijardi dinara ili je bilo urgentnije da se radi kanalizaciona mreža? I pitajte građane, ne samo Palilule, nego i Mladenovca koji sam pomenuo i Lazarevca i brojnih drugih beogradskih opština koji nemaju osnovne one potrebe, da tako kažem, nisu im obezbeđene za život, šta treba raditi i kako treba usmeravati sredstva.

Dakle, jeste dobro da se radi i da se gradi, ali mora biti nekakva lista prioriteta i morate prvo osnovne životne potrebe i normalan život obezbediti svim građanima i Beograda i Srbije, pa tek onda ući u takve besmislene projekte.

Zamislite kako se oseća neko iz unutrašnjosti, kada čuje da je neko u Beogradu 1,5 milijardi dinara, što je višestruko više od budžeta njihovih opština i gradova potrošio na jednu pijacu sa 50 tezgi za voće i povrće i 36 rashladnih vitrina.

Oni mrze građane Beograda, a građani Beograda ništa krivi nisu, jer ponavljam, niti su to želeli, niti su sa tim saglasni, niti to podiže njihov kvalitet života.

Konačno, ministre, ja bih vas još jednom podsetio da ste Zakonom o privremenom načinu isplate penzija, oteli građanima Srbije, penzionerima, samo direktno više od milijardu evra. Još uvek nisam došao do kompletnih podataka, ali ću doći, time se intenzivno bavim. Vi mi niste odgovorili na poslanička pitanja koja sam vam postavio, što je po mom mišljenju skandal, a nekada nije moglo da se desi da ministri u roku od 15 dana ne odgovore na poslanička pitanja, a vas to izgleda baš briga.

Šta ste uradili sa više od milijardu evra, to su ogromna sredstva, već ste mogli izgraditi Tiršovu dva, Tiršovu tri, Tiršovu pet, Tiršovu šest i Tiršovu sedam, naravno, ne u Beogradu, već u drugim gradovima Srbije, pa da svako ima u blizini takvu bolnicu za koju biste mogli da kažete da je najbolja i najkvalitetnija u Evropi, pa biste zadržali malo i stručnjaka i lekara. To je nešto što bi bilo u korist svih građana Srbije.

Ne može se samo razmišljati o provizijama. Zamislite, koliko je neko zaradio, ko je dobio da gradi pijacu od 1,5 milijardi dinara, a pijaca da kažem, nije od zlata, nije od srebra, nije od platine, a ipak košta 12 miliona evra.

Oni koji su mislili da je skup Trg Republike, da je skupo plaćen, to na kraju ispade nekih 6,5 miliona evra, duplo manje od Paliluske pijace. Hvala.
...
Srpska napredna stranka

Veroljub Arsić

Poslanička grupa Srpska napredna stranka | Predsedava
Reč ima ministar Siniša Mali.
Izvolite ministre.
...
Srpska napredna stranka

Siniša Mali

| Ministar finansija
Hvala.
Uvaženi poslanici da iskoristim priliku i da odgovorim na nekoliko pitanja koja smo imali priliku da čujemo po pitanju penzija, ja sam već odgovorio na to pitanje, ali s obzirom da ste sami rekli da ste i dalje u procesu prikupljanja informacija, i kada budete skupili sve te informacije, onda ćemo ponovo da ukrstimo argumente oko tog pitanja, a ja ću sačekati da vi to uradite, pa ćemo onda zajedno da prođemo kroz to.
(Nemanja Šarović: Nikada vi niste izneli taj podatak.)
Druga tema je mnogo važnija i odnosi se na današnje zasedanje Skupštine, a to je, zašto se zadužujemo. To je pitanje na koje ću vam odgovoriti tako što ću vam objasniti prvo kako budžet radi, a onda ću proći zajedno sa vama kroz rezultate koje smo upravo odgovornom ekonomskom politikom ostvarili i koji se oslikavaju, ne samo u visokoj stopi rasta naše ekonomije, nego i u nikada manjoj nezaposlenosti.
Dakle, budžet jedne zemlje, pa i naše zemlje, radi tako što ostvarujete i prihodujete tekuće prihode kroz poreze, doprinose, akcize. Sa druge strane, imate neke tekuće rashode. Razlika između prihoda i rashoda daje vam iznos deficita ili suficita u budžetu. Ono što je za građane Srbije veoma važno, četvrtu godinu za redom imamo suficit u budžetu, na veoma odgovoran i pravi način trošimo novac i u okviru tog budžeta imamo nikada više novca za kapitalne investicije. Samo ove 2020. godine to će biti 260 milijardi dinara.
To nije dovoljno, i ukoliko bismo nastavili da investiramo, imajući to u vidu, mi nikada ne bismo mogli da izgradimo ni kilometar autoputa, ni nove bolnice, ni nove škole. Uspeli bismo, ali bi nam za to trebalo mnogo više vremena. Mi to vreme nemamo, nikada nam nije bila bolja situacija u našim javnim finansijama. Želimo da iskoristimo priliku, da kroz zaduživanje, ali zaduživanje po nikada manjim kamatnim stopama, dođemo do većeg kapitala, kako bismo investicioni ciklus, koji smo pokrenuli pre par godina još više ubrzali, jer to za nas znači i nove kilometre autoputeva, za građane Srbije nove škole, nove bolnice, nove vrtiće i bolji životni standard. Što više gradimo, što nam je veća i viša stopa rasta, to je više novca u budžetu, a više novca u budžetu znači veće penzije, veće plate i to je jednostavno investicioni ciklus i odgovorna ekonomska politika za koju ne postoji druga alternativa.
Dakle, zato idemo u potpisivanje ovakvih ugovora, kao što su ugovori o kojima danas razgovaramo ovde sa vama, kako bismo iskoristili povoljnu situaciju, kako bismo došli do kapitala i u što kraćem vremenskom periodu, sve te investicije, svu tu infrastrukturu, a ja bih voleo da budem iskren da je to neko davno pre nas završio, ali nije, da bismo to što pre završili, a da sa druge strane našoj deci ne ostavljamo teret zaduženja, s obzirom na to kao što ste videli, opada nam i učešće javnog duga u BDP i zbog rasta BDP, a naravno i zbog povoljnih kamatnih stopa koje imamo na kreditu.
Drugim rečima nosimo se dobro sa dugom koji su nam ostavili. Ono što je još važnije ove kredite ili ove zajmove, kako ste vi rekli, trošimo na ulaganje u infrastrukturu, na ono što poboljšava kvalitet i standard života, s druge strane čini našu zemlju atraktivnijom i konkurentnijom.
Ne znam šta ste još pričali oko velelepnih projekata. Na svakoj lokalnoj samoupravi je da definiše svoje prioritete. Sećam se da smo imali program koji se zvao da se radi kako građani kažu. Dakle, mi smo konsultovali u svakoj opštini grada Beograda građane Beograda. Oni su definisali projekte koji su za njih bili prioritet. I na takav način smo i radili. Videli ste i prošle godine za ovu godinu da je bila i rasprava i transparentan proces usvajanja gradskog budžeta, tako da sa te strane ne mogu da komentarišem da li su bili u pravu, da li ste vi u pravu ili niste u pravu, sami će građani reći.
Za građane Palilule veoma je važna i leva i desna strana reke. Dakle, za desnu stranu reke veoma je bila važna paliluska pijaca, veoma je bilo važno da se rekonstruiše Ulica 27. marta, veoma je bilo važno, ja se toga sećam, i da rešimo nelegalne objekte između blokova zgrada isto takođe u 27. marta. Takođe je i kanalizacija izuzetno važna. Kao što znate obezbedili smo sredstva i za izgradnju kanalizacije na levoj obali Dunava. To su sredstva koja smo obezbedili u iznosu od 45 miliona evra. Vrlo brzo, narednih mesec ili dva dana očekujemo i početak radova. Sve ide u nekom i po nekom nizu i u nekim koracima koji po meni imaju potpuno smisla.
Mi, uvaženi poslanici ne bismo mogli da razgovaramo ni o završetku kanalizacije na levoj strani Dunava, ne bismo mogli da razgovaramo ni o bilo kojim ovim projektima kao što je Klinički centar u Nišu ili Klinički centar Srbija ovde u Beogradu, da nismo prošli kroz teške reforme, da nismo prošli kroz hrabre ali odgovorne odluke koje su nas dovele u situaciju.
Ponoviću još jedanput da imamo četiri godine za redom suficiti u budžetu, da imamo nikada manju nezaposlenost, dakle treći kvartal prošle godine imali smo 9,5% stopu nezaposlenosti. Podsetiću vas 2013. godine ta stopa je bila iznad 25%. I dalje nismo zadovoljni. Borimo se za svako novo radno mesto, za svaku novu fabriku, ali trend je takav da je to dobro. Imamo stabilno učešće javnog duga u našem BDP. Naš BDP nam raste.
Dakle, svi ekonomski pokazatelji nam ukazuje na to da kroz odgovornu ekonomsku politiku, kroz ulaganje prevashodno u javne radove, odnosno javne investicije, kao što su ove investicije o kojima danas ovde diskutujemo i razgovaramo, možete da povećate stopu rasta vaše ekonomije. Stoga smo na kraju i definisali i izašli pred građane Srbije sa projektom „Srbija 2025“, dakle 14 milijardi evra u narednom petogodišnjem periodu. I još više hoćemo da uložimo u infrastrukturu i da na takav način poboljšamo kvalitet života građana Srbije. Hvala puno.
...
Srpska napredna stranka

Veroljub Arsić

Poslanička grupa Srpska napredna stranka | Predsedava
Hvala ministre.

Pravo na repliku, Nemanja Šarović.