Osma sednica Drugog redovnog zasedanja , 22.12.2020.

1. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

Osma sednica Drugog redovnog zasedanja

01 Broj 06-2/217-20

1. dan rada

22.12.2020

Beograd

Sednicu je otvorio: Ivica Dačić

Sednica je trajala od 10:05 do 18:40

OBRAĆANJA

...
Socijaldemokratska partija Srbije

Danijela Veljović

Poslanička grupa Socijaldemokratska partija Srbije
Poštovana predsedavajuća, poštovana ministarko, dame i gospodo narodni poslanici, danas raspravljamo, između ostalog, o predlozima zakona o izmenama pet veoma važnih zakona koji bi trebalo da uvedu red u plate i samoorganizaciju rada u državnom i javnom sektoru. Ja bih moju današnju diskusiju zapravo fokusirala na ovim temama.

O reformi platnog sistema se mnogo govorilo do sada i bilo je izvesnih promena u vidu uređivanja kroz koeficijente koji predstavljaju vrednost poslova koji se obavljaju u istom zvanju, ali toliko puta pominjani platni razredi u javnoj upravi neće danas biti uređeni ovim izmenama, jer se radi isključivo o produžetku rokova. Razlog je zaista veoma jak. Usled složenosti situacije u zemlji zbog pandemije koja je dovela do otežanog funkcionisanja čitave države bilo je gotovo nerealno očekivati da se sprovedu sve konkretne aktivnosti potrebne za prelazak na nov sistem plata u 2021. godini.

Koliko je bilo gotovo nemoguće govoriti o reformama u javnom sektoru u vreme opšte pandemijske krize, govori podatak da je o navedenim nacrtima zakona sprovedena javna rasprava od 12. novembra do 1. decembra 2020. godine. Program je bio objavljen na internet stranici Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave sa pozivom svim zainteresovanim građanima i stručnoj javnosti da dostave svoje predloge i sugestije. U toku trajanja javne rasprave nije bilo dostavljenih predloga, sugestija, inicijativa, osim komentara dostavljenih od strane organizacije sindikata zaposlenih u poreskoj upravi. Iz navedenih razloga, predlozi Zakona o izmenama zakona koji su dana na dnevnom redu, neće dovesti do suštinskih promena, već do produžetka rokova do 1. januara 2022. godine.

Iako na današnjoj sednici nemamo ispred nas konkretne predloge izmena zakona, kojima bi se uredio radno-pravni status, plate i ostala primanja zaposlenih u javnim službama, ja bih svakako danas govorila o značaja uvođenja platnih razreda i šta zapravo znače platni razredi.

Ukratko, to bi značilo da za osnovicu treba da se uzme minimalna mesečna zarada koja se množi sa koeficijentom za svako radno mesto. Prosečna plata u javnim preduzećima u prvom kvartalu ove godine iznosila je 72.383 dinara, u javnom sektoru 66.936 dinara, dok se plate zaposlenih u opštinama prilično razlikuju, što bi značilo – što je opština razvijenija, to su i plate veće.

Tek nekolicina lokalnih samouprava objavljuje podatke o platama, iako je objavljivanje tih podataka obaveza prema Informatoru o radu. Kako se ide dalje od Beograda, plate zaposlenih u opštinama su sve manje.

Stav SDPS jeste da sistem zarada i zaposlenih u javnom sektoru ne sme biti haotičan iz razloga što jedan tako važan sistem, koji je uređen, predstavlja i osnovni stub funkcionalne države.

Reforma zarada i zaposlenosti jeste i veliki stručni, ali i politički izazov. Međutim, svakako je neophodan, jer je fond zarada drugi po veličini javni rashod. Od upravljanja zarada u državnom sektoru upravo zavisi i održivost javnih finansija, privredni rast, funkcionisanje tržišta rada, ali i kvalitet javnih usluga. Reforma sistema platnih razreda jeste zamišljena na dobrim principima. Ono o čemu treba voditi računa jeste da ne dođe do većeg deformiteta ovih principa usled zahteva različitih velikih sindikata prilikom utvrđivanja koeficijenta zarade, kao i usled uzanog raspona od najniže do najviše zarade, a zbog čega se i dalje govori o nepravičnom sistemu zarada u državnom sektoru.

Prema istraživanjima, zarade u javnom sektoru su u proseku oko 20% veće nego u privatnom. Ono što sada sigurno predstoji državi jeste izazov kako da brine o privatnom sektoru i kako da pomogne malim i srednjim preduzećima da opstanu i ujedno i spreče otpuštanje većeg broja radnika.

Važna uloga Vlade je svakako da pronađe i solomonsko rešenje koje će spojem znanja, veštine i kvaliteta dovesti do toga da sve strane budu zadovoljne. Mislim da i svi ovi dobri rezultati do sada ne smeju da nas uljuljkuju, već da nam pomognu da i te kako shvatimo da je godina pred nama godina izazova i mudrih odluka.
...
Jedinstvena Srbija

Marija Jevđić

Poslanička grupa Jedinstvena Srbija | Predsedava
Zahvaljujem, koleginice.

Reč ima narodni poslanik Nemanja Joksimović. Izvolite.
...
Srpska napredna stranka

Nemanja Joksimović

Poslanička grupa "Aleksandar Vučić - Za našu decu"
Poštovana predsedavajuća, poštovane kolege narodni poslanici, uvažena ministarka, kada govorimo o predloženim zakonima koji se danas nalaze na dnevnom redu želim, pre svega, da se osvrnem na Predlog zakona o izmeni Zakona o državnim službenicima.

Članom 1. Predloga zakona produžava se period u okviru kojeg državni organi mogu da uspostave evidencije kandidata za zasnivanje radnog odnosa na određeno vreme zbog povećanog obima posla sa dve na četiri godine.

Ova promena uslovljena je time što zbog ograničenja u zapošljavanju nije bilo sprovedeno dovoljno konkursnih postupaka na osnovu kojih bi se uspostavila evidencija o licima koja bi mogla da budu primljena u radni odnos na određeno vreme bez sprovođenja dodatnog konkursnog postupka.

Takođe, tome je dodatno doprinelo i dugo trajanje konkursnih postupaka u okolnostima izazvanih pandemijom korona virusa, što je apsolutno razumljivo.

Što se tiče član 2. Predloga zakona njime se odlaže primena odredbi koje se odnose na obavezu sprovođenja javnog konkursa za prijem u radni odnos na određeno vreme zbog privremenog povećanja obima posla. Predloženom izmenom se kao početak primene obaveznog sprovođenja konkursnog postupka za rad na određeno vreme zbog povećanog obima poslova utvrđuje 1. januar 2023. godine, koji je usklađen sa novi vidom kontrole zapošljavanja koji je u Zakonu o budžetskom sistemu predviđen da traje do 2023. godine.

Do sada je, kao što znate, za svakog novozaposlenog moralo da se dobije odobrenje vladine komisije, a od 2021. godine do 2023. godine sve institucije, ustanove i preduzeća moći će o zapošljavanju da odlučuju sami shodno svojim potrebama i novcu kojem raspolažu.

Jedino ograničenje je da ne mogu da zaposle više od 70% novih radnika od broja zaposlenih koji su prethodne godine otišli iz tih institucija, ustanova i preduzeća, dok će u slučaju da imaju potrebe da zaposle više zaposlenih od predviđenog morati i dalje da traže odobrenje vladine komisije.

Što se tiče Predloga zakona o izmenama Zakona o sistemu plata zaposlenih u javnom sektoru, Predloga zakona o izmenama Zakona o zaposlenima u javnim službama, Predloga zakona o izmenama Zakona o platama službenika i nameštenika u organima AP, jedinice lokalne samouprave i Predloga zakona o izmenama Zakona o platama zaposlenih u javnim agencijama i drugim organizacijama koje je osnovala Republika Srbija, autonomna pokrajina ili jedinica lokalne samouprave, izmene se odnose na utvrđivanje novog roka za početak primene sistemskog, a samim tim i posebnih zakona kojima se uređuju plate, naknade i druga primanja u svim delovima javnog sektora.

Navedena potreba uslovljena je pre svega složenom situacijom izazvanom pandemijom korona virusa tokom 2020. godine koja je dovela do otežanog funkcionisanja javnog sektora, pa je samim tim bilo onemogućeno sprovođenje neophodnih aktivnosti za prelazak na novi sistem plata u 2021. godini.

Upravo složenost procesa implementacije ovih zakona u situaciji izazvanoj pandemijom uzrokovala je opravdanu potrebu da se do početka primene ovih zakona ostavi odgovarajući vremenski period u kojem će moći da se ostvari nesmetana komunikacija sa svim delovima javnog sektora.

Kada govorimo o javnoj upravi, moram da napomenem i da smo osnovali Nacionalnu akademiju za javnu upravu, koja je počela sa radom u januaru 2018. godine sa namerom da unapredimo rad državnih službenika, kako bi dodatno poboljšali kvalitet usluga koje pružaju građanima i privredi.

Moram da podsetim i da smo nakon uspešno sprovedenih ekonomskih reformi, kontinuirano povećavali plate u javnom sektoru od 2016. godine pa sve do danas, pri čemu nismo ugrozili dostignutu fiskalnu stabilnost.

Podsetiću vas da su plate 2016. godine povećane od 2 do 4%. Godine 2017. povećane su 3 do 6%. Godine 2018. povećane 5 do 10%. Godine 2019. povećane 7 do 12%, dok smo za 2020. godinu obezbedili povećanje zarada u rasponu od 8 do 15%.

Takođe, i pored pandemije koja je zahvatila ceo svet i negativno uticala na ekonomiju svake države, od 1. aprila ove godine povećali smo za 10% plate zdravstvenim radnicima, a od sledeće godine krećemo sa novim povećanjima i to zdravstvenim radnicima u visini od 5%, dok je za ostale zaposlene u javnom sektoru obezbeđeno povećanje od 3,5% i dodatno 1,5% od aprila 2021. godine.

Kada govorimo o javnoj upravi, moram da podsetim građane Srbije da je tek dolaskom na vlast Aleksandra Vučića i SNS započeta njena reforma. U prethodnim godinama ostvaren je veliki napredak u ovoj oblasti koja je jedna od tri ključne oblasti za ulazak Srbije u EU.

Da to nisu samo prazne reči pokazuje i prošlogodišnji izveštaj "Sigme", zajedničkog tela Evropske komisije i organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj, koji je potvrdio da je Srbija napredovala u pet od sedam indikatora u poređenju sa 2017. godinom kada je reč o pružanju usluga građanima. U izveštaju se navodi da je Srbija regionalni lider u ovoj oblasti sa velikom ambicijom da se takmiči sa najboljima u svetu, što je, priznaćete, neverovatan uspeh.

Takođe, prema izveštaju američke Agencije za međunarodni razvoj, koji je obuhvatio hiljadu malih i srednjih preduzeća, čak 72% preduzeća koja posluju u Srbiji potvrdila su da je u prethodnom periodu povećana transparentnost i predvidivost poslovanja.

Da je napravljen ogroman pomak pokazuje istraživanje javnog mnjenja koje je sprovedeno u okviru švajcarskog programa "Svispro", koji je pokazao da svaki drugi građanin centralne Srbije smatra da lokalna samouprava vodi računa o građanima, odnosno oko 45% ispitanika, za razliku od istraživanja iz 2010. godine kada je taj procenat iznosio samo 22%.

Upravo ovi izveštaji uglednih međunarodnih institucija pokazuju da smo uradili odličan posao i da imamo kapaciteta da budemo rame uz rame sa najboljima u svetu.

Sa druge strane, za Dragana Đilasa i njegove partnere javna uprava je oduvek bila samo način da udome njihove partijske kolege, prijatelje, poznanike, rodbinu itd.

Da to nisu samo prazne priče pokazuje i primer opštine Stari Grad, koju je od ovih izbora vodo Đilasov jurišnik Marko Bastać i koji je u opštinu i opštinska javna preduzeća zaposlio članove svoje porodice, kumove, prijatelje, rođake, rodbinu itd, zbog čega građani više nikada neće glasati za njih.

Što se tiče Predloga zakona o potvrđivanju Memoranduma o razumevanju između Vlade Republike Srbije i Vlade Ujedinjenog Kraljevstva o zapošljavanju članova porodice koji žive u zajedničkom domaćinstvu sa članovima diplomatskih ili konzularnih predstavništava, napominjem da je poslednjih godina postala praksa da se zaključuju bilateralni sporazumi i memorandumi kojima se reguliše zapošljavanje članova porodice zaposlenih u diplomatsko-konzularnim predstavništvima.

Ta praksa je uvedena s obzirom da supružnici nisu mogli da se profesionalno ostvare u zemlji prijema, pa su često odbijali da napuste svoj posao kako bi pratili u inostranstvu bračnog ili vanbračnog partnera.

Ova činjenica navela je mnoge države da pronađu pravni način kako bi se rešio ovaj problem i kako bi se obezbedio normalan porodični život za diplomatske i konzularne predstavnike, uz zadovoljenje profesionalnih i ekonomskih preduslova za funkcionisanje ovih porodica.

Ovaj dokument upravo to omogućava, što je još jedan pokazatelj razumevanja između naše dve države. Njime se takođe pokazuje posvećenost obe strane da se dodatno unaprede naši odnosi gde god je to moguće.

Što se tiče Predloga zakona o potvrđivanju Ugovora između Vlade Republike Srbije i Vlade Hong Konga, specijalnog administrativnog regiona Narodne Republike Kine, o otklanjanju dvostrukog oporezivanja u odnosu na poreze na dohodak i na imovinu i sprečavanju poreske evazije i izbegavanja, želim da istaknem da će se njime dalje unaprediti naši ekonomski odnosi.

Upravo zaključenje ovog ugovora predstavlja važan doprinos unapređenju bilateralne, privredne i finansijske saradnje, jer se njime otklanja problem dvostrukog oporezivanja fizičkih i pravnih lica. Njime se obezbeđuje i pravni preduslov za efikasnije poslovanje naših preduzeća u Hong Kongu, odnosno njihovih preduzeća u Republici Srbiji, što će dovesti do daljeg unapređenja naše saradnje. Ugovor predstavlja i preduslov za buduća ulaganja investitora iz Hong Konga u privredu naše zemlje, što je takođe veoma važno.

Kada govorimo o Hong Kongu, moram da podsetim građane Srbije da je Hong Kong do sada kod nas bio poznat jedino po bliskom poslovnom partneru Vuka Jeremića, Patriku Hou koji je bio jedan od najuglednijih govornika na tribinama njegovog CIRSD-a, a koji je, podsetiću vas, osuđen pred sudom u Njujorku u okviru velike međunarodne korupcionaške afere, u kojoj je jednu od uloga imao i sam Vuk Jeremić.

Podsetiću vas i da je od septembra 2013. godine pa sve do kraja januara 2017. godine na lične račune Vuka Jeremića, račune njegove Preduzetničke agencije za konsalting i nevladine organizacije CIRDS iz stranih izvora uplaćeno 7,5 miliona američkih dolara a da je samo od Patrika Hoa i njegovog CFC iz Hong Konga dobio 1,3 miliona dolara.

Što se tiče Predloga zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Srbije i Vlade Republike Francuske o saradnji u oblasti sprovođenja prioritetnih projekata u Republici Srbiji, isti se odnosi na dva projekta – izgradnju beogradskog metroa i automatizaciju srednjonaponske distributivne mreže.

Navedeni projekti su od kapitalnog značaja za razvoj Republike Srbije koji će doprineti daljem unapređenju srpske privrede i modernizaciji elektromreže. Takođe, ovim sporazumom koji je vredan 581 milion evra i čiji se najveći deo odnosi na izgradnju metroa dodatno se pospešuje ekonomska saradnja i privredni razvoj. Njime Francuska potvrđuje interesovanje da podrži strateške projekte u Republici Srbiji i da angažuje svoja finansijska sredstva, što je odličan pokazatelj da je Srbija danas uređena zemlja u koju vredi ulagati. Isto tako, unapređenje elektromreže i izgradnja metroa dodatno će pokrenuti celu našu privredu i omogućiti da i narednih godina budemo lider u Evropi po rastu BDP.

Podsetiću vas i da je ideja o izgradnji metroa u Beogradu stara decenijama i upravo ovaj višedecenijski san Beograđana sada je pred realizacijom, a njegovom izgradnjom Beograd će moći da parira svim evropskim prestonicama. Njegova izgradnja doprineće i kvalitetnijem prevozu ljudi, kao i smanjenju saobraćajnih gužvi i zagađenju vazduha u našem glavnom gradu. Takođe, on predstavlja i važan korak za dalji razvoj i modernizaciju Beograda i cele Srbije, čime će se dodatno poboljšati standard naših građana i olakšati život milionima ljudi. Izgradnja metroa takođe pokazuje i snagu jednog grada i države, što do 2012. godine nije bio slučaj.

Podsetiću vas i da je izgradnja metroa deo Programa „Srbija 2025“, koji je u decembru prošle godine predstavio predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić i koji je vredan 14 milijardi evra. Deo tog plana je i ulaganje u izgradnju vodovodne i kanalizacione mreže, ulaganje u zdravstvo, obrazovanje i digitalizaciju, ulaganje u izgradnju jeftinih stanova za mlade bračne parove i još mnogo toga.

Iskoristiću priliku da vas podsetim da je najgori gradonačelnik u istoriji Beograda Dragan Đilas decembra 2008. godine prvi put obećao Beograđanima izgradnju metroa. Na tome se nije zaustavio pa je nastavio da obećavanja njegovu izgradnju sve do 2013. godine koji naravno nikada nije ni počeo da gradi. Podsetiću vas da nije bio u stanju da pripremi ni plansku dokumentaciju, kao ni projekat za izgradnju metroa. Umesto toga Beograđanima je ostavio samo obećanje o izgradnji metroa, dug od 1,2 milijarde evra i gradska javna preduzeća pred kolapsom. Za razliku od njega mi naša obećanja ispunjavamo i kao što gradimo Beograd na vodi, tako ćemo izgraditi i beogradski metro.

Na kraju što se tiče Predloga zakona o zaduživanju Republike Srbije kod UniCredit banke za potrebe finansiranja Projekta Ruma-Šabac-Loznica želim da napomenem da je izgradnja autoputa Ruma-Šabac i brze saobraćajnice Šabac-Loznica jedan od prioritetnih projekata Republike Srbije u drumskom saobraćaju, s obzirom da je reč o projektu koji je važan i povezivanje oko 600 hiljada ljudi u Mačvanskom i Sremskom okrugu, kao i tog dela Srbije sa regionom, posebno sa BiH.

Njegovom izgradnjom stvoriće se i veza Koridora 10 i njegovog kraka 10b sa Koridorom 4 preko državnih puteva prvog reda, što je takođe veoma važno. Što se tiče samih radova, oni obuhvataju izgradnju tri deonice – deonica jedan – izgradnja autoputa Ruma-Šabac, deonica dva – izgradnja mosta preko reke Save u Šapcu i deonica tri – izgradnja brze saobraćajnice od Šapca do Loznice.

Od 19. juna 2020. godine radovi se izvode na deonici dva – most preko reke Save, dok je za deonicu jedan, autoput Ruma-Šabac, i deonicu tri – brza saobraćajnica Šabac-Loznica u toku izrada tehničke dokumentacije.

Iskoristiću priliku i da podsetim građane Srbije da je u toku nastavak izgradnje autoputa Beograd-Južni Jadran, deonica Preljina-Požega, izgradnja Moravskog koridora koji će povezati dva najvažnija putna pravca u zemlji Koridor 10 i Koridor 11, kao i izgradnja autoputa Beograd-Sarajevo.

Krećemo u izgradnju brze saobraćajnice deonice Iverak-Lajkovac, izgradnju Fruškogorskog koridora, izgradnju autoputa Niš-Merdare, deonica Niš-Pločnik i još mnogo toga.

Ovde moram da istaknem da će upravo efikasan i pouzdan transport omogućiti bolje povezivanje Srbije sa regionom, Evropom i svetom i da će dalje ulaganje u saobraćajnu infrastrukturu pozitivno uticati na socioekonomski razvoj naše zemlje i dovesti do stvaranja novih radnih mesta i povećanja plata i penzija, što je ključno za sve naše građane.

Kada sam kod transporta, moram ovom prilikom da pozdravim i početak izgradnje intermodalnog terminala u Batajnici, gde će se vršiti pretovar robe iz kamiona u vozove, a koji se finansira iz bespovratnih sredstava EU. U Beogradu je prošle godine otvoreno i sedište Stalnog sekretarijata transportne zajednice, što pokazuje da je Srbija prepoznata kao lider regiona i da EU ima ogromno poverenje u predsednika Republike Srbije Aleksandra Vučića i Vladu Republike Srbije.

Upravo ulaganje u saobraćajnu infrastrukturu još jedan je pokazatelj posvećenosti predsednika Aleksandra Vučića i Vlade Republike Srbije evropskim integracijama i članstvo Srbije u EU, što je jedan od naših strateških ciljeva.

Takođe moram da podsetim građane da je od Drugo svetskog rata pa do 2000. godine u Srbiji izgrađeno 374 kilometara autoputeva. U periodu vlasti Borisa Tadića, Dragana Đilasa i Vuka Jeremića, odnosno od 2000. godine do 2012. godine samo 63 kilometra autoputa, a od dolaska na vlast Aleksandra Vučića i SNS, odnosno od 2012. godine do 2020. godine 350 kilometara autoputeva.

Podsetiću vas i da smo završili drumski deo Koridora 10, izgradili autoput od Beograda do Čačka, da završavamo obilaznicu oko Beograda i da smo započeli izgradnju novih 250 kilometara autoputeva i brzih saobraćajnica. Zato je smešno kada kritike stižu od Dragana Đilasa i njegovih saradnika jer je upravo u njihovo vreme Srbija bila crna rupa koju su zbog neizgrađenih puteva svi živi zaobilazili. Iza nas je ostalo 350 kilometara završenih autoputeva i 250 kilometara novih koji se rade, a iza njih samo dugovi i nezavršeni projekti.

Zbog toga je podrška Aleksandru Vučiću i SNS svakim danom sve veća i veća, što su pokazali i prethodni izbori, dok je podrška Draganu Đilasu i njegovim saradnicima na nivou statističke greške i nikakve laži Dragana Đilasa i njegovih jurišnika to ne mogu da promene.

Na samom kraju, zbog svega navedenog Poslanička grupa Aleksandar Vučić – Za našu decu predložene zakone će podržati u danu za glasanje, a iskoristiću priliku da pozovem i ostale kolege da isto učine, jer će se njihovim usvajanjem nastaviti dalji razvoj naše zemlje. Hvala.
...
Srpska napredna stranka

Vladimir Orlić

Poslanička grupa "Aleksandar Vučić - Za našu decu" | Predsedava
Zahvaljujem ovlašćenom predstavniku poslaničke grupe Aleksandar Vučić – za našu decu.
Pitam da li se još neko od predsednika, odnosno predstavnika poslaničkih grupa javlja za reč?
Želi li da govori u ovom delu sednici.
Vidim da ima predsednika poslaničkih grupa koji su u salu ušli, pa ako želite prijavite se u elektronski sistem.
Vidim ispred SPS gospodina Milićevića. Izvolite.
...
Socijalistička partija Srbije

Đorđe Milićević

Poslanička grupa Socijalistička partija Srbije
Zahvaljujem gospodine Orliću.

Poštovana gospođo Obradović, poštovani predstavnici ministarstva, dame i gospodo narodni poslanici.

Iako su izmene i dopune zakona, zapravo u pitanju izmene i dopune kojima se produžavaju rokovi za primenu odredaba krovnog zakona kojima se tretiraju plate u pojedinim delovima javnog sektora.

Dozvolite mi da u ovom uvodnom izlaganju akcenat pre svega stavim na nešto što poslanički klub SPS smatra da je jako važno, a to je reforma javne uprave. Reforma javne uprave kao jedan opšti društveni cilj, reforma javne uprave kroz čiju realizaciju ćemo stvoriti i nastaviti da stvaramo i ekonomski jaču Srbiju i uređeniju državu, ali i socijalno pravedniju državu.

Naravno važan deo te reforme jeste i sistem plata koji treba da omogući da se reformiše u cilju dobijanja jednog platnog modela kojim se obezbeđuje pravednije vrednovanje rada sa aspekta i obrazovanja i kvaliteta i efektivnosti na radu, ali pre svega polazeći od one teze za isti posao ista plata.

Plate u javnom sektoru su još uvek, na žalost uređene sa čitavim nizom zakona i zbog različitog platnog modela dovode do neujednačenosti u pravima, dovode do neusaglašenosti, do nemogućnosti jedne efektivne kontrole, ne transparentnosti, rekao bih sa sigurnošću do jednog ne pravičnog sistema. Zato uređenje sistema plata u javnom sektoru predstavlja značajan zadatak za Vladu Republike Srbije, značajan zadatak za vas ministarko i za vaše ministarstvo, jer jedino pravednijim modalitetom možemo računati na stručnu, kreativnu, ali i na ne koruptivnu upravu čemu svi zajedno, nadam se težimo.

Ovim izmenama zakona, kao što je i bilo reči u uvodnom izlaganju, prolongiraju se rokovi primene odredaba jednog dela koji se tiče upravo plata za jedan deo javnog sektora. Navedeni su razlozi. Ti razlozi za nas jedu opravdani. Prvi razlog, kao što je maločas kolega govori jeste ovo jedna nepredvidiva godina, godina puna izazova, pandemija izazvana kovidom i naravno da je to potpuno opravdan razlog jer pandemija je na žalost poremetila i nekako prolongirala sve procese, sve promene u ovom trenutku.

Drugi razlog je da upravo zbog svih tih izazova sa kojima smo se suočavali u ovoj godini smatramo i mi da treba napraviti jednu detaljnu analizu, jednu detaljnu studiju i sagledati koliko će taj novi model i na koji način će taj novi model uticati, pre svega na budžet Republike Srbije i koliko će uticati na makroekonomsku stabilnost. Dakle, u potpunosti podržavamo razloge koje ste naveli za prolongiranje primene odredaba ovog krovnog zakona.

Reforma javne uprave je jedan trajan proces koji je preduslov za sprovođenje važnih državnih reformskih ciljeva i za opšti napredak u svim oblastima društva. Javna uprava je ta koja mora biti i stručna, mora biti profesionalna, morati biti sposobna da iznese reformu društva. Javna uprava nije samo puka administracija.

Apsolutno je pogrešna percepcija posmatrati javnu upravu kao puku administraciju. Ona jeste i kreator i realizator brojnih društvenih promena i zato treba da ima dostojno mesto u državnoj infrastrukturi.

Svaka javna profesija počev od sudije, lekara, nastavnika, nameštenika, državnih službenika, pa i onih na lokalnom nivou koji su zaposleni u toplanama, javnim preduzećima, bilo kojem drugom javnom preduzeću, vodovodu, zapravo na jedan način predstavljaju biografiju naše države. Svi oni su deo sistema, svi oni predstavljaju važnu kariku u realizaciji cilja koji želimo da postignemo i svaka od ovih profesija mora imati svoje mesto koje joj pripada, ali naravno na drugoj strani mora postojati i jedan visok stepen odgovornosti za taj rad.

Ne možemo mi dame i gospodo, razvijati javnu upravu, a da jedan mlad visoko obrazovani, kvalitetan čovek u javnoj upravi prima platu od 40.000 dinara ili ispod 40.000 dinara. Ima takvih primera i u lokalnim samoupravama. Ima takvih primera i u Narodnoj skupštini Republike Srbije gde staferi, ljudi koji rade, naši mladi ljudi, obrazovani ljudi koji rade u poslaničkim grupama vrlo vredno i predano i posvećeno, imaju platu od 40.000 dinara.

Pre nekoliko dana razgovarajući sa predstavnicima Fiskalnog saveta vodili smo ovde žestoku debatu. Upravo na temu povećanja plata u javnom sektoru. Mi smo sa jedne strane smatrali da je to potpuno opravdano i da je važno povećati plate i da je važno poboljšati životni standard građana i da povećanje plata u javnom sektoru podstiče i povećanje plata u privatnom sektoru. Sa druge strane, postavlja se jedno ključno pitanje, a to je, sve vreme imamo dežurne kritičare koji govore da mladi ljudi odlaze iz Srbije, da visoko obrazovni mladi ljudi odlaze iz Srbije, a mi postavljamo jedno jednostavno pitanje – kako ćete ih zadržati u Srbiji? Tako što ćete im omogućiti da rade u lokalnim samoupravama za 40.000 dinara? Konkretno recimo, da rade posao javne nabavke koji je ogromna odgovornost i da za taj posao imaju platu od 40.000 dinara? Nećete sigurno.

Dakle, u potpunosti smo bili saglasni i danas to ponovo želim da istaknem, slažemo se sa povećanjem plata u javnom sektoru i pozdravljamo tu opredeljenost i odlučnost Vlade Republike Srbije, 3,5% početkom naredne godine, a u aprilu mesecu, dodatnih 1,5%.

Ovde je takođe suštinsko pitanje, znate kako da zadržimo mlade ljude u državnoj administraciji i ko će sutra raditi u državnoj administraciji, ko će čuvati pravni okvir ove države? Jer, državna administracija je ta koja upravo sprovodi zakone. Od stručnosti, posvećenosti javne uprave, od njene lojalnosti državi i zakonu zavisi svaka reforma u društvu.

Naša vlada je reformu javne uprave utvrdila kao jedan od reformskih ciljeva, polazeći pre svega od njenog značaja za jačanje pravne države i za naš evropski put. Naš reformski cilj je efikasna i funkcionalna javna vlast u skladu sa međunarodnim standardima i prihvatajući one dobre primere evropske prakse, ali javna uprava koja će pre svega raditi na dobrobit građana. Dakle, na prvom mestu čovek, na prvom mestu građanin Srbije, na prvom mestu javni interes.

U tom smislu Srbija je usvojila strategiju reforme javne uprave 2014. godine. Tada je doneto niz drugih strateških dokumenata koji treba da doprinesu realizaciji glavnog cilja, jer bez kvalitetnog zakonskog okvira, to je polazni osnov da bi mogli da započnemo uspešno reformski proces, ali bez efikasnog sprovođenja javnih politika u svim vitalnim sektorima države, što je upravo zadatak čitavog javnog sektora, teško je postići bilo kakav razvojni cilj.

Dakle, javni sektor je upravo je onaj deo sistema koji je ogledalo jedne pravne i uređene države. To su službe i organi pred kojima građani ostvaruju svoja prava, ali to su službe i organi pred kojima građani i izvršavaju svoje obaveze, na različitim nivoima vlasti – republička, pokrajinska, gradska, opštinski nivo vlasti.

U tom smislu, potrebno je razvijati kapacitete javne uprave.

Kako razvijati kapacitete javne uprave? Na prvom mestu profesionalizacija i modernizacija, a drugi segment reforme – racionalizacija.

Kada kažemo profesionalizacija i racionalizacija, naravno mislimo, pre svega, na efikasnije primenjivanje propisa kako bi građani mogli da efikasno i kvalitetno ostvare svoje prava, a kada kažemo racionalizacija, nekako jednostavna reč, ali isuviše kompleksno i složeno pitanje. Racionalizaciju ne smemo svesti na puko smanjivanje zaposlenih u javnom sektoru. Ne sme se svesti na linearno, da kažem, smanjivanje zaposlih u javnom sektoru, jer onda ne dolazimo do onog suštinskog cilja koji želimo da postignemo.

Ne smemo to poistovetiti, ako se sećate, sa reformom pravosuđa od pre nekoliko godina kada je otpušteno ne znam koliko stotina sudija, pa smo onda imali i sporo i neprofesionalno i nedostižno sudstvo. Dakle, i ovde je potrebno napraviti jednu detaljnu analizu, i ovde je potrebno napraviti jednu studiju i onda na osnovu toga ući u efikasan proces racionalizacije. Dakle, to nikako ne sme i ne može biti na uštrb efikasnosti rada organa.

U potpunosti smo saglasni sa onim što je maločas kolega iz SNS govorio, a tiče se novog sistema zapošljavanja u javnom sektoru. Zapravo, mi nikada nismo ni imali zabranu zapošljavanja u javnom sektoru, mi smo imali samo kontrolisani sistem zapošljavanja i koliko je meni poznato, shodno nekim podacima kojima raspolažem, lokalne samouprave su se uglavnom pridržavale svega toga. Ali, mislim da je metodologija i metod koji će se koristiti od početka naredno godine jako bolji.

Dakle, od 1. januara na svakoj instituciji je odgovornost koliko će ljudi zaposliti, ali taj broj ne može biti veći od 70% onih koji su iz različitih razloga napustili instituciju. Ukoliko je to preko 70%, onda je svakako neophodna saglasnost komisije, nadležne komisije.

Dozvolite mi da u nastavku izlaganja se posebno osvrnem na lokalnu samoupravu, na njene reformske procese, na značaj lokalne samouprave za svakog građanina, a samim tim i u vezi sa pitanjima finansiranja lokalnih samouprava, na plate zaposlenih u lokalnim samoupravama koje su deo, takođe, reforme plata u čitavom javnom sektoru.

Naime, setom zakona koji je usvojen u toku 2016. godine i narednih godina planirano je uvođenje platnih razreda za sve zaposlene u javnom sektoru kako bi se približili istoj plati za isti rad, bez obzira na nivo vlasti, dakle da li je reč o gradu, da li je reč o opštini, da li je reč o Republici. To bi za lokalne samouprave značilo da se njihove plate ujednačavaju sa platama za iste poslove koji se vrše u drugim opštinama ili drugim gradovima koji su možda i ekonomski moćniji.

Zašto? Pored ostalog i zato što se podjednako odgovorni poslovi u maloj opštini plaćaju manje nego u većim, razvijenijim sredinama čija je ekonomska moć veća. Ovde se mora primeniti, rekao bih, jedan princip funkcionalnosti i efikasnosti, a ne može se zaobići ni analiza budžetskih potreba i budžetskog opterećenja koje nosi primena ovog modela. Efikasna i delotvorna uprava mora biti i jeftinija, dakle manje opterećenja za građane lokalne samouprave, manje opterećenja za građane Srbije.

Lokalna samouprava je prvi dodir građana sa državom i važan stub svake države. Nekim građanima u manjim opštinama je Beograd daleko, daleko su im republička ministarstva, ali su im lokalne samouprave tu na dohvat ruke i oni su navikli svoja životna pitanja upravo da rešavaju preko lokalnih samouprava. U tome je i veći značaj i uloga lokalne samouprave.

Najveći broj zahteva se upravo rešava u lokalnim samoupravama. Međutim, kao digresiju i kao temu za razmišljanje, želim da nametnem jedan podatak. Recimo, opština Crna Trava koja hipotetički ima negde oko 1.500 stanovnika ili Novi Beograd koji ima preko, ja mislim, neka me neko ispravi, ne znam precizan podatak, ali preko sigurno 270.000 stanovnika, ima iste nadležnosti i ima iste ingerencije.

Crna Trava sa ljudskim resursima i sa finansijskim mogućnostima, uz dužno poštovanje, ali mislim da ne može da pruži iste mogućnosti. Zašto ovo kažem? Iz jednog prostog razloga, jer mislimo da nam je potrebna jedna funkcionalna mreža lokalnih samouprava u pravcu podizanja pre svega kvaliteta, centralizacija i decentralizacija poslova na neki način.

Dakle, poslovi koji se adekvatno obavljaju na lokalnom nivou da ostanu, a sve ostalo prebaciti na jedan, rekao bih, srednji nivo. To može da bude tema za razmišljanje svakako u narednom vremenskom periodu. Dakle, uspostaviti srednji nivo vlasti na kojem bi se obavljalo više poslova za više opština na tom nivou.

Mislim da je sistem lokalnih samouprava zreo za jedan ozbiljan dokument, pokrenuti pitanje reforme lokalne samouprave, ali opet uvažavajući ono što je veoma važno, a to su demografska kretanja, jer veliki je odliv stanovništva iz manjih opština, manjih lokalnih samouprava ka većim gradovima. Potrebna je jedna moderna strategija lokalne samouprave, taj nivo zaslužuje i savremen i moderan pristup.

Takođe, uvažena gospođo Obradović, verujem da ćete zadržati trend digitalizacije i e-uprave, da se na jednom mestu obavi što više poslova, dakle raditi na implementaciji svega toga u što više gradova i opština. Znam da ste i tokom jučerašnjeg dana radili na tome, da ste imali aktivnost upravo usmerenu ka tome. Verujem da ćete u što više gradova i opština uspeti da digitalizujete, da obezbedite e-upravu, da građani prosto ne moraju da lutaju od šaltera do šaltera, već da na jednom šalteru obave sve one poslove koji su neophodni, a opet shodno mogućnostima.

Još jednom, na samom kraju, naravno da ćete imati podršku od poslaničke grupe SPS za ove predloge. Razumemo u potpunosti razloge koje ste naveli. Ponavljam, oni su opravdani, mogu samo na samom kraju da navedem još jedan, recimo kao treći razlog, recimo mnoge ozbiljne države koje su uvele platne razrede, radile su čak deset godina na tome kako bi taj sistem profunkcionisao. Zahvaljujem.
...
Srpska napredna stranka

Vladimir Orlić

Poslanička grupa "Aleksandar Vučić - Za našu decu" | Predsedava
Hvala, gospodine Milićeviću.
Prelazimo na listu prijavljenih za reč.
Prvi je narodni poslanik Milija Miletić.
...
Srpska napredna stranka

Milija Miletić

Poslanička grupa Stranka pravde i pomirenja SPP – Ujedinjena seljačka stranka USS
Zahvaljujem se, profesore Orliću.

Uvažene kolege poslanici, građani Srbije, poštovana ministarka, gospođo Obradović, ja sam Milija Miletić, dolazim iz Svrljiga, to je najlepša opština u Srbiji, koja se nalazi pored grada Niša, to je najlepši grad u Srbiji. Inače, izabran sam sa liste SNS Aleksandar Vučić – Za našu decu i ovde u Skupštini predstavljam Ujedinjenu seljačku stranku.

Kao i uvek do sada, govoriću što se tiče praktičnih stvari vezano za sve ove predloge zakona. Inače, na početku bih se još jednom zahvalio i pozdravio našu ministarku Obradović, koja je do skoro bila zajedno sa nama ovde u Skupštini, koja je pokazala kako treba da se ponaša, kako treba da radi narodni poslanik, a sigurno ćete takvi da budete i danas i sutra na mestu ministarke za državnu upravu i lokalnu samoupravu.

Siguran sam da ćemo imati puno povoljnijih stvari, s tim što se moramo osvrnuti na to da je ova godina bila katastrofalna, vezano za pandemiju koja je zadesila sve nas, i ovde u Srbiji i u svetu, i to će neke stvari promeniti. Ali, ipak je Srbija jedna od vodećih što se tiče uspešnosti u radu i borbe protiv Kovid-19.

Što se tiče ovih predloga zakona, reći ću samo nekoliko stvari, konkretno podržaću sve ove predloge zakona kao poslanik i kao predsednik Ujedinjene seljačke stranke. Mislim da je ovo neophodno zbog ove teške situacije, ali moramo reći, malopre je o tome govorio i predstavnik i šef poslaničkog kluba SPS, vrlo brzo će biti izglasan i Zakon o platnim razredima. Kada smo govorili o problemima i platama državnih službenika u jedinicama lokalne samouprave ili u državnim organima, svedoci smo da u malim sredinama, iz kakve i ja dolazim, tamo su plate ljudi koji rade u javnom sektoru, a i plate u privatnom sektoru veoma male. Mi smo sredine u kojima su najniže zarade, tako da, kada se obezbedi neko mesto da se zaposli neko u javnom sektoru, veliki broj ljudi se javi.

Malopre smo čuli ovde da kada se raspiše neki konkurs na teritoriji Grada Beograda, za bilo koje mesto, o tome je govorio gospodin Đukanović, da niko ne želi da se javi zato što su plate male. Zbog toga, mislim da je potrebno da damo veću podršku, veći akcenat na nerazvijenim sredinama, opštinama kao što je Svrljig, Bela Palanka, Gadžin Han, opštinama na jugoistoku Srbije, jer ćemo tako imati mogućnost da tim ljudima koji tamo žive, koji stvarno veoma teško žive u tim malim sredinama, za njih će biti velika stvar kada imaju bolju javnu uslugu, kada ti ljudi budu zadovoljniji, a sve to radimo zbog naših ljudi koji žive u tim sredinama. Da onaj čovek koji dolazi iz nekog sela u okolini Svrljiga, da onaj čovek koji dolazi iz nekog sela u opštini Gadžinog Han, Bele Palanke, Merošine, koji dolazi iz neke gradske opštine, evo, tu je pored mene moj kolega i komšija Bratimir Vasiljević, koji se uvek zalaže za opštinu Pantelej, za grad Niš, jer želi da građani Niša i Panteleja, a to isto želim i ja, da mogu lakše i brže završe svoje poslove. Siguran sam da ćemo zajedno svi ovde dati podršku našoj Vladi, dati podršku da neke stvari promenimo na bolje i da se u prvom planu izborimo sa Kovid-19.

Vezano za ove predloge, očekujem da ćemo u toku narednog perioda rešiti ove platne razrede, da sutra čovek i radnik u Svrljigu i u Beloj Palanci, Knjaževcu, Sokobanji, Aleksincu, bilo kom delu jugoistoka Srbije, da taj radnik koji obavlja iste poslove ima istu zaradu kao i u većim centrima, kao što je ovde u Beogradu, Novom Sadu, Subotici ili nekom drugom mestu. Jedna od bitnih stvari jeste da izjednačimo uslove života, da usluge za te naše ljude budu bolje. Uvek sam se zalagao da se sredinama, kao sredina iz koje ja dolazim, obezbede veće investicije, da završimo ono što je započeto.

Inače, dobro je što ćemo tokom današnjeg dana govoriti i oko ovog kredita za izgradnju delova puta koji se treba uraditi u narednom periodu, koji će povezati određene delove zemlje. Voleo bih da što pre uđemo u postupak, da odradimo i onaj deo puta od Niša prema Prištini. Bilo bi dobro da što pre odradimo i deo magistralnog puta koji ide od Knjaževca prema Zaječaru, Negotinu, Prahovu, Prištini, gde će biti velike investicije, gde će biti veće šanse da se neke stvari tamo odrade, da se dovedu još veće investicije, a taj deo puta tamo za sve nas će biti veoma bitan.

Dakle, da završimo i započete pruge koje idu od Niša, a kad to govorim, govorim baš o onom problemu koji se tiče nas sa jugoistoka Srbije, da završimo izgradnju pruge, a već je na tome dosta urađeno, od Niša preko Svrljiga, Knjaževca, prema Zaječaru i prema Prahvou. To su sve stvari koje ova i prethodna Vlada , kao i Vlada koju je vodio predsednik Vučić radi maksimalno dobro. Radi se na izgradnji puteva, izgradnji gasovoda, infrastrukture, a očekujemo da ćemo u narednom periodu kroz Projekat 2020/2025. godine za izgradnju infrastrukture u svim opštinama obezbedimo rešavanje vodosnabdevanja, rešavanje kanalizacije, putne infrastrukture i najbitnije od svih ovih stvari jeste dovođenje investitora.

Još jednom, uvažene kolege poslanici, glasaću za ove predloge zakona, a vama, uvažena ministarka, dajemo maksimalnu podršku, zato što vi ono što radite radite punim srcem. Hvala još jednom.
...
Srpska napredna stranka

Vladimir Orlić

Poslanička grupa "Aleksandar Vučić - Za našu decu" | Predsedava
Zahvaljujem, gospodine Miletiću.

Reč ima Sanja Jefić Branković. Izvolite.
...
Socijaldemokratska partija Srbije

Sanja Jefić Branković

Poslanička grupa Socijaldemokratska partija Srbije
Hvala.

Poštovani predsedavajući, potpredsednici, članovi Vlade sa svojim saradnicima, koleginice i kolege narodni poslanici, poštovana ministarka, pre nego što svoje izlaganje usmerim ka setu predloženih zakona, istakla bih sledeće.

Naime, kada smo 2012. godine, kao koleginice narodne poslanice, zajedno učestvovale u formiranju Ženske parlamentarne mreže, sećate se da smo kao uzor imali Republiku Finsku i način i model funkcionisanja u Finskoj kao jedan model koji smo prosto želeli da primenimo i u našem parlamentu.

Takođe, složićete se sa mnom, možda smo bili malo skeptični u pogledu mogućnosti da li ćemo u toj meri zaista moći da ostvarimo veće učešće manje zastupljenog pola na javnim funkcijama i na onim mestima koja zapravo jesu mesta na kojima se odlučuje. Evo, mi danas imamo najbolji primer da to jeste moguće i da smo tada, uz veliku podršku svih kolega i koleginica narodnih poslanika, zapravo i uspeli u svojoj nameri.

Jedna od takvih bitnih tema o kojima svakako treba razgovarati jeste upravo javni sektor i zato danas razgovaramo o setu propisa o platama zaposlenih u javnom sektoru. Njihovo donošenje, kako smo mogli da čujemo u prethodnim izlaganjima narodnih poslanika, jeste neophodno kako bi se u narednom periodu omogućila jedna potpuna implementacija svih propisa o platama koji se vezuju na ovaj glavni, odnosno krovni zakon u javnom sektoru, a to podrazumeva intenzivnu saradnju svih onih učesnika koji zapravo mogu imati bilo kakvu vrstu udela u kreiranju načina na koji će ovaj sistem uopšte funkcionisati.

Sve ovo bilo je značajno otežano tokom 2020. godine zbog pandemije korona virusa, koja nas je u mnogo čemu poremetila, pa između ostalog i u sprovođenju jednog ovako važnog zakona.

Svoje izlaganje ću početi kratkim osvrtom na Zakon o izmenama Zakona i sistemu plata zaposlenih u javnom sektoru kao sistemskim, odnosno bazičnim zakonom, kojim su zapravo navedeni rokovi za početak njegove primene, ali i primene ostalih posebnih zakona koji se na njega oslanjaju, a kojima se uređuju plate, naknade plata i druga primanja u svim delovima javnog sektora.

Zakon o sistemu plata u javnom sektoru kao krovni zakon kojim se određuju okvir, principi i elementi za obračun zarada u javnom sektoru usvojen je još februara 2016. godine i tada je planirano da se tokom 2016. godine usvoje zakoni kojim bi se prilagodile zarade u javnim službama, lokalnim samoupravama i autonomnoj pokrajini, kao i u javnim službama. Zatim, plan je bio da se tokom 2017. godine izvrši usklađivanje zarada državnih službenika, odnosno 2018. godine u policiji, vojsci i sektoru bezbednosti. Tako bi praktično bili pokriveni svi oni sektori koji kao svoju bazu imaju ovaj zakon. Predloženom izmenom ovog zakona pomera se rok početka primene na 1. januar 2022. godine.

Dalje razloge za donošenje Zakona o izmenama Zakona o državnim službenicima treba tražiti, ministarka je to na početku i obrazložila, u potrebi za odlaganjem primene zakona u delu koji propisuje obavezu sprovođenja javnog konkursa za prijem u radni odnos na određeno vreme zbog privremenog povećanja obima posla. Naime, Zakonom o izmenama i dopunama Zakona o državnim službenicima, koji je stupio na snagu 1. januara 2019. godine, propisana je obaveza sprovođenja javnog konkursa za prijem u radni odnos na određeno vreme usled privremeno povećanog obima posla, počev od 2021. godine.

Taj rok je tada, u tom trenutku, naveden kao razlog, odnosno kao vremenski period u kome bi državni organi od stupanja na snagu zakona pa sve do njihove primene u tom delu zapravo mogli da uspostave jedan jedinstveni sistem i evidenciju kandidata sa izbornih listi koji su učestvovali u javnom konkursu i koji su ispunili tražene uslove za izbor i koji bi, na kraju krajeva, mogli da se uključe u proces rada na određeno vreme bez sprovođenja konkursnog postupka, u cilju efikasnijeg popunjavanja radnih mesta.

Kako smo prethodne dve godine od stupanja na snagu ovog zakona do danas, zbog uslova kontrolisanog zapošljavanja koji proističu iz Zakona o budžetskom sistemu i propisa kojima se ograničavao broj zaposlenja odnosno maksimalni broj zaposlenih u javnom sektoru, nismo bili u mogućnosti da sprovedemo dovoljno konkursnih postupaka koji bi omogućili prijem zaposlenih na određeno vreme usled povećanog obima posla i s tim u vezi nije sačinjena jedinstvena evidencija koja bi kao takva mogla da posluži za način sprovođenja ovog zakona počev od roka koji je u njemu određen.

Iz navedenih razloga, predlaže se da se kao početak primene obaveznosti sprovođenja konkursa za prijem na određeno vreme zbog privremenog povećanja obima posla utvrdi 1. januar 2023. godine.

Set navedenih izmena propisa o platama zaposlenih u javnom sektoru treba posmatrati uvažavajući činjenicu da je usled brojnih faktora izazvanih korona virusom bilo gotovo nemoguće sprovesti iste, počev od januara 2021. godine. Takođe, smatram da je vrlo važno istaći činjenicu da je ukupan broj zaposlenih u državnom sektoru, konkretno kada govorimo o Srbiji znatno manji u odnosu na broj zaposlenih u javnom sektoru ako pogledamo podatke centralne i istočne Evrope. Tako, recimo, u Srbiji na svakih 100 stanovnika otprilike sedmoro je zaposleno u javnom sektoru, a na osnovu podataka Republičkog zavoda za statistiku, recimo, 2016. godine, broj ljudi zaposlenih u javnom sektoru je iznosio blizu 450 hiljada zaposlenih.

Međutim, put do ostvarivanja današnjih rezultata nije bio ni malo lak. Ja ću vas podsetiti, mislim da smo o tome danas nešto imali prilike i da čujemo, na fiskalnu konsolidaciju koja je u vreme kada se krenulo u njeno sprovođenje zapravo dovela do smanjenja ukupnih rashoda za zaposlene, ali nije u potpunosti otklonila sve one nedostatke koje mi u javnom sistemu, odnosno u sistemu javnog sektora zapravo imamo. Tu mislim na platne razrede, ali i na jednu sveobuhvatniju analizu potrebe za odgovarajućim kadrovima u različitim državnim sektorima. Složićete se sa mnom da u pojedinim državnim sektorima, recimo, imamo višak radne snage odgovarajućeg profila, dok u nekim drugim možda taj broj nije u potpunosti usklađen sa potrebama samog sektora. Mislim da ćemo u narednom periodu svakako raditi na tome i da će se tome posvetiti posebna pažnja.

Pomenula sam malo pre fiskalnu konsolidaciju i moram da kažem, odnosno da se prisetimo činjenice da su dve mere koje su tada označile snažan početak fiskalne konsolidacije javnih finansija zapravo bile mere koje su bile i te kako nepopularne u vreme kada su bile donete. Jedna od njih jeste ograničenje zapošljavanja krajem 2013. godine. Evo sada, posle punih šest godina od kada je ta mera fiskalne konsolidacije započela sa svojom primenom, mi zapravo vidimo njene efekte, pozitivne efekte, u smislu da je budžetom za narednu godinu predviđeno ukidanje, žargonski rečeno „zabrane zapošljavanja“, odnosno ovakve ograničene mere zapošljavanja. To zapravo pokazuje da su mere koje su tada bile nepopularne, posle šest godina dale odgovarajuće rezultate.

Druga, takođe, nepopularna mera u vreme kada je doneta, tokom 2014. godine, jeste bila mera smanjenja plata iznad 25 hiljada dinara za 10%. Možemo ih tretirati interventnim merama, ali su isto tako one uspele da ispune svoj osnovni cilj, odnosno da zaustave dotadašnji trend neodrživog rasta državnih rashoda za plate, dok je fiskalni deficit sveden na jedan potpuno prihvatljiv nivo.

Sve napred navedeno za posledicu ima i to da je prosečna neto plata u Srbiji u septembru 2020. godine, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, iznosila blizu 60 hiljada dinara, odnosno bila je nominalno veća za 11,2%, odnosno realno za 9,2% u odnosu na isti mesec 2019. godine, sa tendencijom daljeg rasta i u 2021. godini.

Kako Srbija pretenduje da postane članica EU, sistem plata, zarada i strukture zaposlenih u javnom sektoru svakako treba posmatrati u jednom širem i sveobuhvatnijem kontekstu i ja ću vam za to navesti jedan, po mom mišljenju, veoma dobar primer.

Naime, sam proces pristupanja EU vremenom će povećati pritisak na rast fonda zarada u državnom sektoru, a najbolji primer za to jeste Rumunija. U periodu između 2005. i 2008. godine u Rumuniji je broj zaposlenih u administraciji porastao za čak 20%, jer je došlo do osnivanja nekoliko novih državnih tela koje je zahtevala EU kako bi se propisi i način funkcionisanja tog zajedničkog tržišta i svih elemenata postojanja u okviru EU, konkretno, radi se o telima koja su se bavila koordinacijom plaćanja u poljoprivredi. Isto tako, porastao je i broj zaposlenih u sektoru bezbednosti za čak 50%, što zbog toga što je zahtevalo veći broj graničnih policajaca i žandarmerije, a opet u skladu sa propisima i načelima EU.

Ja ću tumačiti sve navedene izmene zakona kao jednu neminovnost i kao jedan dobar primer koji moramo slediti kako bismo nastavili pregovore ka punopravnom članstvu u EU. Način na koji je neophodno sprovesti sve reforme u javnom sektoru u potpunosti odgovara programskim načelima Socijaldemokratske partije Srbije i zato ćemo mi u danu za glasanje podržati predloge navedenih zakona. Hvala.
...
Srpska napredna stranka

Vladimir Orlić

Poslanička grupa "Aleksandar Vučić - Za našu decu" | Predsedava
Hvala gospođo Jefić Branković.
Reč ima Toma Fila.